Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

U cilju pružanja podrške i solidarnosti prema Ukrajini i njenim građanima, povodom 4. godišnjice ruske agresije na Ukrajinu zgrada Vlade osvijetljena je bojama ukrajinske zastave, poručili su iz Vlade.

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 326,38 miliona eura.&nbsp;
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,47 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,53 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,98 milijardi EUR. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 84,94 odsto, a na oročene 15,06 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

CBCG: Obavezna rezerva 326,38 miliona eura

Izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i predstavnici konzorcijuma Power China Ltd. - STECOL - PCCD potpisaće u petak, 27. februara, Ugovor o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica.
Svečano potpisivanje biće upri ličeno u Vili Gorica u Podgorici, sa početkom u 12 sati.
Kako je najavljeno iz Monteputa, tom prilikom će se obratiti izvršni direktor kompanije Milan Ljiljanić i predstavnik izvođača radova.

U petak potpisivanje Ugovora o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta

Poslanici Građanskog pokreta URA predložiće povećanje svih penzija, uključujući i minimalne, za 40 eura u okviru budžeta za 2026. godinu, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.
Konatar je kazao da bi svi penzioneri uvećane penzije za 40 eura primili već od 1. aprila ove godine i da za to povećanje nije neophodno izdvojiti nova sredstva u budžetu.
On je naglasio da će prijedlog URA osim povećanja minimalne i svih drugih penzija za 40 eura obuhvatiti i povećanje broja usklađivanja penzija tokom godine sa tri na četiri usklađivanja, što je bio jedan od zahtjeva većine udruženja penzionera u Crnoj Gori.
- Penzioneri se sa pravom osjećaju razočarani, jer povećanje penzija od 0,38 odsto ili 1,74 &nbsp;eura ne može pokriti rast cijena niti omogućiti dostojan život penzionerima, a svakako nije ni ono što je Vlada obećavala. Zbog toga nam je potrebno ovo vanredno usklađivanje, tj. povećanje svih penzija za 40 eura - istakao je Konatar.
Konatar je poručio da će se Građanski pokret URA boriti za poboljšanje standarda penzionera i ispravljanje višedecenijskih nepravdi.
- To ostaje jedna od ključnih odrednica našeg programa "Crna Gora 365" - zaključio je poslanik URE Miloš Konatar.

Konatar: URA će predložiti povećanje svih penzija za 40 eura u okviru budžeta za 2026.

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Četvorica državljana Ukrajine, koji su u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, angažovali su advokata nakon što je policija upala u njihove apartmane u blizini Radanovića, razbila vrata i izvršila pretres bez legitimisanja. Kako tvrdi njihov pravni zastupnik, oni nijesu osumnjičeni ni za jedno krivično djelo, policija im nije saopštila razlog pretresa, niti pokazala sudski nalog. Zapisnik nije sačinjen, a jedini dokument koji su dobili je potvrda o novcu koji im je oduzet. Zbog sumnje na prekoračenje ovlašćenja, advokat je podnio krivičnu prijavu protiv više policijskih službenika. Rani jutarnji sati. Petnaestak policijskih vozila ispred kuće u Sutvari Donjoj. Razbijena ulazna vrata, polomljena stakla i upad u apartmane u kojima borave četvorica državljana Ukrajine. To je rezultat policijske akcije sprovedene u Radanovićima, prošlog ponedjeljka. Niko od pretresenih, tvrdi njihov advokat Veselin Radulović, nije osumnjičen ni za jedno krivično djelo. - Više policijskih vozila je došlo ispred objekta u kojem oni u iznajmljenim apartmanima borave, ušli su u prostorije, nijesu se legitimisali, na njihovo pitanje nijesu se predstavili, nijesu saopštili razloge dolaska, izvršili su premetačinu, pričinili su štetu na ulaznim vratima, u njihovim apartmanima ispremetali stvari. Kod njih su našli određenu količinu novca, koju su oni zakonito zaradili za lične potrebe. Od jednog su oduzeli 3.400 eura, od drugog 300 eura, dali su im potvrde. Prema njihovim kazivanjima, nikakav zapisnik im nije uručen o pretresu, nije im predočena naredba suda o pretresu, nije im saopšteno koja su njihova prava, što je sve obaveza policije kada sprovodi ove službene radnje- kazao je za Televiziju E njihov advokat Kako ističu, ni Ukrajinci, ni njihov pravni zastupnik, ne znaju zašto je pretres uopšte izvršen. - To je ključno pitanje. Oni nijesu osumnjičeni za bilo koje krivično djelo, ne postoje nikakvi, za sada, podaci ili dokazi koji bi ih teretili za bilo koju kažnjivu aktivnost. Oni su pitali policijske službenike šta je razlog takvog postupanja, zašto ih maltretiraju, zašto ih pretresaju i zašto su im oduzeli novac i nijesu dobili odgovor na bilo koje od tih pitanja. To govori o ozbiljnom kršenju procedure od strane policije, koja bi morala da se strogo drži zakona i da pazi da ne prekoračuje svoja ovlašćenja- poručio je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051" data-rendition-name="original" width="250" height="333" loading="lazy" alt="Krivična rprijava stranim državljanima"><figcaption>Fotografije sa lica mjesta</figcaption></figure>  Zbog sumnje da su prekoračili policijska ovlašćenja, Radulović je protiv više, za sada, neidentifikovanih službenika Uprave policije podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kao i pritužbu Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, te Savjetu za građansku kontrolu rada policije. Kako navodi, policajci u civilu su njegovim klijentima tražili telefone, ispitivali ih o osobama koje, kako tvrde, ne poznaju, a pretres je obavljen bez zapisnika i bez pouke o pravima, što je, ističe Radulović, presedan. - Čini mi se da se šalje jedna opasna poruka. Mislim da je ovo bilo u sklopu posljednjih aktivnosti policije kojima se menadžment policije u javnosti hvali, govoreći kako i koliko vrši pretresa i koliko je lica tretirano. Ali, ispostavlja se da se to radi nezakonito i uz ozbiljno kršenje Ustava i ljudskih prava- navodi advokat. Objašnjava i da je tokom pretresa pričinjena materijalna šteta, da je kretanje stanara bilo ograničeno bez formalne odluke o lišenju slobode, te da im nije dozvoljeno ni da ustanu kako bi uzeli vodu. Advokat tvrdi da je prekršeno ustavno pravo na nepovredivost doma, ali i više odredbi Zakonika o krivičnom postupku. Nasilni ulazak bi, kaže, bio opravdan u hitnim situacijama, ako neko doziva u pomoć ili je u toku izvršenje krivičnog djela. Međutim, to ovdje nije bio slučaj. - Bilo koji pretres kada se vrši policija mora da postupa prije svega sa posebnom obazrivošću, da poštuje ljudsko dostojanstvo svih lica prema kojima primjenjuje radnje. Nije dozvoljeno bilo kakvo oštećenje koje nije potrebno, a ovdje sigurno nije bilo potrebno. Ti ljudi nisu pružali otpor, niti su uradili išta kažnjivo. Oni su otvorili vrata od svojih apartmana, kako su mi rekli, ulazna vrata od tog objekta su razvaljena, tako pokazuju i fotografije. Otvorili su vrata, pustili su policajce da uđu i tu su doživjeli jednu vrstu šikaniranja, maltretiranja i oni su to doživjeli, sasvim sa pravom, kao jedan vid diskriminacije- pojašnjava Radulović. Radulović od nadležnih organa, prije svega unutrašnje kontrole policije i tužilaštva, očekuje da provjere navode i priložene dokaze, te da se utvrdi ko je naredio i sproveo akciju, po kom osnovu i da li je bilo prekoračenja ovlašćenja. U međuvremenu, četvorica stranih državljana, koji su, kako tvrdi njihov advokat – u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, čekaju odgovor institucija.

Sila radi bilansa

Državljanin Kosova Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana jer je vrijeđao policajca Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog saobraćajnog prekršaja.
Kako je saopšteno iz budvanskog Suda za prekršaje, suđeno mu je u hitnom postupku 20. februara.
Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se Ć.F. sprovede u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

J.B. (42) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je umiješan u krađu nakita vrijednog više od 266 hiljada eura iz jedne zlatare, odnosno da je sa dvojicom pljačkaša upotrebom spreja i uz prijetnju oružjem ušao u radnju, a onda ih sačekao i odvezao u pravcu Kolašina.
Njemu se na teret stavlja razbojništvo.
- Kako se osnovano sumnja, on je 16. maja 2025. godine, po prethodnom dogovoru sa licem M.M, koji je ranije lišen slobode zbog istog krivičnog djela, kao i sa još dva za sada nepoznata lica, na organizovan način, uz upotrebu spreja sa nadražujućim dejstvom i prijetnju vatrenim oružjem - pištoljem, ušao u jednu zlatarsku radnju u centru grada. Tom prilikom izvršioci su savladali zaposlene, nakon čega su otuđili zlatni nakit, dijamante i brilijante u ukupnoj vrijednosti od oko 266.032 eura, a potom se trčeći udaljili do naselja Drač, gdje ih je, iza jedne osnovne škole, po prethodnom dogovoru čekao J.B. sa svojim putničkim motornim vozilom marke Passat, kojim ih je odvezao u pravcu Kolašina - naveli su u policiji.
On će u zakonskom roku biti priveden nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje.
- Podgorička kriminalistička policija preduzima intenzivne operativno-taktičke mjere i radnje na pronalasku otuđenog nakita - dodali su u policiji.

Uhapšen Podgoričanin osumnjičen za umiješanost u prošlogodišnju pljačku zlatare: Ukrali nakit vrijedan 266 hiljada eura, pa pobjegli za Kolašin

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/il-po-mami-il-po-tati">Antenu M </a>piše: Jadranka Selhanović
Što je ovo? Ovoga bivalo nije. Nikad i niđe. Evo, ispade, da državom Crnom Gorom upravljaju samo oni kojima Crna Gora nije matična država. A to, nekako, dođe da im Crna Gora nije ni keva, ni mater, ni nene. Pogotovo nije im majka. To ne smiješ ni pomenut. Kakva majka! Ko im to reče, taj je asimilator. Koji hoće sve da otme.
Pa, sad raščivijaj, junače. Njihov odnos prema državi. Utvrdi, objasni, u kojem su srodstvu. Jesu li ikakva svojta ili nijesu? Ili, makar dalji rođaci? Dolaze li što po “ tatinoj liniji“? “ Po maminoj“, evo tvrde, nijesu ništa.

Il’ po mami, il’ po tati...

24.02.&nbsp;
18:03h&nbsp;
Zove me profesor Univerziteta Crne Gore i pita me da li sam gledao danas na skupštinskom zasjedanju i slušao šta priča Vasilije Čarapić (dodaje i epitet koji nije za ovu prigodu) i kaže da se krstio jer je ovaj pominjao Moldavku.
 
A onda ja njemu kažem.
Dva problema imaju dvorske lude.
 
Prvi, odsustvo stida, jer ga, naravno, nemaju, i odsustvo straha koji ga čini dalekim od čovjeka.
Kod Kralja Lira imamo dvije lude.
Prva je zaista luda bila, druga luda je Edgar koji se pravi lud pred ludim kraljem.
 
Znate dijalog između kralja Lira, lude i Kenta, kada ovaj naveden u sredini, na pitanja odgovara stihoklepačkim pjesmama.
 
Kralj Spajke koji nije Lir, ima svoju ludu. Nije dvorska. Iz Skupštine je. Ima inicijale V.Č. dakle, nije S.Č.
 
Ali mu se kao ludom Moldavka S.Č. učinjela bitnom jer jedino ona može spasiti brod kojem se svi smiju. Pa, veli, daj makar i nju da malo relaksiramo svakodnevnu sprdnju.
 
Luda nema stida, jer da ga ima pitala bi kolegu mu Lakovića šta on zna i misli o S.Č.
I da nije poslanička luda, ostalo bi mu da je raznosač bureka u Bemaxu, a ponekad i madraca u gepeku od službenog auta.
 
P.S: U skupštinskoj sali, sa 80 poslanika i jednom poslaničkom ludom, ambijent neće određivati njih 80, već ona jedna luda.
On će određivati i na plenumu gdje je 80 mudraca, a samo on lud.
P.S.2: 2003. godina je godina uzleta S.Č.
Godina egzaltacije mojih CG Srba, njoj u čast.
V.Č. je tada imao 55 godina.
 
Kako se kod lude godine pameti sabiraju unazad, to je ovaj sada kada je napunio 20 manje nahranjenog mozga razabrao šta je sve valjalo u tom slučaju i kako može spasiti PES, koaliciju i vlast.
 
Za 10 godina, kada napuni 15, kakva će to tek luda da bude. Od pameti.
 
P.S. 3: Nesrećnom čovjeku, posebno ako nije čovjek, malo znače razlozi njegove nesreće.

V.Č. i S.Č.

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Poslanik Evropskog parlamenta i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstaviće sjutra nacrt izvještaja o napretku Crne Gore, u kojem se navode ključna dostignuća i izazovi koji su, po njegovoj procjeni, ključni za dalji napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. A da Crna Gora intenzivno radi i da je spremna za zatvaranje još jednog poglavlja u pregovorima sa EU, poglavlja 21 - transevropske mreže, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Očekuje da će do kraja godine biti više međuvladinih konferencija u Briselu, jer ćemo, kako kaže, zatvarati poglavlja kako budu spremna.&nbsp;
Ponovila je da je namjera Crne Gore da do kraja 2026. zatvori svih 20 poglavlja

Gorčević: Crna Gora spremna za zatvaranje još jednog poglavlja

Jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Socijaldemokratske partije Ivan Vujović poručuje da su građanska društva su najbolji protivotrov zlu nacionalizma i velilkodržavlja.
- Kada nacija i vjera uđu na politički teren tada nastupaju velike nevolje i destrukcija. Tada je sve ostalo ugroženo - razum, znanje, kompetencije, karakter, odgovornost, profesionalnost. Tada stradaju univerzalne vrijednosti i ideja o jednakosti svih ljudi bez obzira na pripadnost. Tada strada i pravna država i jednakost pred zakonom jer "našima" pravovjernima se može sve- ističe Vujović.&nbsp;
On dodaje da Crna Gora najviše od svih drugih u regionu opstaje kao građansko i multikulturno društvo.
- Zato je i meta nacišovinista. Zato je i žele pretvoriti u skup nekoliko nacionalnih i vjerskih torova, kojima bi trebalo da upravljaju njihove tzv. matične države. Jačanje građanske Crne Gore najbolji je podsticaj i za jačanje građanske, cjelovite, funkcionalne i evropske BiH. Istovremeno, slabljenje građanske Crne Gore najbolji je poklon onima koji čine sve da nestane i BiH - onako kako su u svojoj misiji podjele Bosne bili zamislili arhitekte rata, u kojem je četiri godine ubijano Sarajevo i izvršen genocid u Srebrenici- navodi Vujović u objavi na mreži Iks.&nbsp;
On dodaje da je građanska Crna Gora najbolji dokaz da je moguća jednako takva i BiH.
- Građanske Crna Gora i BiH su glogov kolac u srce nacionalističke i velikodržavne politike. O svemu tome malo bolje treba da misle oni koji, navodno zastupajući Bošnjake, svojim postupcima i izjavama idejno hrane zlu politiku i ideologiju koja je htjela da zbriše Bošnjake- zaključio je Vujović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F2026343379026460854%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2026343379026460854%7Ctwgr%5E25f8167bae749fda5ffbb226c61ebc5100de9417%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Građanske Crna Gora i BiH su glogov kolac u srce nacionalističke i velikodržavne politike

Teško da može proći zamjena teza bilo gdje, a kod građanki i građana Bijelog Polja nikako - poručio je poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koji je rekao da ne želi da bude predsjednik Opštine jer je Bošnjak, te ocijenio da se u politiku BS uvlači narativ njihovih koalicionih partnera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-smailovicu-necu-da-budem-predsjednik-opstine-jer-sam-bosnjak-narativ-vasih-koalicionih-partnera-se-duboko-uvlaci-u-vasu-politiku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovdje, kaže Smailović, nije riječ o foteljama, nego o diskriminaciji na koju svako ima pravo da pristane u svoje ime.
- Ali nema u ime naroda i nema u ime građanske Crne Gore. Svi u Bijelom Polju znamo zašto je upravo ime Abaza Dizdarevića bilo prvo na listi za lokalne izbore i isto tako znamo zašto Abaz Dizdarević, ugledni i časni Bjelopoljac, nije postao predsjednik Opštine - naveo je Smailović.
U oba slučaja to je, kaže on, zbog nacionalne pripadnosti.
- U prvom da se dobiju bošnjački glasovi, a u drugom da Bošnjak ne bude predsjednik Opštine. U tome leži suštinska opasnost za građansko društvo, jer to nije ni vrijednost savremenog doba ni vrijednost građanskog društva. Ako smo oko toga saglasni, sve se ostalo samo kazuje - poručio je Smailović.

Smailović Dizdareviću: Nije riječ o fotelji, već o diskriminaciji

Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir u Ukrajini. To u intervjuu za Televiziju E kaže ambasador te zemlje u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.
- Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini, kaže on.
Podsjeća da su životi Ukrajinaca pune četiri godine veoma teški, a da je posebno teško posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi.
Gerasimenko kaže da su Ujedinjene nacije navele da je tokom četvorogodišnjeg rata ubijeno između 16 i 17 hiljada ljudi. Više od 40 hiljada je ranjenih civila prema tom izvještaju. No, taj dokument, kako kaže, ima fusnotu u kojoj se navodi da je stvarni broj znatno veći.
- To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, kaže on.
TV E: Četiri godine su otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu. Kako te četiri godine, ali i danas žive Ukrajinci koji se brane od agresije?
Gerasimenko: Dozvolite mi da kažem da su životi Ukrajinaca bili veoma teški, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi vrijeme kao oružje kako bi iskoristila izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi. Situacija je, naravno, bila različita u različitim regijama Ukrajine, ali najviše su patili građani Kijeva, Harkiva, Sume, Zaporožja, u područjima koja su bliže linijama fronta.
Ironično, najteža situacija bila je u glavnom gradu. Čitavi djelovi glavnog grada bili su isključeni iz napajanja električnom energijom, i to ne samo na nekoliko sati, već danima. Stotine hiljada građana Kijeva bilo je bez struje u hladnim stanovima gdje temperatura nije prelazila 8 stepeni Celzijusa.
Inače napadi na civile nastavljeni su duž cijele linije fronta i u drugim područjima Ukrajine. Čak i u zapadnoj Ukrajini možete vidjeti da su Rusi ciljali civilne objekte i preduzeća. Prije samo nekoliko dana ciljali su američko preduzeće u gradu Trostenec na istoku Ukrajine, koje je proizvodilo slatkiše i druge proizvode i robu za javnu potrošnju.
Ako se približite liniji fronta, vidjećete da su čitava područja sravnjena sa zemljom i ljudi zaista ne mogu živjeti u takvim uslovima. Ne mogu izaći i kupiti hranu, ne mogu normalno funkcionisati, a razaranje je toliko masovno, toliko ogromno da se ne može ni zamisliti koliko je teško ljudima, onima koji su odlučili ostati u svojim kućama jer nemaju gdje otići. Jako je teška situacija za ljude.
TV E: Hiljade je ubijenih, stotine hiljada ranjenih, kada govorimo o ljudskim životima, kolika je cijena ovog četvorogodišnjeg rata?
Gerasimenko: Zaista, cijena je ogromna. Možda nikada nećemo saznati tačan broj ljudi koji su poginuli. Ujedinjene nacije u svojim izvještajima navode da se radi o između 16 i 17 hiljada poginulih i 40 hiljada ranjenih civila. Ali, u svakom izvještaju postoji fusnota da je stvarni broj znatno veći. To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, a ako uzmete u obzir prve sedmice i mjesece invazije velikih razmjera, ogroman broj ljudi je ubijen. Poginuli su u Mariupolju, Siverodonjecku, Lisičansku i drugim područjima Ukrajine koja su zauzeta tokom prvih mjeseci invazije, a sada su ta područja pod okupacijom i ne možemo znati koliko je ljudi poginulo tada. Ono što mogu reći, a vjerovatno ste vidjeli slike na TV-u i u raznim video izvještajima, da su ljudi sahranjeni u parkovima blizu kuća na ulicama, a neki nijesu mogli biti ni sahranjeni. Ta područja su pod okupacijom, a Rusija prikriva stvarne žrtve njihovih napada, brutalnog granatiranja i bombardovanja, među civilima. Dakle, kao što sam rekao, brojke koje su dale Ujedinjene nacije su visoke, ali su u stvarnosti još veće i tačan broj ubijenih ćemo znati tek nakon završetka rata.
TV E: Pomenuli ste okupirane teritorije, poput Mariupolja, Dombasa, ali i Krima iz 2014. godine. Kako danas Ukrajinci žive na tim okupiranim teritorijama?
Gerasimenko: U okupiranim područjima, a spomenuli ste Krim, koji je okupiran od 2014. godine, zanimljivo je da Ukrajinci nikako ne mogu ostvariti svoja prava kao ukrajinski građani ili kao članovi ukrajinske zajednice. U okupiranim područjima praktično nema ukrajinskih škola. Ukrajinske knjige, priručnike i udžbenike zabranilio je ruski školski sistem, ali i okupacione vlasti. Nema programa na ukrajinskom jeziku niti programa koji dolazi sa teritorije koju kontroliše vlada Ukrajine.
Mnogi ljudi, kao što možete zamisliti, napustili su Krim... Čak i prije invazije velikih razmjera morali su otići jer su ruske okupacione vlasti organizovale masovnu kampanju političkog progona onih koji se ne slažu sa okupacijom. Ono što je takođe zanimljivo je da postoji masovna kampanja preseljenja ruskih građana sa teritorije Rusije na okupiranu teritoriju Ukrajine i to se dešava ne samo na Krimu, već i u drugim područjima Ukrajine.
Ako želite znati koliko je ovaj proces raširen, možete pogledati izvještaje generalnog sekretara UN-a koji objavljuje svoje izvještaje o situaciji na Krimu na godišnjoj osnovi i on odražava procijenu onih koji su preseljeni iz Rusije na Krim i daje procjenu situacije. To je stalan proces koji se odvija i na novookupiranom području.
To je tragična situacija. Čak i ako ne možete otići, čak i ako ostanete na okupiranim područjima, vrlo je vjerovatno da ćete biti deportovani, a djeca vam mogu biti oduzeta i usvojena od neke porodice u Rusiji. Ovo je strašno i to se događa svakodnevno.
TV E: Šta je sa civilnom infrastrukturom – školama bolnicama, ali i sa energetskim sistemom o kom ste već malo govorili?
Gerasimenko: Nažalost, civilna infrastruktura je dosljedno meta ruskih napada. Nakon četiri godine invazije velikih razmjera postalo je jasno da ruska vojska ne može mnogo postići na bojnom polju. Njihov napredak je bio značajan uz ogromne troškove u smislu opreme, a takođe i ruske ekonomije, ali su u ovoj situaciji odlučili da promijene strategiju napada na civile i infrastrukturu kako bi slomili volju ukrajinskog naroda, slomili volju za otporom, a takođe i učinili teritoriju što je moguće nepogodnijom za život kako bi se ljudi mogli iseliti i kako ukrajinska vojska ne bi imala koga braniti.
Prema mišljenju ruskih stratega, to je način da se olakša napredovanje ruske vojske. Medicinska i obrazovna infrastruktura je bila meta u mnogim prilikama, jedan od njih je i ciljanje glavne dječje bolnice u Ukrajini u julu 2024. godine. Ljudi su tamo poginuli, mnogi ljekari i djeca su povrijeđena, i to se dešava od prvih dana invazije, od prvog dana rata, koji je zapravo počeo 2014. godine. I ništa nije pošteđeno.
Ako uzmemo grad Herson, koji je ukrajinska vojska oslobodila u novembru 2022. godine, vidjeli smo upornu kampanju bombardovanja dronovima, granatiranjem, raketnim napadima, a sve je to bilo usmjereno na civilnu infrastrukturu tamo. Ali posebna pažnja u posljednje vrijeme, ne samo nedavno, već i od oktobra 2022. godine, a posebno nedavno tokom oštre zime, je posvećena energetskoj infrastrukturi.
Dozvolite mi da spomenem da u Ukrajini nema nijedne termoelektrane koja je ostala netaknuta. Sve su ili uništene ili oštećene. Najveću nuklearnu elektranu okupirala je Rusija u prvim sedmicama rata, a ni one nuklearne elektrane koje i dalje rade i isporučuju energiju nijesu pošteđene... ili je Rusija bombardovala vodove za snabdijevanje, ili stanice za prenos energije. Tako da imamo situaciju kada te elektrane proizvode energiju, nemaju gdje da je pošalju jer se dalekovodi oko njih prekidaju.
To je nedavno razmotrio i Odbor guvernera u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju u Beču, a međunarodna zajednica je i dalje vrlo zabrinuta zbog napada usmjerenih ne samo na opštu infrastrukturu, već i onu za nuklearnu proizvodnju. Već sam rekao da u mjestima poput Kijeva i Harkiva ljudi žive bez grijanja danima, s temperaturama koje dosežu minus 20, pa čak i niže. To je vrlo teško. Ako često nemate struju, nemate ni vodu, a postoje i druge teškoće. Međutim, vidjeli smo mnogo podrške međunarodne zajednice i drugih zemalja koje snabdijevaju ukrajinski narod ne samo finansijskom podrškom tokom ove zime, već i raznom opremom, generatorima, transformatorima i drugim vrstama opreme, a moram reći da je i Ukrajinsko udruženje pokrenulo kampanju prikupljanja donacija od crnogorskih građana koji žive u Crnoj Gori. Prva serija generatora poslana je u Ukrajinu prije nekoliko sedmica i sada prikupljaju donacije za novu seriju opreme koja bi mogla biti donirana nekom objektu u Ukrajini. Zamislite da imate samo mali generator, možete grijati apoteku, vrtić ili medicinsku ordinaciju negdje. Ili šator. Ljudi vrlo često dolaze noću u šatore dolje jer je previše hladno da bi ostali u svojim stanovima i okupljaju se u tim šatorima i pokušavaju se ugrijati i napuniti svoje telefone i uređaje. Tako to izgleda, a nažalost razaranja se nastavljaju.
TV E: Tokom 2025. godine svjedočili smo brojnim pokušajima pregovora o miru. Uključene su Sjedinjene Američke Države, brojne druge zemlje Evropske unije prije svega Francuska i Njemačka. Što bi prema vašem mišljenju trebao biti prvi korak prema trajnom miru?
Gerasimenko: Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir. To je bio prijedlog tadašnje nove američke administracije od 11. marta. Američki predsjednik je iznio ovaj prijedlog i predstavio ga ruskoj strani prije skoro godinu dana. Nijesmo vidjeli mnogo pozitivnih odgovora od Rusije. Nijesu pristali na prekid vatre. U osnovi su ga odbacili. Rekli su da se dogovorimo o svemu ostalom i onda će to biti osnova mira. Ali razgovori mogu trajati unedogled. Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini. Nastavljaju napredovati. U 2025. godini to je bio spor i bolan napredak uz ogromnu cijenu, kao što sam već spomenuo... uz ogromnu cijenu, posebno u smislu ljudstva.
Ali znate, mir i Putin su dvije stvari koje su nespojive. Tu temu je pokrenuo predsjednik Zelenski u Minhenu. Rekao je da je Putin rob rata. Ne može se odreći naše zemlje ili uopšte rata. To je nešto što Putin smatra svojom misijom i jedini način da se postigne mir je vjerovatno lišiti Rusiju njenih resursa, neophodnih resursa koji bi joj omogućili da nastavlja rat. Da, to znači sankcije, to znači ograničenja trgovine, ograničenja tehnologije, njegova sredstva za zaustavljanje zavisnosti o ruskoj nafti i plinu. I Evropa je u tom smjeru postigla izvanredan uspjeh.
Dakle, prvi korak je naravno primirje i mi ćemo biti spremni da ga odmah učinimo. Takođe, predlažemo različite vrste primirja na nebu, moru, kopnu, primirje usmjereno na energetske objekte ili druge vrste primirja. Nažalost ništa ne funkcioniše.
U potpunosti smo uključeni u mirovne pregovore koje predvode SAD. Pokazujemo dobru volju i spremnost da razgovaramo o različitim aspektima mogućeg primirja. Ali prvi korak, kako ste pitali, je prekid vatre da bismo ostali tamo gdje smo. O drugim pitanjima se može razgovarati tokom narednih sedmica, mjeseci, godina, a glavna stvar je prestati ubijati ljude, prestati uništavati domove.

Gerasimenko: Rusi nijesu spremni na istinski i pravedan mir, prekid vatre mora biti prvi korak

Lider Nove srpske demokratije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uspio je danas da privoli predsjednika Opštinskog odbora svoje stranke u Pljevljima Milana Lekića da otključa stranačke prostorije za pobunjene članove partije, predvođene Blažom Kotlajom i sjedne ih za sto, kako bi pokušao da zaustavi sve očigledniji raskol partije u ovom gradu, a nakon što je dio odbornika i članstva stao uz predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240" data-rendition-name="original" width="857" height="589" loading="lazy" alt="Vraneš i Milan Lekić"> <figcaption>OD PRIJATELJSTVA DO RASKOLA: Dario Vraneš i Milan Lekić</figcaption> </figure>  Kotlaja nam je u kratkom telefonskom razgovoru popodne obećao da će se brzo javiti, ali nije, a ignorisao je i poruku koju smo mu poslali. Na društvenoj mreži Fejsbuk danas se pojavio snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nema informacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83" data-rendition-name="original" width="1190" height="824" loading="lazy" alt="Pljevlja"> </figure>  NEĆE DATI KVORUM Portal RTCG javio je danas da se Lekić sastao sa „većim brojem članova i simpatizera NSD“, a da je na sastanku konstatovano da je „budžet opštine jedan od ključnih dokumenata i treba učiniti napor da se što prije usvoji, ali i da se prevaziđe aktuelna politička kriza u Pljevljima“. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, kazao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja juče i danas nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Simpatizer NSD Milojko Vuković, prenio je Portal RTCG, pozvao je odbornike partije da se vrate u Skupštinu i usvoje budžet dodajući da ukoliko to ne urade napraviće razdor u stranci, ali i da će ugroziti razvoj Pljevalja. Lekić je medijima kazao da osam odbornika iz koalicionih partija neće glasati budžet i da sada nema potrebnog broja odbornika da bi sjednica uopšte i počela, sve i da bi došli svi odbornici NSD. Kvorum bi, kazao je on, mogli napraviti odbornici DPS, ali NSD, zaključeno je na sinoćnoj sjednici odborničkog kluba, neće sa DPS-om praviti ni kvorum niti usvajati budžet. Potvrdio je da u stranci postoji nezadovoljstvo i da će on, kako je prenijela RTV Pljevlja, inicirati sastanak predsjednika partije Andrije Mandića sa odbornicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: igor sljivancanin)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  BRATSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA Saopštenjem su se danas oglasili i odbornici ove partije s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om. - Juče je u kancelariji OO NSD Pljevlja održan sastanak odbornika naše stranke, na kome je od ukupno 10 prisustvovalo osam odbornika. Razmatrana je aktuelna politička situacija, sa posebnim osvrtom na okupljanje grupe građana ispred stranačkih prostorija. Prisutni odbornici su konstatovali da smo uvijek bili dio rješenja, a ne problema u našoj opštini i ovu krizu u parlamentarnoj većini pokušavamo riješiti normalno, bratski, u dobroj vjeri i namjeri sa našim koalicionim partnerima PES-om i Demokratama, koji su prethodno saopštili da napuštaju koaliciju – istakli su oni. U saopštenju naglašavaju i da je „konstatovano da, nažalost, ne postoji odbornička većina među konstituentima aktuelne vlasti za usvajanje budžeta opštine Pljevlja za 2026. godinu“. - Iz iskustva znamo da bilo koji problem koji neko želi riješiti uz pomoć DPS-a postaje još veći, a svađa u koaliciji još žešća i mi imamo obavezu da to ne dozvolimo. Izlaz iz ove političke situacije vidimo isključivo u dogovoru konstituenata vlasti – poručili su oni. Oni su pozvali članove partije da sve eventualne ideje i sugestije mogu saopštiti direktno njima. - Pljevlja nijesu veliki grad, a razlozi su im veoma dobro poznati. Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – zaključilo je osam odbornika NSD. Sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde naši izvorri, čvrsto uz Vraneša. DPS PORUČUJE – PREBROJTE SE Iz lokalnog DPS-a uzvratili su je saopštenje odbornika NSD vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o DPS-u. - Dok se vi „bratski“ nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. Konstatacijom da nemate većinu za budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću – poručili su oni. Naglašavaju da „pominjanje DPS-a u kontekstu 'krize' je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napuštili taj vaš 'bratski' brod koji tone“. - Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno – istakli su iz DPS-a i pozvali NSD da umjesto što troše „vrijeme na pisanje jalovih saopštenja“, imaju „mrvu političke odgovornosti“ i vrate mandate građanima i priznaju da je njihova vlast doživjela potpuni krah. MIROLJUBIVE PORUKE Stranačke prostorije NSD koje su juče bile zaključane za Kotlaju i nekoliko desetina članova Opštinskog odbora partije, koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika odbija da podrži opštinski budžet, danas su bile otključane. Možda zbog toga, za razliku od juče, kada je prijetio i da će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“, Kotlaja je danas bio znatno umjereniji. - Mandić je hitno intervenisao i pobunjeni Kotlaja, za sada, se umirio – kažu naši izvori. Prema njihovim riječima, Mandiću se, ipak male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u Pljevljima, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čiji svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u ovom gradu. Kako smo već pisali Milan Lekić pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334" data-rendition-name="original" width="768" height="453" loading="lazy" alt="Opština Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Lekićevim nastojanjima da se riješi Vraneša sada u prilog ide činjenica da on više nema podršku odbornika partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad. Međutim, ta stranka je bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako i Demokrate traže smjenu Vraneša, svi zajedno nemaju većinu za tu inicijativu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.

Andrija Mandić, za sada, zaustavio raspad svoje stranke u Pljevljima

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) danas je usvojila nacrt rezolucije kojom se poziva na sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini, pri čemu je Rusija glasala protiv, a Sjedinjene Američke Države (SAD) su bile uzdržane.
Rezolucija je usvojena sa 107 glasova za, 12 protiv i 51 uzdržan, prenosi Anadolija.
Rezoluciju je predložila Ukrajina, a kosponzorisalo 46 država.&nbsp;
&nbsp;U rezoluciji su istaknute regionalne i globalne posljedice rata i izražena zabrinutost zbog nastavka napada Rusije na civile, civilne objekte i energetsku infrastrukturu, čime se pogoršava humanitarna situacija.
&nbsp;Rezolucija je ponovo potvrdila snažnu posvećenost Generalne skupštine UN-a suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući teritorijalne vode.
&nbsp;Pozivajući na trenutni, potpuni i bezuslovni prekid vatre, rezolucijom je zatražena potpuna razmjena ratnih zarobljenika, oslobađanje svih nezakonito pritvorenih osoba i povratak civila koji su prisilno prebačeni ili deportovani, uključujući djecu, kao ključnu mjeru izgradnje povjerenja.
&nbsp;Istovremeno, SAD je predložio da se drugi pasus i druga klauzula odvoje od ostatka rezolucije za zasebno glasanje.
&nbsp;Na taj predlog su snažno reagovali ukrajinska zamjenica ministra vanjskih poslova Marijana Betsa, koja ga je nazvala duboko zabrinjavajućim i neprihvatljivim.
&nbsp;Zamjenica američkog izaslanika pri UN-u Tami Brus kazala je da je američko mišljenje da određeni jezik u rezoluciji vjerovatno odvlači pažnju od tekućih pregovora, umjesto da podrži raspravu o punom spektru diplomatskih puteva koji bi mogli otvoriti put ka održivom miru.

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre u Ukrajini

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću prošao javnu raspravu, te će biti poslat Evropskoj komisiji (EK).
- On je poslat, ako ne danas, biće poslat sjutra EK. Čim dobije pozitivno mišljenje biće u parlamentu - saopštio je Božović u Skupštini Crne Gore.
On je rekao da je ovo rješenje u značajnoj mjeri sličan zakonu koji je dostavljen i koji je bio predmet rasprave poslanika.
- Međutim, ne možemo praviti jednake paralele 2020, 2021. i 2025. Danas smo jaku blizu zatvaranja poglavlja, a znate i da je Brisel oprezan po pitanju standarda i prihvatanja preporuka - naveo je Božović.
Izmjena ovog Zakona predviđeno je da će se imovina stečena kriminalnom djelatnošću, čija vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura, oduzimati i prije pravosnažnosti presude.
Iz Ministarstva pravde su ranije rekli da se ovim Nacrtom zakona unapređuje efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.&nbsp;
- Prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50 hiljada eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice, odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku - istakli su u Ministarstvu.
Iz Ministarstva su rekli da je vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice, odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa, opravdano budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom.&nbsp;
U skladu sa tom izmjenom, kako su naveli, dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - poručili su iz Ministarstva pravde.

Božović: Ako nije danas, "anti-mafija" zakon će sjutra biti poslat EK

Rasprava o izmjenama zakona iz oblasti pravosuđa u Skupštini obilježena je polemikom o predloženom povećanju plata sudijama i tužiocima za 30 odsto, koje Vlada obrazlaže kao neophodan korak ka jačanju nezavisnosti i zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa EU.&nbsp;
Dok ministar pravde Bojan Božović tvrdi da bez boljih uslova rada nema snažnog pravosuđa, većina u opoziciji upozorava da veće zarade same po sebi neće donijeti efikasnija suđenja, smanjiti korupciju, niti vratiti povjerenje građana u pravosuđe.
<h2>Božović: Bolji uslovi za rad pravosuđa uslov za zatvaranje Poglavlja 23</h2>
Božović je na početku sjednice, obrazlažući izmjene zakona o Ustavnom sudu, Sudskom savjetu i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno da se sudijama i tužiocima do kraja godine produži pravo na dodatak na funkciju, u iznosu od 30 odsto osnovne zarade, kazao da Crna Gora ne može zatvoriti poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) ukoliko ne obezbijedi bolje uslove za rad pravosuđa.
Govoreći o predloženom rješenju koje predviđa uvećanje 30 odsto zarade, Božović je kazao da je svjestan da ono nije idealno.
- Svjestan sam da 30 odsto naknade, po brojnim razmišljanjima, takođe predstavlja nepravično rješenje, ali je teško jednom normom napraviti jasnu distinciju - kazao je Božović.
Božović je istakao da je svjestan i toga da će predložena rješenja izazvati kritike, ali da je jačanje pravosuđa preduslov za napredak u evropskim integracijama.
- Ne možemo zatvoriti pregovaračka poglavlja 23 i 24 bez jakog pravosuđa, a na kraju krajeva i podrške onima koji su najbolji unutar pravosuđa, koji se na dnevnom nivou bore sa brojnim izazovima - poručio je Božović.
<h2>Knežević: Crna Gora "ambasadoristan"</h2>
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.
Knežević je rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer Johan Satler koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.
- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera Milojka Spajića da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.
Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.
- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.
Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;
- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju Draganu Đuranović, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.
<h2>Nikolić o presudi za "državni udar": Sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet.</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a gdje je milionska šteta po državu vlada muk.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
On je pitao i šta je sa presudom za put Meljine-Petijevići, kupovinom trajekta, situacijom sa Elektroprivredom...
- Ovo liči na selektivnu pravdu. Ovo liči na politički projekat pod krinkom vladavine prava - konstatovao je Nikolić.
On se osvrnuo i na slučaj poznat kao "državni udar". Nikolić je rekao da ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika susjedne države da je svojim očima vidio kako se spremalo zlo na dan parlamentarnih izbora 2016, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o aktivnosti ruskih agenata, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, nije bilo dovoljno za crnogorske sudove da vide koji se to scenario spremao za Crnu Goru.
- Ne ulazimo ovdje u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i Andriju Mandića i Milana Kneževića, niti smo komentarisali prvostepšene presude, ali neće biti da niko nije kriv i da se baš ništa nije spremalo Crnoj Gori i da samo sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet. Da nije ničega drugog, nego ovih što su potpisali priznanja o krivici, makar neko bi odgovarao za ono što se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Nikolić.
On je istakao da Crnoj Gori ne treba revanšizam i spektakl, već uređena, institucionalna i uređena demokratija da bi država unijela neki kvalitet u Evropsku uniju.
<h2>Aabazović: Neki dokazi koje će javnosti vidjeti su na sigurno</h2>
Poslanik GP URA Dritan Abazović kazao je da svjedočimo raspadu sistema u Crnoj Gori. On smatra da je najgori momenat, u moralnom smislu, da se izađe&nbsp;
- Lično podržavam povećanje plata sudijama i tužiocima, ali neka građani procijene ima li za to osnova ili ne. Neka građani čuju da je ovaj parlament rekao da nemamo novca za dječije dodatke. Vlada je rekla da penzionerima treba povećati penzije 1,70 eura, ili 0,38 odsto. I ovaj isti parlament hoće da kaže da sudije i tužioci treba da dobiju 30 odsto povećanje na zarade koje nijesu toliko male - ocijenio je Abazović.
On je pohvalio rad SDT-a. Nije sve, kako je rekao, idealno, ali je, smatra Abazović, bolje nego što je bilo.
- Da li ima politički motivisanih akcija - to je nesporno. Kad god se trese kavez, a nikad to nije bilo kao sada, izmisle se slučajevi da bi se makao fokus. Ne možete maći fokus jer će neki dokazi, koje će ugledati crnogorska javnost, na sigurno. Nema tog specijalnog državnog tužioca, ili pokušaja da se ganjaju ljudi iz prethodnog sistema... Ja nikog ne branim, branim državni interes a to je da se utvrdi odgovornost svih koji su negativno uticali na budžet Crne Gore u prethodnom periodu, a ne da se stvara fama da su svi isti i da u tom blatu treba da isplivaju neki ljudi i institucije kao da su nedodirljivi - naglasio je Abazović.
Prema njegovim riječima, opozicija treba da nastavi da "trese kavez".
- Ja sam srećan što smo dobili pojačanje. Ja bih volio da se kolege iz DNP-a primaknu opoziciji, a da kolege iz Bošnjačke stranke (BS) se približe onima iz Nove srpske demokratije (NSD). Svi koji misle da im Crna Gora nije matična država treba se približe - kazao je Abazović.
<h2>Nurković: Abazovićeva izjava zlonamjerna</h2>
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković iz BS-a je odgovorio da je Abazovićeva izjava zlonamjerna, te da je zloupotrijebio izjavu poslanice Kenane Strujić-Harbić koju je ona, kako je rekao, obrazložila.
- Izjava nije onakva kakvom ste je predstavili. Mislim da treba imati razumijevanja i čojstva... - naveo je Nurković.
Abazović je odgovorio da nikog lično nije pominjao, već je dao jednu ideju skupštinskog službi.
Poslanik BS-a Amer Smailović kazao je da građani znaju kome je Crna Gora na prvom mjestu kao država.
- Dobro građani pamte ko je Crnoj Gori donio dobro, a ko ne - naveo je Smailovićem.
Abazović je rekao da je saglasan sa Smailovićem.
<h2>Božović: Ako nije danas, "anti-mafija" zakon će sjutra biti poslat EK</h2>
Ministar Božović je Abazoviću odgovorio da puste institucije da rade kako treba, a da oni daju podršku u mjeri mogućeg.
- Činjenica je da će prijedlog za povećanje plata od 30 odsto izazvati polemike, te nezadovoljstvo unutar države administracije... Međutim, moramo raditi na poboljšanju standarda i zbog zatvaranja određenih poglavlja - rekao je Božović.
Božović je kazao da je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću prošao javnu raspravu, te će biti poslat Evropskoj komisiji (EK).
- On je poslat, ako ne danas, biće poslat sjutra EK. Čim dobije pozitivno mišljenje biće u parlamentu - saopštio je Božović u Skupštini Crne Gore.
On je rekao da je ovo rješenje u značajnoj mjeri sličan zakonu koji je dostavljen i koji je bio predmet rasprave poslanika.
- Međutim, ne možemo praviti jednake paralele 2020, 2021. i 2025. godine. Danas smo jaku blizu zatvaranja poglavlja, a znate i da je Brisel oprezan po pitanju standarda i prihvatanja preporuka - naveo je Božović.
<h2>Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata sudijma i tužiocima važno za veći stepen nezavisnosti i otpornosti&nbsp;</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da podržavaju rad Božovića, navodeći da sa njegove adrese dolazi značajan integritet i da sa pažnjom treba pristupiti prijedlozima koje dođu u parlament.
- Podržaćemo Zakon jer smatramo da je povećanje plata za sudije i tužioce koje je važno da bi se obezbijedio veći stepen nezavisnosti otpornosti i mogućnosti da se odupru pritisku - kazao je Rakočević.
On je pitao zašto neko nešto ne kaže povodom enormnog pritiska iz srca vlasti na tužilaštvo u slučaju Vesne Bratić.
- Imamo sudske presude u smislu zloupotreba službenog položaja i naknada koje se iz budžeta isplaćuju nezakonito smijenjenim direktorima - istakao je Rakočević.
Ministar Božović je, komentarišući slučaj Vesne Bratić, kazao da mu je žao što na jedan način percipiramo hapšenje uslovno rečeno osobe sa jedne strane, a potpuno drugačije one sa druge strane.
- Ja nikada nisam izlazio u javnost i komentarisao hapšenja niti jedn eosobe koje su dio procesa i tako će ostati, nebitno da li je ta osoba bliska sadašnjoj opoziciji ili vlasti - poručio je Božović.
<h2>Smailović: Izmjene jačaju i čine pravosuđe nezavisnijim</h2>
Poslanik BS-a Amer Smailović kazao je da će podržati zakonske izmjene u oblasti pravosuđa.
- Želimo da pravosuđe bude snažnije, nezavisnije i efikasnije i vjerujemo da izmjene idu u tom pravcu - ocijenio je Smailović.
<h2>Eraković: Povećanjem plata sudstvo neće biti efikasnije, niti brža suđenja</h2>
Poslanik DPS-a Jevto Eraković kazao je da se nalazimo u velikom sunovratu.
- Danas je evidentno da sa povećanjima plata niti da će se obezbijediti efikasnost, niti će suđenje postati brže, a nažalost nemamo niti pravednija niti kvalitetnija suđenja. Povjerenje građana nije povećano u pravosuđe, naprotiv imamo institucije koje se prepucavaju oko nadležnosti - kazao je Eraković.
<h2>Mugoša: Tona licemjerstva, točak nesreće se okreće</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podsjetio je da i ranije govorio da treba povećati plate u pravosuđu.
- Nemotivirajuće je da pripravnici, koji treba da budu nosioci tog sistema, imaju zaradu manju od minimalne. Vladavina prava je suština, ali je nema bez administracije. Zato apelujem da se rtiješi pitanje tih ljudi, jer je na njima ogroman teret rada pravosudnog sistema - kazao je Mugoša.
On je ponovio da će podržati izmjene Zakona. Mugoša je pitao ima li povjerenja u pravosudni sistem, kad se govor mržnje relativizuje kroz njega i dominantno tretira kao prekršaj.
- Ima egzaktnih primjera govora mržnje koji se tretira kao prekršaj. To je podstrek da ga bude više - smatra Mugoša.
On je istakao da je porazan epilog slučaja "Tunel".
- Je li prokopan tunel? Da! Je li ko odgovoran? Ne! Je li to normalno? Ne! - konstatovao je Mugoša.
Mugoša je kazao da o vladavini prava pričaju poslanici većine koji su glasali da se produži mandat predsjedniku opštine kojeg je Viši sud prvostepeno osudio za zloupotrebu službenog položaja.
- Tona, tona, tona licemjerstva od vas iz većine! Rekao sam i kad su hapsili Jelenu Perović - čemu onaj spektakl kao kao da hapse Eskobara. I tada sam rekao da se točak sreće okreće. Ali točak nesreće se okreće. I tada ste likovali, aplaudirali... To je licemjerno što radite - poručio je Mugoša.
<h2>Vuković-Kuč: Povećanjem plaza neće se smanjiti korupcija i koruptivnost</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč rekla je da će povećati zarade sudijama i tužiocima, ali ističe da to neće uticati na smanjenje korupcije.
- Ne budimo banalni i u zabludi da mislimo da će se time smanjiti korupcija i koruptivnost. Pokupljivi će, ma koliku platu primali, prodati savjest. Korupcija se ne krči visokim platama, već visokom moralnom i profesionalnom odgovornosti sudija - kazala je Vuković-Kuč.

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Slider

Nastavlja se targetiranje i čistka nepodobnog kadra u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ono što je počeo kadar Nove srpske demokratije Dejan Vukšić, što je radio i Boris Bato Milić, sada sprovodi Ivica Janović, čovjek za kojeg je lobirao, a kasnije ga i odabrao za direktora Agencije, PES Milojka Spajića. &nbsp; Na meti Janovića i novopostavljene ekipe iz vrha ANB-a posebno su oni koji su svojevremeno bili na pozicijama u Agenciji i za koje je zaključeno da su, citiramo ocjenu, ,,afirmisali prethodnu vlast na čelu sa DPS-om”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d" data-rendition-name="original" width="623" height="550" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić"> <figcaption>POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPAK &nbsp; Zanimljivo, u ovim čistkama vrlo su aktivne nekadašnje pristalice DPS-a koje su se, nakon avgusta 2020. godine, &nbsp;priklonile PES-u kako bi dobili značajne pozicije u menadžmentu ANB-a. I sada su na meti neke njihovi doskorašnje kolege. -U posljednjih dvadesetak dana preduzete su aktivnosti prema operativcu M.G. (identitet poznat redakciji) &nbsp;prema kojem je ekspresno sproveden disciplinski postupak i izrečena mjera prestanka radnog odnosa, samo zbog toga što je oštro negodovao na odluku o njegovom premještanju sa radom iz Podgorice u Nikšić – ističe izvor ETV iz Agencije. &nbsp; Naglašava da je - kada mu je saopšteno da je raspoređen na rad u Nikšiću – operativac M.G. žustro i emotivno negodovao, pa je direktor ANB-a Janović zatražio da se pokrene hitni disciplinski postupak. &nbsp; -Potom je dat i nalog Sektoru za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) koji je svojim izvještajem podržao Janovićevu želju da se mora najoštrije kazniti službenik – zaključuje naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, direktor ANB-a Janović se izuzeo iz disciplinskog postupka i obavijestio funkcionera ANB-a Nebojšu Nedovića da ga mijenja u postupku. I sve je brzo sprovedeno: pet članova Disciplinske komisIje je glasalo da se službeniku M.G. uruči otkaz, dok je samo jedan član bio protiv. &nbsp; METODE ODSTRIJELA &nbsp; Premještaj iz jednog u drugi grad odavno je metoda vrha ANB-a da se obračunava sa ,,nepodobnim službenicima”. Tako su, kada je čelnik ANB-a bio Dejan Vukšić, pojedini službenici dobijali premještaj iz Podgorice u Rožaje, sve sa namjerom da se natjeraju da sami napušte službu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f" data-rendition-name="original" width="768" height="458" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ista je praksa, istina u nešto manjem obimu, bila i za vrijeme dok je Agencijom rukovodio Boris Bato Milić, a očito je i Ivica Janović pribjegao sličnom metodu rada. &nbsp; I dok se vode obračuni sa onima za koje se sumnja da su bili bliski staroj DPS vlasti, dovodi se novi kadar. Ali, opet po političkom kriterijumu. Izvori iz Agencije ističu da je od dolaska na čelo ANB-a Ivica Janović zaposlio skoro dvadesetak novih službenika, uglavnom kadar PES-a, među kojima ima i onih koji su navršili 50 godina života i ne odgovaraju stvarnim kadrovskim potrebama ANB-a. &nbsp; -Za osposbljavanje novozaposlenih lica iz operativnog sastava potrebno je oko pet godina obuke i zajedničkog rada sa iskusnijim pripadnicima da bi se stvorile pretpostavke za samostalan rad. Većina novozaposlenih, biskih PES-u, uopšte nije prošlo obuke i riječ je o partijskih uhljebima – kazao je izvor iz Agencije. &nbsp; ISTA PRAKSA, TREĆI PUT &nbsp; U namjeri da poboljša sliku o Agenciji, ali i da nekako ublaži medijske kritike, Janović se – kažu izvori naše redakcije - odlučio da logistički pomogne serijal tekstova o zelenašenju koji duže od dvadeset dana izlazi u dnevnom listu ,,Vijesti”. U tom cilju su redakciji dostavljeni operativni podaci sa kojima ANB raspolaže, iako to ne bi smjelo biti prkasa rada Agencije. Svi dogovori o ustupanju materijala ,,Vijestima” su, kako ističe izvor iz ANB-a, vođeni u jednom lokalu na Starom Aerodromu. &nbsp; Kada su počele prijetnje sudskim procesima zbog objavljivanja identiteta ljudi koji nijesu sudski procesuirani, pojedini članovi menadžmenta ANB-a su plasirali priču da podatke plasiraju pripadnici operativnog sastava. &nbsp; Informacije koje su saopštene Televiziji E upućuju na zaključak da se dolaskom Ivice Janovića nije promijenila praksa uplitanja dnevne politike i partijskih interesa u rad Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Jedino se valja nadati da se neće ponoviti ponižavajuća greška iz doba Dejana Vukšića, kada je poslanicima u Odboru za bezbjednost otkriven identitet dvojice operativaca CIA koji su djelovali, u saradnji sa našom službom, na teritoriji Crne Gore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Ukrajina odlikovala Grlića Radmana

Evropski čelnici obećali su da neće napustiti Ukrajinu dok ruska invazija ulazi u petu godinu, ali su podjele među državama članicama Evropske unije zasjenile godišnjicu izbijanja najvećeg rata na kontinentu u posljednjim decenijama.
Mađarska i Slovačka blokirale sankcije i pomoć Ukrajini
Mađarska i Slovačka blokirale su 20. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije, kao i plan finansijske pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura. Očekivalo se da će paket, koji uključuje 60 milijardi eura za ukrajinsku vojsku, dobiti formalno odobrenje nakon što su ga čelnici EU podržali u decembru.
Međutim, Mađarska je, uz podršku Slovačke, stavila veto na te mjere, navodeći kao razlog prekid isporuke ruske nafte naftovodom „Družba“ kroz Ukrajinu.
Budimpešta optužuje Kijev da iz političkih razloga blokira gasovod, dok ukrajinski zvaničnici tvrde da su poremećaji od kraja januara uzrokovani ruskim bombardovanjem.
Zelenski poziva saveznike da pojačaju pritisak na Moskvu
Predsjednik Volodimir Zelenski, suočen sa sve većim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da obezbijedi mirovni sporazum, više puta je pozvao saveznike Kijeva da pooštre sankcije Moskvi i pošalju više oružja, jer ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove da planira da okonča rat.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta doputovali su u Kijev vozom, a pridružilo im se nekoliko lidera država članica, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kao i čelnike Danske, Švedske i Finske, dok se pojedini zapadni lideri nijesu pridružili.
Čelnici koji su bili u Kijevu sastali su se u formatu takozvane „koalicije voljnih“, a britanski premijer Kir Starmer učestvovao je putem video-veze.
Britanija uvela najveći paket sankcija od početka rata
Britanija je u utorak sankcionisala naftovodnog giganta Transnjeft i još gotovo 300 ruskih entiteta, u onome što je opisala kao svoj najveći paket mjera od prvih mjeseci rata.
- Kada govorimo o pregovorima, postoji jedna osoba koja stoji na putu napretka u tim razgovorima, a to je Putin i niko osim Putina- rekao je Starmer.
Njemački kancelar Fridrih Merc, koji se takođe pridružio sastanku na daljinu, kazao je da je ključno „presušiti rusko ratno finansiranje“ usvajanjem 20. paketa sankcija EU protiv Moskve.
- Moramo biti veoma jasni. Ovaj rat će se završiti tek kada Putin shvati da ne može pobijediti- rekao je Merc.
Fon der Lajen je u Kijevu kazala da će EU ispuniti svoje obećanje o zajmu od 90 milijardi eura za Ukrajinu, „na ovaj ili onaj način“.
Zelenski traži datum ulaska u EU, raskol oko Ukrajine veći nego ikad
U obraćanju Evropskom parlamentu putem video-veze iz Kijeva, Zelenski je pozvao 27 država članica EU da nastave da brane evropski način života, dodajući da će članstvo Ukrajine u EU biti garancija buduće bezbjednosti te zemlje nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zelenski je u istom obraćanju zatražio od Evropske unije da odredi datum pristupanja njegove države.
- Važno nam je da imamo jasan datum našeg pristupanja Evropskoj uniji, bez čega će Vladimir Putin nalaziti načine da blokira ulazak Ukrajine decenijama- rekao je Zelenski obraćajući se putem video-veze poslanicima Evropskog parlamenta, koji su se okupili na vanrednoj plenarnoj sjednici povodom četvrte godišnjice početka ruske invazije na njegovu zemlju.
Ipak, jasno je da je na četvrtu godišnjicu rata raskol u EU oko Ukrajine veći nego ikada. Mađarska i Slovačka blokiraju sve što mogu, pa čak i otvoreno iskazuju animozitet prema Ukrajini. U EU se mogu nadati promjeni vlasti u Mađarskoj, ali čak i ako bi do nje došlo, ostaje pitanje Slovačke, kao i to da li su sve ostale članice saglasne sa brzim ulaskom Ukrajine u EU. Zbog toga je priča o pridruživanju te zemlje Evropskoj uniji i dalje krajnje neizvjesna.
Evropska unija u međuvremenu razmatra načine da Ukrajini pruži makar određene pogodnosti članstva prije nego što sprovede brojne ekonomske, demokratske i pravosudne reforme neophodne za punopravno članstvo.
Kremlj: Ratni ciljevi još nijesu postignuti
Kremlj je u međuvremenu priznao da Rusija nije ostvarila svoje ratne ciljeve.
- Ciljevi još nijesu u potpunosti postignuti, pa se specijalna vojna operacija nastavlja- saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju TASS, koristeći ruski naziv za rat protiv Ukrajine.
Peskov je kazao da Rusija ostaje otvorena za diplomatsko rješenje, ali je insistirao da su njeni uslovi dobro poznati, optužujući Zapad da želi da „uništi“ Rusiju dok sukob ulazi u petu godinu.

Raskol u EU oko Ukrajine je sve ozbiljniji

Opština Zeta hitno poziva Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) da bez odlaganja izađe na teren u Botun.
- I izvrši detaljna ispitivanja nakon potvrde svega onoga o čemu smo do sada obavještavali javnost da se u zoni aktuelnog gradilišta vrši iskopavanje potencijalno opasnih i štetnih materija. Naša sumnja da je predmetna lokacija kontaminirana još iz perioda rada Kombinata aluminijuma Podgorica, te da se na terenu nalaze ostaci kancerogenih anoda i drugih materija opasnih po zdravlje ljudi i životnu sredinu dobila je potvrdu nakon što su građevinske mašine počele da otkopavaju opasni materijal- navode iz Opštine Zata.&nbsp;
Sve ove informacije, kako kažu iz Opštine Zeta, za njih nisu novost.&nbsp;
- I znali smo da će se sve ovo dogoditi, a ove tvrdnje izazivaju ozbiljnu zabrinutost i zahtijevaju hitnu, nezavisnu i stručnu provjeru nadležnih inspekcija. Iako je Saša Mujović tvrdio da je zemljište sa druge strane Morače kontaminirano, a ovo koje je bliže bazenu crvenog mulja da nije, svjedoci smo i kroz ovakve događaje da je Zeta trovana i uništavana više decenija u znatno širem luku i prečniku nego što je to dozvoljeno- navode u saopštenju.&nbsp;
Opština Zeta insistira da se gradilište odmah pečatira i zatvori do okončanja svih potrebnih analiza i pribavljanja jasnih i nedvosmislenih nalaza nadležnih institucija.
- Takođe, zahtijevamo da nadležne inspekcije bez odlaganja izađu na lice mjesta kako bi se utvrdilo činjenično stanje i spriječile eventualne dalje štetne posljedice- navode iz Opštine Zeta.&nbsp;
Ukoliko se kako kažu, potvrdi prisustvo opasnih i kancerogenih materija, svako dalje zadržavanje radnika i drugih lica na toj lokaciji predstavlja direktan rizik po njihovo zdravlje.
- U tom slučaju, odgovornost za eventualne posljedice snosiće nadležni organi i odgovorna lica koja nijesu pravovremeno reagovala. U prvom redu mislimo na Sašu Mujovića i Aleksandra Nišavića, ali i čelnike nadležnih inspekcija, a ovom prilikom još jednom pozivamo odlazećeg prvog čovjeka Glavnog grada da prestane sa kabadahijskim ponašanjem na teritoriji druge opštine. Treba li javnost podsjećati da se ovo gradilište radi bez vodne saglasnosti a u nekoliko prethodnih saopštenja smo taksativno naveli koliko je propusta napravljeno a da pritom niko od nadležnih organa nije reagovao. U slučaju da se ćutanje onih koji trebaju da brinu o zdravlju građana nastavi, podržaćemo mještane Botuna ali i sve naše sugrađane u budućim akcijama sve dok se mašine iz Zete ne povuku- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Opština Zeta: Nadležni da pečatiraju gradilište u Botunu, pozivaju CETI da izađe na teren

Nikšić će 6. marta pulsirati u ritmu devedesetih. Koncert pod nazivom ,, Dance 90" u Sportskom centru, o kojem svi pričaju, donosi veče ispunjeno hitovima koji su obilježili jednu eru. Publiku očekuje pravi muzički vremeplov, višesatni spektakl uz popularne izvođače: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, DR Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić .
- 6. marta rezervisana je naveća dens žurka. U Sportskom centru u Nikšiću priredićemo muzički spektakl. Dođite da se družimo, da đuskamo i pjevamo najveće hitove 90-ih - kazao je Ivan Gavrilović.
Biće to svojevrsni povratak u vrijeme dens muzike, plesnog podijuma i hitova uz koje su odrastale generacije, koji se i danas jednako slušaju i vole. Predstojeći muzičko - scenski spektakl, nije samo koncert, već događaj koji budi nostalgiju, ali i pokazuje da najbolja energija ne poznaje godine. Veče koje se ne propušta, vodi se računa i o produkciji, te atraktivnoj scenografiji, što će dodatno podići atmosferu .
- Vidimo se uskoro u Sportskom centru u Nikšiću, radujemo se što ćemo prirediti noć za pamćenje. Čekamo vas u najvećem broju- poručio je Nebojša Kostrešević, frontmen grupe Twins .
Očekuje se veliki broj posjetilaca ne samo iz Nikšića, već i iz drugih gradova, jer interesovanje za ovaj događaj već sada premašuje očekivanja. Epicentar najbolje žurke, svakako je grad pod Trebjesom, zato rezervišite mjesto za nezaboravan provod na vrijeme, nek 6. mart bude datum ali i noć bez pauze, bez predaha, bez stajanja.
- Moje kolege i ja, jedva čekamo da se nezaboravno provedemo sa publikom- kazala je Anabela, Funky G .
Ako je suditi po najavama, noć u kojoj će Nikšić, Sportski centar, biti u znaku nezaboravne dance eksplozije, koja će se dugo prepričavati, uz obavezan dress code: DEVEDESETE.
VIP ulaznice ali i karte za tribine možete obezbijediti u kafe barovima Amsterdam i Roterdam u Nikšiću, dok su karte za tribine dostupne i putem Gigstix platforme i u Tobaco S press šopovima u Crnoj Gori.
Ne propustite najveći dance događaj u Nikšiću, 6. marta, u Sportskom centru, od 20h. Čekamo vas, poručuju organizatori.

Nikšić: ,, Dance 90-tih" - koncert koji obećava ritam, ples, euforiju, energiju, nostalgiju

Top news

Emisija: Na kraju dana - Ivan Vuković

Informativna emisija: 24 sata - 24.02.2026.

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 24.02.2026.

Emisija: E uživo - 24.02.2026.

Sjeveroistok Sjedinjenih Američkih Država se oporavlja nakon oluje koja je prekrila region snijegom, dovela do otkazivanja više od 2.000 letova i zatvaranja škola.
Oluja, koju meteorolozi nazivaju najjačom u posljednjih deset godina, donijela je više od 61 centimetar snega u nekim oblastima, prenio je AP.
Putevi su ponovo otvoreni, javni prevoz je djelimično uspostavljen, a struja je vraćena stotinama hiljada ljudi u Masačusetsu, Nju Džersiju, Delaveru i Roud Ajlendu.
U Njujorku su škole ponovo otvorene za nastavu uživo, ali nastava u predgrađima i Filadelfiji ostaje djelimično otkazana zbog problema sa snabdijevanjem i prohodnošću puteva.
Gradonačelnici i školski zvaničnici upozoravaju da će prisustvo učenika i osoblja biti smanjeno.
Meteorološka služba upozorava da bi nova oluja mogla da stigne kasnije ove nedjelje, što bi dodatno otežalo čišćenje snijega.
Oluja je juče oborila rekorde na Roud Ajlendu, uključujući 91 centimetar snega u Vorviku i udare vjetra od 134 kilometra na čas u Nantaketu.
Vanredno stanje proglašeno je u Njujorku, Filadelfiji i drugim gradovima.
Neki mediji, poput lista "Boston Gloub", obustavili su štampanje zbog nepristupačnosti i opasnosti za zaposlene.&nbsp;

Sjeveroistok SAD se oporavlja nakon sniježne oluje, otkazano više od 2.000 letova

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore otvorila je postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala zbog incidenata zabilježenih na utakmicama 20. kola Prve crnogorske fudbalske lige.
Budućnost se našla pod lupom zbog propusta u organizaciji derbija sa Sutjeskom, ali i zbog ponašanja dijela navijača na zapadnoj tribini. Kako je navedeno iz FSCG, tokom susreta u sektoru D, u blizini VIP lože, okupila se grupa gledalaca, koja je tokom meča nastupala kao organizovana navijačka grupa, uz uvredljiva i nesportska skandiranja.
U zapisniku delegata, predstavnik podgoričkog kluba Ivan Novović naveo je da su se pripadnici navijačke grupe „Varvari“, uprkos zabrani prisustva, okupili na tribini i po završetku utakmice vrijeđali upravu kluba, uključujući predsjednika i izvršnog direktora.
Postupak je pokrenut i protiv Sutjeske zbog ponašanja njenih pristalica. Prema izvještaju, navijači nikšićkog kluba su u više navrata tokom utakmice aktivirali pirotehnička sredstva - baklje i petarde, uz neprimjerena skandiranja. Incidenti su evidentirani u nekoliko navrata tokom meča.
Disciplinska komisija baviće se i slučajem Arsenala, čiji su navijači na gostovanju Mornaru u Baru upotrijebili pirotehniku. Jedno sredstvo je, prema navodima iz prijave, u završnici susreta ubačeno na atletsku stazu.
Nakon sprovođenja postupaka, FSCG će donijeti odluke o eventualnim kaznama za pomenute klubove.

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Gerasimenko: Rusi nijesu spremni na istinski i pravedan mir, prekid vatre mora biti prvi korak

Andrija Mandić, za sada, zaustavio raspad svoje stranke u Pljevljima

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre u Ukrajini

Božović: Ako nije danas, "anti-mafija" zakon će sjutra biti poslat EK

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Sila radi bilansa

Ukrajina odlikovala Grlića Radmana

Gorčević: Crna Gora spremna za zatvaranje još jednog poglavlja

V.Č. i S.Č.

Raskol u EU oko Ukrajine je sve ozbiljniji

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

Opština Zeta: Nadležni da pečatiraju gradilište u Botunu, pozivaju CETI da izađe na teren

Nikšić: ,, Dance 90-tih" - koncert koji obećava ritam, ples, euforiju, energiju, nostalgiju

Vujović: Građanske Crna Gora i BiH su glogov kolac u srce nacionalističke i velikodržavne politike

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Gorčević: Crna Gora spremna za zatvaranje još jednog poglavlja

Vujović: Građanske Crna Gora i BiH su glogov kolac u srce nacionalističke i velikodržavne politike

Smailović Dizdareviću: Nije riječ o fotelji, već o diskriminaciji

CBCG: Obavezna rezerva 326,38 miliona eura

U petak potpisivanje Ugovora o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta

Konatar: URA će predložiti povećanje svih penzija za 40 eura u okviru budžeta za 2026.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

Sila radi bilansa

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

Uhapšen Podgoričanin osumnjičen za umiješanost u prošlogodišnju pljačku zlatare: Ukrali nakit vrijedan 266 hiljada eura, pa pobjegli za Kolašin

Il’ po mami, il’ po tati...

V.Č. i S.Č.

Nematična država

E televizija @ YouTube