Zimski raspust za učenike osnovnih i srednjih škola počinje 28. decembra, a u školske klupe vratiće se 20. januara. 
 
Prema školskom kalendaru za 2024/2025. godinu, koji je donijelo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, nastavna godina, koja je počela 2. septembra, završiće se 13. juna. 
 
Nastavna godina za učenike završnih razreda završava se 19. maja. 
 
Obrazovno-vaspitni rad se organizuje u dva klasifikaciona perioda (polugodišta). Prvo polugodište završava se 27. decembra, a drugo počinje 20. januara. 
 
Ljetnji raspust počeće 14. juna, a završiti 31. avgusta. 
 
Prema kalendaru, eksterna provjera znanja učenika na kraju osnovne škole počeće 6. maja, kada će polumaturanti polagati crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost (CSBH). 
 
Matematiku će polagati 7. maja, a predmet po izboru dan kasnije. 
 
Maturski i stručni ispiti počinju 15. aprila kada će maturanti polagati CSBH, odnosno albanski jezik i književnost. 
 
Testiranje maturanata iz prvog stranog jezika biće organizovano 13. maja, matematike 27. maja, a izbornog predmeta 5. juna.

Zimski rasput počinje 28. decembra

U samo nekoliko dana izgovoreno je toliko laži čelnih ljudi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - naveo je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić govoreći o Kju (Q) groznici.
On je Televiziji E dostavio izjavu prilikom gostovanja državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrije Delića u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, izjavu direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Đakovića na konferenciji za medije 9. septembra i gostovanja direktora Specijalističke veterinarske laboratorije Dejana Lauševića na nekadašnjoj Atlas televiziji kada je govorio o načinu širenja ove respiratorne bolesti i simptomima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkod-ljudi-nema-registrovanih-slucajeva-kju-groznice-oni-koji-su-bili-izlozeni-bice-pod-nadzorom-epidemioloskih-timova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić kazao je 9. septembra u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore da su, shvatajući značaj, u određenom trenutku reagovali na pravi način, navodeći da je usmrćeno 59 grla govedi, a ispituje se 50ak.&nbsp;
- Kju groznica jeste prenosiva bolest, prenosiva je na čovjeka, s tim što nije opasna po život. U medijima postoje spekulacije da je smrtonosna, mnogi su digli, uglavnom nestručni ljudi, priču da može doći do raznih nekih pojava - od steriliteta do smrti. Nije opasna po život. Ko bude zaražen virusom otprilike je na nivou prehlade. Mnogi je i imaju i prebole je na nogama i ne znaju da su je posjedovali - rekao je Delić.
Na pitanje postoji li bojazan da se pojedine farme zatvore odgovorio je da je bolest vrlo podmukla.
- Bolest koja se prenosi sa majke na plod, odnosno na tele, sa teleta u određenom periodu kad postane reproduktivno spremno i na sljedeće pokoljenje, tako da moramo voditi računa, i državni organi i farmeri, kako bi zajedno suzbili tu bolest jer je prenosive prirode sa krave na tele. Prvi simptomi da je krava oboljela je pobačaj ploda i smanjenje količine mlijeka. Zamolio bih farmere kod kojih nije ustanovljena kju groznica ukoliko vide da je došlo do pobačaja ploda da ivzrše biohemijske analize kako bi odmah reagovalina taj primjerak, naravno ukoliko je kju groznica u pitanju - naveo je Delić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fq-groznica-opasna-ali-cesto-zanemarena-bolest&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Đaković kazao je na konferenciji za medije istog dana, pored ostalog, da ni Evropska agencija za bezbjednost hrane ne prepoznaje kju groznicu kao bolest prenosivu hranom i da je mogućnost zaraze konzumiranjem ove hrane gotovo neznatna za krajnje potrošače.
Direktor Specijalističke veterinarske laboratorije Dejan Laušević kazao je u izjavi za nekadašnju Atlas televiziju prije nekoliko godina, odgovarajući na pitanje kako se kju groznica prenosi na ljude i koji su simptomi, da su načini prenošenja veoma šaroliki.
- Može se prenositi direktnim kontaktom sa životinje na životinje, sa životinje na čovjeka, takođe može i na čovjeka da se prenese konzuimranjem proizvoda životinjskog porijeklo, prvenstveno konzumiranjem mlijeka, odnosno termički neobrađenog mlijeka, kao i vazduhom. Uzročnik koji se izlučuje u spoljnu sredinu iz oboljelih životinja može na česticama prašine saušen da bude infektivan jako dug period i vazduhom preko respiratornih organa da se unese u organizam čovjeka. Takođe krpelji mogu da budu jedan od načina prenošenja bolesti - naveo je on.
Ovo oboljenja, prema njegovim riječima, nije izuzetno zarazno, ali postoji mogućnost da se vrlo brzo u određenim situacijama, da kada postoje određeni meteorološki uslovi kada postoji suvoća vazduha i vjetar, može prenijeti vazduhom i na neke veće razdaljine od nekoliko kilometara u odnosu na zaraženo dvorište.
- Kod ljudi može da izazove groznicu, glavobolju, mučninu, atipičnu pneumoniju i endokarditis - rekao je Laušević.
Lakić navodi podatke sa evropskog tla o zarazi kju groznicom i kako je, kako piše Gardijan, bolest postala noćna mora za Holandiju nakon što se na hiljade Ijudi zarazilo u periodu od 2007. do 2010. godine.
Holandska vlada naredila je u tom periodu uspavljivanje više od 55.000 koza na 55 farmi u namjeri da spriječi širenje bolesti. Do 2016. potvrđeno je da su 74 osobe umrle od ove bolesti u Holandiji, nakon što je bolest registrovana 2007, a oko 50.000 osoba je inficirano.
- Molim vas u svoje lično, i u ime svih crnogorskih stočara, da ove neznalice izvedemo pred lice pravde i pokažemo ko nam vodi najznačajniju granu razvoja Crne Gore - poručio je Lakić.

Lakić: U samo nekoliko dana izgovoreno toliko laži čelnih ljudi MPŠV o kju groznici

U Crnoj Gori, zbog obilnih padavina, na pojedinim putevima jutros ima odrona, i vidljivost je smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).

Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila, a od 12 do 14 sati obezbjeđuje se slobodno saobraćanje u zoni gradilišta.

Na dionici regionalnog puta R-24 Jezerine – tunel Klisura saobraćaj će biti totalno obustavljen za sve vrste vozila od devet do 17 sati zbog instalacije i testiranja opreme za radio signale u tunelu.

Na regionalnom putu R-16 Plužine-Trsa-Pošćenski kraj saobraćaj za sve vrste vozila biće obustavljan od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati zbog radova.

Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje –Nikšić saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični na mjestima presvlačenja asfalta.

Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a povremeno je totalno obustavljen ne duže od 15 minuta.

Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.

Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Lepenac–Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.

Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.

Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.

Iz AMSCG su naveli da je do 15. septembra zabranjen saobraćaj teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, svakim danom od 17 do 22 sata, na magistralnom putu Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj – Granični prelaz (GP) Sukobin.

Saobraćaj će za teretna vozila u istom terminu biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica-Sotonići-Petrovac i Podgorica–Mioska–Kolašin, kao i na putu Podgorica – Cetinje – Budva.

Teretna motorna vozila, kako je saopšteno, neće moći da saobraćaju do 15. septembra ni regionalnim putevima Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje, i R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute u opštini Ulcinj.

Navodi se da se do 15. septembra zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i takozvana kombi vozila) i kampera, svakim danom na dionicama nekoliko regionalnih puteva.

Saobraćaj će za ta vozila biti zabranjen na dionici regionalnog puta R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25), u opštini Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1), iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.

Dodaje se da će za autobuse saobraćaj biti zabranjen i na putu R-29, na dionici Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) do mjesta Kamenički most-Krute, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.

Kako se dodaje, autobusi neće saobraćati ni na putu R-25 na dionici Medjuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.

Iz AMSCG su istakli da se zabrana ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, za održavanje puteva i ptt instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase, za hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu i vozila koja transportuju vodu i opasne materije na dijelu puta od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Oprezno zbog odrona i smanjene vidljivosti

Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.
- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.
Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.
U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.
Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
<h2>Stav CBCG&nbsp;</h2>
 
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
<h2>Nedostatak kontrole&nbsp;</h2>
 
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
- Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

Javni poziv za poslodavce koji će učestvovati u Programu stručnog osposobljavanja visokoškolaca objavljen je danas, a prijave se mogu podnositi od 16. septembra do 16. oktobra.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da poslodavci iz privatnog sektora prijave za učešće u programu podnose područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje – birou rada prema mjestu rada poslodavca, kao i preko portala elektronske uprave (eUprave).
Navodi se da poslodavci iz javnog sektora prijave za učešće podnose Upravi za ljudske resurse i preko portala eUprave.
„Poslodavci su dužni da korisnicima pruže osposobljavanje u skladu sa Programom stručnog osposobljavanja osoba sa stečenim visokim obrazovanjem“, kaže se u saopštenju.
Iz MPNI su rekli da će korisnici za obavljanje stručnog osposobljavanja dobiti priliku za prijavu nakon isteka roka za prijavu poslodavaca.
„Pravo na stručno osposobljavanje imaju osobe sa stečenim visokim obrazovanjem koje nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje“, istakli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.
„Cilj Programa je da doprinese smanjenju nezaposlenosti mladih, da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike“, navodi se u saopštenju.
Uputstvo za podnošenje prijave za sve poslodavce preko eUprave nalazi se na portalu www.euprava.me.

Objavljen javni poziv za poslodavce za Program stručnog osposobljavanja

Monteput je objavio javni poziv za izradu idejnog projekta auto-puta Bar-Boljare, dionica Smokovac-Tološi, u dužini od oko deset kilometara. 
 
- Taj projekat predstavlja važan korak u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore, jer će se kroz planiranu obilaznicu oko Podgorice rasteretiti gradski saobraćaj - navodi se u saopštenju kompanije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8yGGG4mg5LY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
- Projekat podrazumijeva izradu tehničke dokumentacije koja uključuje pun profil auto-puta sa projektovanom brzinom od 100 kilometara na sat. Na toj dionici planirane su dvije petlje - Smokovac, koja povezuje magistralni put Podgorica – Kolašin sa postojećom dionicom Smokovac – Mateševo, te petlja Tološi, koja se povezuje s magistralnim putem Podgorica – Nikšić“, navodi se u saopštenju. 
 
Takođe, planirana su odmorišta i benzinske stanice kod Veljeg Brda. 
 
Pri izradi projekta, posebna pažnja mora biti posvećena zaštiti životne sredine, uključujući očuvanje pećine Magara. 
 
- Autor je obavezan da dostavi rješenja koja uključuju sve radove koji su neophodni za potpunu funkcionalnost i kompletnost ove dionice autoputa, te da budu kompatibilna sa rješenjima i sistemima realizovanim na dionici Smokovac – Mateševo - rekli su iz Monteputa. 
 
Ova dionica jedna je od 18 koje čine mrežu planiranih autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori, a koje je Vlada definisala kroz pet razvojnih koridora: auto-put Bar – Boljare i Jadransko – jonski, brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, te Bijelo Polje - Pljevlja - granica sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) i Podgorica – Nikšić – Žabljak - Pljevlja. 
 
- Realizacijom ovih projekata unaprijediće se bezbjednost, udobnost i brzina saobraćaja, uz značajno skraćenje vremena putovanja - ocijenili su iz Monteputa. 
 
Javni poziv je dostupan <a href="https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/78671">ovdje</a>.&nbsp;

Javni poziv za izradu idejnog projekta dionice Smokovac - Tološi

U novoj Crnoj Gori na koju ćemo, kako nam, od 30. avgusta 2020, prijete proruske i prosrpske vlasti, morati da se navikavamo svaki skandal je moguć, pa se desilo i da u centru Podgorice, najzaštićenijoj i, trebalo bi, bezbjednosno najpokrivenijoj gradskoj zoni bude prokopan podzemni tunel od jedne stambene zgrade do depova Višeg suda?! Duže od mjesec prokopavan je podzemni tunel, dugačak tridesetak metara, u gradskom jezgru gdje su smještene ključne institucije države – od zgrade Predsjednika, Skupštine, Vlade, Centralne banke do pravosudnih institucija.&nbsp; Ravno je godina od nezapamćene sramote države Crne Gore i njenog bezbjednosnog sektora, kada je 11. septembra, slučajno, zahvaljujući fenomenu promaje otkriven otvor u depou Višeg suda, za koji se ispostavilo da je tunel koji vodi do stana obližnje zgrade?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030956_c4b96351dcf921411e3f12890fb0cfdc4c3e78843ff8ad3dd63ceed8a235e2e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911030956_c4b96351dcf921411e3f12890fb0cfdc4c3e78843ff8ad3dd63ceed8a235e2e5" data-rendition-name="original" width="1037" height="604" loading="lazy" alt="Mapa kopanja tunela do Višeg suda "> <figcaption>Prikaz odakle je kopan tunel do zgrade Višeg suda</figcaption> </figure>  Osnovno državno tužilaštvo okončalo je istragu dva dana uoči godišnjice i u poneđeljak, 9. septembra, saopšteno je da je podignuta optužnica protiv osam osoba. Međutim, nije utvrđeno ko je i s kojim motivom naručio kopanje tunela. U optužnici se tvrdi da je popisom ustanovljeno da je ukradeno 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i da nedostaju manja količina marihuane, kokaina, heroina, ne precizirajući koliko?!&nbsp; Nezvanično, u bezbjednosnim krugovima kažu da je iz depoa opljačkana velika količina droge, te da je jedna kriminalna grupa tako namirila dug od jedne partije na vlasti?!&nbsp; Optužnica je u poneđeljak, 9. septembra, podignuta protiv crnogorskih državljana Predraga Mirotića, Nikole Milačića, Katarine Baćović, Marjana Vuljaja, te državljana Srbije: Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića.&nbsp; <h2>Promaja u Višem sudu i promaja od istrage</h2> Rano ujutro 11. septembra prošle godine službenice Višeg suda poslom su ušle u depo i zatekle ispreturane predmete u prostoriji koja je 24 sata pod ključem. Odmah je obaviještena policija. Uviđaj je rađen čitavog dana – od osam ujutro do 17 sati popodne. Kada je policija završila svoj posao, u depo su ušli službenici suda da urade popis kako bi ustanovili što fali od dokaza iz deponovanih predmeta. Prema javnosti dostupnim informacijama, oko jedan sat iza ponoći jedna od službenica je tražila da isključe klima-uređaj, jer joj je bilo hladno.&nbsp; Kako u depou nema „klime“, zaključili su da „duva promaja“. Pomjerili su jednu od polica sa registratorima, a u zidu je zjapila velika rupa?! Ispostavilo se da je to otvor tunela koji je vodio do susjedne zgrade. Nikada nije objašnjeno kako je moguće da je policija u depou radila uviđaj čitavih devet sati i da nijesu viđeli rupu u zidu?! Javnost je uskraćena za informaciju ko je bio na čelu tima za istragu, kako je vođen pretres ako ni jedan od registratora, postavljenih da zaklone rupu u zidu, nije pomjeren... Nije poznato kako je, i da li je uopšte, osim puke zabrane prilaska – za 17 sati, koliko je proteklo od trenutka kada je prijavljeno da je neko upao u depo do momenta kada je otkriven „tunel“ – zaštićen depo Višeg suda. Nema odgovora i na vrlo neprijatno poitanje za crnogorski bezbjednosni sektor: da li su za tih 17 sati „kopači“ mogli da unište važne tragove i dokaze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030952_a6804b2c6784541aad64a0295f69d7c8feb22a7638844fa0aed44a8c07666979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911030952_a6804b2c6784541aad64a0295f69d7c8feb22a7638844fa0aed44a8c07666979" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Abazović i Kovač i rupa u zidu depoa Višeg suda"> <figcaption>Potpredsjednik Abazović i ministar Kovač ,,obavljaju istragu"</figcaption> </figure>  <h2>Svjesno uništavanje mogućnosti da se sazna istina</h2> Ispostavilo se da je tunel, dugačak 30 metara, prokopavan od kraja jula, a da je otvor na zidu depoa probijen 8. septembra. Provalnici su tri dana nesmetano boravili u depou i iznosili što im je trebalo.&nbsp; Nepun mjesec pošto je otkriven, tunel je po nalogu vlade, kojom je tada rukovodio Dritan Abazović, zatrpan?! Uoči godišnjice ovog skandala pozvali smo tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, u želji da iz ove perspektive prokomentariše ovaj događaj, ali nije odgovorio na naše pozive i poruke. Obratili smo se i bivšem minstru pravde Marku Kovaču, koji se javio, ali, kako je kazao, u ovom trenutku ne može komentarisati slučaj. <h2>Brojni „slučajni“ propusti</h2> Kriminolog, prof. dr Velimir Rakočević i advokat Veselin Radulović za Portal ETV ističu da su u istrazi napravljeni brojni propusti i da je ovaj predmet trebalo da bude u nadležnosti Specijalnog državnog tužilštva.&nbsp; - Istraga je od starta vođena dosta traljavo i nije postupano kako standardi nalažu. Teško je objasniti bilo kom građaninu da se neko usudio da više od mjesec kopa tunel u blizini ključnih institucija da bi izvršio provalnu krađu ili neko od krivičnih djela takozvanog bagatelnog kriminaliteta – kategoričan je Rakočević.&nbsp; Ne treba biti stručnjak za kriminalistiku, ističe naš sagovornik, pa zaključiti da je neko sve dobro isplanirao i vješto iskoristio trenutak kada se renovira zgrada sudova u centru Podgorice. Nedopustivim ocjenjuje i to što su mjesto događaja, dok je trajao uviđaj, posjetili predstavnici izvršne vlasti. U jeku uviđaja, dok su forenzičari tragali za bilo kakvim dokazom koji bi istragu doveo do počinilaca, u iznenadnu posjetu „tunelu“, 13. septembra, stigao je Abazović sa ministrima Filipom Adžićem i Markom Kovačem, te čelnicima policije?!&nbsp; - Zna se se kako se radi uviđaj, koje se mjere i radnje preduzimaju, ali se u ovom slučaju nijesu poštovale procedure. Svjedoci smo da je pola Vlade bilo prisutno na licu mjestu, što je nedopustivu. Oni su uspjeli „efikasno“ i da potom zabetoniraju tunel i neke dokaze trajno kontaminiraju – kaže Rakočević. <h2>RAKOČEVIĆ: Zašto je „nenadležno“ Specijalno državno tužilaštvo?&nbsp;</h2> Našem sagovorniku je nevjerovatna činjenica i da je istraga prepuštena Osnovnom tužilaštvu iako je, kako navodi, jesno da je ovaj slučaj bio za Specijalno državno tužilaštvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030956_bcd3a2cdecffc401954ee209732a38b7a0150f65891b4ff468c6273667a4a162.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240911030956_bcd3a2cdecffc401954ee209732a38b7a0150f65891b4ff468c6273667a4a162" data-rendition-name="original" width="968" height="1216" loading="lazy" alt="Profesor dr Velimir Rakočević "> <figcaption>Profesor dr Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  - Ovaj predmet ima sve elemente krivičnih djela iz organizovanog kriminala. Imamo najmanje tri osobe koje su se udružile radi vršenja krivičnih djela radi sticanja dobiti, moći... Da je ova istraga bila u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, bili bi mnogo jači mehanizmi za pribavljanje dokaza - naglasio je Rakočević. Ni optužnica, na osnovu onoga što je u poneđeljak saopšteno javnosti iz njenog sadržaja, nije pružila ništa novo, što javnost &nbsp;već ne zna. - Sve je pod velom tajne. Ovaj slučaj ne može se smatrati rasvijetljenim ako nijesu otkriveni nalogodavci, organizatori i sve osobe koje su u kriminalnoj organizaciji. U optužnici imamo osobe koje se terete za krađu i kriminalno udruživanje, odnosno samo puke izvršioce. Ukoliko se ne procesuiraju svi akteri onda to nije pravda u punom smislu – kategoričan je Rakočević. Javnost će, kaže naš sagovornik, s razlogom postaviti pitanje - da li je moguće da su ove osobe ugrozile temelje države. - Tunel nije smio da bude zabetoniran u onako ranoj fazi istrage. Rekonstrukcija događaja je u ovakvim slučajevima jako važna – ističe on. Spisak nestalih stvari iz depoa Višeg suda koji je predstavljen javnosti i kod Rakočevića izaziva sumnju.&nbsp; - Učinioci tog „poduhvata“ su tako fingirali i prikrili prave namjere kako bi preusmjerili istragu. Zamislite da neko kopa tunel zbog oružja i male količine droge?! To je, prosto, nelogično, neutemeljeno. Teško da može da istrpi test elementarne logike. I zbog toga je trebalo otkriti one koji su osmilsili ovaj zločinački plan – naglašava Rakočević. Uvjeren je da su osobe koje su kopale tunel morale imati kompletan projekat, te da su bile uključene i stručne osobe koje su dale skicu i navodile „kopače“. - Ovaj događaj je ponizio državu i ovo se ne nije moglo dogoditi, odnosno realizovati, bez podrške iznutra. Nalogodavci su pronašli slabu kariku koju su iskoristili za pribavljanje bitnih informacija – zaključio je Rakočević. <h2>RADULOVIĆ: Teško do osuđujuće presude</h2> Advokat Veselin Radulović za Portal ETV kaže da postupanje nadležnih institucija, prvenstveno Tužilaštva, ne daje nadu da će ovaj predmet imati epilog kakav bi trebalo, odnosno da će dovesti do pravosnažnih osuđujućih presuda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911030956_0ead949d1d861ccfae836dda7a91500e219b3b198e1140876b10d284743fb546.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240911030956_0ead949d1d861ccfae836dda7a91500e219b3b198e1140876b10d284743fb546" data-rendition-name="original" width="1536" height="1433" loading="lazy" alt="Advokat Veselin Radulović "> <figcaption>Advokat Veselin Radulović</figcaption> </figure>  - Nažalost, brojni propusti u bezbjednosnom sektoru koji su doveli do toga da se uopšte može organizovati i izvršiti ovakvo krivično djelo nastavljeni su kasnije neodgovornim i neprofesionalnim postupanjem tokom istrage. Nadležni tužilac je suprotnu zakonu tokom obavljanja uviđaja dozvolio da neovlašćene osobe, odnosno predstavnici izvršne vlasti budu na licu mjesta i kontaminiraju taj prostor, odnosno unište tragove i dokaze - ističe Radulović. I on je kategoričan da je odluka izvršne vlasti da se tunel zabetonira bila preuranjena. - Kao da se nekom žurilo da na svaki način onemogući prikupljanje dokaza koji bi doveli do svih izvršilaca ovog krivičnog djela, a kasnije i do nalogodavaca – upozorava naš sagovornik. Podsjeća i da je jednom od osumnjičenih Osnovni sud ukinuo pritvor, uz obrazloženje da ne postoji osnovni materijalno pravni uslov za određivanje pritvora, odnosno da nema osnova sumnja da je okrivljeni počinio krivično djelo. - Sve ovo pokazuje da su veoma male šanse, ako uopšte postoje, da se ovaj događaj rasvijetli. Teško je vjerovati da ovakav način vođenja istrage može dati rezultate, odnosno da će optužba u ovom predmetu biti dokazana na sudu. Odluka da se zabetonira tunel onemogućila je i eventualnu rekonstrukciju događaja u slučaju da neka od stranaka u krivičnom postupku to predloži - kaže Radulović.&nbsp; Objašnjava da je logično da odbrana tokom postupka predloži rekonstrukciju događaja, što će, kako dodaje, dovesti u problem tužilaštvo jer je ono dužno da dokaže krivicu okrivljenih.&nbsp; - Eventualna nemogućnost utvrđivanja bitnih činjenica zbog toga što nije moguće odraditi rekonstrukciju, opet bi išla u prilog i u korist okrivljenima, jer sve bitne činjenice koje se tiču postojanja krivičnog djela i krivice mora dokazati tužilaštvo do stepena potpune izvjesnosti – objasnio je Radulović. I njemu je neshavtljivo da ovaj predmet nije preuzelo Specijalno tužilaštvo.&nbsp; - Od početka je nesporno da se radi o krivičnom djelu iz oblasti organizovanog kriminala. Jasno je da nadležni organi nijesu radili posao kako treba i to pokazuje i činjenica da se nakon godinu ne zna ko su nalogodavci i koji je bio njihov motiv da dođu do depoa Višeg suda – ističe on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091104090_b5249a0a4350a2b9262f7847580c504486f6ffb9a19d9bc412f6d458bb46679c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091104090_b5249a0a4350a2b9262f7847580c504486f6ffb9a19d9bc412f6d458bb46679c" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Boris Savić"> <figcaption>Boris Savić, predsjednik Višeg suda u vrijeme kada je kopan tunel </figcaption> </figure>  Podsjeća i da se odmah nakon što je otkriveno da je obijen sudski depo oglasio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić konstatujući „da iz depoa ne nedostaje ništa“.&nbsp; - Kasnije je saopšteno da se radi popis. Način na koji je popis obavljen, njegovo trajanje, kao i prilično neodređeno saopštenje tužilaštva o tome što sve nedostaje iz depoa, ukazuju na sumnju da možda u Višem sudu nijesu imali ni urednu evidenciju svega što se u depou nalazilo – kaže Radulović. Za njega je to jedan od elemenata koji ukazuju na neprofesionalan i neodgovoran rad u crnogorskom pravosuđu. - Na osnovu postupanja tužilaštva i Višega suda teško je vjerovati da će javnost ikada biti upoznata sa pravim činjeničnim stanjem i da ćemo dobiti odgovor na pitanje što se desilo i sa velikom količinom opojne droge za koju je ranije saopšteno da se nalazila u Višem sud – zaključuje Radulović, uz konstataciju da nećemo dobiti ni odgovor na pitanje da li su izvršioci i nalogodavci ovog krivičnog djela imali logistiku od nekoga iz te institucije s obzirom na to da su veoma precizno znali gdje se nalazi depo. <h2>„Misterija“ devet tona droge&nbsp;</h2> Portal ETV je od Višeg suda tražio informaciju o količini narkotika koja je nestala iz depao, ali su nas uputili na Osnovno državno tužilaštvo i Osnovni sud sa obrazloženjem da je „Osnovno državno tužilaštvo sprovodilo istragu koju je okončalo podizanjem optužnice pred Osnovnim sudom u Podgoricu, pa je potrebno da pitanja prolijedite Tužilaštvu ili Osnovnom sudu kao nadležnim organima“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091104090_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024091104090_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Depo Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>Depo Višeg suda nakon provale</figcaption> </figure>  Iz Tužilaštva su na naša pitanja saopštili da je nestalo 9,726 grama kokaina, zatim marihuane – 7,692 grama, 177, 68 grama, 0,862 grama, 1,492 grama i 58,503. Naveli su i da je nestao heroin, ali nijesu saopštili gramažu. U martu prošle godine, pet mjeseci prije nego je počelo kopanje tunela, portparolka Višeg suda Marija Raković je u izjavi za dnevnik Dan saopštil da se u depou nalazi – devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga. Međutim, odmah nakon otkrivanja tunela, javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u tom depou, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Ali nikada nije saopšteno gdje su tone preostalog kokaina zaplijenjenog u drugim akcijama. Slučaj „Tunel“ pokazao je možda i simbolično najveću rupu u bezbjednosnom sistemu od kada država postoji, jer su zakazali svi krugovi obezbjeđenja, a svi počinioci ni nakon godinu nijesu identifikovani. O nalogodavcima i saradnicima nikada ništa, najvjerovatnije, nećemo saznati.

Vlada Dritana Abazovića „zakopala“ istragu i istinu o tunelu

Više svjedoka, među kojima nekadašnji viskopozicionirani službenici Uprave policije, osporili su navode iz naredbe za istragu Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović izdejstvovali skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, optuženima za jezive zločine.&nbsp; Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili 24 sata pod nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori i da su istražitelji zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju, kao i još dvije planirane.&nbsp; U istrazi koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića i Lazovića, koje je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo14. aprila, saslušano je više službenika Uprave policije, među kojima su nekadašnji visoki policijski funkcioneri: Vesko Damjanović, koji je bio v. d. direktora Uprave policije u periodu kada je Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, bivši šef Specijalnog policijskog tima Dragan Radonjić i nekadašnji načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb" data-rendition-name="original" width="743" height="418" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić "> </figure>  Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, kao i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> </figure>  <h2>Praćenje Belivuka i Miljkovića</h2> Portal ETV imao je uvid u zapisnik sa svjedočenja policijskog funkcionera Milorada Žižića, koji je specijalnim tužiocima Milošu Šoškiću i Zoranu Vučiniću, potvrdio da mu je Milovan Pavićević prenio informacije da će Belivuk i Miljković u Crnu Goru, koje je tadašnji načelnik CB Podgorica dobio 16. januara 2021. u večernjim časovima od načelnika beogradske policije Veselina Milića. I Pavićević je na saslušanju, pred tužiocem Šoškićem, ispričao da mu je Milić saopštio operativni podatak da će 17. januara Belivuk i Miljković ući u Crnu Goru, da će iz Beograda redovnom avionskom linijom stići u Tivat. Milić mu je poslao i poruku sa detaljima kada srpski državljani ulaze u Crnu Goru i broj leta.&nbsp; <blockquote>Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.</blockquote> Sva ta operativna saznanja Pavićević je, kako je istakao, prenio Žižiću i proslijedio mu poruku koju je dobio od Milića. Žižić je na saslušanju potvrdio da ga je Pavićević telefonom obavijestio da su ga zvale kolege iz Srbije i da mu je saopšteno da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. On je, kako je ispričao, o tome informisao Zorana Lazovića koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp; - Objasnio sam mu da je kratak period i da moji službenici ne mogu tako brzo da stignu u Tivat i predložio sam da pozovem Gorana Banićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, da sazna kod koga su došli Belivuk i Miljković, ko će ih sačekati na tivatskom aerdoromu i gdje će biti smješteni. Lazović mi je rekao da postupim tako i ja sam obavijestio Banićevića i objasnio mu što je potrebno da urade njegovi službenici &nbsp;- naveo je Žižić u iskazu, u koji je portal ETV imao uvid. Banićević ga je, kako je naveo, obavijestio da je Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić koji je, prema evidenciji policije, član kavačke grupe i da su se uputili prema naselju Kavač u Kotoru.&nbsp; Uniformisana i kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je, prema riječima Žižića, opservirala ulaz u naselje Kavač, jer jedino se tim putem može ući i izaći iz toga naselja. U svjedočkom iskazu Žižić je naveo i da mu je Banićević saopštio da nema dovoljno ljudi da 24 sata „drže na oku“ Belivuka i Miljkovića, pa mu je on sugerisao da traži podršku od Posebne i Specijalne jedinice i drugih sektora. Nekadašnji načelnik SBPOK tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa službenicima SBPOK-a u Srbiji, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju i prenio im „sve detalje ­- kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“, ali nije znao kod koga.&nbsp; Žižić je naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, a on im je rekao da, zvanično, preko Interpola traže te podatke. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. <h2>Osujećene tri likvidacije</h2> Svjedok je ispričao i da je, dok su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori, policija imala saznanje da se priprema likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a plan je bio da mu eksplozivnu napravu postave na krov vozila.&nbsp; <blockquote>I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp;</blockquote> Ta istraga je vođena sa tužiocem i, između ostalog, kako je rekao, to je jedan od razloga što je operativna podrška Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije boravila u Kotoru u više navrata.&nbsp; Međutim, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru došli su do podataka da su iz škaljarskog kriminalnog klana odustali od likvidacije Kašćelana, i da pripremaju ubistvo dvojice mafijaša iz Srbije.&nbsp; - Naše aktivnosti vezane za planiranje ubistva Kašćelana, kao i Belivuka i Miljkovića rezultirale su lišenjem slobode i podnošenjem krivičnih prijava, a u oba predmeta postupajući tužilac je bio Saša Čađenović - naveo je Žižić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> </figure>  On je na pitanje specijalnog tužioca Šoškića saopštio da su svi službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala donosili operativne informacije, ali da je u tom periodu najviše operativnih informacija donio Petar Lazović.&nbsp; Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp; Kako je kazao, Lazović je imao i operativni podatak da se priprema ubistvo Slobodana Kašćelana, kao i informaciju da su u Crnu Goru ušla dvojice Kolumbijaca koji su imali zadatak da nekoga ubiju, ali prema rihečima Žižića, nijesu uspjeli da utvrde koga. Žižić je objasnio da su sve ove predmete radili u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i svi osumnjičeni su procesuirani. <h2>Svjedočenja Damjanovića i Radonjića&nbsp;</h2> Osim Žižića i Pavićevića o ulasku Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, koji tada nijesu bili na potražnicama ni srpskih, niti crnogorskih vlasti, pred specijalnim tužiocem Šoškićem u maju je, u svojstvu svjedoka, iskaz dao visoki policijski funkcioner – Vesko Damjanović koji je bio v. d. direktora Uprave policije u tom periodu. On je bio kategoričan da je to bila uspješna policijska priča i da su operativnim aktivnostima spriječili tri ubistva. U opširnom iskazu Damjanovića, koje je objavio Portal ETV, on je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije &nbsp;„Sveto pismo“ i da je podložan promjenama.&nbsp; <blockquote>Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp;</blockquote> - Nakon što sam obaviješten da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru pozvao sam Enisa Bakovića (pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije) da pitam zbog čega su ušli. Saopštio mi je da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema tim osobama – rekao je Damjanović.&nbsp; Nakon toga, razgovarao je sa Zoranom Lazovićem, koji je bio njegov pomoćnik za SBPOK i koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da će Belivuka i Miljkovića ubiti.&nbsp; Druga operativna aktivnost, kako je ispričao, bila je usmjerena na sprječavanje likvidacije jednog od vođa ozloglašene kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a treća akcija bila je osujećivanje planiranog ubistva u Budvi Marka Ljubiše Kana, člana škaljarske grupe. Sve aktivnosti, prema riječima Damjanovića, sprovodio je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala sa nadležnim centrima bezbjednosti. - Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru – rekao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da bi tako i on postupio, odnosno skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela. Prema njegovim riječima, nikada se nije desilo da o aktivnostima Sektora kojim je rukovodio Lazović dobije informacije od drugih službenika. Bio je kategoričan i da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i da jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja. - To znači da Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru, ali ako je SBPOK sprovodio operativne aktivnosti prema određenim osobama uobičajeno je da se na njihov zahtjev skine mjera zabrane ulaska u zemlju – objasnio je Damjanović.&nbsp; I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp; Radonjićevo svjedočenje razbilo je temelje optužbi da je Milivoje Katnić bio član kriminalne organizacije čiji je navodni cilj bio da se pomaže kriminalna organizacija Radoja Zvicera, kako je to formulisao tužilac Šoškić u prvobitnoj naredbi za sprovođenje istrage. <h2>Kad vrhovne sudije falsifikuju istinu&nbsp;</h2> Iako su svjedočenja policijskih službenika razotkrile neosnovanost tužilačkih navoda, Vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice prilikom odlučivanja o produženju pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283" data-rendition-name="original" width="826" height="590" loading="lazy" alt="Vesna Vučković "> </figure>  Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića, izvijestio je Portal ETV 16. avgusta. &nbsp; Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da se ubistvo odigralo u Danilovgradu četiri mjeseca ranije, avgusta 2020. godine?! <h2>Ćutanje na krivične prijave Zorana Piperovića&nbsp;</h2> Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Zoran Piperović "> </figure>  -Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile, ne da produže pritvor, već da ga odrede po tački 1 člana 175 povezujući Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu, iako im je jasno da su Belivuk i Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri- istakao je Piperović. Mjesec dana docnije, krivične prijave protiv sudija Vučković, Vuković i Pavićević i dalje su smještene u fioci Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.&nbsp; Nema nikakve reakcije čelnika SDT i na svjedočenja Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Dragana Radonjića koji su jasno opovrgli tezu specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je, skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, počinjeno neko krivično djelo ili da su na taj način Katnić i Lazović postali članovi organizovane kriminalne grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Vladimir Novović "> </figure>  Vladimir Novović uporno ćuti i nakon što je postao javnosti dostupan posljednji prijedlog specijalnog tužioca Miloša Šoškića za produženje pritvora Katniću, uz skandaloznu – a nedokumentovanu – tvrdnju da je Katnićeva kriminalna organizacija imala uticaj na medije!&nbsp; Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara/ki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.&nbsp; U sramnom dokumentu se navodi kako su novinarke i novinari ostvarivali komunikacije sa Katnićem?! Tako je Šoškić kriminalizovao, uz prihvatanje Vrhovnog suda, kriminalizovao i slobodnu riječ u Crnoj Gori.&nbsp; I, naravno, za to niko nije do sada odgovarao, dok je Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, skandaloznom i pravno nevalidnom odlukom tročlanog Vijeća Vrhovnog suda produžen pritvor do 15. oktobra.

Srušene Šoškićeve optužbe protiv Katnića i Lazovića

Specijalno državno tužilaštvo i nakon tri mjeseca nije uzelo u razmatranje dvije krivične prijave koje je iz Istražnog zatvora u Spužu podnio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić protiv aktuelnog specijalnog tužioca Miloša Šoškića tereteći ga za zluopotrebu službenog položaja i umišljajno nepostupanje po uputstvima čelnika SDT-a 2020. godine.&nbsp; <h2>Šoškić „amnestirao“ Krapovića</h2> U prijavi podnijetoj 6. maja Katnić tereti tužioca Šoškića „zbog toga što nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura“. - Šoškić je kao specijalni državni tuzilac u Specijalnom državnom tužilaštvu zloupotrijebio službeni položaj jer je suprotno odredbi člana 44, stav 1 i člana 16 Zakonika o krivičnom postupku - gdje je propisano da je osnovno pravo i dužnost državnog tužioca gonjenje učinilaca krivičnih djela i da je državni tužilac dužan da istinito i potpuno utvrđuje činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravične odluke - znajući da je njegovo djelo zabranjeno, a svjestan propustio da goni sadašnjeg ministra vojnog Dragana Krapovića – ističe se, između ostalog, u Katnićevoj prijavi u koju je Portal TV E imao uvid.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907020924_7020e1d568dc30c4f77f3886bd3df51f07a6a2ba6774bd4b0fd42c230f01b43b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907020924_7020e1d568dc30c4f77f3886bd3df51f07a6a2ba6774bd4b0fd42c230f01b43b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> </figure>  Prema tvrdnjama Katnića, stručni analitičar za finansije utvrdio da je raznim malverzacijama kriminalna grupa čiji je Krapović bio član, izvršila krivično djelo pranje novca u vrijednosti preko dva miliona eura, te da je i utajen porez.&nbsp; <blockquote>Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović nije se oglašavalo povodom istrage za navodno pranje novca i izbjegavanja plaćanja poreza od strane sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića.&nbsp;</blockquote> Prema informacijama Portala ETV, bivši glavni specijalni tužilac tvrdi da je bila napravljena kompletna šema pranja novca u „slučaju Krapović", da je vještak finansijske struke precizno utvrdio tok novca, ali da je ta šema volšebno nestala iz spisa predmeta.&nbsp; <h2>Nepostupanje po uputstvu&nbsp;</h2> -Iako mu je tadašnji Glavni specijlani tužilac dao upustvo da ga o stanju u tome predmetu obavještava, tužilac Miloš Šoškić to nikad nije učinio, čime je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZ – piše u krivičnoj prijavi. Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović nije se oglašavalo povodom istrage za navodno pranje novca i izbjegavanja plaćanja poreza od strane sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Katnić u krivičnoj prijavi tvrdi da je specijalni tužilac Šoškić izbjegao da o svemu obavijesti obavijesti njega, &nbsp;tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca o toku istrage, iako mu je to bilo bilo uputstvom naloženo. Specijalno državno tužilaštvo nije reagovalo i na drugu krivičnu prijavu Milivoja Katnića protiv tužioca Miloša Šoškića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pismo Milivoja Katnića "> </figure>  <h2>„Slučaj“ Zapad banke</h2> U prijavi, podnijetoj sredinom maja iz Istražnog zatvora u Spužu, bivši glavni specijalni tužilac tvrdi da je tužilac Miloš Šoškić „umišljajno spriječio“ gonjenje počinilaca krivičnog djela u slučaju Zapad banke i to - nakon potvrđivanja optužnice.&nbsp; -Tada je svojevoljno odustao od gonjenja ukrajinskih državljana koji su prema optužnici protivzakonito prisvojili više od milion i po eura – piše u krivičnoj prijavi. Tužilac Šoškić je zastupao optužnicu koju je 7. juna 2022. godine potvrdio Viši sud protiv Zapad Banke sa sjedištem u Podgorici i direktora u banci Oleksandra Kupermana i Dmijtrija Likhote, koji su – kako se navodi u optužnici – uz pomoć Maksima Slutskog, zloupotrebom službenog položaja i povjerenja, kompaniji „Svitland Global F.Z.E.“ nanijeli štetu od 1.502.524, 92 eura u korist firme „Ofimmo GMBH“. Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao Milivoje Katnić, tadašnji prvi čovjek SDT-a, Kuperman i Dmijtroa su kao izvršni direktor za poslove prodaje u inostranstvu i izvršni direktor za poslove podrške poslovanja uz pomoć Slutskog, koji je falsifikovao potpis Svetlane Jemilijanove, direktorke firme „Svitland Global F.Z.E.“, iz depozita ove kompanije prije vremena otplatili i zatvorili kredit kompanije „Ofimmo GMBH“ u iznosu od 1.500.000 eura. <h2>„Pokrivanje“ kredita banke</h2> Kredit kompanije „Ofimmo GMBH“ je pokriven iako glavni dužnik nije kasnio sa ratama. Kredit je zatvoren na osnovu, kako se tvrdilo u optužnici, falsifikovane kopije izjave Jemelijanove koja je 31. marta 2017. godine u ime „Svitland Global F.Z.E.“ izjavila da Zapad banka može - oročena novčana sredstva njene kompanije u iznosu od 1.500.000 eura, kao i obračunatu kamatu u iznosu od 2.524,92 eura - prenijeti na zatvaranje kredita kompanije „Ofimmo GMBH“ sa sjedištem u Frankfurtu. Katnić u prijavi navodi da je Šoškić bio „svjestan svoga djela čije izvršenje je htio, a znao je da je zabranjeno da odustane od optužnog akta, koji je potvrdio Viši sud“. – Tu optužnicu sam lično potpisao i potvrđena je od Višeg suda i u toku glavnog pretresa, iako za to nije bilo opravdanih razloga tužilac odustaje od nje, iako je sve ukazivalo da treba da ostane do kraja pri podignutoj optužnici– naveo je Katnić u prijavi. U rukom pisanoj krivičnoj prijavi bivši glavni specijalni tužilac navodi da je osnovno pravo i dužnost državnog tužioca gonjenje učinilaca krivičnih djela i da su dužni da istinito i pravilno utvrđuju činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravilne odluke. Katnić je istakao i da je u tom slučaju jedna ukrajinska državljanka oštećena, te i da je očekivala da joj naši državni organi „priznaju pravo koje joj je bilo oduzeto“. Krivično gonjenje Zapad banke i njihovih odgovornih osoba je nakon toga preuzeo punomoćnik „Svitland Global“, advokat Lazar Aković, koji je u završnoj riječi ostao kod svojih podnesaka i zatražio od suda da ih oglasi krivim i kazni po zakonu. - Jasno je da se specijalni tužilac Šoškić stavio na stranu optuženih odustao od optužnice koja je bila potvrđena čime je spriječeno gonjenje počinilaca krivičnog djela - piše Katnić u krivičnoj prijavi. <h2>Od suda do suda i natrag&nbsp;</h2> U slučaju Zapad Banke, Viši sud je 29. maja 2023. godine donio prvu oslobađajuću presudu koju je izrekao sudija Nenad Vujović. Sud je ocijenio da nije nastala šteta za „Svitland Global“, zato što je Zapad banka zatvorila kredit, jer je ova firma bila garant-jemac za kredit koji je firma „Ofimmo“ uzela kod banke. Sudija je dodao i da je banka bila čak obavezna da zatvori kredit jer je „Ofimmo“ kasnila sa otplatom kredita. <blockquote>Prema informacijama Portala ETV, bivši glavni specijalni tužilac tvrdi da je bila napravljena kompletna šema pranja novca u „slučaju Krapović", da je vještak finansijske struke precizno utvrdio tok novca, ali da je ta šema volšebno nestala iz spisa predmeta.</blockquote> Međutim, Apelacioni sud je 1. marta 2024. godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda kojom su Kuperman, Likota i Zapad banka oslobođeni optužbe. Tada je Apelacioni sud konstatovao da je presuda „zahvaćena bitnim povredama odredbi krivičnog postupka“. Naveli su i da je izreka presude protivrječna razlozima presude, dok su dati razlozi o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni“. Objasnili su i da su nejasni razlozi prvostepenog suda u dijelu izostanka obaveza Zapad banke da obavijesti jemca da glavni dužnik nije u mogućnosti da ispuni svoju obavezu. Viši sud je nedavno ponovo donio oslobađajuću presudu, ali je advokat Aković izjavio žalbu na tu odluku.&nbsp; <h2>Pozicija Vladimira Novovića i SDT-a</h2> Zbog čega i kojim interesima se rukovodio tužilac Miloš Šoškić kada je u prvom slučaju odustao od gonjenja Dragana Krapovića bez obavještavanja čelnika SDT-a, a u drugom slučaju je čak odustao od slučaja iako je optužnica bila potvrđena?!&nbsp; O tome može samo da se nagađa jer se aktuelni vrh Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović nije tim povodom izjašnjavao, niti je, koliko je poznato, preduzimao ikakve radnje da bi to razjasnio. Umjesto da se zvanično otvori istraga i, nakon otkrivanja istine, eventualno demantuje optužbe koje iznosi Katnić – glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je izabrao taktiku ćutanja i nečinjenja.&nbsp;

SDT ćuti o dvije prijave Milivoja Katnića protiv tužioca Miloša Šoškića

Frontpage topic

Suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici. On se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske ubio Muja i Eminu Šabanović u selu Hum kod Foče i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti 1992. godine.
Iz Akcije za ljudska prava navode da je ovo prvo suđenje u Crnoj Gori koje uključuje i optužbu za seksualno nasilje izvršeno tokom rata. Žrtva i još jedan svjedok tog nasilja imaju status zaštićenih svjedoka.
Zbog tehničkih problema u Sudu BiH, juče nije bilo moguće uspostaviti video-konferencijsku vezu, kako bi se saslušala dva predviđena svjedoka. Njihovo saslušanje je zbog toga sutkinja Nada Rabrenović odložila za sljedeće ročište.
- Sud je odlučivao o prijedlozima odbrane okrivljenog Pekovića. Odbijeni su prijedlozi odbrane u vezi e-mail komunikacije advokata odbrane Ratka Pantovića sa advokatom Ratka Mladića, Brankom Lukićem o ubistvima u selu Hum, kao i dokument objavljen na sajtu academia.edu, sastavljen na osnovu “poznatih informacija”, u kom su navedena navodna imena ubica Muja i Emine Šabanović, jer je sud zaključio da se ne radi o informacijama koje su bilo kako potkrijepljene. Sud je odbio i predloge da kao dokaze izvede medicinske izvještaje zaštićenih svjedokinja o njihovom psihičkom stanju, jer ih je neposredno saslušao i nije posumnjao u njihovu sposobnost da svjedoče, kao i medicinsku dokumentaciju okrivljenog Pekovića sastavljenu nakon predmetnih događaj kao irelevantnu za postupak - saopšteno je iz HRA.
Prihvaćen je prijedlog odbrane da se saslušaju četiri nova svjedoka u vezi tvrdnje Pekovića da se za vrijeme napada na selo Hum potukao s jednim od njih, Obrenom Gojkovićem, u kafani, zbog čega nije mogao izvršiti ubistva koja mu se stavljaju na teret.
U nastavku suđenja, podsjećaju u HRA, sud je odbio prijedlog advokata odbrane da Pekoviću ukine pritvor zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja.
Punomoćnik oštećene, advokat Dalibor Tomović, zahtjevao je da Sud odluči i o njegovom predlogu za sprovođenje vještačenja fizičkih i psihičkih bolova i umanjene opšte životne aktivnosti oštećene od strane neuropsihijatra u BiH. O zahtjevu će sud naknadno odlučiti, iako ovakav nalaz predstavlja osnov za odlučivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećene.
Do Pekovićevog izlaska iz pritvora 21. oktobra, preostala su tri ročišta, zakazana za 27. septembar, 8. i 10. oktobar 2024. godine.
Advokat Dalibor Tomović oštećenu zastupa u okviru projekta NVO Akcija za ljudska prava “Zajedno do pravde – pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

HRA: Nastavljeno jedino aktuelno suđenje za ratni zločin u Crnoj Gori

Nekoliko osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros, oko 9:30 sati, dogodila u podgoričkom naselju Zlatica, saopšteno je portalu ETV iz OKC-a.
Nezgoda se dogodila na Bulevaru Vilija Branta. Nije poznat stepen povreda učesnika u nezgodi.
Policija vrši uviđaj. U OKC-u nijesu imali više informacija o ovom udesu.

Udes na Zlatici, ima povrijeđenih

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodila se 21 saobraćajna nezgoda, a sedam osoba povrijeđeno lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, a u Baru, Herceg Novom, Kotoru i Bijelom Polju po dvije. 
 
Po jedna nezgoda evidentirana je u Budvi, Nikšiću i na Žabljaku. 
 
Izdata su 243 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 61 prekršajna prijava. 
 
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Čudo bi bilo da se nešto nalik safari lovcu, nije dogodilo.
Uljepšali su mi 09.09. kumovi, unuci, djeca, čestitajući mi rođendan.
I komesar Bogdanović.
I poslije četiri godine plaši babu debelim k*****.
Čak su ga i kolege iz njegove stranke gledale kao iz tuđe glave.
Zlo je prirodna pojava i svi vi tigrovi, tigrice, pernate životinje, posebno vi gusani i guske, ne čudite se.
Čudo bi bilo da se nešto nalik safari lovcu, nije dogodilo.
 
&nbsp;

Zlo je prirodna pojava

07.09.
23:00h
O ovome sam vam pisao 100 godina.
I evo, konačno se priznalo.
Čuli ste Koprivicu.
Država je produžavala rok vlasnicima cigareta, da ih izmjeste (sic!) iz Slobodne carinske zone.
Onda ih uzmu shodno članu 5 zakona o SCZ.
Tamo piše "...zbog zdravlja, životne sredine, bezbjednosti države...".
A sjećate se cirkusa 43. Vlade.
Vjerujete li vi da posle konačnog priznanja da su otete jer nijesu bile ilegalne Dritan neće ponovo reći da je u pitanju najveća zaplena u istoriji.
I to švercovanih cigareta.
Reći će.
Jer zna nam pamet.
Sad će Koprivica da ih spali.
Kao legalne.
Ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Dritana i Adžića ne pitati ništa.
Država će nakon toga biti tužena, platiće štetu.
I Englezi zadovoljni.
Doduše, ne znam hoće li onoliko koliko je onomadni ambasador u SRJ - Kraford, bio zadovoljan, dok sam čamio u zatvoru.
Parohija se besprekorno kontroliše.
P.S. Najveća je šteta ona ako od neke rabote nema nikakve koristi po društvo, posebno kad taj posao moramo da uradimo.
Ali, treba makar da shvatimo da dok se oburdavamo ne prestajemo mlatarati rukama, jer prije nego što tresnemo o beton, možda naučimo kako se leti.

Parohija se besprekorno kontroliše

Ostalo je još tri sedmice do izbora u Podgorici, i ovi će kao i svi prethodni biti istorijski, presudni, sudbinski, sad ili nikad, drž' gaće - drž' levor. No, ipak će se po nekim detaljima razlikovati od onih prethodnih iz 2022. godine. Sada bi podgorički šereti kazali – razlikuju se po tome što profesor Mujović sada radi za PES, za razliku od 2022. kada je radio za... I, sve ovo oko njega, kao nosioca jedne od listi, ali i drugih koji su titulari i predvodnici svojih partija ili koalicija se razlikuje od prethodnih izbora u par bitnih elemenata. Nego da krenemo redom ili samo rendom što bi kazali Staropodgoričani. <h2>E, moj brale!</h2> PES je ponovo okrenuo igricu i u političku praksu uvrstio nešto čega nema ni u jednoj političkoj teoriji. Nosioca liste NEMA na izbornoj listi te partije. Odnosno, ukoliko glasate za listu koja se zove „Još jače – prof. dr Saša Mujović“ vi ćete glasati samo za ovo „još jače“ jer Mujovića prosto nema, ili što bi rekli u onom legendarnom YouTube uradku – Đe ovi čo'ek ma'ko, ne mogu ga nać. U stvari, kada pogledate ko je sve na toj listi nećete glasati čak ni za ovo „još jače“, jer na njoj imate pet aktuelnih ministara i nekoliko poslanika. Od njih sigurno ne možete očekivati da ostave te pozicije i prihvate se komunalnih problema grada, pa će vaš glas, ukoliko sve ovo uspijete „skuvati“, otići nečemu što se zove – „još“. I to ne samo „još“ nego „hoćemo još jedanput“ i to Oliveru Injac. E, sada, kako nju neće niko, čak ni ovi njeni koji nisu imali hrabrosti da je postave na čelo liste, dosjetili su se da je ovako „na mala vrata“ uguraju u još jedan mandat. A, dok birači ne uspiju da shvate za koga će zaista glasati, ostaje im da se igraju i zanimaju novim političkim izazovom, zvanim #MujovićChallenge, ili - pronađi fotografiju profesora Mujovića iz 2022. sa nekog od političkih štabova DPS-a. Za sada DPS-ovci postuju fotografije, a profesor se brani kako nije na njima, ili kako nije znao da je to gdje je uslikan baš bio izborni štab DPS-a. A, hoće to da se desi, zaluta čo'ek na pogrešnu konferenciju i tek dvije godine kasnije shvati đe je bio, i zašto nije. Posebno je simpatičan, iako veoma nemušt, pokušaj pravdanja kroz screenshot viber poruku koju je navodno baš sa tog sastanka DPS-a, on, Mujović, poslao svom mentoru, rektoru Božoviću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907110928_6adf5b93c4290686b70114fa21fa8d37e0b0764a7d1b9589e71a4381077b10cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907110928_6adf5b93c4290686b70114fa21fa8d37e0b0764a7d1b9589e71a4381077b10cd" data-rendition-name="original" width="398" height="600" loading="lazy" alt="prepiska božović"></figure>  Beskrajno je zanimljivo i veoma simptomatično što u toj poruci jedan drugog imenuju sa „Brale“. Sjećate li se partizanskih filmova u kojima je ovo „Brale“ bio zaštitni zov onih dječaka sa bradama. Zanimljiv pokušaj, ali suviše infantilan čak i za naš IQ. <h2>Tuci me, to je sve za moje dobro</h2> Još jedna lista na svom čelu, kao nosioca, ima osobu koja ni u kojoj varijanti neće biti budući gradonačelnik Podgorice, jer ni on nije na listi predloženih odbornika. Aktuelni predsjednik države, „Jakov bez partije“, odlučio je da se pojavi, kao zaštitno lice, na listi „Za bolju Podgoricu“. I, ođe kao i na prethodnoj listi imamo pokušaj sakrivanja tragova i privlačenja glasača na lik i djelo nosioca liste, ovog puta predsjednika države Milatovića. I, pored toga što ovo nije politički pošteno a ni poznato u praksi, ima smisla za ovu političku grupaciju, jer zaista nisu imali koga drugog postaviti kao zaštitno lice. Kažu, da tetka nije htjela a da „sreća strikova“ nije dovoljno fotogeničan. Odnosno, imalo je da se Milatović nije još jednom izblamirao i sve nas zajedno osramotio. Elem, sjećate li se onog starog snimka iz devedesetih u kojem Milošević, ne znajući da je sniman, viče na dva Bulatovića, Momira i Predraga, zbog loše sprovedene politike Beograda u Crnoj Gori. Crnogorska javnost je tada prvi put vidjela na koji način se, kao prema slugama, odnosi Milošević prema crnogorskim poslušnicima. E, tada se tako nešto moralo „profesionalno“ snimiti, a sada isto to možemo da gledamo uživo, i to na međunarodnom forumu. Gledali smo kako Vučić „kara zvijezdu Danicu“, i kako mu ona niti smije niti umije odgovoriti. I, ovo je vidio cijeli svijet. Nadam se da ga je bar procent sramota koliko je nas koji smo to sa gađenjem i mukom gledali. Ali, šta smo drugo i očekivali od nekog kome su gore pomenuti „sužnji“ politički i moralni uzori. <h2>„Sejdefizacija“ Podgorice</h2> Da je živa, Ksenije Cicvarić bi sigurno bila među kolegama muzičarima one noći na trgu Bećir bega Osmanagića, i pjevala svojoj Podgorici najljepše stihove koje je starovaroška kaldrma iskomponovala. Ali, sigurno bi i njenu „Milicu“ i „Sejdefu“ proglasili islamizacijom Podgorice. Infantilni ratni pokliči u pjesmi Danice Crnogorčević i litijaško „ludilo“ sigurno su bili umjetničko-građanski performansi i zato ih „novinari“ i čuvari pravoslavlja nisu tada targetirali kao što to čine sa nečim što je antipod svega onoga šta su naškrabali na svojim rasističkim portalima. Uostalom, siguran sam da će više od 70 odsto Podgoričana uvijek izabrati da budu „islamizirani“ Ksenijinim stihom „Kad se Jovo iz Stambola vrati“ nego li onim „Kad se vojska na Kosovo vrati“. I, dok iščekujemo podgoričke izbore i nove političke vratolomije, zapamtite da možete mirno i sigurno da spavate jer na vas pazi Vojska Crne Gore bez glavnog zapovijednika, MUP kojem u ovom trenutku nedostaje 1.500 policajaca, a da na našu međunarodnu poziciju pazi predsjednik koji ne smije da kaže kojim jezikom zbori i nedostajućih 27 ambasadora. Samo nam ministara ne fali. Oj-ha!!!

Ne kuju se konji po Mjesecu

Danas nam, više nego ikad, trebaju ljudi za primjer, jer bauk 90-ih godina kruži opet Podgoricom, poručio je Aleksandar Ljumović, kandidat
na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“.

- A odgovor na to mora biti odgovor građanske, evropske i moderne Crne Gore. I kao što su i tada postojale različite partije, stranke i pokreti, bio je jedan savez. Taj savez, Liberalni savez, bio je uz Socijaldemokratsku partiju svetionik koji je obasjavao našu zemlju, koji je stvarao temelje za 21. maj 2006, temelje države koja će biti sigurna mediteranska i evropska luka i dovoljno široka za svakog svog sina i šćer - kazao je Ljumović.

On je istakao da Evropski savez okuplja upravo one snage koje su dokazale i pokazale da mogu izvesti Crnu Goru na pravi put.

- Zbog toga mi ne moramo da dajemo prazna obećanja, mi ćemo djelima dokazati ono što obećavamo. A obećavamo Podgoricu u kojoj ćemo voditi svoju djecu na utakmice evropske, a ne amaterske Budućnosti i naše reprezentacije. A danas je stanje takvo da Budućnost pratimo u Donju Goricu, a reprezentaciju u Nikšić. Eto koliko je osvježilo, da u našem gradu ni travu na gradskom stadionu ne umiju da sačuvaju i zaliju - rekao je Ljumović.

Prema njegovim riječima, zbog svega navedenog izbor je nikad lakši.

- Izbor je između građanske Crne Gore i nacionalnih torova, evropske Crne Gore i Crne Gore poput Bjelorusije. Između Podgorice za primjer i Podgorice u kojoj se ne može očistiti smeće i obezbijediti voda - dodao je Ljumović.

Na kraju, Ljumović je naglasio da je ponosan na ljude sa kojima je na listi Evropskog saveza.

- Imamo i tim koji sve to može uraditi, a imamo i gradonačelnika za primjer – Borisa Mugošu. Ponosan sam na sve nas, na tim koji pobjeđuje. Zbog toga niko nema opravdanja da 29. ostane kući. Podgorica grad za primjer i svaki glas za Evropski savez - zaključio je Ljumović.

Ljumović: Bauk 90-ih ponovo kruži Podgoricom, mora odgovoriti građanska, evropska i moderna Crne Gore

Kvadrat stana u Podgorici 2020. u prosjeku je koštao je 966 eura. U prvom kvartalu 2024. koštao je 1.761 euro - napisao je na mreži Iks (X) šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac.
Rast prosječne cijene metra kvadratnog stana u Podgoric je, kako ističe, 795 eura.
- Evropa Sad 2 uvećaće još cijene kvadrata stana pa će biti sve veći broj podstanara prvenstveno mlađe populacije - naveo je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1833747216181104998%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833747216181104998%7Ctwgr%5Edcf8f3aa7a8bb97fed4c92c5e5e5b72ca21b0fc4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Kvadrat stana u Podgorici u prvom kvartalu 2024. koštao 1.761 euro

Dobro je što predsjednik države Jakov Milatović parlamentu vraća zakone na ponovno odlučivanje u situaciji kada svjedočimo sistemskom podrivanju institucija - ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević u intervjuu za Portal Analitika.
Uvjerena je i da će novo nezakonito imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG biti identifikovano kao balvan na EU putu Crne Gore. Podvlači i da PES koalicionim aranžmanom sa Demokratama pokazuje da kao vladajuća partija nema kapaciteta za samostalne nastupe. 
Ukazuje da je predizborna kampanja blijeda i nedovoljno podsticajna za motivaciju apstinenata, te da će postizborni period biti zanimljiviji od kampanje. 
<h2>Dogovorom Mandića i Spajića Skupština postala protočni bojler </h2>
Upitana ima li u Crnoj Gori institucionalnog dijaloga ili je ipak na snazi samovolja Vlade i parlamentarne većine, Uljarević ukazuje da se nijesu desile kvalitativne promjene, obećavane od onih koji su sada vlast, a do prije četiri godine su bili opozicija. 
- Za to nose isključivu odgovornost oni sami, jer su svjesno preuzeli sve loše prakse prethodne vlasti, čak mnoge doveli do nivoa koje nijesmo imali prilike ranije vidjeti (iako se to nekad činilo nezamislivim) a sve kako bi zadovoljili uske partijske i partikularne interese -podvlači Uljarević. 
Posljedično, kako naglašava, imamo izostanak suštinskog i neophodnog dijaloga među akterima u društvu na svim nivoima kad je riječ o viziji prema kojoj treba oblikovati državu. 
- Sistem je hermetičan, partije vlasti razgovaraju međusobno samo na temu preraspodjele kolača moći, a ta trgovina nas je dovela u situaciju da imamo najglomazniju i najskuplju izvršnu vlast u istoriji ove države, uz vidljivu regresiju u njenoj funkcionalnosti - napominje Uljarević. 
Ukazuje i da Skupština ne koristi nadzornu ulogu. 
- Dogovorom premijera i predsjednika Skupštine imamo „protočni bojler“ za sve ono što stigne iz Vlade ili što je na listi želja parlamentarne većine, čime se obesmišljava i podjela vlasti i ustavno definisani mehanizmi kontrole i balansa - izričita je Uljarević. 
Prema njenim riječima, pri ovom sistemskom podrivanju institucija, dobro je da predsjednik kroz korišćenje ustavnih mogućnosti vraća zakone na ponovno odlučivanje i time ukazuje na otuđenje vlasti i zaboravljeni javni interes, kao što je, kako podsjeća, bio slučaj i sa Zakonom o RTCG ili izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju i vaspitanju. 
- Njegova je argumentacija pravno utemeljena i često slična onoj koja se čuje od strane relevantnog civilnog sektora i zainteresovane stručne javnosti, a što sve tvrdoglavo ignoriše vladajuća većina. To dosta govori o tome na kojim je ko pozicijama - podvlači Uljarević.
<h2>Nevjerovatna kratkovidost Vlade </h2>
Sagovornica Analitike osvrnula se i na odluku Vlade da ne podrži organizaciju samita Brdo-Brioni procesa, čiji je Crna Gora ovogodišnji domaćin.
- Odbijanje Vlade da iz Budžeta podrži organizaciju tako važnog skupa za Crnu Goru, i to onda kad ima ozbiljnih problema sa jednom od država koje su pokrenule Brdo-Brioni process, predstavlja providnu, ali jadnu i štetnu osvetu Vlade zbog Milatovićevog vraćanja zakona na ponovno odlučivanje i njegovih kritičkih stavova na različite odluke Vlade i vladajuće većine - ocjenjuje Uljarević.
Kako dodaje, nevjerovatna je kratkovidost koju Vlada pokazuje ovim potezom.
- Jer kao da zaboravlja, ne zna, ili što bi bilo još opasnije, svjesno ovim šalje poruku i pokretačima tog procesa i svima onima koji bi trebalo da dođu na taj skup, a takve stvari se u međunarodnim odnosima skupo plaćaju - upozorava Uljarević.
Ukazuje i na važnost konteksta u kojem se ova, kako ističe, navodna “štednja” dešava.
- Onda kada imamo najskuplju izvršnu vlast i najmanji uvid u način trošenja sredstava od strane te vlasti, a ono do čega se povremeno dođe ukazuje na nedomaćinsko upravljanje - napominje Uljarević.
<h2>Izigravanje ustavnih nadležnosti Savjeta pokazatelj motiva za smjenu Lazarevića </h2>
Govoreći o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ističe da je ta odluka nesumnjivo predstavljala mnogo štošta ali, kako kaže, nije ono što smo imali prilike čitati u medijima kroz izjave ministra Krapovića. 
- Naime, ako je ministru cilj bio strateško podmlađivanje vojske onda za to isto postoje koraci i način, a kojima ne bi država, i to država NATO članica, bila dovedena u situaciju da joj je vojska obezglavljena - naglašava Uljarević. 
Podvlači da zaobilaženje i izigravanje ustavnih nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbijednost o imenovanju i razrješenju oficira pokazuje da je riječ o ličnoj netrpeljivosti i ličnim motivima. 
- Dodatno, a veoma važno, ministrova priča o nepovoljnoj starosnoj strukturi i želji za podmlađivanjem Vojske potire se i Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o Vojsci Crne Gore, koji je pripremilo Ministarstvo odbrane, i koje je dobio pozitivno mišljenje brojnih nadležnih organa.Naime, jedna od izmjena koji donosi taj tekst je „trajanje vojne službe“, gdje je dat prijedlog da se starosna granica za prestanak službe sa 55 godina pomjeri za sve aktivne profesionalne pripadnike Vojske na 58 godina - napominje Uljarević. 
Podsjeća i na činjenicu da je kao argumentacija korišćena praksa brojnih država NATO i EU, gdje za najviše oficire ta granica ide i preko 60 godina. 
- Ostaje da se vidi da li će sad ministar brzinski mijenjati i ono oko čega su se radna grupa i institucije kojima je bilo traženo mišljenje usaglasili, kako bi sebe pokrio… Konačno, ovo nije bio način da se penzioniše čovjek koji je život proveo u vojsci i stigao do najvišeg ranga u tome bez ikakve informacije o nekim mrljama u karijeri, jer osim što je to udar na njega lično, odnosno na njegov kredibilitet, to neminovno svoj odraz ima i na čitavu instituciju Vojske Crne Gore i države čija je to vojska a koja se tako ponaša prema najvišem vojnom kadru -poručuje Uljarević.
<h2>Izbor Raonića jedan od najilustrativnijih primjera bahatosti vlasti </h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo i kako komentariše treće nezakonito imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG. 
- Novi nezakoniti izbor Raonića govori samo jedno: vlast zna da ne radi dobro, svjesna je da ovu čudovišnu administraciju ne bi preživjele ni mnogo bogatije države, zato se grčevito potrudila da silom na sramotu izabere čovjeka koji će joj staviti na uslugu RTCG i manipulacijama i propagandom pokušati da kreira neku virtuelnu stvarnost - ocjenjuje Uljarević.
To je, kaže, jedan od najilustrativnijih pokazatelja bahatosti novih vlasti.
- Počev od promjene tog zakona u zadnji čas, pri čemu je IBAR korišćen kao smokvin list planirane prevare vlasti, preko simulacije javnog konkursa, do očekivanog izbora Raonića - napominje Uljarević. 
Kako dodaje, interesantno je kako članovi Savjeta RTCG koji za ovakve stvari dižu ruku ne razumiju da ovo nije trajuće stanje i da će, navodi ona, njih prve političari pustiti niz vodu kad se počne utvrđivati odgovornost za brojne nezakonitosti. 
- Uostalom, za to im je najbolja garancija upravo ovo Tužilaštvo koje ih je do sada štitilo nepostupanjem, a koje je pokazalo zavidnu vještinu da se okreće prema onim centrima moći koji su njima bitni umjesto da profesionalno radi. Treba imati u vidu da je pri ovoj društveno-političkoj dinamici u Crnoj Gori svako oslanjanje na političare kao da stanete na koru od banane - kategorična je naša sagovornica.
Uljarević napominje da su pored predsjednika Milatovića, na sve nezakonitosti reagovale i brojne organizacije civilnog društva. 
- Imamo jasne i hrabre glasove negodovanja i argumentovane kritike i iz samog RTCG, a ne sumnjam da će ovo pitanje biti identifikovano kao jedan od balvana na našem putu ka EU, iako se ćutanje EU sada nekima čini kao odobravanje - upozorava Uljarević. 
<h2>Vučićevi problemi mogu ograničiti miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore </h2>
Komentarišući tekst „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice“ sa portala Srpska24, sagovornica Analitike ocjenjuje da se ne radi ni o incidentu niti o nečemu što je dio predizborne kampanje, iako je to, kako navodi,zaista bio jedan od najradikalnijih i najogavnijih tekstova te vrste i na tom portalu, ali i na nekim sličnim, u vrlo jakoj konkurenciji koju smo imali prilike vidjeti posljednjih godina. 
- To je danas dio medijskog narativa koji je uvezen iz Beograda i, nažalost, našao plodno tle u značajnom dijelu medija. Osim propalog, iako iznimno štetnog po posljedicama, DPS eksperimenta sa Informerom i Pinkom u Crnoj Gori, mi nismo imali tako rasprostranjeno tabloidno novinarstvo u kojem je Srbija pod Vučićem ne samo regionalno nego i šire postala široko prepoznatljiva, a čiji je važan element i širenje etničke i vjerske mržnje, pored svih degutantnih stvari koje prati taj vid „novinarstva“ - naglašava Uljarević.
Upitana možemo li očekivati direktno miješanje predsjednika Srbije u tekuće izborne procese, sagovornica Analitike ukazuje da Vučić ima dosta problema u Srbiji, ali i u nekim djelovima međunarodnih odnosa, što, kako podvlači, može biti ograničavajuće u odnosu nanjegovu potrebu da se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore. 
- Na drugoj strani, ostaje njegovo uvjerenje da je dio rješenja postojećih problema u zadržavanju uticaja u Crnoj Gori. Ne mislim da će on biti direktno uključen, ali u mnogo čemu on pruža podršku i potrebnu infrastrukturu, a to nije dobro za demokratsku konsolidaciju države Crne Gore - poručuje Uljarević.
<h2>Predizborni aranžmani izraz nužnosti radi održanja na vlasti </h2>
Govoreći o koalicijama formiranim uoči prijevremenih podgoričkih izbora, sagovornica Analitike ocjenjuje da su predizborni aranžmani partija vlasti izraz nužnosti u onom što jedino rukovodi njihove aktere, a to je, kako ukazuje, održanje vlasti.
- Oni pred sobom nemaju programe i principe, već samo kalkulator. Iz te perspektive treba gledati na njihove kombinatorike - napominje Uljarević.
Međutim, kako dodaje, ne razumiju da time hronično potcjenjuju građane i građanke, koji to na različite načine pokazuju.
- A jedan od izraza kazne i gađenja prema svemu tome vidjeli smo na proteklim parlamentarnim izborima gdje je zabilježena najniža izlaznost od kad se izbori organizuju u Crnoj Gori. Moj je utisak da biračko tijelo sve manje ima želuca za te saveze u kojima su ranije bile podignute tenzije do usijanja a onda pred izbore brzinski zakopane sjekire, tako da je to značajan izazov za koaliciju PES-a i Demokrata - podvlači Uljarević.
<h2>PES više nema kapacitet za samostalne nastupe </h2>
Upitana da li je kandidatura ministra energetike Saše Mujovića potez kojem se pribjeglo usljed nedostatka partijske infrastrukture, Uljarević napominje da je PES partija koja trenutno ima premijera i najveći poslanički klub na osnovu rezultata posljednjih vanrednih parlamentarnih izbora.
- Za manje od godinu dana od tih izbora, PES je doživio debakl na lokalnim izborima u Budvi, u Gusinju čak nije bio u stanju ni da izađe na izbore, a vidimo da u Podgorici, Kotoru i novim izborima u Budvi ide u koaliciji sa Demokratama - ističe Uljarević.
Stava je da PES time priznaje da nema više kapaciteta za samostalan nastup, ne samo na lokalnim, već i na potencijalnim vanrednim parlamentarnim izborima.
- To potvrđuje Podgorica, u kojoj je PES tokom parlamentarnih izbora 2023. godine dobio više od 30 odsto glasova, ranije na lokalnim 2020. godine oko 22 odsto, što im je donijelo poziciju gradonačelnika, a da sad u ovoj u glavnom gradu ne smije ni izaći samostalno, a nakon toga praviti koalicije sa istim Demokratama i drugim konstituentima parlamentarne većine, kako sada najavljuju - podvlači Uljarević.
<h2>Izbori sa velikim brojem listi i relevantnih aktera nose dosta nepoznanica</h2>
Ocjenjuje kako je već sada izvjesno da će postizborni period biti mnogo zanimljiviji nego kampanja. 
- Izbori u Podgorici sa dosta listi sa relevantnim akterima nose i dosta nepoznanica oko kombinatorike buduće vlasti koju neće biti lako formirati. Upravo neke manje liste mogu biti značajan teg na vagi, a njihovu je snagu sad teško procijeniti - ukazuje Uljarević.
<h2>Apstinenti mogu dati pečat na rezultate izbora </h2>
Govoreći o mogućem presudnom uticaju motivacije apstinenata na ishod podgoričkih izbora, Uljarević podsjeća da je nedavno na ovo značajno pitanje ukazao institut Damar, ali se, kaže, ne stiče utisak da su to dovoljno ozbiljno, prilikom koncipiranja kampanja, uzeli akteri ovih izbora.
- Većina tih kampanja je blijeda, bez originalnosti, kreativnosti i energije, uz dominantno obraćanje istomišljenicima što ne proširuje izbornu osnovu. To teško da može motivisati one glasače koji inače ne glasaju redovno, ali i one koji su razočarani dosadašnjim izborima. Vidjećemo da li će biti promjene dinamike kod nekih aktera u završnici kampanje ili drugih neočekivanih obrta, ali ovo nije podsticajno za apstinente, a oni mogu dati pečat na rezultate izbora - kaže Uljarević.
Zaključuje da su izbori u Podgorici faktički odmjeravanje snaga koje daje indikaciju i za nacionalni nivo, posebno za partije koje su se mjerile i na prethodnim izborima i koje čine vlast.

Uljarević: Izbori u Podgorici odmjeravanje snaga i za nacionalni nivo

Ove godine tri žene izgubile su život kao žrtve nasilja u porodici – dvije su ubili bivši muževi, dok je u trećem slučaju kćerka ubila majku. Posljednji zločin dogodio se u Podgorici, 21. avgusta, kada je bivši suprug, nožem usmrtio ženu. Ova tragedija, još jednom je pokazala zapanjujuću nonšalantnost tužilaca u slučajevima prijave partnera zbog nasilja ili prijetnji. Podgoričanka Biljana Pavićević, danas bi, vjerovatno, bila živa da je dežurni tužilac 1. avgusta, kada je policija privela Miljana Boškovića, po prijavi bivše supruge da je upao u stan, polomio „pola stvari“ i prijetio joj ubistvom, a ona uspjela da pobjegne kroz prozor, adekvatno reagovao. Umjesto toga, Bošković je pušten na slobodu, jer je tužilac ocijenio da u radnjama nasilnika nema elemenata krivičnog djela. Policija ga je procesuirala prekršajno. Samo 20 dana kasnije Bošković je nožem ubio Biljanu Pavićević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090315098_3d6e38b705eda21c3831e3e8009e05c951948a6cc0f3b865805df0839d4ec233.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024090315098_3d6e38b705eda21c3831e3e8009e05c951948a6cc0f3b865805df0839d4ec233" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Privođenje Boškovića"><figcaption>Privođenje Boškovića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>Ozbiljan problem</h2> Mediji maltene svakog dana objave makar jednu informaciju da je neka osoba uhapšena zbog nasilja u porodici, a nedavno su u Nikšiću, u jednom danu, privedena čak petorica nasilnika. U Podgorici su juče zadržane u tužilačkom pritvoru dvije osobe zbog nasilja u porodici – žena koja je prijetila suprugu da će mu slomiti glavu metalnom šipkom, da će ga zapaliti i da će ga njena braća zakucati za zid, kao i muškarac koji je prijetio svom bratu. On je i ranije hapšen zbog nasilja nad bratom i osuđivan na zatvorske kazne. U poneđeljak, 9 septembra, u Podgorici su u tužilačkom pritvoru, zadržana dvojica muškaraca. Jedan, jer u kontinuitetu prijeti bivšoj ženi, dok je drugi bivšoj partnerki poslao poruku da će ubiti i nju i sebe i da joj niko ne može pomoći. Da porodično nasilje u Crnoj Gori ima dramatičan trend rasta potvrđuju i statistički podaci Uprave policije prema kojima je od 2019. kada je registrovano 281. ovo krivično djelo, broj porastao 2022. na 441, a 2023. na 422. prijave. Kako je Portalu ETV saopšteno iz Uprave policije od 1. januara do 31. jula ove godine na teritoriji Crne Gore registrovana su 373 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 16 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, za koja su podnijete 373 krivične prijave. Uprava policije je u tom periodu, kako su nam saopštili, podnijela 697 prekršajnih prijava zbog izvršenih 946 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. - Na teritoriji nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Podgorica je u istom periodu izvršeno 108 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i četiri krivična djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Od strane službenika ovog Odjeljenja podnijeto je 207 prekršajnih prijava zbog 300 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici – odgovorili su na naša pitanja. Ove godine registrovana su tri ubistva povezana sa nasiljem u porodici - dva u Podgorici i jedno u Kotoru. - Riječ je o supružnicima, bivšim supružnicima, i u jednom slučaju i žrtva i izvršilac su osobe ženskog pola - ćerka je lišila života majku – podaci su policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910200952_d5910eba8436f245659a5d8fbede7f5869ecfc822ae2571d8a7e372e4527f2d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240910200952_d5910eba8436f245659a5d8fbede7f5869ecfc822ae2571d8a7e372e4527f2d7" data-rendition-name="original" width="690" height="460" loading="lazy" alt="Uprava policije"><figcaption>Uprava policije</figcaption></figure>  <h2>Podaci za brigu</h2> Prošle godine (2023) registrovana su 422 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 46 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Lani je podnešeno čak 1.534 prekršajnih prijava zbog izvršenih 2.077 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici?! Registrovano je 250 takozvanih povratnika, što, kako su rekli iz policije, čini oko 14,89 procenata od ukupnog broja izvršilaca. - U toku 2023. godine registrovano je jedno krivično djelo ubistvo koje se dovodi u vezu sa nasiljem u porodici, počinjeno hladnim oružjem (nožem) od strane muškog lica, takođe na štetu muškog lica (braća) – saopštili su nam iz Uprave policije. Godine 2022. evidentirano je 441. krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 39 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije. Podnešeno je rekordnih 1.600 prekršajnih prijava zbog izvršenih 2.312 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. - Od svih izvršenih krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici skoro trećina je izvršena na području nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Podgorica – podaci su Uprave policije. U četiri slučaja, kako su precizirali, registrovana je upotreba oružja. - Dva slučaja ishodovala su smrtnom posljedicom - bivši suprug je ubio bivšu suprugu, a u drugom slučaju žena je bila žrtva svog vanbračnog partnera – saopšteno je Portalu ETV, uz podatak da su se ubistva dogodila u Baru i Herceg Novom. Registrovano je 314 povratnika, što čini oko 17 procenata od ukupnog broja počinilaca. U policijskim evidencijama 2021. godine registrovana su 294 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je zabilježeno 31. krivično djelo koje se dovodi u vezu sa nasiljem u porodici. Podnešeno je 1.454 prekršajnih prijava zbog 1.744 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Gotovo trećina krivičnih djela počinjena je na području nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica. - U dva slučaja registrovana je upotreba vatrenog oružja, u jednom iz razloga zastrašivanja. Dva slučaja su ishodovala smrtnom posljedicom, u jednom je smrtno stradala bivša nevjenčana supruga, dok je u drugom supruga ubijena od strane supruga, a ćerka teško povrijeđena – saopšteno je Portalu ETV iz Uprave policije, uz podatak da je 2021. registrovano 297 povratnika. Ubistva su se dogodila u Petnjici i u Podgorici. Policijska statistika kaže da je 2020. registrovano 265 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i evidentirano 55 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Podnešeno je 1.474 prekršajnih prijava zbog 1.505 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. - U dva slučaja registrovana je upotreba vatrenog oružja i oba su ishodovala smrtnom posljedicom (dva krivična djela iz čl.144 KZ CG, u jednom su smrtno stradali stric i strina učinioca, dok je u drugom supruga ubijena od strane supruga). Evidentirana su dva slučaja ubistva djeteta pri porođaju – podaci su koji su nam prezentovani, a ubistva su se dogodila na Cetinju i u Beranama. Među počiniocima bilo je 45 povratnika, a skoro trećina krivičnih djela počinjena je na području nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica. Povratnika koji su prekršili Zakon od nasilja u porodici bilo je čak 245. Godinu ranije, 2019. godine evidentirano je 281. krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 41. krivično djelo koje se dovodi u vezu sa nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije. Policija je podnijela 1.548 prekršajnih prijava zbog počinjenih 1.819 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. - Evidentirano je pet slučajeva sa smrtnom posljedicom, i to: na Cetinju dva krivična djela teško ubistvo (u jednom slučaju je brat usmrtio brata - strani državljani; u drugom je sin ubio majku); u Rožajama jedno krivično djelo teško ubistvo (bivša supruga zapalila kuću usljed čega su smrtno stradali njen bivši suprug i njegova partnerka); u Nikšiću (sin izvršio ubistvo na štetu majke, nakon čega je izvršio samoubistvo) i u Baru (supruga je izvršila ubistvo na štetu supruga, oboje strani državljani) – saopšteno je Portalu ETV iz policije. Registrovano je 40 povratnika okrivljenih za nasilje u porodici, dok je po odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici bilo čak 265 takozanih povratnika. Portalu ETV iz Uprave policije saopšteno je da je od 1. januara 2019. do 31. decembra 2023. godine ubijeno ukupno 13 žena, a ove godine tri. - Žrtve su lišene života od strane supružnika, emotivnog partnera, bivšeg partnera, člana porodice, a ima i slučajeva gdje je žena lišena života od strane lica sa kojima nije bila u emotivnoj ili rodbinskoj vezi – saopštili su oni. Nevladine organizacije u čijem je fokusu zaštita prava žena i borba protiv nasilja u porodici u kontinuitetu upozoravaju da je jedan od razloga dramatičnog rasta porodičnog i partnerskog nasilja neprihvatljivo loša kaznena politika pravosudnih organa.

Dramatičan rast - od 281. krivične prijave 2019. do više od 400 slučajeva 2022. i 2023.

Demokratkinja Kamala Haris i republikanac Donald Tramp suočili su se u debati u Filadelfiji, boreći se za glasove birača uoči izbora za predsjednika Sjedinjenih Država u novembru.
To je bila prva debata Haris i Trampa u aktuelnoj kampanji za mjesto u Bijeloj kući.
Predsjednička debata u junu je praktično okončala kampanju američkog predsjednika Džozefa Bajdena poslije katastrofalnog nastupa protiv Trampa. Haris je tada preuzela ulogu demokratskog kandidata, i od tada se predizborna trka potpuno zahuktala.
Prema gotovo svim relevantnim istraživanjima javnog mnjenja, očekuje se veoma napeta izborna trka, a pitanje pobjednika tradicionalno će se "lomiti" u nekoliko ključnih država, kao što su Pensilvanija i Mičigen.
U više navrata su kandidati pokušavali da jedno drugom upadnu u riječ dok im mikrofoni nisu bili uključeni i dok je onaj drugi govorio.
Haris je istakla da Tramp i ona imaju dvije „veoma različite“ vizije za Ameriku. Navela je da je usredsređena na budućnost, a Tramp na prošlost.
- Ne vraćamo se nazad. Možemo da zacrtamo novi put naprijed - poručila je Haris.
Tramp je rekao da je Haris, aktuelna potpredsjednica SAD, na vlasti već skoro četiri godine i nije ništa od politika za koju se zalaže.
- Ne možemo da žrtvujemo svoju zemlju zarad loše vizije. Mi smo nacija koja propada i smiju nam se širom svijeta - poručio je on.
<h2>Ekonomija</h2>
Debata je otvorena pitanjima o ekonomiji. Haris je rekla da je „odgajana kao dijete srednje klase“ i da će biti usredsređena na stvaranje „ekonomije prilika“. Oštro je kritikovala Trampa zbog politike za koju je rekla da bi povećala troškove za Amerikance. Tramp je to odbacio i rekao da će se fokusirati na tarife na uvoz iz stranih zemalja. I brzo je prebacio fokus na imigraciju, rekavši da se ljudi „slivaju u zemlju“.
Kao i Bajden prije nje, Haris je kritikovala Trampa zbog nasljeđa njegovog prvog mandata, od upravljanja ekonomijom do reakcije na pandemiju koronavirusa.
- Ono što smo uradili je da počistimo nered Donalda Trampa - rekao je Haris.
<h2>Abortus</h2>
Upitan da pojasni stav u vezi sa abortusom, s obzirom na "pomiješane" poruke u prošlosti, Tramp je najpre optužio demokrate da žele da dozvole abortus u „devetom mjesecu“ trudnoće.
Demokrate su "radikalne" u vezi sa tim, kaže on, tvrdeći da se demokratski kandidat za potpredsjednika Tim Volz posebno zalagao za abortus u devetom mjesecu. Tramp je rekao da je pomogao da se to pitanje vrati državama da odluče i kaže da vjeruje u izuzetke u slučajevima silovanja i incesta.
Haris je napomenula da je Tramp imenovao trojicu sudija Vrhovnog suda koji su prije dvije godine poništili nacionalno pravo na abortus. Navela je da je više država donijelo „Trampove zabrane abortusa koje ne čine izuzetke za silovanje i incest“.
- Kažete da je to ono što su ljudi željeli - rekla je ona, opisujući žene koje "krvare u autu na parkingu", jer ne mogu da abortiraju.
- Oni to ne žele - istakla je Haris.
<h2>Imigracija</h2>
Haris je podsjetila da je ona krivično gonila krijumčare ljudi i optužila Trampa da je poništio zakon o bezbjednosti granice koji je u jednom trenutku imao podršku obje stranke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkRh6598RmHM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Znate šta se dogodilo? Donald Tramp je telefonirao nekim ljudima u Kongresu i rekao da "ubiju" prijedlog zakona. Zašto? Zato što je više volio da se bavi problemom umjesto da ga riješi - navela je Haris.
Tramp je odgovorio nedokazanom tvrdnjom da su migranti čak jeli kućne ljubimce u gradu Springfildu u Ohaju.
- Oni jedu pse. Jedu kućne ljubimce ljudi koji tamo žive - kaže Tramp.
Moderator Dejvid Mjuir napomenuo jer da je gradski menadžer u Springfildu rekao da nema dokaza za to.
- Pa, vidio sam ljude na televiziji kako govore "moj pas je uzet i iskorišćen za obrok" &nbsp;- rekao je Tramp.&nbsp;
Haris je na to odgovorila: "Evo kada pričamo o ekstremima".
<h2>Trampovi slučajevi pred sudom</h2>
Haris je napala Trampa zbog sopstvene kriminalne istorije kao odgovor na njegove tvrdnje o "zločinima migranata".
- Mislim da je ovo tako važno, jer dolazi od nekoga ko je procesuiran za zločine protiv nacionalne bezbjednosti, ekonomske zločine, miješanje u izbore - kaže ona.
Tramp je odgovorio ponavljajući neke od tvrdnji koje je iznio, rekavši da one predstavljaju zloupotrebu pravosudnog sistema.&nbsp;
- To su lažni slučajevi - kazao je on.
<h2>Upad u Kapitol</h2>
Upitan da prokomentariše svoju ulogu u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021, nakon prethodnih izbora, Tramp tvrdi da je objavio tvit pozivajući izgrednike da odu.&nbsp;
- Mirno i patriotski, rekao sam, tokom svog govora, a ne kasnije - rekao je Tramp i dodao da njegov govor nije pozivao na nasilje.
Voditelj ga je upitao da li se kaje zbog toga što je uradio tog dana.
- Nisam imao ništa s tim osim što su tražili od mene da održim govor - uzvratio je Tramp.
Haris napominje da je tog dana bila u Kongresu kao američki senator i izabrani potpredsjednik.
- Toga dana predsjednik Sjedinjenih Država podstakao je nasilnu gomilu da napadne Kapitol naše nacije, da oskrnavi Kapitol naše nacije - rekla je ona.
<h2>Bliski istok</h2>
Haris je ponovila da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.
Tramp je kazao da sukob "nikada ne bi počeo" da je on i dalje predsjednik.
- Ona mrzi Izrael - dodao je on.
- Ako bude predsjednica, vjerujem da Izrael neće postojati za dvije godine od sada - kazao je on i optužio Haris da „mrzi i arapsko stanovništvo“ jer „cijelo mjesto diže u vazduh“.
Haris - koji je više puta obećavala da će podržati bezbjednost Izraela - demantovala je tu tvrdnju, rekavši da se Tramp bavi "podjelama i odvraća pažnju od stvarnosti".
<h2>Rat u Ukrajini</h2>
- Želim da se rat zaustavi - rekao je Tramp odgovorajući na pitanje da li želi da Ukrajina pobijedi. On dalje govori o cijeni rata Rusije u Ukrajini sa SAD, tvrdeći da Evropa plaća mnogo manje u poređenju sa SAD.
Kaže da "veoma dobro" poznaje i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina.
Haris je navela da su američki saveznici iz NATO alijanse "zahvalni što Tramp nije predsjednik“.
- U suprotnom bi Putin sjedio u Kijevu i gledao u ostatak Evrope - kaže ona.
Dodala je i da je Putin „diktator koji će smazati za ručak” Trampa.
<h2>Trampove tvrdnje o porijeklu Haris</h2>
Moderatori su pitali Trampa o jednoj od njegovih najkontroverznijih izjava u izbornom ciklusu - lažnoj tvrdnji iz julu da je Haris tek nedavno počela da se identifikuje kao crnkinja.
- Nije me briga šta je ona - naveo je republikanski kandidat.
Haris je odgovorila da je "tragedija što imamo nekoga ko želi da bude predsjednik, a uporno je tokom karijere pokušavao da iskoristi rasu da podijeli američki narod“.
<h2>Zašto je važna Pensilvanija?</h2>
Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija donosi najviše glasova od svih još neopredijeljenih država za koje se očekuje da će presuditi izbore. Većina analitičara predviđa da će, ko god da osvoji Pensilvaniju, pobijediti u trci za Bijelu kuću.
Demokrate su, istorijski gledano, pobjeđivale u Pensilvaniji tako što bi osvojili veliku većinu glasova u Filadelfiji, i tako nadomjestili gubitke koje pretrpe u većem dijelu ostatka države koji glasa za republikanske kandidate.
U gradu je 2020. godine zabilježen najveći odziv birača od 1984 - 68 odsto, ali ta brojka blijedi u poređenju sa 76,5 odsto što je bio odziv na državnom nivou.

Debata Haris - Tramp: Mnogo "vatre" i dvije različite vizije Amerike

Slušajući retoriku u Skupštini i generalno na javnoj sceni, od ljudi koji su ključni igrači u crnogorskoj vlasti, ima više &nbsp;nego dovoljno razloga da se zaoštre odnosi sa susjednom Hrvatskom - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
- Crna Gora je i ranije, posljednjih dvadeset i kusur godina, imala sa Hrvatskom niz otvorenih pitanja, ali je politika vlasti u Podgorici i politika vlasti u Zagrebu bila takva da ta otvorena pitanja nijesu predstavljala problem. Sjetićete se svi pitanja Prevlake, koje je u jednom trenutku gotovo, makar i formalno, bilo jedan od važnih povoda za oružani sukob, ne Crne Gore, nego tadašnje zajedničke države sa Hrvatskom. Kasnije čitam, taj grijeh zločina prema Dubrovniku i tom dijelu Hrvatske, fakturisan Crnoj Gori i to su prepričane teme. Pominjem Prevlaku zato što je ona u jednom trenutku djelovala kao ogroman problem, međutim, kasnije tim privremenim režimom i, ponavljam, jednom dobrosusjedskom politikom, a za dobrosusjedske odnose su potrebne dobrosusjedske politike objema zemljama, to pitanje praktično zaboravljeno. Ni pitanje Jadrana, ni neka druga pitanja, nijesu ni na koji način opterećivala odnose, naprotiv. Hrvatska je bila, posljednjih dvadeset godina, ne samo naš prvi susjed nego prva pomoć Crne Gore i kad je na dnevnom redu bio ulazak u NATO, i kad je na dnevnom redu bilo ispunjavanje te evropske agende, mnogo toga je Hrvatska uradila za Crnu Goru besplatno, uvijek u dobroj namjeri. Ne sjećam se da je bilo iole ozbiljnijeg faula na štetu Crne Gore iz Zagreba dugo, dugo vremena i onda je odjednom došla ta Rezolucija o Jasenovcu &nbsp;- rekao je Šuković.
Ministar odbrane Dragan Krapović, povodom slučaja generala Zorana Lazarevića i kupovine patrolnih brodova, kaže Šuković, pokvario je utisak koji je imao o njemu, jer je vjerovao da je Krapović za standarde Demokrata jedan naročito pristojan poslanik.&nbsp;
- &nbsp;Argumentacija koju je dao bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Samardžić, u odnosu na argumentaciju koju je dao ministar Krapović, za mene je neuporedivo uvjerljivija, logičnija, jasnija. To su slike koje vam pokazuju kome da vjerujete, kome ne. Kad vam neko umjesto konkretnih odgovora, kao demantija, ponudi etikete, kao što je ministar Krapović na presu rekao na pitanja, na najkonkretnija pitanja naše novinarke, da ih on ne razumije, a ni jedno, ni drugo pitanje nije moguće bilo ne razumjeti, ni jezički, ni logički, ni na bilo koji način u tim pitanjima ništa nije sporno. Čovjek koji je na funkciji, ministar odbrane, čak i na loše formulisano pitanje ne bi imao problema da shvati o čemu se radi i da pomogne novinaru, jer se to tako radi &nbsp;- ističe Šuković.
Kupovinu patrolnih brodova, u ime Vojske Crne Gore, problematizovao je admiral u penziji &nbsp;Dragan Samardžić, pojašnjava Šuković i dodaje da je admiral razobličio suštinu priče, jer se komercijalnim ugovorom ne mogu sprovesti ugovori između dvije vlade.
Sagovornik Televizije E kaže da se očekuje da svi pristanemo na igre koje igra vlast, ali, kako kaže, tu igru igra i međunarodna zajednica.
- &nbsp;Problem je, izgleda, što postoji jedan broj medija u Crnoj Gori, nekoliko političkih partija, subjekata, nezavisni intelektualci, vrlo mali broj nevladinih organizacija, koji hoće da govore o tome javno, koji ne žele da pristanu da &nbsp;ta ludila gledaju kao da je to normalno. I onda nastaje problem, izgleda da bilo bi gotovo idilično da nije nekoliko &nbsp;remetilačkih faktora iz ovih struktura koja sam spomenuo - rekao o &nbsp;je Šuković.
Komentarišući trenutnu situaciju u Crnoj Gori, Šuković je kazao da je najteže - dobiti utakmicu &nbsp;protiv političkog subjekta koji obećava promjene, put &nbsp;evropskih integracija, dok je na terenu potpuno druga priča.
- &nbsp;Ovo što sad Crna Gora preživljava je odvratno, teško, opasno, ogromne štete nanosi i još će neko vrijeme nanositi državi, ali da se ne lažemo, &nbsp;i sa ono malo dokumenata što je ostalo znamo da je Crna Gora kroz istoriju imala neuporedivo težih trenutaka i jačih iskušenja i da je sa svima njima uspijevala da se izbori. Plaćana je ogromna cijena, ali - propasti nećemo - zaključio je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na <a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">You Tube kanalu TV E</a><a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">.</a>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7g-LpsnGlNk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Crna Gora kroz istoriju imala neuporedivo težih trenutaka i jačih iskušenja, propasti nećemo

Slider

Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sanckija i njihove šire i uže porodice bojkotovaće sve naredne izbore u Crnoj Gori ako od nadležnih ubrzo ne dobiju neke konkretne riječi koje će odmah zatim biti pretočene u djelo vezano za donošenje zakona o amnestiji, za koji kažu da "dolaze i prolaze skupštinska zasijedanja, a o ovom aktu ni govora".
U pismu, dostavljenom medijima preko advokata Damira Lekića, navodi se da duži vremenski period nadležni državni organi ne govore ništa o zakonu o amnestiji, konstatujući da se ranije drugačije govorilo.&nbsp;
- Poslanici i njihovi poslanički klubovi ranije su sa velikom dozom predusretljivosti kazivali kada se govorilo na ovu temu, i to posebno pojedini prije nego što su uopšte od građana birani i izabrani na određene visoke pozicije u politici. Kako su izabrani, to su očigledno u potpunosti zaboravili na prethodno date riječi i obećanja i to kao da više uopšte ništa ne znače, odnosno kao da te riječi iz njihovih usta nikada nisu izlazile i počeli su da ćute, to jest da se prave nijemi, nevješti i zaboravni - ocijenili su pritvorenici UIKS-a.&nbsp;
Pitaju se koji su njihovi razlozi da dvojako govore i to "na onaj najgori kada samo ćute i izbjegavaju da govore na te teme pojašnjavajući da su jako zauzeti i da nemaju bukvalno nimalo vremena da se bave sa tim stvarima, iz čega proizilazi da su ta data obećanja i riječi nevažni i da su ti građani kojima su upućivane te riječi i davana takva obećanja u potpunosti nebitni".&nbsp;
- Shvatamo da se, u onim delirijumima političkih kapmanja prilikom prikupljanja glasova glasača, sa ciljem pridobijanja istih, zna malo čedno i pretjerati i preuveličati, ali ipak samo malo, ali nikako ne možemo da shvatimo niti da prihvatimo da se sva ta priča i sva ta obećanja svedu na puste i obične beznačajne i bezlične riječi, odnosno neke izlizane komentare i retoriku koja uopšte nema bilo kakav značaj, kao ni smisao, a koja je upućena onako “ofrlje, reda radi” i koja nema bilo kakvu snagu, već je samo data u smislu “obećanje ludom radovanje” - ističu pritvorenici UIKS-a.
Čekali su, kako dodaju, dugo, a vrijeme prolazi i ništa se ne dešava.&nbsp;
- Niko se ne oglašava ni najmanje. Ne postoji čak ni nacrt zakona, a da ne govorimo o njegovoj varijanti u kojoj bi se on na dnevnom redu nalazio u skupštinskoj proceduri predat narodnim poslanicima na glasanje. Ova se priča čak uopšte ne bi ni potezala da nisu postojila prethodno date riječi i obećanja. Ali očigledno ovi koji su upućivali ove riječi i davali ova obećanja smatraju da su zatvorenici ipak građani drugog reda i da sa njima mogu da postupaju kako žele i kako hoće, pa čak i na njihovu štetu, vrijeđajući njihovo ljudsko dostojanstvo neistinama i omalovažavajući ih neradom, a na koji način su ih potpuno nezasluženo stavili u vrlo nezavidan i nepovoljan položaj, vrijeđajući im čak i inteligenciju - kazali su u saopštenju.
Zatvorenici su, kako su kazali, u više navrata pisali i usmeno kazivali.&nbsp;
- Pokrenuli su sami inicijativu, prijetili štrajkom i zarad ostvarivanja svojih zagarantovanih prava u skladu sa zakonom preduzimaju i preduzeće i druge mjere i radnje, ali ovdje je očigledno najbolji onaj recept koji se odnosi na politiku i prikupljanje glasova (odakle je sve i počelo), a kako se ubrzo održavaju izbori na više mjesta u Crnoj Gori to isti jedinstveno izjavljuju da oni i niihove šire i uže porodice ako se odmah ne obrati pažnja na njih uopšte neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra 2024. godine a što se posebno odnosi na lokalne izbore u Podgorici, kao i na sve druge koji se budu održavali, dok Crna Gora i upravo ovi koji su ih u prethodnom periodu dok nisu izabrani na visoke političke pozicije obasipali riječima, obećanjima i raznim hvalospijevima da će izraditi nacrt zakona o amnestiji koji će biti uvršten u skupštinsku proceduru, a zatim i izglasan, ne preduzmu konkretne mjere i radnje da se to zaista dogodi - poručili su pritvorenici UIKS-a.&nbsp;
Misli da je, imajući u vidu sve činjenice i okolnosti, ovo jedan potpuno fer tretman upravo, kako su rekli, prema ovima koji su prethodno govorili i obećavali, a kojima su izbori vrlo važni i koji u predizbornoj kampanji imaju hrabrosti da određene stvari saopšte i obećaju građanima sa ciljem prikupljanja glasova i zadobijanja njihovog povjerenja.
- A da ubrzo zatim te iste riječi i obećanja zaborave kao da ih nikada nisu izgovorili ili jednostavno opovrgnu. Po svemu sudeći, ako zatvorenici od nadležnih ubrzo ne dobiju neke konkretne riječi koje će odmah zatim biti pretočene u djelo, odnosno konkretne mjere i radnje, zatvorenici solidarno izjavljuju da ni oni ni članovi njihovih širih i užih porodica neće izaći na predstojeće izbore, a što se posebno odnosi na one u Podgorici, ali ni one bilo koje druge koji budu organizovani - poručili su pritvorenici UIKS-a.
Oni, kako dodaju, ne žele da vjeruju da su prevareni i izigrani, iako to sad tako zaista i izgleda.
- Još smo ubijeđeni da će nas predstojećim konkretnim mjerama i radnjama, vrlo brzo uvjeriti u suprotno. Ne smije se zaboraviti notorna, opštepoznata činjenica. Uslovi u zatvorima u Crnoj Gori su izrazito loši. Svi ostali mehanizmi koji zatvorenicima stoje na raspolaganju, a radi poboljšanja njihovog položaja i tretmana u zatvoru, su davno zakazali, ne primjenjuju se ili se rijetko i selektivno primjenjuju. Pa bi kod ovog neusvajanje ovog zakona o amnestijii bilo jako neodgovorno, a zbog čega ovo opisano postupanje nadležnih dolazi do još većeg izražaja u negativnom smislu - zaključili su pritvorenici UIKS-a.

Pritvorenici UIKS-a prijete bojkotom izbora ukoliko se ne pokrene priča o zakonu o amnestiji

Palestina je na početku 79. zasijedanja Generalne skupštine UN prvi put zauzela zvanično mjesto među 193 zemlje.
Predstavnici Palestine sjedjeli su u ime „Države Palestine“ između Šri Lanke i Sudana. Učesnici zasijedanja to su pozdravili aplauzom, a predstavnik Egipta ocijenio je da je riječ o istorijskom trenutku.
Palestinci su do sada na zasijedanjima Generalne skupštine UN sjedjeli kao posmatrači i bili su smješteni iza diplomata država članica, prenijeli su mediji.
Generalna skupština UN u maju ove godine podržala je kandidaturu Palestine da postane punopravni član UN, priznavši je kao kvalifikovanu za pridruživanje i preporučivši Savjetu bezbjednosti UN da ponovo razmotri primanje Palestine u punopravno članstvo u UN.

Palestina prvi put zauzela mjesto u Generalnoj skupštini UN

Republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Tramp izašao je među novinare nakon završetka debate. Požalio se da su moderatori debate bili “veoma nepravedni” prema njemu.
- Haris želi drugu debatu jer je teško poražena. Razmislićemo o tome - rekao je Tramp.&nbsp;
Inače, tim njegove protivkandidatkinje iskazao je spremnost da se dogovori nova debata koja bi se održala u oktobru.
- Bila je to moja najbolja debata ikada, mislim. Bilo je jako zanimljivo i pokazalo se koliko su slabi, koliko su jadni - naveo je Tramp.&nbsp;
Kazao je da nema informaciju da je poznata pjevačica Tejlor Svift podržala Haris.
Pohvalio se i da ankete pokazuju da je vrlo dobro prošao, prenosi Indeks.

Tramp nakon debate: Moderatori bili veoma nepravedni prema meni

Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno i suvo. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u jutarnjim satima po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost. 
 
Vjetar ujutro, mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova, tokom dana će oslabiti. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od sedam do 20, najviša dnevna od 17 do 29 stepeni.

Danas do 29 stepeni

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Petar Koprivica, nakon objavljivanja informacije da ga je direktorica Direktorata za normativne poslove i razvoj poilicije Iva Vukoslavčević prijavila za verbalno i fizičko nasilje, kazao je večeras da joj je juče saopšteno da će joj prestati funkcija nakon stupanja na snagu nove sistematizacije radnih mjesta, zbog planirane reorganizacije direktorata.
On tvrdi da je nije omalovažavao, vrijeđao i odgurnuo kako Vukoslavčević navodi u krivičnoj prijavi, te da je riječ o kreiranju lažne predizborne afere. 
- To je jedan od razloga zbog kojih je dan kasnije podnijela lažnu prijavu protiv mene, a sve sa ciljem kreiranja lažne predizborne afere. S indignacijom odbacujem navode iz prijave Vukoslavčević, zbog čega sam protiv iste podnio prijavu za lažno prijavljivanje. U vezi sa navedenim, kao državni sekretar MUP-a koji koordinira rad ministarstva iz oblasti koje su u resoru Vukoslavčević, tražio sam njeno izjašnjenje povodom propusta u radu. Konkretno, zbog tih propusta, radna grupa koja po nalogu ministra treba da u hitnom roku sačini Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kasni sa početkom rada skoro mjesec dana - naveo je Koprivica u saopštenju.
On dodaje da je u vezi sa tim sačinio službenu zabilješku koju je uputio ministru Danilu Šaranoviću, nakon čega je nastala, kako kaže, lažna predizborna prijava direktorice Vukoslavčević.
- Cijenim da je važno javnosti da zna, da nikada u životu nijesam imao problema sa zakonom, da za razliku od pomenute protiv mene nikada nije podnesena bilo kakva prijava, da funkciju državnog sekretara u ovom ministarstvu obavljam isključivo zbog dugogodišnjeg iskustva u organima bezbjednosti i da nijesam bilo čiji politički funkcioner. Zbog svega navedenog, zbog zaštite ličnog, ali i integriteta Ministarstva, dalje aktivnosti ovim povodom preduzimaću iskljičivo pred nadležnim organima - kazao je Koprivica.

Koprivica tvrdi da Vukoslavčević kreira lažnu predizbornu aferu

Top news

Emisija: Budilnik - 11.09.2024.

Informativna emisija 24 sata - Balša Božović

Emisija: E uživo - 10.09.2024

Emisija: E glam - Vladan Magla Bend, Halid Bešlić, Adil Maksutović

Kina je obnovila svoj predlog za razgovore sa Evropskom komisijom o rješavanju ekonomskih i trgovinskih nesuglasica kako bi pokušala da ublaži predstojeće kaznene carine na kineska električna vozila (EV). 
 
Tokom sastanka sa generalnim direktorom Evropske komisije za trgovinu u Briselu u ponedeljak, zamjenik ministra trgovine Li Fei rekao je da je Kina spremna da se uključi u dijalog i konsultacije, navodi se u saopštenju njegovog ministarstva. 
 
Sastanak je održan samo dan prije nego što je Reuters objavio da se očekuje da će EU smanjiti svoje predložene konačne tarife carina za Teslu i blago smanjiti stope za druga kineska EV, prenosi Capital.ba. 
 
Ministarstvo je navelo da je pitanje kompenzacionih subvencija za kineska EV „kompleksno“ i da predstavlja značajne izazove za postizanje sporazuma. 
 
- Kina je voljna da nastavi da blisko sarađuje sa evropskom stranom na postizanju rješenja koje ispunjava zajedničke interese obe strane i koje je u skladu sa pravilima STO, kako bi promovisala zdrav i stabilan razvoj ekonomskih i trgovinskih odnosa Kine i EU - navodi se u saopštenju ministarstva. 
 
Obnovljeni pregovarački napori Kine dolaze u trenutku kada nastoji da poništi predložene carine na svoja EV. Kina je prošle sedmice pokazala spremnost da ublaži tenzije uzdržavanjem od uvođenja privremenih antidampinških mjera na rakiju EU. 
 
Evropska komisija bi trebalo da glasa u oktobru o tome da li da usvoji dodatne carine na EV kineske proizvodnje pored standardne uvozne tarife od deset odsto, podsjeća Reuters.

Kina predlaže pregovore sa EU zbog spora oko carina za e-vozila

Dio mosta Karola, u njemačkom gradu Drezdenu, srušio se u srijedu ujutru u rijeku Elbu, zbog čega je došlo do poremećaja u saobraćaju i prekida gradskog sistema grijanja. U incidentu nema povrijeđenih.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Fl_XwN7oYc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Spasilačke ekipe dobile su informaciju o urušavanju mosta oko tri sata ujutru, a vozačima, pješacima i biciklistima koji koriste ovaj most rečeno je da izbjegavaju to područje.
Vodeni saobraćaj je takođe zaustavljen, što utiče na teretne brodove i turistička plovila.
Dijelom mosta koji je oštećen inače prolazi tramvaj, a oštećene su i cijevi koje su dio gradskog toplovoda, prenosi Tagesšau.
Vlasti istražuju uzrok rušenja.

VIDEO: Srušio se dio mosta u Drezdenu, nema povrijeđenih

Prije tri godine, na današnji dan, crnogorski građani okupljeni na Cetinju suprotstavili su se nelegitimnom procesu kojim se pokušala brutalnom silom poniziti Crna Gora i nametnuti joj se volja izvana.&nbsp;
Uz orkestraciju sprskih obavještajnih službi i pomoć, za takve naume uvijek spremnih, domaćih „kadrova“, država je toga dana prestala da postoji: urušen je pravni poredak, stavljena su van snage ovlašćenja direktora policije, a ona je, skupa sa Vojskom Crne Gore, postala vlasništvo ljudi u crnim odorama.
I, nije to bio, u krajnjem, neki nelogičan slijed događaja kada se uzme u obzir činjenica da je od &nbsp;Crne Gore godinama unazad stvarana srpska medijska kolonija koja je, opet uz pomoć domaćih kadrova, svaki &nbsp;glas istine dehumanizovala, pokušavala ućutkati i proglasiti ekstremnim.&nbsp;
Tako je utaban put „emancipatorskom“ litijaškom pokretu i potpunom urušavanju sistema vrijednosti na kojima je Crna Gora vjekovima građena i nadgrađivana, čiji krešendo, kako bi se završilo ono što je započeto takozvanom antibirokratskom revolucijom 1989. godine, tek slijedi - ukoliko ne bude otpora.
Draga osoba podsjetila me sinoć na misao ruskog romansijera Ivana Turgenjeva koji je govorio da na svijetu istovremeno ne postoji ništa jače i nemoćnije od riječi, a meni se mjesecima po glavi mota misao Tomasa Džefersona o tome da otpor, kada nepravda postane zakon, postaje obaveza.&nbsp;
E, zbog te obaveze i nepristajanja da riječ u Crnoj Gori bude nemoćna i beznačajna, baš na današnji dan - &nbsp;godišnjicu građanske pobune protiv sveopšte klerikalizacije društva, gušenja slobode (pa i bukvalnog u suzavcu), te zatiranja i otimanja naše i teritorije i istorije, Portal ETV je pred vama.
Da bude ona kritička oštrica koju je Crna Gora izgubila 4. jula promjenama u Pobjedi, kada su pojedinci pomislili da će nakon tog čina „lakše disati“.
Da u političkom brlogu, u vremenu hodajućih tabloida, bude glas istine, profesionalnog novinarstva i da neprestano podsjeća da je društvo slobodno onoliko koliko smo slobodni kao pojedinci.
Mi smo spremni.

Mi smo spremni

&nbsp;Kod Mosta na Maloj rijeci prije nekoliko dana izveden je impresivni vazduhoplovni manevar koji je sve, koji su imali privilegiju da mu posvjedoče, ostavio bez daha.&nbsp;
Zbog toga je izvedba, očigledno iskusnog pilota, u video formatu i dostavljena našoj redakciji. On je izveo takozvani „looping“ oko crnogorskog željezničkog mosta - koji je ujedno najviši u Evropi i među najvišima u svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FJgUIxCmjY-o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ova građevina duga je 498.8 metara, a visoka 200. Zbog tih dimenzija, ali i ćudi prirode uprkos kojoj je napravljen, decenijama zaokuplja pažnju svjetskih medija. Pored vječitih oduševljenja pejzažom ali i pitanja kako su graditelji savladali nepristupačni teren i kanjon Male rijeke, posmatrači su zanijemili na izazov koji je prihvatio vazduhoplovni profesionalac: da proleti ispod konstrukcije mosta, pa vertikalno gore, a onda okrene puni krug i vrati se kroz isti prolaz.
Prema saznanjima Portala ETV, pilot je za ovaj let imao dozvolu Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Most na Maloj rijeci građen je četiri godine – od 1969. do 1973.

VIDEO: Zadivljujući manevar pilota kod Mosta na Maloj rijeci

Cetinjanka Ivana Pajović, poznata građanska aktivistkinja, morala je večeras da da izjavu u Odjeljenju bezbjednosti na Cetinju jer ju je nepoznata osoba prijavila da je danas, tokom boravka na Lovćenu, navodno oštetila automobil stranih registracija koji je bio parkiran uz put ka Mauzoleju.&nbsp; U pozivu u koji je Portal ETV imao uvid, a koji je dostavljen na njenu adresu večeras u 20 sati, Pajović je bila obavezna da se u 21 čas, samo sat kasnije, pojavi u prostorijama OB Cetinje, ,,radi prikupljanja potrebnih obavještenja“. U pozivu Ministarstva unutrašnjih poslova, bez detalja o razlozima za policijski poziv, naglašeno je da će Pajović, u slučaju ,,neodaziivanja po ovom pozivu, biti prinudno dovedena &nbsp;na osnovu člana 259, stav 1 Zakonika o krivičnom postupku“.&nbsp; U članu 259 ZKP-a se navodi da ,,policija može pozivati građane radi prikupljanja obavještenja o krivičnom djelu i učiniocu“, uz naznaku da se ,,u pozivu mora naznačiti razlog pozivanja i da građanin ima pravo da u prostorije policije dođe zajedno sa advokatom“. Prinudno se može dovesti lice koje se nije odazvalo pozivu samo ako je u pozivu bilo na to upozoreno. Prema informacijama Portala ETV, nepoznata osoba je prijavila aktivistkinju Ivanu Pajović da je, navodno, oštetila ,,automobil nekih stranaca“ gurajući kamenje koje je bilo smješteno na gomilice u blizini Mauzoleja, iako Pajović uopšte nije se ni primicala gomili kamenja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908220944_f72d1225f8b8c4a84d02adb0985f3432e32966f3ddf76b0e1041cd4b4cec34d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908220944_f72d1225f8b8c4a84d02adb0985f3432e32966f3ddf76b0e1041cd4b4cec34d8" data-rendition-name="original" width="513" height="800" loading="lazy" alt="Ivana Pajović, objava na Fejsbuku "> <figcaption>Današnja objava Ivane Pajović na Fejsbuku(Photo: Objava na Fejsbuku )</figcaption> </figure>  Očito da je prijava nastala kao neka vrsta osvete, nakon što je Pajović na Fejsbuku podijelila sa drugog profila snimak razbacivanja gomilice kamenja.&nbsp; -Nakon snimaka na mrezama da su postavljeni oblici od kamena koje vjernici SPC postavljaju a simbolizuju kapelu Ace palikuće, svi su im oburdani – napisala je Pajović uz ,,šerovanje" snimka.&nbsp; - Nećemo ovako nešto dozvoliti na Lovcenu! – napisala je Pajović na kraju posta na Fejsbuku i time, najvjerovatnije, izazvala reakciju nekog privrženika Crkvi Srbije koja je kasnije ,,pretočena“ u prijavu.&nbsp; D.Đ. &nbsp;

Vlada Dritana Abazovića „zakopala“ istragu i istinu o tunelu

Dramatičan rast - od 281. krivične prijave 2019. do više od 400 slučajeva 2022. i 2023.

Debata Haris - Tramp: Mnogo "vatre" i dvije različite vizije Amerike

Uljarević: Izbori u Podgorici odmjeravanje snaga i za nacionalni nivo

Šuković: Crna Gora kroz istoriju imala neuporedivo težih trenutaka i jačih iskušenja, propasti nećemo

Pritvorenici UIKS-a prijete bojkotom izbora ukoliko se ne pokrene priča o zakonu o amnestiji

Zimski rasput počinje 28. decembra

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

Udes na Zlatici, ima povrijeđenih

HRA: Nastavljeno jedino aktuelno suđenje za ratni zločin u Crnoj Gori

Palestina prvi put zauzela mjesto u Generalnoj skupštini UN

Tramp nakon debate: Moderatori bili veoma nepravedni prema meni

Danas do 29 stepeni

Koprivica tvrdi da Vukoslavčević kreira lažnu predizbornu aferu

VIP

Velike istraživačke priče

Vlada Dritana Abazovića „zakopala“ istragu i istinu o tunelu

Srušene Šoškićeve optužbe protiv Katnića i Lazovića

SDT ćuti o dvije prijave Milivoja Katnića protiv tužioca Miloša Šoškića

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Vlada Dritana Abazovića „zakopala“ istragu i istinu o tunelu

Ljumović: Bauk 90-ih ponovo kruži Podgoricom, mora odgovoriti građanska, evropska i moderna Crne Gore

Klikovac: Kvadrat stana u Podgorici u prvom kvartalu 2024. koštao 1.761 euro

Uljarević: Izbori u Podgorici odmjeravanje snaga i za nacionalni nivo

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

Objavljen javni poziv za poslodavce za Program stručnog osposobljavanja

Javni poziv za izradu idejnog projekta dionice Smokovac - Tološi

Zimski rasput počinje 28. decembra

Lakić: U samo nekoliko dana izgovoreno toliko laži čelnih ljudi MPŠV o kju groznici

Oprezno zbog odrona i smanjene vidljivosti

HRA: Nastavljeno jedino aktuelno suđenje za ratni zločin u Crnoj Gori

Udes na Zlatici, ima povrijeđenih

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Zlo je prirodna pojava

Parohija se besprekorno kontroliše

Ne kuju se konji po Mjesecu

E televizija @ YouTube