Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada, Vladislav Dajković, objavio je za Dan nezavisnosti video na društvenim mrežama, gdje u stihu žali za rezultatima referenduma iz 2006.&nbsp;
U opisu videa stoji: „Srpska čestitika za Dan nezavisnosti Crne Gore“.
- Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac
Njegoš se u grobu okreće sam, Gorski vijenac recituje kavački klan
Doveli rodbinu sa tri kontinenta da ruše krst i crkvu što im smeta
Srpski jezik i dalje se lomi, slavi i danas Đukanović Lomi
Nezavisno jesmo od časti, istorije i znanja a zavisni skroz od stranog priznanja
Uzeše nam državu, more, so a nama ostade za braćom iz Srbije bol - izrecitovao je Dajković.
Na kraju je poručio:&nbsp;
- Srećan vam Dan nezavisnosti, dan najveće pljačke u istoriji Crne Gore. Živjeli i pozdrav svima iz Trebinja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Fr4xPyxAS%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora, a finansiranje projekta biće osigurano i bez dodatnih troškova, poručio je gradonačelnik Saša Mujović. Najavljuje dolazak delegacije KFV banke, kod koje su obezbijeđena kreditna sredstva za projekat. Mujović očekuje da će Prostorno-urbanistički plan biti usvojen. Kada - to u nadležnosti resornog ministarstva, ali Mujovic kaže da je Glavni grad dao predloge za zeleniju Podgoricu.
Glavni grad, pored Botuna, razmatra prostor Kombinata aluminijuma za izgradnju kolektora, ali odluku komplikuje to što eventualna promjena lokacije nosi rizik plaćanja značajnih odšteta. Ipak, gradonačelnik Saša Mujović uvjerava da nema razloga za brigu, jer se očekuje dolazak delegacije KFV banke, kod koje su obezbijeđena kreditna sredstva za projekat.
- Oni su vrlo voljni da produže tu kreditnu liniju i da nam, ako je potrebno, izađu u susret i sa novim kreditnim sredstvima. Moja ideja je bila da se nekako, izađe u susret mještanima Botuna, opet da ne dođemo u tu situaciju da plaćamo velike odštete i napravimo štetu glavnom gradu. S tim u vezi razmatramo lokaciju na teritoriji fabrike kombinata Aluminijuma Podgorica. Treba takođe da se izvrše neka dodatna ispitivanja koja će biti u vrlo kratkom vremenskom periodu - kaže Mujović.
A uskoro Mujović očekuje da će Prostorno-urbanistički plan biti usvojen. Tačan datum ne zna, jer je to u nadležnosti resornog ministarstva, ali kaže da je Glavni grad dao predloge za zeleniju Podgoricu.
- Naši predlozi tiču spratnosti budućih objekata, isto tako, postepene iskorišćenosti površina. Dakle, želimo što više zelenih površina, što više tih zelenih oaza u gradu. Mislim da je dovoljno betona i dovoljno neplanskog projektovanja i neplanskog postavljanja zgrada na mjestima gdje to nije dobro- kaže on.
Gradonačelnik ističe da Glavni grad raspolaže stabilnim budžetom
- Od 2. juna. Imaćemo intenzivne radove na Bulevaru Vojislavljevića, to je stavka koja je, vrlo važna za glavni grad. Imamo nabavku garaža, imamo također rekonstrukciju brojnih ulica i Bulevara, sve je to predviđeno tim kapitalnim projektom, da ne pričamo o pitanju kolektora. Tako da, otvaraju se brojne mogućnosti da taj budžet koji je definisan, zaista i utrošimo u najvećoj mjeri tokom 2025. godine - navodi se u saopštenju.
A tokom ove godine tražiće se i brza rješenja za gorući problem saobraćajnih gužvi, kaže Mujović. Tako je, na prostoru nekadašnje Kasarane Morača, otvoren privremeni parking, čime je grad dobio dodatnih 450 parking mjesta.
- Već od ponedeljka očekujem početak radova na parkingu, pored poslovnog centra Bazar, dakle opet jedna velika parking površina. 14 Tokom letnjih mjeseci počet ćemo i montažu prve montažne garaže na teritoriji bloka 5. 18 Isto tako u proceduri smo razmjene zemljišta sa Ministarstvom kulture na prostoru Delta City, 25 odnosno nekadašnjeg prostora Radoja Dakića, gdje takođe želimo izraditi jednu veliku montažnu garažu - kaže on.
Ipak, gradonačelnik je svjestan da trajno rješenje saobraćajnih problema može doći tek nakon izrade sveobuhvatne studije saobraćaja, koja je u planu.

Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije danas izabrao direktora te institucije, jer kandidati, Milica Milutinović i aktuelni i v.d. direktora Dušan Drakić, nijesu dobili dovoljan broj glasova. Drakić je za TVCG kazao da još ne zna da li će se ponovo kandidovati za direktorsku funkciju, ali i da Agencija ne smije da se uhvati u kolo raspisivanja konkursa, jer bi to paralisalo njen rad.
Savjet Agencije za korupciju razgovarao je sa dva kandidata za direktorsku funkciju ASK-a - Milicom Milutinović i trenutnim v.d. direktora Dušanom Drakićem. Milutinovićeva je tokom intervjua, između ostalog, kazala da oblast prostornog planiranja nikada nije ispraćena kako treba od strane Agencije.
Problematizovala je i to što je Agencija do sada rijetko reagovala samostalno po službenoj dužnosti, a povodom imovine javnih funkcionera ocijenila je da bi detaljna provjera trebalo da bude osnova kada se neko zapošljava u državnoj upravi.
Drugi kandidat Dušan Drakić odgovarajući na pitanje koji su najveći izazovi sa kojima se Agencija susretala tokom njegovog mandata, kazao je da je to nedostatak kadra i vraćanje povjerenja u instituciju. Na pitanje o neformalnim susretima sa javnim funkcionerima, Drakić je odgovorio da se sastajao sa njima jer sarađuju, te da neće raditi skriveno po tajnim mjestima, već u javnosti.
Nakon intervjua uslijedilo je glasanje.
Nakon glasanja v.d. direktor ASK-a u izjavi za Radio i Televiziju Crne Gore rekao je da još uvijek ne zna da li će se ponovo kandidovati za direktorsku funkciju, ali da Agencija mora nastaviti sa radom i postizanjem ciljeva.
- Sada u ovom trenutku je očekivano. Veliki su pritisci i veliki su, da kažem, igre oko direktora Agencije ili oko Agencije. Bez potrebe uopšte, Agencija samo treba da nastavi da radi profesionalno, neselektivno i stručno. Evo vidjećemo u narednim danima, pričaćemo sa Savjetom i sa zaposlenima i sindikatima i svi ostali da vidimo šta je, kako da se ide naprijed, šta dalje da se radi. Mislim da nikako Agencija ne smije da uđe u kolo raspisivanja oglasa i ponavljanja ovih stvari jer to samo parališe rad Agencije - navodi Drakić.&nbsp;
Na sjednici Savjeta ASK-a u ponedjeljak ponovo će biti raspisan konkurs za direktora Agencije.

Drakić: Stalno raspisivanje konkursa paralisalo bi rad ASK-a

Autoput je najvažniji infrastrukturni projekat aktuelne Vlade. Realizuje se uz podršku Evropske komisije i EBRD-a, a početak pripremnih radova očekuje se do kraja godine. U završnoj je fazi izbor izvođača, a kompletan proces vodi se po međunarodnim standardima, kazala je u emisiji “Okvir” na RTCG ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je istakla da je Evropska komisija već obezbijedila 100 miliona eura granta, dok se trenutno čeka odobrenje za dodatnih 50 miliona.
- Prema mojim informacijama to će biti veoma brzo gotovo - kazala je ona.
Dodala je da se projekt realizuje i uz podršku EBRD-a, od koje se očekuje potpisivanje kredita tokom jula.
- Dobili smo veoma povoljan kredit - navela je Vukićević.
Procijenjena vrijednost projekta iznosi 550 miliona eura bez PDV-a, ali će konačna cifra biti poznata tek nakon izbora izvođača.
- Završen je tender, imamo 10 potencijalnih izvođača. Mislim da sa tim možemo biti zadovoljni – kada se prijavi 10 kompanija, to ipak govori da se radi o ozbiljnom projektu - izjavila je ministarka.
Kako kaže, slijedi evaluacija tehničkih ponuda, nakon čega se očekuje izbor izvođača i početak pripremnih radova do kraja godine.
- Proces tendera je otvoren za sve kompanije. Smatram da Crna Gora mora da izabere izvođača koji je prijavljen i da ne smije biti diskriminacije u zavisnosti od toga iz koje je ko zemlje - poručila je Vukićević.
Govoreći o obilaznici oko Budve, ministarka je naglasila da je riječ o izuzetno važnom projektu koji će povezati putne pravce Podgorica–Budva i Budva–Tivat.
- Radi se o važnom projektu - rekla je.
Dužina obilaznice je 9,3 kilometra, a značajno će izmijeniti saobraćaj na crnogorskom primorju. Projekat je, kako kaže, dio transevropske mreže puteva.
- Vjerujem da ćemo uspjeti da ove godine raspišemo tender za izbor izvođača i da se već naredne godine mogu izvoditi radovi na ovoj trasi.
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić, kazao je da je pristiglo deset ponuda, uključujući i konzorcijume.
- Sada nam predstoji period evaluacije tehničkih ponuda. Nadamo se da ćemo to završiti u ovih par nedjelja - izjavio je.
Nakon toga slijedi dostavljanje finansijskog dijela ponuda, kada će biti poznata i konačna cijena.
- Procjena je da će koštati 550 miliona, ali to ne mora da znači da će biti konačna - &nbsp;rekao je Ljiljanić.
Dodao je da je EBRD uključena u čitav postupak sa kreditom od 200 miliona eura.
“Od početka se sve radi po EBRD standardima i pravilima, tako da komisija Monteputa vrednuje ponude i šalje ih na odobrenje EBRD-u”, naveo je.
Prema njegovim riječima, finansijska ponuda nosi 80 odsto ukupne ocjene, dok tehnička donosi 20 procenata.
- Tu ne možemo licitirati. Izvrednovaće komisija prvo tehničke ponude, a nakon toga se otvaraju finansijske.
Ljiljanić je podsjetio da je u toku javna rasprava čiji je završetak planiran za 8. jul, kada se očekuje i zaključenje ugovora sa EBRD-om.
- U drugoj polovini godine očekujemo da ćemo imati završen cijeli proces.
Govorio je i o zahtjevnom terenu kroz koji prolazi trasa budućeg autoputa.
- Imamo petlju Mateševo, koja je već izvedena i nadovezuje se na tunel Mateševo. Veliki procenat trase je na objektima - pojasnio je.
Kazao je da je u Kraljima došlo do izmjene trase, dok je u Barama Kraljskim ostala nepromijenjena.
- Najviša tačka trase je Trešnjevik, odakle se spuštamo ka Andrijevici, i sa petlje Andrijevica se veže na već postojeći magistralni put od Andrijevice ka Beranama - dodaje on.
Najveći tunel biće dužine četiri kilometra, a konačan broj objekata znaće se nakon izrade glavnog projekta.
Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, govorio je o radovima na dionici Tivat–Jaz, dugoj 16 kilometara, koju je označio kao najopterećeniju u državi.
- Veliki je pritisak javnosti vezano za tu dionicu i trudimo se da što bezbolnije za svo stanovništvo i turiste riješimo probleme na koje nailazimo - rekao je.
Dodao je da saobraćaj u Crnoj Gori godišnje raste za oko 10 odsto, te da se nada razumijevanju građana i privrede.
- Do sezone asfaltirali smo od aerodroma do raskrsnice Bigovo. Do kraja juna pokušaćemo da izasfaltiramo još makar jedan kilometar - kazao je.
Kako navodi, zbog intenzivnog saobraćaja teško je izvoditi radove pod saobraćajem.
- Nakon sezone ćemo intenzivirati radove - poručio je.
Vuksanović je apelovao na sve da poštuju saobraćajnu signalizaciju, naglasivši da se radi o aktivnom gradilištu.
Vrijednost projekta je 54 miliona eura, a realizuje se u saradnji sa Regionalnim vodovodom.
“Do sada nismo dobili zahtjev od izvođača za produženje roka. I dalje je rok januar 2026. godine”, pojasnio je on.
Osvrćući se na stanje u Tivtu, rekao je da taj grad trenutno predstavlja “usko grlo” u saobraćajnoj mreži.
- Projekat je urađen, ali treba da se odradi određeno usklađivanje. Novac je predviđen za izgradnju bulevara kroz sami grad Tivat. Nadam se da ćemo uspjeti da otvorimo taj dio i tako “otčepimo” gužvu - zaključio je.

Vukićević: Autoput najvažniji infrastrukturni projekat, izvođač radova poznat do kraja godine

Unija slobodnih sindikata razumije donekle otpor Unije poslodavaca o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, ali Crna Gora mora da ide u tom smjeru, izričit je generalni sekretar Srđa Keković.
- Ovaj prvi rok koji je Vlada postavila nije ispoštovan, ali evo na nama je da se potrudimo da što prije, da ne čekamo kraj mandata ove Vlade nego da što prije sjednemo za sto i da nađemo modalitete i ukoliko sjednemo budemo razgovarali sigurno ćemo naći model kako da zadovoljimo sve tri strane - kazao je Keković za Radio Crne Gore.

Keković: Crna Gora mora ići u smjeru uvođenja sedmočasovnog radnog vremena

Pad prihoda i noćenja u turizmu u 2024. godini, prvi poslije mnogo godina, nastaviće se i ove godine, smatra član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
– Tome doprinosi nedostatak saradnje između turističke privrede i državnih organa koji su dužni da stvore ambijent kako bi se turistička djelatnost odvijala bez problema. U vremenu kada smo dobili konkurenciju u vidu Albanije, zbog nesaradnje privrede i države, gubimo utakmicu kada je u pitanju kvalitet našeg turističkog proizvoda. Albanija je u mogućnosti da ponudi mnogo veći broj kapaciteta, veći kvalitet destinacije i bolju cijenu i teško se možemo nositi sa takvom konkurencijom, posebno jer nam je Vlada zadala udarac koji niko nije očekivao – rekao je Ivančević.
Istakao je da imamo Vladu koja nije edukovana i koja ne može da procijeni kako funkcioniše organizovani turizam, odnosno da zna da se aranžmani dogovaraju godinu ranije.
– Nakon što se ugovore, nije moguće mijenjati bilo koju stavku u aranžmanu. Ako bi se to radilo, to bi išlo na štetu hotelijera i kompanija, koje bi se dovele do nivoa održivosti i gubljenja konkurentnosti. Povećanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto učinilo je našu ponudu nekonkurentnom i dovelo u velike probleme naše hotelijere, koji muku muče kako da trošak prihvate na sebe, iz kojih izvora da nadoknade gubitak i kako da zadrže postojeće cijene. Ako ostane ovaj PDV, onda će naša ponuda morati da poskupi i bićemo još više nekonkurentni, a kako smo pripremili ovu sezonu što se tiče putne infrastrukture, obale, ustupanja kupališta, izgubićemo i onaj dio koji nas je krasio – da imamo najbolju kupališnu ponudu, najuređenija kupališta i najbolju izletničku ponudu. Sada kada idemo prema izletištima vidimo divlje deponije. Bojim se da će ta dva segmenta biti ugrožena. Treba pod hitno, kada bi država bila ozbiljna, umjesto što vlast sebi sriče hvalospjeve, podvući crtu i uvidjeti da je turistička ponuda u problemu, te da će, ako se nešto radikalno ne promijeni, dugoročno ići silaznom putanjom – ocijenio je nekadašnji ministar turizma.Prema njegovim riječima, svaka vlast koja projektuje da turizam bude stožer ekonomije morala bi da proglasi vanredno stanje sve dok se ne riješe problemi u turizmu.
– Bez povećanja broja kvalitetnih hotelskih kreveta, očuvanja prirode, ne možemo voditi tešku utakmicu, jer se konkurencija sve više razvija, a mi stagniramo ili idemo dolje. Na prvoj liniji mora planiramo stanovanje umjesto holidej turizam – kazao je Ivančević.
Odavno se pominje uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, a on smatra da bi to bilo još jedno opterećenje jer već kuburimo sa nedostatkom radne snage.
– Godinama smo zaostajali u obrazovanju ljudi koji čine srednji i niži turistički kadar. Nismo ih obučavali i ostali smo bez radne snage, a ako smanjimo radno vrijeme, još više ćemo ugroziti taj segment. Ako u jednoj turističkoj ponudi izostane učešće ljudskih resursa sa tog područja i potrošnja proizvoda iz te zemlje, onda turizam ne postiže taj efekat – zaključio je Ivančević.

Ivančević: Turizam gubi na kvalitetu, pad će biti i ove sezone

Osim serije disciplinskih postupaka, obračun sa navodnim kriminalom unutar policije proširio se i na – penzionisane policajce. Upravo je tu informaciju objavio 12. maja ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, prvo na društvenim mrežama, potom i saopštenjem da je podnijeta krivična prijava protiv trojice policajca. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020050_e8f774a573fc2abad680b284b9b123a48084a16e2128fe00e051de0da9bbdcad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052020050_e8f774a573fc2abad680b284b9b123a48084a16e2128fe00e051de0da9bbdcad" data-rendition-name="original" width="716" height="253" loading="lazy" alt="SAMOHVALISANJE: Objava Danila Šaranovića"> <figcaption>SAMOHVALISANJE: Objava Danila Šaranovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Jednom krivičnom prijavom su obuhvaćena 2 bivša i 1 aktivni policijski službenik zbog zloupotrebe službenog položaja. Postizanje punog integritet, a policijske službe i odlučna borba protiv svih oblika kriminala apsolutni prioritet MUP-a, objavio je Šaranović na društvenoj mreži X. &nbsp; <h2>ŠTETA PO DRŽAVU ILI...</h2> U kasnijem policijskom saopštenju daju se samo inicijali policajaca i navodi se da su njih dvojica, ,,sačinjavanjem lažnog izvještaja omogućili jednom licu iz Kolašina da se upiše, a potom i završi Policijsku akademiju u Danilovgradu”. &nbsp; Zato je podnijeta krivična prijava za zloupotrebu službenog položaja, jer je nezakonitim omogućavanjem polaznika u Policijsku akademiju, opet citiram, pričinjena šteta od najmanje 16.000 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020050_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052020050_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ŠTO JE BILO SPORNO: Zgrada Odjeljenja bezbjednosti u Kolašinu"> <figcaption>ŠTO JE BILO SPORNO: Zgrada Odjeljenja bezbjednosti u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Djelovalo je na prvi pogled kao utemeljena krivična prijava. Međutim, podaci kojima raspolaže Televizija E pokazuju da je i ova policijska akcija, baš kao i objava minstra Šaranovića, bila predstava za javnost, priča puna ispraznih termina i samohvalisanja vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Jer, za krivični progon dva penzionisana i jednog aktivnog policajca nije bilo pravnog povoda. &nbsp; <h2>&nbsp;...POLITIČKA IGRA</h2> - Povod za krivično procesuiranje dva penzionisana i jednog aktivnog policajca jesu bezbjednosne provjere Alekse Rakočevića, svojevremeno kandidata iz Kolašina za upis u Policijsku akademiju, kasnije svršenog policijskog akademca. Rakočević je, dok je bio maloljetan, počinio prekršaj i bio je novčano kažnjen od Suda za prekršaje. Kako više nije načinio ni jedan prekršaj, poslije zakonskog roka je nastupila rehabilitacija i prekršaj je izbrisan iz evidencije – kaže za Televiziju E i Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; U prevodu na jezik svakodnevice, podaci su izbrisani iz personalnog dosjea Alekse Rakočevića kao da nikada nije počinio ikakav prekršaj. To je redovna zakonska procedura rehabilitacije, kada nije počinjeno krivično djelo i kada nema ponavljanja prekršajnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020054_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052020054_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='UPUTSTVO ZA PROGON: Šćepanovićev potpis za akciju kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>UPUTSTVO ZA PROGON: Šćepanovićev potpis za akciju kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>NEPRAVEDNO OSUMNJIČENI &nbsp;</h2> Zato je i policajac Božidar Kovijanić, kada je obavljao bezbjednosne provjere, dao pozitivno mišljenje za Aleksu Rakočevića, kandidata za upis u Policijsku akademiju. Činjenica da je sin iskusnog i nagrađivanog policijskog službenika granične policije dodatno je uticala da Rakočević, nakon polaganja obaveznih testova, bude primljen u Policijsku akademiju u Danilovgradu. &nbsp;&nbsp; I da je Kovijanić u evidenciji našao prekršajnu prijavu, da nije nastupila pravna rehabilitacija, bio je dužan da to kosntatuje, ali ne i da automatski izradi negativno mišljenje. Jedan prekršaj u mladosti ne znači da je lice sklono kriminalu, ili da se u kontinuitetu bavi nekom nedozvoljenom aktivnošću. Zakonski osnov za negativne provjere mora se dokazati prezentacijom krivičnih ili više prekršajnih dokaza. Ministra Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića očito nijesu mnogo zanimali pravni principi: nakon što im je dojavljeno, odlučili su se da narede krivični proces protiv dvojice bivših i jednog aktivnog policajca. &nbsp; <h2>TROJICA NA UDARU, JEDAN NA POŠTEDI</h2> Prema podacima Televizije E, krivična prijava zbog krivičnog djela zloupotreba &nbsp;službenog položaja podnijeta je protiv: Božidara Kovijanića, vođe bezbjednosnog sektora koji je radio bezbjednosne provjere za kandidata; Vanje Miletića, tada komandira stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin. &nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi. Istovremeno, Miletić nije imao zakonsku obazu ni bilo kakvo internu uputstvo da neposredno obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052020054_3b2a48a03382a40e037c8d3d9d1c414eb47957d5ee6c354927892480764a675a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025052020054_3b2a48a03382a40e037c8d3d9d1c414eb47957d5ee6c354927892480764a675a" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="UPOTREBA PROFESIJE: Policijska patrola u Kolašinu"> <figcaption>UPOTREBA PROFESIJE: Policijska patrola u Kolašinu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E iz Kolašina, krivično su procesuirana službena lica koja su zakonski neodgovorna, ali je svjesno izostavljeno procesuiranje policijskog službenika koji je imao funkcionalnu odgovorsnost. &nbsp; Riječ je o Slađanu Vukićeviću, zamjeniku komandira stanice policije koji je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora i koji je jedini u hijerarhiji obavezan po uputstvu o radu na bezbjednosnom sektoru da ovalja &nbsp;kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti ob Kolašin. -Vukićević je namjerno izostavljen jer je lično vrhu Uprave policije u Podgorici &nbsp;&nbsp;dostavio informacije da je Rakočević kao maloljetnik prekršajno procesuiran i da, navodno, njegove kolege nijesu radile svoj posao kako treba. Tako je spletkareći dao &nbsp;povod da se neistomišljenici krivično procesuiraju i da na tome politički poentira i vrh bezbjednosnog sektora – istakao je izvor iz Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; <h2>NASTAVAK PROGONA &nbsp;</h2> Iako redom padaju nesosnovani disciplinski postupci, premda su advokati targetiranih policijskih službenika najavili prijave protiv vrha Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih psolova, Šaranović i Šćepanović ne namjeravaju stati sa političkim progonom policijskih službenika. &nbsp; To pokazuje i slučaj Tamare Veljović, policijke službenice i supruge Veselina Veljovića, koja je bila suspendovana. No Komisija za žalbe Vlade Crne Gore je 8. aprila poništila rješenje ministra Šaranovića. Međutim, samo dvadesetak dana kasnije, 30. aprila, &nbsp;ministar Šaranović je ponovo suspendovao Veljović. &nbsp; Iako nije zvanično objavljeno, očito je da su politički motivi vodili Šaranovića, odnosno činjenica da je policijska službenica – supruga Veselina Veljovića. &nbsp; &nbsp;I to je još jedan od dokaza da se u Upravi policije sprovode radikalne političke čistke koje očito podržavaju partije parlaemntarne većine.

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Nakon šest i po godina, od vremena DPS Vlade Duška Markovića, postavgustovske tri Vlade - Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića – Crna Gora je konačno dočekala dvije ponude za davanje pod koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. RENOMIRANI PONUĐAČI To, međutim, ne znači da je došlo vrijeme odluke, iako su dva potencijalna koncesionara renOmirane međunarodne kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01" data-rendition-name="original" width="697" height="388" loading="lazy" alt="HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija"> <figcaption>HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) je državna kompanija osnovana 1999. godine i odgovorna je za upravljanje Inčeon međunarodnim aerodromom glavnim vazdušnim čvorištem Južne Koreje. Kompanija je u potpunom vlasništvu južnokorejske vlade, što joj omogućava stabilno finansiranje i strateško planiranje u skladu sa nacionalnim interesima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports"> <figcaption>JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu najveći je privatni operater aerodroma na svijetu po broju upravljanih aerodroma, sa portfoliom od 53 aerodroma u Latinskoj Americi i Evropi, uključujući ključne aerodrome u Argentini, Brazilu, Italiji i Armeniji.&nbsp; NAREDBA ZA TAV-AdP IZ PARIZA &nbsp; U sedmicama koje slijede ipak će biti najviše priče oko kompanija koje - nijesu predali ponude. Prvenstveno o tursko-francusko-konzorcijumu TAV-AdP koji su svojevremeno, još 2019. godine ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija.&nbsp; Za razliku od indijske kompanije GMR Aairports, koja je vrlo brzo odustala od učestvovanja jer je prodala 49 odsto akcija, tursko-francuski konzorcijum je viđen kao najozbiljniji kandidat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP"> <figcaption>ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I svi koji su, unutar tog konzorcijuma radili na ponudi, vjerovali su da će grupa TAV-AdP dati svoju ponudu. Sve do četvrtka 9. maja uveče, kada je iz Pariza, došla obavijest ekspertima - da se obustavi rad na ponudi. Formalno, konzorcijum je zatražio produženje roka za dostavljanje ponuda za mjesec dana, ali njihov zahtjev nije prihvaćen. To je dovelo do njihovog povlačenja iz procesa. Neformalno, ali stvarno: tursko-francuski konzorcujum je odbio da preda ponudu zbog neodgovornog ponašanja Vlade Crne Gore i, posebno, premijera Milojka Spajića. PROMJENA KONCESIONIH USLOVA Tenderska komisija Vlade Crne Gore retroaktivno je 9. aprila, samo 30 dana prije završnog roka, u tenderske uslove ubacila obavezu ponuđača da obezbijedi bankarsku garanciju za investiciju od 100 miliona eura. To je izazvalo niz reakcija, između ostalog i francuske države koja ima udijela u konzorcijumu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić "> <figcaption>NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić(Photo: Arhivski snimak, Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, francuska ambasadorka An Mari Maske (Anne Marie Maskay) urgentno razgovarala sa premijerom premijerom Milojkom Spajićem u njegovom kabinetu. (NE)DOVOLJNA SPAJIĆEVA OBJAŠNJENJA Tokom žučnog sastanka premijer Spajić nije mogao da objasni zašto su koncesioni uslovi mijenjani poslije šest godinja i to 30 dana prije roka.&nbsp; Krivicu je prebacio na predsjednika Tenderske komisije Nika Đeljošaja koji, kako je tvrdio Spajić, nije htio uopšte da sasluša premijera, pa je, navodno, obustavljena komunikacija Spajić-Đeljošaj. Izvori iz ministarstva vanjskih poslova kazali su Televiziji E da je sada Spajić u vrlo neprijatnoj situaciji i da se, pred Francuzima pokazao, kao političar koji ne drži riječ. Tim prije što je februara prošle godine, tokom posjete Parizu, Spajić lično predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu obećao da će – u cilju jačanja privredne saradnje dvije zemlje-učiniti sve da koncesiju dobije renomirana francuska kompanija koja, između ostalog, uptravlja aerodromima Pariza. Sada se pred Francuskom, jednom od ključnih država za evropski put Crne Gore, premijer Spajić u ime Crne Gore pokazao kao vrlo nepouzdan partner. To je, vrlo direktno, saopštila i francuska ambasadorka tokom sastanka sa Milojkom Spajićem. Sukob sa Parizom svakako nije dobra preporuka za evropski put Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde "> <figcaption>PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;MILOVIĆEVO ,,PROROČANSTVO“ No, za sada nema reakcija zvanične Podgorice. Kako je saopšteno iz Tenderske komisije, Vlada Crne Gore planira da donese konačnu odluku o koncesiji u prvoj polovini 2025. godine, nakon što se detaljno sagledaju obje pristigle ponude. Pitanje je, međutim da li će biti žalbi na tenderski postupak i izmjenu koncesionih uslova. Činjenica je da se sada ostvaruje predviđanje bivšeg minstra prave Andreja Milovića, da će Spajićeve Vlada prevariti evropske partnere. -Bojim se da Do kvon ne bude predmet trgovine u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. Kada je Apelacioni sud odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajiće je bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju na Aerodromima da Francuzima - upozorio je Andrej Milovič, tadašnji ministar pravde u Vladi Milojka Spajića.&nbsp; Ovu izjavu Milović je izrekao još septembra prošle godine i tada je malo ko obratio pažnju. Nakon dešavanja od protekle sedmice, djeluje da je bivši ministar već tada predosjetio da će Spajić obmanuti Francuze i okrenuti se ka ponudi južnokorejskog državnog konzorcijuma. A put u Evropu? Biće da premijer i lider PES-a smatra da je to već završena stvar i da može das e okrene drugim, unosnijim, poslovima.&nbsp;

Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Frontpage topic

Priča oko bezbjednosnih provjera, hajka protiv policijskih službenika se pokrenula onoga momenta kada su građani zatražili odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora. Tada je vjerovatno neko na nekom sastanku donio taj tužni dogovor da je potrebno spinovanje, skretanje sa teme i pod plaštom sukobljavanja sa kriminalcima unutar policijske uniforme i bezbjednosnog sektora skretanje pažnje i dodvoravanje građanima - kazao je advokat Mihailo Volkov, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Dodaje da, iako je vladina Komisija za žalbe poništila više desetina rješenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića o suspenziji policajaca, ne očekuje da će to zaustaviti njega i direktora Uprave policije.
- U nekim predmetima u kojima ja zastupam pravne interese policijskih službenika ministar unutrašnjih poslova je, i pored toga što mu je Komisija za žalbe ukazala da je njegovo postupanje bilo nezakonito, donio drugo istovjetno rješenje, a da ne kažem da je bilo u pravnom smislu još gore. U smislu odlučivanja ministar unutrašnjih poslova me ubijedio da će nastaviti sa takvim ponašanjem. Sa druge strane, smatram da ministar pokušava da na ovakav način skrene pažnju sa onih realnih i ozbiljnih problema u kojima se nalazi bezbjednosni sektor Crne Gore - navodi Volkov.
Smatra da je bezbjednosni sektor u podjednako, ako ne i lošijem stanju, nego što je bio tog momenta kad su građani tražili odgovornost, ali ministar unutrašnjih poslova bez obzira na nezakonito postupanje i dalje obnaša tu funkciju.
Volkov kaže da kao advokat može prihvatiti činjenicu da se o nečijim pravima iz rada i po osnovu rada odlučuje po principu “rekla - kazala” i bezbjednosnih provjera koje niko nije mogao da provjeri.
- Imamo situaciju da se disciplinski postupak vodi protiv službenika koji pošle godinu, godinu i po dana ne znaju što su sporni ovoj državi, odnosno bezbjednosnom sektoru. Da je taj sistem provjere zakonit, valjan, jasan i tačan ne vidim šta bi bio razlog da se predoči tim policijskim službenicima, pa da im se stavi do znanja iz kojih razloga ne treba da budu dio bezbjednosnog sistema - istakao je Volkov.
Akcija kodnog imena ,,Značka” pokrenuta je, kaže, u političke svrhe, jer se sve glasnije u javnosti zagovaralo pozivanje na odgovornost ministra unutrašnjih poslova za stanje u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
- Posao provjere i filtriranja policijskih službenika treba da bude posao 24/7, čitave godine, što znači da &nbsp;bi zadatak bezbjednosnog sektora bio da svakog minuta tokom čitave godine, tokom trajanja mandata tog ministra da se obezbjedi da u tom sistemu ostane najbolji kadar. Ako pokrenete kompletan bezbjednosni sektor samo kada vi imate politički problem da ostanete na toj poziciji naravno da to ima nesagledive štete za cjeli sektor i za pojedince u tom sektoru - dodao je Volkov.
Siguran je da se većina policijskih službenika preispituje kad je ko došao u bezbjednosni sektor, ko je bio na njegovom čelu, kome se smije javiti na ulici, koga smije pozdraviti, sa kim je prijatelj, sa kim je neprijatelj.
- Prosto smo došli u situaciju, ali to nije stanje samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova, da nijedan službenik, a pogotovu u sektoru bezbjednosti nije siguran na svojoj poziciji, ne zahvaljujući svom radu ili neradu, odgovornosti ili neodgovornosti, nego samo iz razloga da li je tamo nekoga, ko slučajnim izborom obnaša visoku dužnost u Ministarstvu unutrašnjih poslova, zapalo da napiše lošu bezbjedonosnu provjeru i da targetira policijskog &nbsp;službenika - naglasio je Volkov.
Tako i za dva masovna zločina na Cetinju niko nije snosio odgovornost, dodaje on, zato što svoju krivicu ne vide, već je pripisuju nekome ko je bio na tim pozicijama prije njih. &nbsp;Ostavka kao moralni čin, objašnjava Volkov, podnosi se zato što se nešto desilo u vrijeme mandata te osobe, iako ta osoba nije doprinijela tome, ali moralna ostavka je lični čin odgovornosti u takvim okolnostima.&nbsp;
- Ta dva događaja su toliko užasna i zaista će ostati bolnim slovima ispisano u novijoj istoriji Crne Gore, a građani danas još uvijek traže odgovornost za to, ali zaista očigledno naši funkcioneri ne razumiju kada neko postavi pitanje odgovornosti - rekao je Volkov.&nbsp;
Posljednjih nekoliko godina je primjetan, kaže, učestali trend veličanja ratnih zločina. Prije desert godina riječ je bila o izuzetcima, dok je danas, dodaje on, to postala normalna pojava.&nbsp;
- Mislim da je za jedno društvo vrlo opasno i toksično kada oni događaji, izjave, riječi i radnje koje izlaze i konteksta normalnog i razumnog ponašanja postanu nama normalnost i kada polako počnemo da se privikavamo na to. Ne želim da vjerujem da će bilo koja institucija u Crnoj Gori ostati nijema na to, prosto smatram da možda je opet potrebno malo vremena, ali zaista želim da vjerujem da građani u Crnoj Gori će imati nadu, imaće mogućnost da žive u društvu gdje se neće veličati takvi zločinci, jer ako vam dam drugačiji odgovor zaista ne bih vjerovao u bolje sjutra - zaključio je Volkov.&nbsp;

Volkov: Akcija ,,Značka” je politički motivisana da bi se skrenula pažnja sa pitanja odgovornosti čelnih ljudi bezbjednosnog sektora

Na magistralnom putu Podgorica – Bar, u tunelu Raš, &nbsp;večeras u 19:44 sati došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđena jedna osoba, saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U nezgodi je, kako nam je saopšteno, učestvovalo jedno vozilo, dok je povrijeđeno lice zbrinuto u barskoj bolnici.
Zbog uviđaja koji je u toku, saobraćaj na toj dionici trenutno je obustavljen u oba smjera.

Saobraćajna nezgoda kod Sozine, povrijeđena jedna osoba

Budvanin M.B. (37) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je 21. maja u ranim jutarnjim časovima u Budvi upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, i D. Š. (35), državljanin Republike Albanije osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana jer je 22. maja upravljao vozilom na teritoriji opštine Ulcinj pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,09 g/kg.
- Dežurne sudije su obojici okrivljenih odredile i zabranu upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od po četiri mjeseca, a D.Š. je kao strani državljanin zbog opasnosti od osujećenja izvršenja zatvorske kazne odmah sproveden u UIKS Spuž - navedeno je u saopštenju.&nbsp;

Budvanin vozio pod dejstvom kokaina, državljanin Albanije pod dejstvom alkohola

Štednja za neznanog. Koju pjesmu izbjegavati ispred ulaza?
Generalni je opet eloksirao. Ulaz. Da otvoriš sad moraš povući, a ne gurnuti vrata. Figo nije znao. Zaletio se stepenicama nadolje ka porti, i ispružio ruku da gurne. „Umalo nos slomih“ reče bespomoćan. Poslije 35 godina „grešnog“ dolaska na posao. Prema nekoj EU direktivi ili se interno predviđa bježanija, pa olakšavaju izlazak, koji je razlog? Zakon nije. To ne funkcioniše u RTCG, složismo se. Ni poplava neće nikog napolje naćerat. Nabrekli zidovi od vlage podsjećaju kad je fonoteka bila ka' bazen a niko paničio. Čak su poslije zabranili kupaće. I aj sad ti viđi s kim se mi nosimo, bajto moj!
Vatra je opasnost zaključismo. Pošto je pušenje zabranjeno, piromanski potencijal vreba s krova prekrivenog panelima! Vrhovnom Raonikiju kroz jadnu, ali u Savjetu RTCG cijenjenu medijsku karijeru učinilo se: što više solarnih tabli - to bolji Javni servis. Štednja, veli. Kolegu ovi sjeta: „Na mojoj platnoj listi to ne vidim!“.
Vidi on, rekoh.
Kad je bol minula preporučih da uzme novu magnetnu karticu. Bez slike. Miču identitetsku prepoznatljivost. Neko važan nije fotogeničan. Možeš proći i nazadačke, ali turiti na vidljivo. Etički sve je OK. Što niže - to bolje. Zbog nivoa očitavajućeg senzora. Moraš se nagnuti ako ti visi oko vrata. Fanovi menadžmenta, sindikalni aktivisti, oduševljeni. Htjeli bi i niži senzor. Da puca kičma, do Hrama da odjekne, klanjaju li klanjaju. Ekstremima, sve ih više, treba senzor pri podu, neđeljom. Za metanije.
U toj novoj ulaznoj barijeri jeste vještačka inteligencija, priča se. Donijeta s kursa. Iz Amerike. Štetnost provjerih blefom: kad dobacih kako imam pištolj u džepu, šef Vjeko se nasmiješio „nemaš, pištalo bi“! Dakle - zrači! Slutim ugovor da Socijalno dovodi pacijente na recept. Tranziciju od Javnog emitera u Nacionalni rentgen je, uostalom, već naslutila koleginica veoma bliska predsjedniku Savjeta RTCG.
<h2>Kajgana za nepažnju</h2>
Nekoliko dana potom istom baksuznom Figu gost je umalo postao evnuh. Zvanice zaredom prođoše kontrolni ulaz a drugom se sklapajuće staklo sastavilo. Kapetan postade umalo kapetanica.
Navelo na analizu inovacija. Ne mijenjaju program, kreirajući iluziju da nezakonito imenovani nešto zna o prirodi posla. Recimo, staneš li ispred zgrade zahvatiće te zvučni top. Cvrkuta nema u prelijepom parku. Ne zbog vrste muzike nego izbora i kvaliteta zvučnika. Sve zinutiji i zlokobniji likovi u bijelim stećcima prepadaju usred neobrezane trave. Klupe uglavnom prazne. Rijetki opstanu čekajući prevoz, ili duvane jer je tu dozvoljeno. Namjeste facu sreće, za slučaj da prođe inokosni organ.
Dotakosmo se i OTT ili ODT, kako li se to kaže, platforme. Toliko hvaljene od rukovodstva. U Crnoj Gori ta platforma ne znam zašto treba kad je dovoljna obična antena. Diči se nesumnjivo Administrativni odbor državne Skupštine što nas džabe gledaju diljem planete. Kinezi ili potomci Inka zainteresovani za Vraneš serijal. To se zove istraživačko novinarstvo. Kad svi saznaju da je neđe otišlo muslimansko stanovništvo javiće ako ih vide. Sretni su svi zbog našeg direktora zaključi kolega. Taj bi popravio i CNN! Kad dođosmo do radničkog restorana predloži kafu ali ...
Nemam pojma možemo li, čas je zatvoreno, čas otvoreno, uzvratih. Čuh spremaju transformaciju. Od našeg u svjetski. Korporativna ideja, snimaju kulinarske emisije unutra, pa da se ne baca 'rana. Pretpostavismo e će se zvat Montekuhinja. I da će otvorit, a ko bi drugi, izvjesna voditeljka, naša evrovizijska ikona, u štos ostavci. Čime će Javni servis dodatnim inovacijama medijskog piljara proširiti djelatnost u Delivery service, ketering, i 2 dinara druže.
Zauzvrat, postaviše radnicima čips-automate po spratovima. S nimalo dampinškim cijenama. Profit vlasniku garantuje rukovodstvo. Niko kažnjen što se krši zabrana jela i pića na radnom mjestu. Ili radi gubljenja dragocjenog vremena zbog čestog intimnog položaja. S teškom skalamerijom. Nakrivimo je pod 45o, i zagrlimo, pa trzamo. U nadi da će nekako izbaciti … višestruko plaćenu fantu. Progutane pare mašina ne vrće. Benefit kolektivu isti kao kod panela.
<h2>Ko pjeva zlo mu misli</h2>
Interesovao se na kraju, zašto baš nas, bivše kandidate s konkursa direktorskog, tuži bivša advokatica kuće? Objasnih da ona spočitava kako ne razumijemo ,,ontologiju advokature". Priznajemo! Evo ni Google o tom spoju pojma nema! Nadam se da će sudija biti srećnije ruke.
I tako. Raziđosmo se a ne zaokružismo. Da su ulazna vrata s početka teksta preinačena poslije demonstracija. Nedavno. Kad su nosili transparente neki ljudi s parolama protiv direktora. Pa ih je smirio stražar kad je zapjevao s njima. Sad miče tog stražara. Gorana Stanojevića. Kažnjava ga. Umjesto nagrade. Zbog … crnogorske himne.
(Autor je zaposleni u Javnom servisu)

Nisko siječemo

Crna Gora očekuje milijardu eura investicija iz Japana, saopštio je 2021. tadašnji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, a nakon posjete zemlji izlazećeg sunca.
Sada, Spajić kao premijer ide ponovo u Japan.
Spajić je 2021. kazao da su, odmah po povratku iz Japana, kako je rekao, počeli su da rade na konkretnim projektima iz oblasti infrastrukture, energetike, obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i ribarstva.
Do sada, ništa od navedenog nije pokrenuto, projekata još nema, ali i ne znači da ih neće biti. Očekujemo da će premijerova posjeta Japanu svakako rezultirati konkretnim dogovorima i novim projektima koji će se realizovati u Crnoj Gori, što bi bilo od izuzetnog značaja za razvoj crnogorske privrede.
Svakako, uz jasno ukazivanje na značaj ove posjete, jedna šaljiva poruka - Premijeru, pitajte ih, đe je naša milijarda?
Premijer Spajić predvodiće crnogorsku delegaciju u radnoj posjeti Japanu od 25. maja do 1 . juna 2025. U crnogorskoj delegaciji biće i ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnice premijera za vanjsku politiku, za ekonomsku politiku Milica Perišić i Milena Milović, kao i savjetnica predsjednika Vlade, rukovoditeljka službe za odnose sa javnošću Jovana Bojović, navodi se u Platformi koju je usvojila Vlada.

Premijeru, pitajte ih, đe je naša milijarda?

Slika obično govori više od hiljadu riječi. Ponekad, ipak, jedna rečenica može da otkrije mnogo toga što slika nikad neće. Kad ima ko da je sroči, onako da se baš razotkrije.&nbsp; ,,Srećan Ti dan nezavisnosti Crna Goro“, tako je zapisao na društvenim mrežama 19. maja - dva dana uoči Dana nezavisnosti, a odmah nakon prijema koji je organizovao - crnogorski premijer Milojko Spajić, zvani Mickej ili Spajki ili tako nešto. Sve je bilo praćeno i slikom. Očito pažljivo odabranom: on i supruga, onako fensi nasmiješeni, ona u streč crnoj haljini, on u crnom odijelu, malo predugih rukava, ali zato crvene kravate, boje crnogorske zastave. Uglavnom, djeluje OK, slika je reprezentativna; još i pozadina crvena, što daje svečani ton... Trebalo je to da podigne rejting premijera. Ne kod koalicionih partnera, Andrije Mandića ili Milana Kneževića, koji su glatko bojkotovali prijem u čast nezavisnosti Crne Gore, iako su u vrhu vlasti te iste države protiv čije su se nezavisnosti borili. Ne, nije Spajić o njima mislio, njima želio da se dopadne, već je htio da se uzdigne u očima onih ,,običnih građana“ koji iskreno slave 21. maj, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost. &nbsp; Ali, baš ta jedna rečenica, baš ta slavljenička sentenca, upropastila je napore Milojka Spajića. Ne samo zato što je japanski đak pokazao da ne poznaje crnogorski jezik, pa je, obraćajući se državi kao ličnosti kojoj iskazuje poštovanje, nepismeno upisao veliko slovo ispisujući ličnu zamjenicu ,,Ti“.&nbsp; To je trivijalna greška, Mickej se, uostalom, i do sada nije se snalazio u gramatici, pa nije iznenadio ni ovog puta.&nbsp; Veći problem po crnogorskog premijera predstavlja činjenica koje možda i sam nije svjestan, a koju otkriva prosto pitanje: zašto je Milojko Spajić čestitao Crnoj Gori Dan nezavisnosti, a sebe ,,poštedio“ zajedničkog osjećaja radosti? Da premijer zaista doživljava 21. maj kao jedan od najvećih istorijskih datuma, valjda bi ga prigrabio kao svoj pa onda i svima čestitao. Nije mnogo komplikovano, dovoljno je bilo da kaže, napiše, saopšti: ,,Srećan nam Dan nezavisnosti, Crna Goro“. Tako bi Milojko Spajić sebe predstavio kao dio te priče, kao čovjeka koji istinski baštini ideju nezavisne Crne Gore, koji joj se raduje i koji se radovao u referendumskoj noći... &nbsp; Ali, ništa se slučajno ne dešava, čak ni greške. Jer, hoće jezik pravo!&nbsp; Te 2006. godine svršeni srednjoškolac Milojko Spajić nije bio baš zabavljen razmišljanjima o nezavisnosti Crne Gore. Ma, ne, tada je intenzivno gledao u pravcu Japana, gdje je trebalo da se, kao stipendista japanske vlade, upiše na petogodišnje studije. I neđe u to doba, ili koju godinu kasnije, po priznanju samog Spajkija, dok je bio u Japanu, njegova je majka (?) urgirala da dobije – srpski pasoš. Koji je dobio 2009. godine, sve sa prebivalištem u Topalovićevoj broj 4. Ne, nijesu to oni šaljivo-morbidni Topalovići iz ,,Maratonaca“, mada Spajki sa svojom, hm, spretnošću da zaobiđe istinu ponekad liči na Đenku iz filma Slobodana Šijana. Zato ga i ne treba pitati da li je uopšte glasao 21. maja i je li zaokružio ,,Da“ ili ,,Ne“. Jasno je da će Spajić dati odgovor koji mu sada odgovara, baš kao ono kada je lagao o svom srpskom državljanstvu.&nbsp; E, u ovoj objavi povodom Dana nezavisnosti, Milojko Spajić je bio nesvjesno iskren: on je zaista privržen nezavisnoj Crnoj Gori - samo dok je na vlasti u toj državi.&nbsp; I, mada nije ni slutio koliko će jednom rečenicom razotkriti, Milojka Spajića ne treba izdvajati, ili samo njega stavljati na ,,stub srama“. Današnja elita na vlasti ponaša se jednako kao prevrtljivi premijer, koji je upriličio državni prijem u čast Dana nezavisnosti kojem on nije doprinio.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250522000548_336c326f4c4aa9ae993d3ba8b264e2f901b74de706e0efdb92fa5264d6fd3a41" data-rendition-name="original" width="799" height="539" loading="lazy" alt=',,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu '> <figcaption>,TRICOLORE" PREDSJEDNIK PARLAMENTA: Andrija Mandić u kabinetu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Spajić je, ipak, ispunio svoju državničku obavezu. Za razliku od - Andrije Mandića. Predsjednik Skupštine Crne Gore, najvišeg zakonodavnog tijela, bez imalo stida je ignorisao 21. maj, nije se ni pojavio na prijemu, ni kasnije glasnuo objavom, kao da je neki šugavi dan kojeg se i ne vrijedi prisjećati.&nbsp; Nekadašnjem osuđeniku za ,,državni udar“ 2016. godine nije smetalo, nije ga nešto ,,žuljala državna fotelja“ da, kao jedan od državnih čelnika nezavisne Crne Gore - protiv koje se nekad borio srcem i dušom. prijeteći i otkopavanjem oružja - sada putuje svijetom i predstavlja tu istu državu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250522000544_dd33bf5bb96ae202e4178f2a19a114cf3a66d9ccf4a9f516c40b0e064c33f1ea" data-rendition-name="original" width="1440" height="957" loading="lazy" alt=',,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja'> <figcaption>,,NE TUGUJ NOĆAS, GORE GLAVU": Milena i Jakov Milatović na Spajićevom prijemu 19. maja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ne, zaista, ne treba izdvajati u neprincipijelnosti samo Milojka Spajića. I njegov doskorašnji partijski drug, aktuelni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije baš, kao mlad momak, ,,izgorio“ za crnogorskom nezavisnošću. Uostalom, ako je Momir Bulatović, nekadašnji vjerni saveznik Slobodana Miloševića u satiranju Crne Gore, bio neka vrsta moralnog idola Jakovu Milatoviću, a SNP najmilija partija - teško je pretpostaviti da je devetnaestogodišnji momčić bio pretjerano radostan u večernjim satima 21. maja 2006. godine.&nbsp; I to je slika sadašnje Crne Gore: trojica čelnih državnika prije deventaest godina bili su protivnici - ili su u najboljem slučaju bili nezainteresovani - crnogorskog puta u nezavisnost. A danas bi trebalo da nezavisnu Crnu Goru uvedu u Evropsku uniju. Sjajno, zar ne?&nbsp; Ili, da malo ,,obradimo“ Spajkijevu svečarsku rečenicu: Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto... &nbsp; &nbsp;

Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto...

Crna Gora će dobiti organizaciju samita Evropska unija - Western Balkans samita za 2026. godinu.
To je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) saopštio premijer Milojko Spajić.
- Prije zatvaranja svih poglavlja imaćemo lidere svih EU zemalja u Crnoj Gori da ih pridobijemo ljepotom naše zemlje i ljudi - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1925928766762516834&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Samit EU - Zapadni Balkan naredne godine u Crnoj Gori

Odnosi Crne Gore i Grčke imaju veliki potencijal za dalji razvoj. Prijateljstvo dva naroda je čvrst temelj za buduću saradnju na bilateralnom i evropskom nivou - ocijenjeno je na sastaku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa grčkim kolegom Nikitasom Kaklamanisom.
Mandić je tom prilikom, kako je saopšteno iz Skupštine, naglasio tradicionalnu bliskost naroda i važnost unapređenja parlamentarne i sveukupne saradnje između Crne Gore i Grčke.
- Tom prilikom, istakao je i simboličku vezu između političkih stranaka dvije zemlje, podsjetivši da je Nova srpska demokratija, čiji je on predsjednik, inspiraciju za svoje ime pronašla upravo u nazivu stranke čiji je gospodin Kaklamanis član - Novoj demokratiji - naveli su u Skupštini.
Oni su razgovarali i o evropskoj budućnosti Crne Gore, a predsjednik Mandić je informisao sagovornika da je Crna Gora krajem 2024. godine zatvorila tri pregovaračka poglavlja, te da je plan da do kraja 2026. budu zatvorena sva poglavlja, a da 2028. Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije.
- Poseban akcenat dat je na značajnu podršku koju Grčka kao zemlja članica EU može pružiti Crnoj Gori u ovom procesu - naglasili su u Skupštini.
Predsjednik Kaklamanis je u tom kontekstu istakao da je predsjednik Mandić u njemu stekao iskrenog prijatelja i da će Skupština Crne Gore u grčkom parlamentu imati sebi najbliže, te da će uvijek dati svoj maksimum kada je u pitanju podrška Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u EU.
Mandić ga je, kako su zaključili u Skupštini, pozvao da bude njegov gost i posjeti Crnu Goru, što je Kaklamanis sa zadovoljstvom prihvatio, dodavši da će se vrlo brzo vidjeti u Podgorici.

Mandić sa predsjednikom grčkog parlamenta: Krasi nas iskreno prijateljstvo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastaće se danas sa zamjenikom šefa američke diplomatije Kristoferom Landauom, sa kojim će razgovarati o predstojećem NATO samitu u Hagu i predviđenom povećanju izdvajanja za odbranu.
Landau je zamjenik državnom sekretaru Marku Rubiu i predvodi američku delegaciju na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Dejtonu.
Milatović će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, do ponedjeljka boraviti u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
- Već danas ima važan sastanak sa zamjenikom šefa američke diplomatije Kristoferom Landauom - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to prvi zvaničan susret između Crne Gore i visokog zvaničnika u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanka biće predstojeći NATO samit u Hagu i predviđeno povećanje izdvajanja za odbranu, kao i strateško partnerstvo sa SAD - kaže se u saopštenju.

Milatović danas sa Rubiovim zamjenikom

Najmanje 12 osoba je povrijeđeno u napadu nožem na glavnoj željezničkoj stanici u Hamburgu u petak navečer, izvijestio je njemački list Bild. Lokalna policija je potvrdila da je uhapsila osumnjičenog napadača i da je u toku velika operacija.
Tri žrtve su u kritičnom stanju, tri su teško povrijeđene, a šest osoba je zadobilo lakše povrede. Motiv napada zasad nije jasan. Hamburška policija je na društvenoj mreži X saopštila da je, prema izvještajima, jedna osoba nožem povrijedila nekoliko ljudi na stanici.
Glavna željeznička stanica u Hamburgu jedna je od najprometnijih prometnih čvorišta u Njemačkoj s više od 550.000 putnika dnevno prema podacima njihove web stranice. Često je pretrpan tokom prometne gužve petkom. Ovo je najnoviji nasilni napad u Njemačkoj u posljednjih nekoliko mjeseci.

Dvanaest povrijeđenih u napadu nožem na stanici u Hamburgu

Više državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv ljekarke i odbornice Pokreta Evorpa sad u Beranama Sanje Mihailović-Kovačević koja je na Fejsbuku ispod objave jednog korisnika o proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore ostavila komentar: „Krv prolivali“ – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz te institucije.
Iz Višeg državnog tužilaštva su nam saopštili da prikupljaju obavještenja i dokaze, te da je izviđaj u toku.
Prijavu protiv Mihailović–Kovačević podnijela je NVO Centar za građasnka prava zbog osnovane sumnje da je prekršila Krivični zakonik Crne Gore, a zbog komentara &nbsp;koji podstiče na izazivanje nacionalne mržnje.
- Ova izjava, data u kontekstu državnog praznika koji se obilježava na miran i dostojanstven način, može se tumačiti govor mržnje i kao pokušaj da se izazove netrpeljivost, podstakne na sukob, kao i da se zastraše ili omalovaže građani koji obilježavaju taj datum - naveli su iz Centra za građanska prava.
Komentar je, kako su konstatovali, javan i dostupan široj javnosti što dodatno pojačava potencijal štete.
- Naročito imajući u vidu da je osoba koja ga je objavila lice od ugleda i poverenja (diplomirani ljekar) - zaključili su oni.
Oni su ukazali da je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) dalo obavezujuće uputstvo kojim su sva nadležna tužilaštva obavezana da u predmetima sa elementima govora mržnje postupaju u skladu sa međunarodnim preporukama, uključujući Evropsku konvenciju protiv rasizma i netolerancije (ECRI).
- Prema navedenom uputstvu, tužioci su obavezni da posebno cijene svako javno izražavanje koje može prouzrokovati mržnju, netrpeljivost, diskriminaciju ili nasilje prema određenoj grupi ili pojedincima - napomenuli su iz NVO Centar za građanska prava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fljekarka-i-odbornica-pes-a-u-beranama-komentarisala-proslavu-dana-nezavisnosti-porukom-krv-prolivali&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Formiran predmet protiv ljekarke i odbornice PES-a u Beranama

I laiku je jasno da Crna Gora ima lošu avio dostupnost, te da to mora hitno i strateški mijenjati, prvenstveno zbog značaja koji avio saobraćaj ima za crnogorsku privredu - ako znamo da je turizam strateška grana, a da je Crne Gora turistička destinacija koja bi kao takva trebalo da bude prepoznata u svijetu.
Zbog svega navedenog, neke stvari se pokreću sa mrtve tačke.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević u razgovoru za Portal ETV kaže da Crna Gora radi na definisanju prioritetnih avio linija od javnog interesa. Novac će, kako dodaje, biti obezbijeđen iz budžeta, a koliko će para biti izdvojeno i koje će to biti prioritetne linije - biće poznato nakon sprovedenih analiza.
Njen je prijedlog da Brisel bude među prioritetnim destinacijama.
Skupština je nedavno dala zeleno svjetlo za izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojima se u domaće zakonodavstvo predlaže uvođenje avio-linija od javnog interesa - PSO (Public Service Obligation), što primjenjuje većina članica Evropske unije.
- Radi se na definisanju prioritetnih linija. Prioritetne linije mogu biti i one koje nijesu komercijalne, ali su strateški bitne za Crnu Goru. Moje lično mišljenje je da bi Brisel svakako, kao strateški važna linija, trebalo da bude među prioritetnim, ali će konačna lista biti poznata nakon analize koja se sprovodi i koja za cilj ima da identifikuje najvažnije destinacije na osnovu realnih potreba i interesa - kaže ministarka.
<h2>Strateški interesi</h2>
Prema njenim riječima, u obzir se uzimaju potrebe turističke privrede, crnogorske dijaspore, poslovne zajednice i šireg ekonomskog konteksta, ali i strateški interesi Crne Gore u smislu našeg nastojanja da postanemo sledeća naredna članica EU.
Namjera je, dodaje, da se u narednom periodu formuliše održiva i precizna strategija avio-povezanosti, koja će se zasnivati na validnim podacima i dugoročnim interesima države, a ne isključivo na sezonskim fluktuacijama.
Ministarka za Portal ETV kaže da će se nakon završetka analize jasno odrediti potrebni resursi, prioritetne linije i model finansijske podrške.
<h2>Pare iz budžeta</h2>
Po završetku analize, biće moguće govoriti o konkretnim godišnjim izdvajanjima, dinamici finansiranja i trajanju državne podrške. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da će sredstva za ovu namjenu biti planirana kroz državni budžet u skladu sa fiskalnim mogućnostima.
- Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o izdacima bez osnove, već o strateškoj investiciji u unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore, što direktno doprinosi povećanju broja turista, poslovnih aktivnosti i ukupne konkurentnosti naše destinacije na globalnom tržištu. Ministarstvo priprema i podzakonski akt koji će pratiti usvajanje zakona i stvoriti osnov za primjenu, taj će podzakonski akt vrlo brzo biti upućen Vladi - ističe ministarka.
<h2>Značaj avio dostupnosti za razvoj turizma</h2>
Na pitanje Portala ETV da li preduzeti koraci ukazuju na to da je država prepoznala problem nedovoljne avio-povezanosti Crne Gore, Vukićević kaže da nije tajna da je po preuzimanju Ministarstva saobraćaja više puta potpuno otvoreno govorila o problemima koji postoje vezano za vazdušni saobraćaj.
- Znate da je odlukom tadašnjeg ministra saobraćaja i Vlade ugašena kompanija Montenegro Airlines i da je otvorena nova, a to je stvorilo probleme sa destinacijama. Svi relevantni akteri, uključujući Ministarstvo saobraćaja, u potpunosti su svjesni izazova koji se tiču nedovoljne avio-povezanosti, naročito imajući u vidu značaj koji ovaj segment saobraćaja ima za razvoj turizma i cjelokupne privrede - navodi ona.
Dodaje da se ovo pitanje tretira kao strateški prioritet i razmatra se kroz više paralelnih pravaca.
- Poseban fokus stavljen je na obezbjeđivanje stabilne i cjelogodišnje avio-povezanosti, a ne samo sezonskog karaktera. Mogu da kažem da smo već postigli značajan napredak pa tako ove godine imamo mnogo više dostupnih destinacija u odnosu na prethodnu. Za ovo ljeto potvrđeno je 55 destinacija sa aerodroma u Tivtu i 45 u Podgorici, uz najavu dodatnih letova. Svakako da je PSO model nešto što će doprinijeti da avio-povezanost Crne Gore bude bolja tokom čitave godine. Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori uvodi ovaj model i smatram to izuzetno značajnim - zakojučila je ministarka Vukićević u razgovoru za Portal ETV.

Vukićević za Portal ETV: Brisel je moj prijedlog prioritetne avio destinacije, o parama i linijama nakon analiza

Slider

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džems Dejvid Vens izjavio je da će Amerika pod predsjednikom Donaldom Trampom pažljivo birati kada će upotrijebiti vojnu silu i da će izbjegavati učešće u otvorenim sukobima.
Vens je rekao u govoru na dodjeli diploma u Američkoj pomorskoj akademiji u Anapolisu da se SAD suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od Kine, Rusije i drugih zemalja i da će morati da održe svoju tehnološku prednost.
Pronicljivi potezi
“Era nesporne dominacije SAD je završena – rekao je Vens diplomcima, koji će postati oficiri u mornarici i marinskom korpusu.
Vens je dodao da je Trampovo naređenje o upotrebi sile protiv pobunjeničke grupe Huti u Jemenu na kraju dovelo do prekida vatre kao dio sporazuma u kojem je grupa pristala da zaustavi napade na američke brodove u Persijskom zalivu.
- Trebali bismo da budemo oprezni u odlučivanju kada da zadamo udarac, ali kada zadamo udarac, zadajemo ga snažno i odlučno - rekao je potpredsjednik SAD.
Vens, bivši senator iz Ohaja koji je služio u marincima, rekao je da su nedavni predsjednici uvukli SAD u sukobe koji nisu bili značajni za američku nacionalnu bezbjednost.
Nema više nedefinisanih misija
Vens nije rekao o kojim je predsjednicima riječ, ali njegovi komentari sugerišu da je govorio o bivšem predsjedniku Džordžu Bušu (George Bush) i njegovom nasljedniku Baraku Obami (Barack), odnosno o ratovima u Iraku i Afganistanu.

Vens: Era američke dominacije je završena, pažljivo ćemo birati kada koristiti vojnu silu

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo.
Blokada traje dva sata, a počela je, kako je i uobičajeno u 17.26 sati.
Podsjećamo, zbog građana iz drugih gradova koji su u Prijestonici boravili povodom obilježavanja Dana nezavisnosti, Cetinjani koji svakodnevno protestvuju na Kruševom ždrijelu organizovali su tog dana paljenje svijeća za tragično nastradale sugrađane u dva masovna zločina kod Lovćenske vile.
Oni ove mirne blokade organizuju duže od dva mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.

Cetinjani nastavljaju sa blokadom Kruševog ždrijela

Na društvenim mrežama viralan je video snimak gdje građani Podgorice odgovaraju na pitanja, na koja bi valjalo da znamo odgovor u pola dana i noći.&nbsp;
Jedno od njih je glasilo: Koja je himna Crne Gore?
Pitanje je zbunilo pomoćnicu direktora za finansijsko računovodstvene poslove Aerodroma Crne Gore Anu Tošanić Radunović te je dio njenog odgovora glasio:
- Sve mi je u glavi Bože pravde, ali to je Srbije - kazala je ona te se nakon nekoliko sekundi razmišljanja ipak sjetila himne države koja je vlasnik kompanije u kojoj je zaposlena.
Pogledajte kako je to izgledalo i držite palčeve da se gospođa Tošanić Radunović bolje snalazi sa brojevima nego sa državnim simbolima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FDSj7bnwxcDk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Pomoćnica direktora Aerodroma zbunjena oko crnogorske himne – u mislima joj „Bože pravde“

Direktor Klinike za nefrologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), internista nefrolog dr Elvir Mučić, kazao je za "Dan" da se na hroničnom programu hemodijalize u Crnoj Gori nalazi 230 bolesnika, od čega 90 u KCCG.
Po njegovim riječima, najmlađa pacijentkinja na hemodijalizi u Crnoj Gori ima 18 godina (u Opštoj bolnici u Bijelom Polju), dok u KCCG najmlađi pacijent ima samo 21 godinu.
Hemodijaliza je jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega, druge dvije su transplantacija i peritonealna dijaliza.
Mučić nije precizirao koliko je od 230 oboljelih na listi čekanja za transplantaciju bubrega.
– Pacijentkinja u Herceg Novom je na liječenju hemodijalizom pune 44 godine, a u KCCG jedna pacijentkinja je na hemodijalizi 29 godina – odgovorio je Mučić na pitanje koji je najduži period koji ovi pacijenti provode na hemodijalizi.
Upitan koliko je rizično da pacijent u dužem periodu bude na hemodijalizi, ističe da višegodišnji staž na programu hemodijalize neminovno dovodi do formiranja kalcifikacija na krvnim sudovima srca i promjene elasticiteta, odnosno kvaliteta krvnih sudova u cjelini.
Kako je ranije saopšteno, u Crnoj Gori se 99 pacijenata nalazi na listi čekanja za transplantaciju različitih organa, među kojima je i osmoro djece. Posljednja transplantacija bubrega u KCCG urađena je 2018.godine, nakon čega su pacijenti, koji su imali srodničkog donora, o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje upućivani u Tursku.
Ministarstvo zdravlja je ove sedmice započelo kampanju "Potpis za život – donorska kartica – kartica sa najvećom vrijednošću!", ističući da je to poziv na humanost, solidarnost i hrabrost. Kako su ukazali, iako donorske kartice u Crnoj Gori postoje od 2016. godine, odziv građana do sada je bio veoma mali.
Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, koji je u skupštinskoj proceduri, proširen je krug mogućih živih davalaca organa. Kao što smo ranije objavili, po ovom zakonskom predlogu, živi davalac organa može biti lice sa kojim je srodnik po krvi u pravoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno vanbračni supružnik i partner u zajednici života lica istog pola.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević kazala je nedavno na sjednici Odbora za ljudska prava, koji je jednoglasno podržao predložene izmjene zakona, da se po prvi put zakonski uređuje nesrodničko davalaštvo u cilju utvrđivanja da se zasniva na osnovnim načelima davanja organa u svrhu liječenja: pristanka, odnosno saglasnosti davaoca i primaoca; davanja u cilju liječenja; nekomercijalnog davanja, a posebno kao dobročino davanje, bez novčane ili druge odgovarajuće naknade, uz slobodno izraženu volju.
– Radi toga, predlogom zakona je propisano da o uzimanju organa od živog davaoca u svrhu presađivanja primaocu sa kojim se nalazi u posebnim prijateljskim, emotivnim i sličnim odnosima o uzimanju organa odlučuje Ministarstvo zdravlja, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta, kao stručnog savjetodavnog tijela – rekla je Vlahović Andrijašević.
Kako je objasnila, za uzimanje organa od umrlog lica potrebna je pisana saglasnost za uzimanje ili neuzimanje organa kod izabranog doktora, koja se uvijek može opozvati.
– Ako umrlo lice nije za života dalo pisanu saglasnost ili nije dalo izjavu kod izabranog doktora da se protivi tom postupku, pisanu saglasnost za uzimanje organa tog lica radi presađivanja organa drugom licu u svrhu liječenja može dati član uže porodice – kazala je Vlahović Andrijašević.

Pacijentkinja na hemodijalizi 44 godine

Top news

Emisija: Ne pričam ti o tome - Petar Janjatović - 23.05.2025.

Informativna emisija: 24 sata - 23.05.2025.

Informativna emisija: 24 sata - Mihailo Volkov

Emisija: Budilnik - 23.05.2025.

Snijeg u maju nije više iznenađenje.
Kako je ranije i najavljeno u naš region sa zapada je stigao ciklon sa snažnim zahlađenjem, a u nekim dijelovima Hrvatske danas pada i snijeg.
Kako na svojoj Fejsbuk stranici javlja "BH Meteo", bijeli prekrivač pokrio je sjeverni dio Velebita, prenose Nezavisne.

U Hrvatskoj pao snijeg

Njemački rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od januara do marta bio je 0,4 odsto veći u odnosu na posljednje tromesječje 2024, prema konačnim podacima nacionalnog biroa za statistiku objavljenim danas, što je duplo više od prve procjene od 0,2 odsto i predstavlja dobru vijest za prvu evropsku privredu koja je i dalje oslabljena industrijskom krizom.
Ovaj rast u prvom tromjesečju 2025, veći od prvobitno procijenjenog je zbog efekta očekivanja uvođenja američkih carina.
Povećanje je objašnjeno začuđujuće dobrom privrednom aktivnošću u martu, rekla je Rut Brand, predsjednica nacionalnog biroa za statistiku Destatis.
Industrijska proizvodnja i izvoz, stubovi njemačke privrijede, više su se razvijale nego što je prvobitno predviđeno, dodala je ona.
Taj pokazatelj, poslije dvije godine recesije, vezan je za efekte trgovinskog sukoba sa SAD, pošto je ekonomski svijet reagovao na budući rast cijena vezan za trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
Predsjednik SAD uveo je dodatne carine na čelik i aluminijum od 12. marta, zatim na vozila 3. aprila, koje su prijetile da utiču na njemačku privredu, već pogođenu ozbiljnom krizom konkurentnosti.
Izgledi rasta za odstatak godine su, međutim, sumorni, smatraju stručnjaci.
Tramp je takođe najavio rast carina od 10 odsto na sav uvoz u SAD, ali je suspendovao više carine za neke zemlje.
Taj trgovinski rat će skupo koštati Njemačku koja zavisi od izvoza ka svom prvom trgovinskom partneru.
Prema ekonomskom institutu Ifo, to će doveti do smanjenja BDP tokom ljeta.
Za cijelu 2025. njemačka privreda očekuje stagnaciju, prema prognozama vlade, koja je nedavno snizila očekivanu stopu rasta.
Kriza njemačke industrije između visokih cijena energenata i gubitka tržišta naspram kinsekih konkuranata je glavni izazov za novu vladu konzervativca Fridriha Merca koji je stupio na dužnost početkom mjeseca, piše Frans pres.
Ministarka ekonomije Katerina Rajh rekla je za poslovni dnevnik Handelsblat prošle nedjelje da je to jedna od najozbiljnijijih kriza u istoriji Njemačke.

Njemački privredni rast u prvom tromjesečju veći od očekivanog

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Volkov: Akcija ,,Značka” je politički motivisana da bi se skrenula pažnja sa pitanja odgovornosti čelnih ljudi bezbjednosnog sektora

Drakić: Stalno raspisivanje konkursa paralisalo bi rad ASK-a

Dvanaest povrijeđenih u napadu nožem na stanici u Hamburgu

Formiran predmet protiv ljekarke i odbornice PES-a u Beranama

Vukićević za Portal ETV: Brisel je moj prijedlog prioritetne avio destinacije, o parama i linijama nakon analiza

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Vens: Era američke dominacije je završena, pažljivo ćemo birati kada koristiti vojnu silu

Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora

Saobraćajna nezgoda kod Sozine, povrijeđena jedna osoba

Cetinjani nastavljaju sa blokadom Kruševog ždrijela

Pomoćnica direktora Aerodroma zbunjena oko crnogorske himne – u mislima joj „Bože pravde“

Ivančević: Turizam gubi na kvalitetu, pad će biti i ove sezone

Pacijentkinja na hemodijalizi 44 godine

Spajić: Samit EU - Zapadni Balkan naredne godine u Crnoj Gori

VIP

Velike istraživačke priče

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Krivične prijave i policijskim penzionerima?!

Spajić: Samit EU - Zapadni Balkan naredne godine u Crnoj Gori

Mandić sa predsjednikom grčkog parlamenta: Krasi nas iskreno prijateljstvo

Milatović danas sa Rubiovim zamjenikom

Vukićević: Autoput najvažniji infrastrukturni projekat, izvođač radova poznat do kraja godine

Keković: Crna Gora mora ići u smjeru uvođenja sedmočasovnog radnog vremena

Ivančević: Turizam gubi na kvalitetu, pad će biti i ove sezone

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora

Drakić: Stalno raspisivanje konkursa paralisalo bi rad ASK-a

Volkov: Akcija ,,Značka” je politički motivisana da bi se skrenula pažnja sa pitanja odgovornosti čelnih ljudi bezbjednosnog sektora

Saobraćajna nezgoda kod Sozine, povrijeđena jedna osoba

Budvanin vozio pod dejstvom kokaina, državljanin Albanije pod dejstvom alkohola

Nisko siječemo

Premijeru, pitajte ih, đe je naša milijarda?

Srećan Vam dan Nezavisnosti... ili tako nešto...

E televizija @ YouTube