Mađarska je saopštila danas da će pokrenuti pravni spor protiv odobrenja privremenog sporazuma u Evropskoj uniji o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa kako bi se okončala zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da EU ulazi u "novu eru" postepenim ukidanjem ruskih fosilnih goriva, što uključuje mjeru usvojenu u srijedu kojom se zabranjuje uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG) do kraja 2026. godine, dok će uvoz gasa putem cjevovoda biće postepeno ukinut do jeseni 2027.
- Ovo je početak nove ere: ere potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije .Kako smo masovno smanjili ruski uvoz fosilnih goriva, smanjili smo i prihode koje Rusija koristi za vođenje svog agresorskog rata protiv Ukrajine, plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno na početku rata za fosilna goriva, sada smo spali na 1,5 milijardi eura mjesečno. I dalje je previše. Cilj nam je da to svedemo na nulu- kazala je šefica Evropske komisije.
Propis je pravno obavezujući, što je navelo Mađarsku, koja nema izlaz na more i u velikoj mjeri zavisi od ruskih isporuka, da najavi da će osporiti odluku pred Sudom pravde EU.
- Prihvatanje i sprovođenje ove briselske naredbe je nemoguće za Mađarsku- rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tokom brifinga emitovanog na njegovoj Fejsbuk (Facebook) stranici.
- Čim plan RePowerEU bude formalno usvojen, odmah ćemo ga osporiti pred Sudom pravde Evropske unije- dodao je on na X.
Sijarto je naveo da odluka krši osnivački dokument EU i oijcenio da je to sankcija protiv Rusije, a ne potez trgovinske politike.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je često kritikovao Evropu zbog zauzimanja, kako je navodio, "tvrde linije" prema Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, rekao je da su ruski energenti "vitalni" za Mađarsku.
Slovačka, koja se takođe žalila na uticaj koji bi odustajanje od energetskog snabdijevanja iz Rusije imalo na njenu ekonomiju, navela je da razmatra odgovor na usvajanje novih mjera.
Strategija EU REPowerEU za okončanje zavisnosti od ruskih energenata nastala je kao posljedica invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Brisel želi da onemogući Moskvu da gas koristi kao geopolitičkog oružja, kao i da prekine zaustavi sredstva koja su Rusiji preko potrebna za finansiranje rata.
Američki predsjednik Donald Tramp takođe je kritikovao Evropu zbog zavisnosti od ruskih energenata.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra objavilo da uvodi sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije – državnom Rosnjeftu i privatnom Lukoilu – čiji izvoz u velikoj mjeri doprinosi punjenju blagajne Kremlja.
Dan kasnije, Brisel je usmjerio sankcije na Rosnjeft i Gazpromnjeft, još jednu veliku naftnu kompaniju koja je podružnica državnog gasnog giganta Gazproma.
Tramp je, međutim, dao Mađarskoj izuzeće od američkih sankcija na kupovinu ruskih energenata, rekao je Orban, jednog od najbližih saveznika američkog predsjednika u Evropi.
- Uspjeli smo: Evropa zauvijek zatvara slavinu za ruski gas- napisao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen na X. ''Izabrali smo energetsku bezbjednost i nezavisnost za Evropu. Nema više ucjena. Nema više Putinove manipulacija tržištem. Čvrsto stojimo uz Ukrajinu".
Kremlj je saopštio da će ovaj potez "ubrzati" pad potencijala evropske ekonomije i "smanjiti njenu konkurentnost".
- To znači da će Evropa zavisiti od gasa koji je skuplji, a ponekad i znatno skuplji od ruskog gasa- rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Da bi bio formalno usvojen, privremeni sporazum moraju da odobre Evropski parlament i članice EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mađarska najavila tužbu zbog dogovora u EU o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa

Upravnom sudu ćemo naredne sedmice predati tužbu kako bismo zaustavili gradnju pete sanitarne kade - saopštio je za „Dan“ Marko Gorvokaj, predsjednik Savjeta predstavnika svih naselja Opštine Tuzi i dijaspore koji zastupaju građane koji se protive radovima na deponiji „Livade“.
Pripremni radovi za gradnju kade počeli su prije nekoliko dana, a pitanju su iskopi na parceli koja je planskom dokumentacijom predviđena za taj objekat. Direktor Deponije Aleksandar Božović prije dva dana je za „Dan" saopštio da su gradnju počeli u skladu sa dokumentacijom i građevinskom dozvolom koju im je izdalo Ministarstvo prostronog planiranja.
- Građani se ne slažu sa gradnjom pete sanitarne kade. U planu nam je da preduzmemo sve mjere koje nam zakon dozvoljava, a možda i radikalnije mjere kada je protest u pitanju - rekao je Gorvokaj.
Stanovnici Omerbožovića i drugih naselja i juče su protestovali protiv gradnje sanitarne kade. Fran Nuculaj kaže da neće dozvoliti da se izgradi peta sanitarna kada.
- Nećemo dozvoliti da se 90 odsto smeća iz Crne Gore dovozi na deponiju i nama život ugrožavaju. To sada rade. Za mene su krivi premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, ministar Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, jer smatram da su oni između sebe dogovorili da se to gradi na našoj teritoriji. Ovo je naša teritorija. Nećemo dozvoliti da se ona gradi, zaustavićemo radove - rekao je Nuculaj.
Njegov komšija Đeljoš Gorvokaj kaže da bi država morala znati kakav vazduh udišu građani ovog kraja.
- Ja sam ostarao pored smeća. Smatram da je to veliki problem. Političari u parlamentu svakodnevno kažu - mi radimo za građane, pa ja pitam jesmo li i mi građani ili nismo. Da je ovdje zlato, nas ne bi dopalo nego bi pripalo Podgorici - rekao je Gorvokaj.
Gorvokaj navodi da bi opštinari trebalo da su svakodnevno uz građane na protestima.
- Mi ćemo braniti koliko budemo mogli. Ići ćemo zakonskim putem i mirno. Država bi trebala da zna da ovdje ne dolazimo da igramo i da pjevamo, već zbog muke. Počela je zima, država to vidi ali ćuti - rekao je Gorvokaj.
Sandro Paljušaj poručuje da neće dozvoliti gradnju pete sanitarne kade.
- Smatram da se na deponiji ne gradi peta sanitarna kada već neki podrum. Da bi se gradila kada mora da se pita Vlada i to prije direktora Deponije Aleksandra Božovića. Direktor Deponije nije Vlada, a znamo da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je poručio da nema gradnje ni pete, a ni šeste sanitarne kade - rekao je Paljušaj.
Paljušaj je imao poruku za opštine koje smeće dovode na deponiju „Livade".
- Ja opštinama preporučujem da im je bolje da razmišljaju gdje će da odlažu otpad jer ovdje neće biti smetlište. Ako Vlada kaže da nema pete i šeste sanitarne kade, onda je nama. Pitaće se Vlada, a ne direktor - kazao je Paljušaj.

Mještani Tuzi tužbom protiv gradnje kade

Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Predsjednik i potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković danas su pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli tužbu protiv izvršnog direktora Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su rekli u Sindikatu medija, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.
Tužbu su podnijeli u svoje lično ime, a ne u ime SMCG.
- Na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> je 18. juna 2025. godine objavljen je tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kako se navodi u tužbi, u objavljenom reagovanju, iznijete su brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije tuženog vezane za tužioce, uključujući u bitnom navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje Camović-Veličković.
Ističe da je Otašević u više navrata iznosio neistine na račun Kračković i Camović-Veličković, prije svega navodeći da su "antisindikalno " postupali tražeći otkaze za zaposlene u tom lokalnom javnom emiteru. Kao sindikalno aktivne osobe, oni su mišljenja da su ovakve izjave, plasirane preko javnog medija čiji je direktor Otašević, opasne i da mogu imati odvraćujuću ulogu za svo postojeće i buduće članstvo Sindikata medija Crne Gore. 
- Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima - neka se to dokaže, a ako ipak to nismo radili - da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja. U svojim javnim reagovanjima smo od Otaševića tražili da dokaže te tvrdnje što on nije uradio već je nastavio sa iznošenjem neistina i razlog za tužbu je upravo to. Oboje smo javne ličnosti, svjesni svog položaja i uloga u društvu i samim tim spremni smo da trpimo kritiku ali ne i neistine - kazao je Kračković.
U tužbi je, između ostalog citiran dio teksta Otaševića u kojem se navodi da „čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore.“
Objašnjeno je da se ova izjava Otaševića dijelom nadovezuje na kontinuirano iznošenje neistina na račun Kračkovića i Camović-Veličković.
„Kako bi kontekst reagovanja – izjave tuženog bio potpuno jasan, ističemo da se ono naslanja na niz novinarskih članaka, između ostalog i na navode sadržane u članku objavljenom na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> pod naslovom: „Članovi Sindikata Gradske RTV ne žele Kračkovića i Camović na narednoj sjednici, zbog antisindikalnog djelovanja“ u kojem je, između ostalog, za tužioce navedeno da se „radi o sindikalnim predstavnicima, koji su za urednika i novinara Gradske RTV (Dejana Bogojevića i Radomira Tešanovića) u prethodnom periodu tražili izricanje drastičnih kazni (otkaz ugovora o radu)“...“, navodi se u tužbi uz napomenu da su „citirane činjenične konstatacije koje su objavljene dana 18.06.2025. godine, netačne, tendenciozne i neistinite“.
- Otašević, kao javni funkcioner, mora da bude svjestan težine izgovorene riječi i spreman da pruži dokaze za svaku iznešenu tvrdnju - poručeno je u saopštenju.
Tužbom nije obuhvaćen Lokalni javni emiter RTV Podgorica, već samo Otašević kao autor izjava koje su plasirane preko tog medija.

Camović-Veličković i Kračković tužili Otaševića: Iznio brojne netačne, lažne i tendenciozne konstatacije

Poslanik i lider GP URA, Dritan Abazović, persona koja hrli za javnim nastupom, jedva čekajući da ugrabi trenutak da priča i što zna i što ne zna, redovno neosnovano i bez dokaza etiketirajući ljude, danas se, vjerovali ili ne, nije pojavio na suđenju u svom rodnom Ulcinju po tužbi koju su protiv njega podnijeli biznismeni Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović.
Ročišta u Osnovnom sudu u Ulcinju bila su zakazana u 11:30, odnosno 12:30 sati, na koja se Abazović nije pojavio, dok su se uredno odazvali Ubović i Mijajlović.&nbsp;
Podsjetimo, Abazovića su tužili i tražili po 21.000 eura naknade zbog povrede prava ličnosti jer ih je bivši premijer optuživao za umiješanost u krivična djela.
Naime, od svih dokaza koje je njegov advokat u ime Abazovića i danas priložio jeste „operativna informacija u vezi krijumčarenja cigareta" koja nije nikad zavedena niti ima djelovodni broj.&nbsp;
Podsjetimo, u pitanju je papir iako nezaveden ali javnosti senzacionalno predstavljen, a koji je 2022. godine bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, inače isti uhapšen zbog šverca &nbsp;cigareta, predao Abazoviću, koji je proslijedio tužilaštvu.&nbsp;
Ni Dritana ni aktovke
S obzirom na dosadašnje pompezne nastupe Abazovića kada su pomenuta ročišta u pitanju, blokade ulica da bi prošao lider GP URA, simbolično ističući aktovku kao da u njoj ima nešto, logično je zapitati se - zašto Dritan zaćuta i da li je aktovka sve vrijeme prazna a on bez "dokaza"?&nbsp;
Od raznih optužbi koje je ushićeno iznosio Abazović, ostade muk. Kriminalna piramide, hobotnice, pogađanje u "živu kucavicu", dio je optužbi bivšeg premijera, koje je znao bez zadrške iznositi, danas ih nema.
Suvišno bi bilo i pomisliti da će se za, do sada izgovorene kvalifikacije Abazović izviniti, ali je izgleda napokon shvatio da, ako se vodi dokazima i makar osnovanosti, on nema šta da kaže, pa odlučio da se ne pojavi.

1250x600

Od aktovke, dokaza i Dritana ostao muk: Abazović se nije pojavio na suđenju po tužbi Ubovića i Mijajlovića

U emisiji „Kontroverza“ sa Mladenom Stojovićem“ na TV Podgorica Danijela Pavićević, sestra ubijenog vlasnika i glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, saopštila je kako je nekadašnji policijski službenik Brajuško Brajušković, nakon ubistva, kazao, između ostalog, porodici da je on bio zadužen za Jovanovićevo praćenje i da je ulazio u njegov stan, a da mu je ključeve od stana dao Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, što za Portal ETV kategorično negira Veljovićev advokat Mihailo Volkov.
- Nastavlja se diskreditacija lika i djela i profesionalnog ugleda Veselina Veljovića, sadaa na način da se stvori privid o navodnim njegovim kriminalnim radnjama u vezi sa radnjama na štetu pokojnog Duška Jovanovića, pa se s tim u vezi sad plasira neistina da je Veljović imao ključ od stana Jovanovića. Tu navodnu informaciju sestri pokojnoga Jovanovića dao je „čovjek poznat po istini“ Brajuško Brajušković. Veselin Veljovoć odgovorno tvrdi da nije imao, niti je mogao imati u posjedu ključ od stana Duška Jovanovića, niti do danas zna gdje se nalazi predmetni stan - kazao je Volkov.
Skupština Crne Gore podržala je 20. februara otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava u periodu od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Brajušković je pred Anketnim odborom svjedočio 17. juna, ali tada nije saopštio da mu je Veljović dao ključ od stana Duška Jovanovića.
Jovanovićeva sestra Danijela Pavićević, u emisiji na TV Podgorica rekla je da zna „pouzdano da je Brajuško Brajušković bio zadužen za praćenje Duška Jovanovića i da je ulazio u njegov stan“.
- Imao je i ključ od Duškovog stana, a nama članovima porodice je kasnije, u namjeri da očisti svoju savjest, priznao da je ključ dobio od svog nalogodavca Veselina Veljovića - ispričala je Pavićević.
Istakla je da je porodici jasno zašto na Anketnom odboru nije pomenuo da je pratio njenog brata.
- ...jer on sada želi neku drugu sliku o sebi da prikaže javnosti – smatra ona.
Brajušković je na Anketnom odboru 17. juna kazao da „nikad u životu“ nije ušao „u stan, niti ulaz gdje je Jovanović živio“.
U vrijeme ubistva Duška Jovanovića tajnom policijom rukovodio je Duško Marković, koji je, takođe, saslušavan pred Anketnim odborom i koji je kazao da službenici tadašnje Službe državne bezbjednosti nijesu pratili Jovanovića.
Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine, na ulici, ipsred redaakcije Dana, dok je ulazio u automobil. Do danas nije rasvijetljeno ko su bili nalogodavci ovoga zločina, a jedini pravosnažno osuđeni za učestvovanje u organizaciji ubistva Damir Mandić odslužio je kaznu od 19 godina zatvora, koliko je bio osuđen.
Policija i tužilaštvo nikada nijesu utvrdili ko su bile ubice kojima je Mandić pomagao, ko je naručio i platio da Jovanović bude ubijen, te zašto je ubijen.
Istraga traje i danas, međutim, sve su manje šanse da će ovaj zločin ikada biti rasvijetljen.
Nevladina organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) prije nepunih dvije godine uputila je zahtjev Vladi Crne Gore da angažuje stranog eksperta za reviziju istrage ubistva Duška Jovanovića.

Kaćuša Krsmanović

Volkov: Neistina da je Veselin Veljović imao ključ od stana Duška Jovanovića

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Ministarstva finansija zbog odbijanja dostavljanja dokumentacije u vezi sa provođenjem hedžing aranžmana u protekle tri godine, a koja je zatražena na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Za "Dan" je iz ove nevladine organizacije rečeno da je Ministarstvo finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, odbilo zahtjev za slobodan pristup informacijama pod obrazloženjem da su sve informacije o provođenju hedžing aranžmana proglašene stepenom tajnosti "interno", a odnose se na period 2024. i 2025. godine.
Ministarstvo finansija je, pored ostaloga, navelo da bi "objavljivanje originalne dokumentacije na internetu, putem bilo kojeg internet medija, uključujući društvene mreže, moglo bi da naruši stečeni ugled i povjerenje koje Crna Gora kao partner zasigurno uživa kod domaćih i inostranih banaka, što potvrđuju uspješno realizovane transakcije u prethodnom periodu".
Kako dalje ukazuju u Ministarstvu finansija, neprikladno postupanje sa dokumentacijom potencijalno može da dovede do situacije da banke imaju pristup informacijama jedne o drugima, naročito u pogledu karakteristika određenog proizvoda i finansijskih detalja koji su vezani za njih, te da se time naruši i koncept intelektualne svojine i tržišne konkurencije.
– Istovremeno, važno je istaći da su uslovi poslovanja sa bankama pregovarani sa svakom bankom pojedinačno, te bi u slučaju da banke imaju uvid u detalje ponude jedni drugih, mogle promijeniti pristup u kasnijim transakcijama i ući u pregovore sa Crnom Gorom iz znatno nepovoljnije pozicije za Crnu Goru, navelo je Ministarstvo u obrazloženju rješenja, kojim se odbija zahtjev ASP-a.
Ova nevladina organizacija je u tužbi Upravnom sudu, kojom traži poništenje ovog rješenja, navela da je rješenje proizvoljno, nepotpuno i neargumentovano, jer se samo paušalno navodi da banke mogu biti upoznate sa finansijskim detaljima jedne o drugima, kao i da se može narušiti koncept intelektualne svojine i tržišne konkurencije, te da banke mogu prema Crnoj Gori promijeniti pristup u kasnijim transakcijama, a što bi uticalo na njenu nepovoljnu poziciju.
– Tuženi ne daje nikakvu argumentaciju kako hedžing aranžman, koji je realizovan početkom 2024, dakle prije više od godinu i po, može uticati na narušavanje koncepta intelektualne svojine, tržišne konkurencije, te na nepovoljnu poziciju za Crnu Goru u budućim transakcijama. Hedžing je već realizovan pod finansijskim uslovima koji su se odigrali u prošlom vremenu, te je nejasno kako okolnosti iz prošlog vremena, koje su već dogovorene i kroz aranžman usaglašene, mogu imati uticaj na buduće periode, odnosno tuženi to nijednom činjenicom ne obrazlaže, što rješenje čini nepotpunim, neargumentovanim i kao takvim nezakonitim, navodi se u tužbi.

ASP tužila Ministarsvo finansija: Dokumentacija o hedžingu tajna

Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je prema saznanjima naše redakcije zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.
U čertvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio
potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Kompanija CAAP podnijela tužbu: Traže da se radnje Komisije za koncesije proglase nezakonitim

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

Funkcioner Demokrata Boris Bogdanović u svom dobrom poznatom maniru opet se obrušio na advokata Veselina Radulovića nakon što je objavljena informacija da je protiv njega podnio dopunu krivične prijave zbog ugrožavanja sigurnosti.
U reagovanju Bogdanović nastavlja sa uvredama i navodi da nakon što su prijave „sijača patoloških laži raksinkane nastavio je da izigrava topovsko meso suspendovanih policajaca“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-bogdanovic-na-optuzbe-odgovorio-ne-kao-pravnik-vec-kao-clan-kriminalne-organizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na gnusne, ničim povezane uvrede na moj račun, koje iznosi bivši suspendovani policajac Veselin Radulović, a kojem je uručen otkaz u Policiji zbog malverzacija sa gumama, konačnu riječ po mojim prijavama daće sud. Tužbe i krivične prijave koje ću podnijeti pokazaće vrijednost njegovih riječi i težinu njegovih kleveta - navodi se u reagovanju Bogdanovića.
On je poručio da za „razliku od Radulovića relaksirano nastavlja da u Skupštini Crne Gore raskrinkavam sva kriminalna carstva i političke zaštitnike“.&nbsp;
- A za mene, ovo je samo dodatni motiv da udarac na kriminalce bude još snažniji. Posmatrajte i gledajte, biće zanimljivo u narednim danima i mjesecima - piše u reagovanju funkcionera Demokrata.

Bogdanović se ponovo obrušio na Radulovića i najavio tužbu

Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati započinju pregovore o potpisivanju Sporazuma o ekstradiciji i Sporazuma o pravnoj saradnji u krivičnim stvarima, što predstavlja značajan korak u jačanju ugovorne baze između dvije države, čiji su odnosi ocijenjeni kao izuzetno dobri i na najvišem nivou. To je poručeno tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića sa ministrom pravde UAE Abdulahom bin Sutanom bin Awadom Al Nuaimijem, održanog u Abu Dabiju.
Ministar Božović boravi u službenoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je sa svojim domaćinom razgovarao o mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje, predstavljajući pritom reformske procese koje Crna Gora sprovodi u okviru evropskih integracija.
– U punom kapacitetu smo posvećeni procesu evropske integracije jer je to imperativ za našu Vladu. Usaglašavanje sa pravnim okvirom Evropske unije je zahtjevan, ali ključan proces za reformu pravosudnog sistema i stvaranje sigurnog i pouzdanog ambijenta za građane i privredu – poručio je Božović.
On je istakao da Crna Gora, paralelno sa EU putem, jača odnose i sa strateškim partnerima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, što potvrđuju i međudržavni sporazumi potpisani tokom ove godine.
Ministar pravde UAE Abdulah Al Nuaimi naglasio je značaj institucionalne saradnje dva ministarstva pravde, ocijenivši Crnu Goru kao važnog partnera i prijatelja.
– Postoje brojne mogućnosti za saradnju i spremni smo da sarađujemo na svim nivoima kako bismo ojačali ugovornu bazu, kao temelj buduće, još uspješnije saradnje – kazao je Al Nuaimi, uz poruku da Crna Gora može računati na punu podršku, posebno u oblasti digitalizacije pravosuđa i razvoja modela mirnog rješavanja sporova.
Sagovornici su se saglasili da su dosadašnji međudržavni sporazumi dali snažan impuls odnosima dvije zemlje, te da je došlo vrijeme da se veoma dobri politički i ekonomski odnosi dodatno osnaže kroz precizniji i snažniji pravni okvir.
U tom kontekstu, iskazana je spremnost za formiranje zajedničkih radnih timova koji će u narednom periodu raditi na jačanju međunarodne saradnje u krivičnim stvarima i oblasti ekstradicije, ali i na unapređenju digitalizacije pravosuđa, kao i promociji arbitraže i medijacije kao savremenih modela mirnog rješavanja sporova.
Tokom susreta je ocijenjeno da dvije zemlje ulaze u fazu intenzivnije saradnje, te da je ovo pravi trenutak za jačanje ugovorne baze i razmjenu najboljih praksi, koje će doprinijeti većoj efikasnosti i sigurnosti pravnog sistema, kako u funkciji budućih investicija, tako i u drugim oblastima od obostranog interesa.

Božović u Emiratima: Buduću saradnju podstaći snažnijim pravnim okvirom

Tužilaštvo u Esenu podiglo je optužnicu protiv medicinskog tehničara (32) zbog sumnje da je seksualno zlostavljao pacijente koji su bili pod anestezijom na univerzitetskoj klinici. On se takođe sumnjiči da je napastvovao 14-godišnju djevojčicu koja je bila pri svijesti.
Intenzivnom i anesteziološkom tehničaru iz Dortmunda stavlja se na teret da je između aprila 2017. i avgusta 2025. naškodio ukupno petoro pacijenata – četiri žrtve su bile ženskog pola, jedna muškog. Prema navodima suda u Esenu, oni su imali 14, 28, 35 i 43 godine. Starost pete žrtve nije poznata.
Kako je navela portparolka suda, djela su se dogodila dok su žrtve bile u vještačkoj komi ili pod totalnom anestezijom. „Pacijenti su bili bespomoćni i bez svijesti“, rekla je ona za BILD.
Na Univerzitetskoj klinici u Esenu navodno su se dogodila tri silovanja. Još jedno djelo se, prema optužnici, dogodilo u drugoj bolnici. Osumnjičeni je posljednjih godina radio u više klinika u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji: Minsteru, Gelzenkirhenu, Bohumu – preko jedne agencije za privremeno zapošljavanje. Radio je i honorarno u Kliničkom centru Dortmund.
Prema optužnici, 32-godišnjak je svoja djela snimao i fotografisao, a tužilaštvo ga tereti da je snimke slao jednoj poznanici (30), koja je optužena za saučesništvo. Istražitelji ga takođe terete za posjedovanje i distribuciju dječje pornografije.
Policija je došla do osumnjičenog nakon što je kriminalna policija u Kosfeldu protiv njega vodila istragu zbog sumnje da posjedjuje dječju i životinjsku pornografiju. U julu su policajci pretresli njegov stan u Olfenu i zaplijenili telefone i memorijske uređaje.
Prema informacijama BILD-a, pronašli su dva video-snimka na kojima su, kako se čini, omamljeni pacijenti koji su seksualno zlostavljani – jedan muškarac i jedna žena. Pored toga, istražitelji su otkrili fotografije nage, očigledno anestezirane pacijentkinje.
Početkom avgusta osumnjičeni je uhapšen u Dortmundu i od tada je u istražnom pritvoru. Prema sudu, optužnica je uručena, a ako nadležno vijeće prihvati optužnicu, suđenje bi moglo da počne već na proljeće.

Njemačka: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a šest lakše tjelesne povrede.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru, Kotoru i Budvi po dvije.
U Tivtu, Ulcinju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdat je 401 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Švajcarska narodna banka (SNB) zadržala je ključnu kamatu na nula odsto, uz ocjenu da trenutna stopa podržava ekonomski rast i istovremeno održava inflaciju u zemlji na stabilno niskom nivou u rasponu između nula i dva odsto.
Banka na osnovu aktuelnih podataka očekuje da će prosječna godišnja inflacija u Švajcarskoj iznositi 0,2 odsto u ovoj godini i neznatno porasti na 0,3 odsto u narednoj godini i na 0,6 odsto u 2027. godini.
"Globalni ekonomski rast je bio snažniji nego što se očekivalo u trećem kvartalu. Američke carine i neizvjesnost trgovinske politike su opterećivale globalnu ekonomiju, ali ekonomski razvoj u mnogim zemljama je do sada ostao otporniji nego što se pretpostavljalo. Inflacija je ostala povišena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je u eurozoni bila blizu ciljnih vrednosti", navela je banka.
Ekonomski izgledi za Švajcarsku su se blago poboljšali u odnosu na prethodnu prognozu zbog nižih američkih carina i nešto boljeg razvoja na globalnom nivou, prenosi B92.
Sjedinjene Američke Države i Švajcarska su u novembru postigle dogovor kojim se smanjuju američke uvozne carine na švajcarsku robu sa prvobitnih 39 odsto na 15 odsto.
Za cijelu godinu, banka očekuje rast švajcarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za nešto manje od 1,5 odsto, koji će usporiti na jedan odsto u narednoj godini, uz blagi rast nezaposlenosti.
Švajcarska narodna banka u objavi na svojoj veb stranici upozorila je da glavni rizik za tamošnju ekonomiju i dalje predstavlja razvoj globalne ekonomske situacije.

Švajcarska zadržala kamatnu stopu na nula odsto

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: tuzba