Nova epizoda emisije "Sjenke" emituje se večeras od 22 sata, na Televiziji E. 
 
U njoj donosimo priču o tome ko su bili Cetinjani Dragan Roganović i Petar Kaluđerović, koji su stradali u stravičnoj eksploziji bombe 20.juna prošle godine. 
 
Ekipa "Sjenki" donosi detalje i o tome šta su istražitelji otkrili i koga su označili kao osumnjičenog za učešće u surovoj likvidaciji.
Šta su za Sjenke ispričali roditelji ubijenog Petra Kaluđerovića?
Emisija "Sjenke", &nbsp;večeras od 22 sata na TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zanimljivosti

Gledajte novu epizodu emisije "Sjenke" o surovoj likvidaciji Cetinjana Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića

U ''Budilniku'' na Televiziji E govorimo o zabrinjavajućim podacima Svjetske zdravstvene organizacije koji pokazuju da više od pet miliona ljudi godišnje umre zbog otpornosti na antibiotike.&nbsp;
Pitamo i zbog čega je već drugi put otkazan sastanak premijera sa sa predstavnicima osoba sa invaliditetom. &nbsp;
Biće riječi i o novoj regulativi Evropske unije koja pooštrava pravila za izdavanje viza, te saznajemo ko će biti pogođen ovim promjenama i šta one konkretno podrazumijevaju.
&nbsp;
U ''Srećnom danu'' od 9 do 11 sati, tema je vještačka inteligencija u medicini.
&nbsp;Govorimo koje su ključne dobrobiti, a koji su izazovi. Sagovornik je dr Šućro Madžgalj, specijalizant psihijatrije i doktorand farmakologije
&nbsp;O fenomenu refleksije kao metodu umjetničkog istraživanja govoriće fotografkinja Katica Nišavić.&nbsp;
Ekipa Srećnog dana praviće tiramisu čuveni italijanski desert.

U ''Budilniku'' o premijerovom izbjegavanju sastanka sa OSI i regulativi EU o vizama, tema ''Srećnog dana'' vještačka inteligencija u medicini

Proslavljeni srpski muzičari, frontmen „Partibrejkersa" Zoran Kostić Cane, Momčilo Bajagić Bajaga i Aleksandar Saša Lokner iz benda "Bajaga i instruktori" - čije pjesme su obilježile proteste devedesetih i borbu protiv režima Slobodana Miloševića, &nbsp;snimili su pjesmu posvećenu protestima studenata u Srbiji i njihovoj borbi za bolje društvo.
Tekst za numeru „Mladost, hrabrost, pravda“ napisao je Cane, dok muziku i aranžman potpisuju sva trojica.
- Hvala za sve što činite sad, vaše svijetlo tjera ovaj mrak, u vašem glasu ima i nas- poručuju kultni muzičari svojim stihovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSO0WQC_-AAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Proslavljeni srpski muzičari Crne, Bajaga i Saša Lokner snimili pjesmu o srpskim studentima: Mladost, hrabrost, pravda

Serija “Adolescencija”, koja obara rekorde gledanosti, je na zastrašujući način otvorila pitanje koliko poznajemo svoju djecu i koliko razumijemo svijet u kome oni žive, posebno na društvenim mrežama. 
O tome večeras u emisiji Građanski ugao koju realizuje IMCG u saradnji sa TV E, sa dr Julijanom Cicović, psihološkinojm, Anom Milović Jasikovac iz NVO "Optimisti" i Ivanom Kurtović, direktoricom OŠ "Mirko Srzentić".
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaepP6HVDfM4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Večeras u emisiji "Građanski ugao" o tome koliko poznajemo svoju djecu i koliko razumijemo svijet u kome žive

U Budilniku na Televiziji E govorimo o sjednici Odbora za prosvjetu na kojoj će se razmatrati e-Peticija kojom se traži uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama.&nbsp;
Provjeravamo koliko je do sada realizovana Strategija reforme Javne Uprave - da li se planovi pretvaraju u konkretne promjene?
&nbsp;46. godina je od katastrofalnog zemljotresa 1979. Pitamo &nbsp;je li Crna Gora danas spremna za slične prirodne katastrofe.&nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati govorimo o alergiji na sunce i respiratornim alergijama. Sagovornica je doktorka farmacije Marija Popivoda.&nbsp;
Ove srijede bavimo se i temom astrologija i psihologija, govorimo koje su to dodirne tačke u analizi karaktera, a to nam otkriva Nenad Gogić, astropsihološki savjetnik.&nbsp;
Pred ragbi utakmicu Crna Gora- Slovenija razgovoramo o očekivanjima i značaju meča, kao i samoj organizaciji.
&nbsp;

U Budilniku o vjeronauci u školama i reformi javne uprave, u Srećnom danu o farmaceutskim prozivodima, astrologiji i ragbiju

Labodovi su redovni posjetioci Tivatskog zaliva, a fotografija i video nastali danas pravi su prizor za oči i dušu.
Četiri labuda spokojno se kreću mirnom površinom mora, a očigledno da im blaga proljećna kiša prija.
Slika mira, ljepote i proljećne tišine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fradiotivat.com%2Fwp-content%2Fuploads%2F2025%2F04%2F0-02-05-0353a4f370cc9a5c2969bd6d891329ef28e9d9f6d425750826a8925d67cbec95_a17844f8f1f6b174.mp4%3F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Četiri labuda u Tivatskom zalivu - ljepota, mir i proljećna tišina

Strazbur, glavni grad francuskog regiona Alzasa i sjedište Evropskog parlamenta, jedno je od onih mjesta koje istovremeno djeluje poznato i potpuno čarobno.
Strazbur smješten tik uz njemačku granicu, Strazbur nosi u sebi mješavinu francuskog šarma i njemačke preciznosti. Njegove ulice mirišu na kroasane, začinjene kobasice i kuvano vino, a arhitektura izgleda kao da je iz bajke o Ivici i Marici.
<h2>Zašto posjetiti Strazbur?</h2>
Strazbur je grad koji spaja istoriju, politiku, umjetnost i gastronomiju u jedinstveno iskustvo. Poznat je kao jedno od tri zvanična sjedišta Evropske unije, ali i po svom starom jezgru – Grande Île – koje je pod zaštitom UNESCO-a. Grad ima bogatu istoriju kao mjesto gdje su se vjekovima susrijetale njemačka i francuska kultura, pa su i jezik, kuhinja i arhitektura savršena fuzija ova dva svijeta.
U jesen i zimu, grad se pretvara u zimsku bajku zahvaljujući jednom od najstarijih i najljepših božićnih vašara u Evropi. U proljeće i ljeto, cvijetne fasade i terasa uz rijeku Ill postaju savršeno mjesto za laganu šetnju i uživanje u vinu i sirevima.
<h2>Šta obavezno vidjeti i doživjeti u Strazburu?</h2>
1. Katedrala Notr Dam (Cathédrale Notre-Dame de Strasbourg)
Jedan od najljepših primjera gotske arhitekture u Evropi. Njena visoka kula (142 metra) dugo je bila najviša građevina u Evropi. Unutra te očekuju impresivni vitraži i čuvena astronomska ura koja svakog dana u 12:30 prikazuje parade figura.
2. La Petite France (Mala Francuska)
Najfotogeničniji dio Strazbura, La Petite France je stari kvart sa drvenim kućama iz 16. i 17. veka, ukrašenim cvijećem i smještenim uz mrežu kanala. Nekada dom mlinara i kožara, danas je idealno mjesto za šetnju, romantičnu večeru i prelijepe fotografije.
3. Evropske institucije
Za one koje zanima politika i savremena Evropa, obilazak Evropskog parlamenta, Savjeta Evrope i Evropskog suda za ljudska prava pruža poseban uvid u funkcionisanje EU. Obilasci su mogući uz prethodnu najavu.
4. Muzeji
Strazbur nudi sjajne muzeje poput Muzeja lijepih umjetnosti (Musée des Beaux-Arts), Muzeja Alzasa (Musée Alsacien) koji prikazuje život u Alzasu kroz vjekove, i Muzeja moderne i savremene umetnosti.
5. Vožnja brodićem
Obavezna aktivnost! Vožnja brodićem kroz gradske kanale otkriva ti grad iz nove perspektive – posebno kad prolaziš kroz pokretne brane i mostove.
Hrana i piće
Kao i svaki alzaški grad, Strazbur je gurmanski raj. Probaj tarte flambée (flammekueche) – tanku pitu sličnu pici, ali sa pavlakom, slaninom i lukom. Tu su i choucroute garnie (kiseli kupus sa mesom), kao i razni sirevi i vina iz Alzasa – posebno rizling i gewürztraminer. Božićni vašar nudi specijalitete kao što su topli pereci, kuvano vino, medenjaci i razne rukotvorine.
Kako stići i kretati se?
Strazbur ima svoj aerodrom, ali je lako dostupan i vozom iz Pariza, Bazela ili Frankfurta. Unutar grada, najbolji način da se krećete jeste pješke, biciklom ili tramvajem – mreža je efikasna i dobro organizovana.
<h2>Savjeti za posetu</h2>
Grad je najljepši u proljeće i oko Božića.
Ne propustite da se popnete na vrh katedrale – pogled je nezaboravan.
Ako imate vremena, napravite izlet do okolnih vinograda i sela poput Kolmara ili Egisajma.

Strazbur – bajkoviti grad između dvije kulture

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić više puta se obraćala javnosti uoči skupa "Ne damo Srbiju", na koji su pozivali predsjednik Aleksandar Vučić, kao i vladajuća stranka.
Jedno takvo njeno obraćanje završilo je na društvenim mrežama.
Brnabić je davala izjavu medijima i onda je odlučila da u pomoć pozove čuvenu izreku, ali to baš nije prošlo najbolje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEkoStraza%2Fstatus%2F1911147333762371928%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911147333762371928%7Ctwgr%5E273d182493b52acd2c0e116bcc15bb2647105219%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Želeći da kaže “Ko se mača lati, od mača i strada“, predsjednica Skupštine je rekla: “Ko se lača mati…“.
Onda je pokušala da se ispravi, pa je ponovo “zabagovala“:
“Ko se mača lati od mača će i je l’..“.
Ova njena izjava vrlo brzo je postala viralna na društvenim mrežama.
Uslijedili su i brojni komenari.
“Ja u kafiću kad hoću mača late“, “Čija mati? “Lača mati“, “Piši kao što je napisano, čitaj kao što kažeš, hvala“, “Ko se lata mači od lača će ćaci“, “Bolje se lati bukvara“, samo su od nekih na društvenim mrežama.

Brnabić ponovo "zabagovala": Ko se lača mati…

Pogledajte šta (S)avetnica ima da kaže o izborima u Nikšiću - slava im i milost!
Emisiju "Na kraju dana" možete pratiti radnim danima od 20 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8cIjxPJGKnc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: (S)avetnica o izborima u Nikšiću - slava im i milost!

Strašni vuk, ili strahovuk (Canis dirus) bio je jedan od najopasnijih predatora na američkom kontinentu tokom posljednjeg ledenog doba, sa snažnijim tijelom i robusnijom lobanjom od današnjih vukova. Ova vrsta izumrla je zajedno s mnogim drugima kada se ledeno doba završilo.
Otprilike 13.000 godina kasnije, jedna američka kompanija preduzela je korak ka vraćanju strahovuka iz zaborava – osim verzije iz TV serije „Igra prijestola“. Kompanija Colossal Biosciences iz Dalasa objavila je rođenje tri genetski modifikovana vučja mladunca – sva tri sa upečatljivo bijelim krznom – stvorena uz pomoć drevne DNK dobijene iz fosilizovanih ostataka strašnih vukova.
Kompanija ih naziva strahovucima, a ovaj događaj opisuje kao prvo uspješno „de-izumiranje“ životinje na svijetu. Prema riječima predstavnika kompanije, isti pristup može se koristiti za oživljavanje i drugih izumrlih vrsta za koje postoji drevna DNK.
Spoljni stručnjaci su oprezniji i opisuju mladunce kao genetski modifikovane sive vukove, jer je proces njihove izrade uključivao uređivanje gena te vrste kako bi im se dodale osobine strašnog vuka. Sivi vuk je najbliži živi srodnik strašnog vuka.
Postoje dva muška mladunca, nazvana Romul i Rem, po legendarnim osnivačima Rima koje je dojila vučica, i jedna ženka, nazvana Kalisi, u čast lika serije „Igra prijestola“.
Sva tri mladunca su velika za svoj uzrast u poređenju sa sivim vukovima, navodi Bet Šapiro, glavna naučna službenica kompanije Colossal. Romul i Rem, stari po šest mjeseci, teže oko 36 kilograma, dok Kalisi, stara dva mjeseca, ima oko 11 kilograma.
Strašni vukovi bili su do 25 odsto veći od sivih vukova, sa nešto širom glavom i snažnijom vilicom, navodi kompanija.
Naučnici iz kompanije izvukli su drevnu DNK iz dva fosila strahovuka – zuba iz Sheridan Pita, Ohajo, starog oko 13.000 godina, i kosti unutrašnjeg uha iz American Fallsa, Ajdaho , stare oko 72.000 godina.
Dvadeset gena sivih vukova modifikovano je ovom DNK kako bi se u njihove ćelije ugradile osobine strašnog vuka. Kroz kloniranje, stvoreni su embrioni iz tih ćelija, a oni su zatim implantirani u surogat-majke – domaće pse. Tri različita psa su okotila mladunce.
- Uspjeh de-izumiranja definišemo kao povratak funkcionalnih ekoloških osobina koje su činile strašne vukove jedinstvenim članovima svog ekosistema, a naši strašni vukovi su primjer toga - rekla je Šapiro.
Na pitanje da li je ispravno nazivati mladunce strašnim vukovima, Šapiro je rekla da ima osjećaj da je takva rasprava daleko od suštine.&nbsp;
- Sjetite se da su klasifikacije vrsta ljudske konstrukcije koje često ne odgovaraju prirodnim populacijama. Mi smo ih izmislili kako bismo lakše razumjeli prirodu. De-izumiranje nije stvaranje savršenih genetskih kopija pojedinačnih životinja. Riječ je o obnavljanju izgubljenih ekoloških funkcija i povećanju biodiverziteta - dodala je ona.
<h2>„BLAGE MODIFIKACIJE“</h2>
 
 Kori Bredšo, profesor globalne ekologije na univerzitetu Flinders u Australiji, izrazio je skepticizam u vezi sa najavom kompanije i praktičnošću oživljavanja izumrle vrste.
- Dakle, da, oni možda imaju blago genetski modifikovane vukove. I to je vjerovatno najbolje što ćete moći da dobijete. Te blage modifikacije izgleda da su izvedene iz dobijenog materijala strašnog vuka. Da li to znači da je u pitanju strašni vuk? Ne. Da li je to blago modifikovani sivi vuk? Da - rekao je Bredšo za Rojters TV.
Šapiro je rekla da mladunci uspješno napreduju u bezbjednom ekološkom rezervatu koji se prostire na više od 810 hektara. Lokaciju kompanija nije otkrila. Šapiro je rekla da bi u budućnosti mogli težiti između 45 i 68 kilograma i biti visoki između 81 i 102 centimetra u ramenima.
Strašni vukovi nekada su široko naseljavali Sjevernu i Južnu Ameriku kao jedni od najuspješnijih predatora ledenog doba, rame uz rame sa sabljozubim mačkama i džinovskim medvjedima kratkog lica. U Sjevernoj Americi njihovi fosili pronađeni su od Aljaske pa sve do juga Meksika. Brojni fosili strašnog vuka pronađeni su i na lokalitetu Rancho La Brea u Los Anđelesu.
Prethodna istraživanja nisu mogla da razjasne njihovo evolutivno porijeklo, što je izazvalo spekulacije da su im najbliži srodnici možda šakali. Kompanija Colossal navodi da je njen visokokvalitetni genom strahovuka otkrio da je sivi vuk njegov najbliži živući rođak, sa kojim dijeli 99,5% DNK koda.
Njihovi naučnici takođe su utvrdili da se loza strašnog vuka pojavila prije između 3,5 i 2,5 miliona godina kao rezultat hibridizacije dvije drevne loze pasa.
- Neke izumrle vrste, poput strašnog vuka, imaju dubok kulturni značaj za starosjedilačke narode ili su igrale važne uloge u ljudskoj istoriji. Njihovo obnavljanje moglo bi pomoći očuvanju kulturnog nasljeđa i tradicionalnog ekološkog znanja - rekla je Šapiro.

Američka kompanija oživljela izumrlog strahovuka – ili neku njegovu verziju

Pripadnici Uprave policije su juče, u okviru akcije "PAS", u Budvi kontrolisali 42 vozača i uhapsili njih četvoro koji su bili pozitivni na testu na psihoaktivne supstance.
Kako je precizirano u objavi na mreži Iks, uhapšeni su J. J. (26) i O. T. (36) iz Mojkovca koji su bili pozitivni na kokain.
Uhapšen je i Budvanin D. P. (44) koji je bio pozitivan na benzodiazepine i kokain, kao i operativno-interesantno lice K. G. (36) iz Nikšića koji je vozio pod dejstvom opojne droge kokain.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1913161277909664020%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U Budvi uhapšena četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su povratnika u izvršenju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droge M. M. &nbsp;(57), kod kog su, pretresom kuće, pronašli narkotike i 12.300 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
U pretresu, koji je izvršen po naredbi suda, pronađeno je više pvc pakovanja sa oko 57 grama bijele praškaste materije nalik na opojnu drogu kokain, kao i jedno pvc pakovanje sa sadržajem biljne materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu težine oko 28 grama, vagu za precizno mjerenje, kao i novac za koji se sumnja da je stečen kriminalnom djelatnošću.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu M. M, uz krivičnu prijavu, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlaščena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - precizirano je u saopštenju.

Hapšenje u Herceg Novom: Zaplijenjena droga i 12.300 eura kod povratnika

Zaposleni u Javnom servisu Časlav Vujotić uputio je reagovanje Portalu RTCG i TVCG povodom izvještavanja o tuženim "bivšim kandidatima" za generalnog direktora od 15. aprila.
Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Kandidati su dostupni svima. A kamoli urednicima Portala i Dnevnika RTCG. U istoj smo zgradi, firmi, a ekspresno izvijestiste o tužbi protiv nas - bez nas. Da dojučerašnja zastupnica RTCG, kao, pati jer smo je prijavili Advokatskoj komori. Vi ste afirmisali samo, tužbu, njene stavove. Nema druge strane. Nijeste krenuli tragom vijesti, o vašim ljudima, prikazali što mi mislimo, što očekujemo, izvinjavamo li se makar. „Ne razumijem zašto“ prokomentarisao je jedan zavedeni kolega, „pa nijeste na Marsu“. Uskraćeno nam je pravo da se branimo na našem mediju. Po „izbalansiranoj“ uređivačkoj politici Borisa Raonića opet se ističe samo jedna strana. Kad god mu ustreba. I sve češće mu treba.&nbsp;
Objektivno novinarstvo u redakcijama kuće mre, mijenja ga manipulativno radi zaštitite grešne ličnosti. Iako smo dugovječniji i dokazaniji radnici od kompletnog rukovodstva naš servis neće da pomogne da razjasnimo nego afirmiše duševne bolove odbačenog zastupnika. Nakon izgubljenih slučajeva po kojima će Raonića pamtiti kao nezakonitog. I bez specijalnih dokaza je znano kako ni u jednom trenutku nije problematizovala njegovo neiskustvo. Stoga ova programska zahvalnost, kao i prije, objavom samo njenih navoda. Narod veli „stara ljubav zaborava nema“.&nbsp;
Ne znamo ime vještaka (duhovnika), ustanove, ljestvice, i aparature (ima li certifikat o baždarenju) &nbsp;s kojom je izmjerena duševna bol od 25 hiljada evra. Koja gatara je predviđela da će Zorica Đukanović i - u budućnosti „jaukati“. Koji doktor dijagnozira da se to liječi gotovinom. U toj traumi bezobzirna je što su nam plate nam male, nijesu kao u njenog miljenika, pa ne možemo pružiti što je navikla od čelnika RTCG. Pošto smo boleći i, za razliku, savjesni, razmatramo da li da se pojavimo u palati pravde uopšte. Jer je vidimo mnogo podložna našim uticajima. Jer … što ako izgubi ovu tužbu? Da ne bude još gore nešto poslije …
Napuštaju je masovno klijenti zbog nas. Navodi u tužbi ali nije ih popisala. Mora da je velika cifra. Ama, laički velim, valjda bi morala dokazati. Privodeći za svjedoke nešto od te mase. Da kažu da je to zbog bivših kandidata. Očekujem makar Borisa Raonića i Veselina Drljevića da se izjasne na okolnosti zbog čega su je ono „otkačili“ prije no smo je prijavili komori? Ili je htjela i njih tužiti, pa je sad „smekšavaju“ ekskluzivom u informativi?
Ukazasmo Komori da je podržavala samo konkretnog pojedinca, tako mi svih presuda, da bude direktor institucije. Pa naplatila od institucije a ne - pojedinca. E to nam, možda smo u krivu, nije etički. Nevažno izgubila ili dobila. A izgubila je. Baš sve, procese generisane pojedinčevim nezakonitim i bahatim ponašanjem. Ako je neki dobila, dozvoljavamo da to javno istakne! Spremni smo da povučemo riječ.
Nijesmo tražili nikakvu konkretnu disciplinsku odgovornost. Nego prijavili ponašanje. Rezultovano komorativnim rješenjem bez konkretnog obrazloženja: što smo tačno promašili, po taksativno nabrojanim prekršenim članovima Etičkog kodeksa. Ukazali, između ostalog, na član 29, da „Advokat ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju prava.“ I obrazložili da je obilato pomogla. Advokatska komora je tako zaštitila svoju članicu načelno zaključujući „da su pravna sredstva širokog opsega“. Nijesmo reagovali jer se pomirismo sa još jednom nepravdom, esnafskim tumačenjem da disciplinski tužilac nema pravo da vrednuje pravne stavove članova. Makar bilo nedozvoljeno? Parafrazirano, možeš pravobraniti kako hoćeš, nevažno na činjenice, samo da odbraniš, sve je dozvoljeno. „Etički“ vala!
Moglo je to da se zaboravi u „bona fides“ maniru (evo učimo i latinski od nasljednika naše tužilje). Međutim tuženi smo za vrijeđanje, diskreditovanje, nematerijalnu štetu, povredu prava ličnosti, i neistine. Da se indirektno bavimo slikarstvom stvarajući nekakvu sliku (o njenom licu) i umanjujemo vrijednost u sopstvenim očima i očima drugih (oftalmolog je konsultovan?)! Hvala što nas je trgnula iz letargije. U koju zapadosmo utiskom da naša borba za pravnu državu sve više liči na Servantesov roman.&nbsp;
Spoznasmo da ne smijemo sumnjati. Inače će nas tužiti. Kako advokatsko udruženje misli da im neko nešto pismeno kaže poslije ovoga? Dileme se nižu: da nas je Komora uvažila, bismo li i mi imali duševne bolove kao borkinja za pravo koja tretira naše obraćanje kao lažno prijavljivanje. Pošto vidim na Internetu da je „lažno prijavljivanje“ krivično djelo onda izgleda važi to i za etiku? Ili samo kod nje to izgleda. Odsad se bojim da nekoga, makar greškom, lošom percepcijom, prijavim da je gazi travu, pogrešno parkira, vrši … nešto bezazleno a mimo propisa. Unajmiće našu poznavateljku propisa pa ću fasovat'.&nbsp;
Prilažem isječke iz dva dokumenta. Izlaganje Đukanovićke od 1.06.2023. i pismo Savjetu RTCG kako bi izdejstvovala „prohodnost“ Raonića za još jedan mandat, 29.avgusta 2024. Jedan kolega je vidjevši dobio utisak da „dušobolja“ nastaje i kao posljedica skakanja sebi u usta. Uprkos činjenicama i sudskim odlukama savjetovala je Savjet RTCG da Boris može biti opet kandidat. Dakle nije to bio blef na sudu nego sugestija koja je rezultovala višegodišnju neregularnu vlast u Nacionalnom javnom emiteru. Protumačila sudsku presudu kako njemu odgovara, „naopako“, javnim službenicima, tijelu koje treba da bira generalnog Javnog servisa. Oni sada u procesu tvrde upravo to, kako su birali ne prema &nbsp;presudi nego pravnim savjetima. A ko im bijaše pravni savjetnik zaboga? Ako kažem da je između ostalih i - naša tužilja, lažem li, zaboga?
Možda niko od nje ubuduće stvarno i ne zatraži savjet. Nije do nas."

Vujotić: Osudiste li nas unaprijed?

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, poručio je da će biti premijer ako mu, hipotetički, zabrane kandidaturu na opštim izborima sljedeće godine, prenose Nezavisne novine.
- Tačno je da su stvari neizvjesne. Jer, oni meni mogu da zabrane kandidaturu putem CIK-a. Hipotetički govorim sada, eto i da mi zabrane kandidaturu, biće kandidat neko drugi u ime vladajuće koalicije i pobijediće. I onda ću ja biti premijer- rekao je Dodik.
Ne mogu mu, kako je dodao, zabraniti da bude premijer, a za njih je to opasnije nego da je predsjednik.
- Ponavljam, govorim hipotetički. Tačno je i da su nam uzurpirali pravo na izbore za parlament Srpske i predsjednika kao i lokalne izbore na teritoriji Srpske. Šta CIK ima s tim? Predviđeno je da u CIK-u ne može biti prethodno politički aktivna osoba pa su imenovali zvaničnika PDP-a. Sve je moglo dok je tu bio taj Marfi. Ali, vidjećemo kako će to dalje izgledati. Nisam baš siguran da će muslimani i dalje dobijati sve što traže. Možda im je najbolje da se okrenu dogovoru s nama. Imaju još vremena, ali u jednom trenutku će možda biti kasno pa mi nećemo htjeti da razgovaramo- rekao je Dodik, prenose Nezavisne novine.

Dodik: Ako ne mogu da budem predsjednik, biću premijer

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.