Bubnjar legendarnog hevi metal benda Iron Maiden, Niko MekBrejn (Nicko McBrain), najavio je da se povlači iz turneja sa grupom nakon 42 godine.
Sedamdesetdvogodišnji britanski bubnjar, pravog imena Majkl Henri MekBrejn (Michael Henry McBrain), bio je dio ovog hevi metal sastava više od četiri decenije. Svoju odluku objavio je putem saopštenja na zvaničnoj internet stranici i društvenim mrežama benda.
Ova objava dolazi godinu nakon što je McBrain otkrio da se oporavlja od moždanog udara koji je pretrpio u januaru 2023. godine, a koji ga je ostavio paralizovanog na desnoj strani tijela, od ramena nadolje.
Takođe, saopštenje je stiglo ubrzo nakon smrti bivšeg frontmena i glavnog vokala grupe, Pola Di’Ana (Paul Di’Anno), u oktobru. Iron Maiden je osnovan 1975. godine od strane basiste i tekstopisca Stiva Harisa (Steve Harris), dok se McBrain pridružio bendu 1982. godine. Novi bubnjar biće naknadno najavljen.
Poslije mnogo razmišljanja, sa tugom, ali i radošću, objavljujem odluku da se povučem iz napornog načina života koji donose velike turnej, napisao je McBrain juče uoči velikog koncerta u Sao Paulu.
- Moj nastup u Sao Paulu biće moj posljednji koncert sa Iron Maidenom. Želim bendu mnogo uspjeha u budućnosti – kazao je on i dodao će ipak ostati dio porodice Maidena, radeći na raznim projektima.&nbsp;
Bend je objavio kako Maideni uvijek nađu svog čovjeka, te da će ime njihovog “već odabranog novog bubnjara” biti objavljeno uskoro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kultura

Bubnjar Niko MekBrejn napustio Iron Maiden nakon 42 godine

Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE) igra ključnu ulogu u promovisanju regionalne saradnje, jačanju kulturnih veza i predstavljanju vibrantnog kulturnog identiteta ovog regiona svijetu, poručila je ministarka kulture i medija i predsjedavajuća Savjetom Tamara Vujović. 
 
Ona je to rekla na sastanku CoMoCoSEE kojim predsjedava Crna Gora, a koji je pod temom "Kultura i umjetnost za održivi razvoj“, održan u Herceg Novom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija (MKM), na sastanku je poručeno da je od osnivanja CoMoCoSEE svjedočanstvo moći kulture da ujedini zajednice i odgovori na zajedničke izazove, kroz brojne inicijative, deklaracije i okvire saradnje. 
 
Navodi se da je CoMoCoSEE pojačao glas Jugoistočne Evrope na globalnoj sceni—zalažući se za očuvanje kulturne baštine, razvoj kreativnosti i integraciju kulture u javne politike. 
 
Iz MKM su rekli da je sastanak Savjeta okupio ministre kulture i druge predstavnike država članica, posmatrače i predstavnike međunarodnih organizacija. 
 
Vujović je rekla da su se okupili kako bi oživjeli dijalog među liderima u oblasti kulture —dijalog koji je bio u zastoju od 2021. godine. 
 
“CoMoCoSEE igra ključnu ulogu u promovisanju regionalne saradnje, jačanju kulturnih veza i predstavljanju vibrantnog kulturnog identiteta ovog regiona svijetu”, rekla je Vujović. 
 
Kako je kazala, ovogodišnja inicijativa, pod temom „Kultura i umjetnost za održivi razvoj“, odražava zajedničku viziju integrisanja kulturnog i umjetničkog obrazovanja u šire društvene i obrazovne okvire. 
 
“Postavljanjem kulture u srce naših obrazovnih sistema osiguravamo njeno očuvanje i razvoj, omogućavajući joj da odgovori na savremene društvene izazove", dodala je Vujović. 
 
Ona je navela da okupljanje nema za cilj rješavanje trenutnih izazova ili slavljenje prošlih dostignuća, već je riječ je o viziji budućnosti u kojoj kultura stoji kao temelj mira, razvoja i prosperiteta. 
 
"Iskoristimo ovu priliku da ponovo potvrdimo našu zajedničku posvećenost ovim idealima, pretvarajući ih u akcije koje će odjekivati generacijama koje dolaze", rekla je Vujović. 
 
Ona je naglasila da je važna kolektivna vizija članica CoMoCoSEE. 
 
“U svom temelju, CoMoCoSEE odražava kolektivnu viziju svojih članica—ne samo da slavi raznovrsnost naših kulturnih pejzaža, već i da je iskoristi kao pokretača društvenog jedinstva, ekonomskog razvoja i izgradnje mira”, rekla je Vujović. 
 
Ona je istakla da njegova povezanost sa globalnim organizacijama poput UNESCO-a, Savjeta Evrope i Evropske unije (EU) osigurava da region nastavi da daje značajan doprinos oblikovanju međunarodne kulturne politike. 
 
Vujović smatra da uticaj CoMoCoSEE-a nadilazi kreiranje politika. 
 
"U svijetu sve više definisanom neizvjesnošću—bilo da je riječ o sukobima, ekonomskoj nestabilnosti ili ekološkim krizama—naša zajednička posvećenost kulturi kao ujedinjujućoj sili važnija je nego ikad”, istakla je Vujović. 
 
Kako je naglasila, na 33. godišnjicu stravičnog razaranja UNESCO-ovog zaštićenog grada Dubrovnika 1991. godine, želi govoriti o gradu bogatog kulturnog i istorijskog nasljeđa, koji je, nažalost, pretrpio značajnu štetu tokom nedavnih ratova. 
 
“Bombardovanje Dubrovnika predstavlja tragično poglavlje njegove istorije, ali je važno naglasiti da se takvi događaji nikada ne smiju ponoviti. Ova tragedija treba da nas podsjeti koliko je važno zaštititi kulturne spomenike i nasljeđe koje su gradovi sticali kroz vijekove”, rekla je Vujović. 
 
Ona je podsjetila da u Narodnom muzeju Crne Gore postoji fotografija zapaljenog Dubrovnika sa tekstom: "1. oktobra 1991. godine nekoliko hiljada pripadnika regularnih trupa JNA sa teritorije Crne Gore je otpočelo agresiju na Dubrovnik i njegovu okolinu. Napad na doskorašnje sunarodnike i grad pod zaštitom UNESO-a podgrijavan je oštrom manipulacijom javnih medija. Ovaj besmisleni rat predstavlja jednu od najcrnjih strana crnogorske istorije". 
 
Vujović je, tokom ministarskog sastanka, istakla da su tu da zaštite i očuvaju ne samo kulturno nasljeđe država, već i da kroz kulturnu razmjenu prevaziđu granice. 
 
“Ova razmjena obogaćuje naš kolektivni identitet, slavi raznolikost i njeguje međusobno razumijevanje. Naše zajedničko nasljeđe je blago koje pripada svima i povezuje nas iznad geografskih i političkih podjela”, rekla je Vujović. 
 
Ona je podsjetila na UNESCO okvire i inicijative – od Lisabonske konferencije 2006. i Seulske agende 2010. do nedavnog Mondiacult-a 2022. i Okvira iz Abu Dabija. 
 
Vujović je dodala da se, kao nastavak diskusija pokrenutih u Abu Dabiju, žele fokusirati na transformativnu ulogu umjetnosti i kulture u obrazovanju kao osnovu za održiva, inkluzivna i pravedna društva. 
 
"U Crnoj Gori usvajamo ove principe kroz razvoj programa koji povezuju kulturu i obrazovanje", navela je Vujović. 
 
Ona je istakla da će planirani Nacionalni program umjetničkog obrazovanja povezati institucije kulture sa školama, osiguravajući da djeca i mladi imaju pristup kulturnim sadržajima koji obogaćuju njihovo razumijevanje istorije, nasljeđa i umjetnosti. 
 
Vujović je, kako je saopšteno, predstavila i obrazovne programe u oblasti kulture koji se u Crnoj Gori već realizuju i saradnji sa institucijama kulture. 
 
Kako je dodala, MKM je finansijer interdisciplinarnog programa na Univerzitetu Crne Gore koji obučava buduće profesionalce u oblasti konzervacije i restauracije. 
 
"Takođe ulažemo u mlade talente, pružajući im mogućnosti za obrazovanje u zemlji i inostranstvu, te podržavamo njihov profesionalni razvoj po povratku”, rekla je Vujović. 
 
Ona je navela da to nije samo odgovor na odliv mozgova koji pogađa region, već i posvećenost izgradnji budućnosti u kojoj je kultura temelj nacionalnog i regionalnog identiteta. 
 
“Ipak, obrazovanje samo po sebi nije dovoljno. Jednako je važno jačati svijest među profesionalcima u kturi o važnosti prenošenja njihovog znanja mlađim generacijama”, rekla je Vujović. 
 
Ambasador Hrvatske Veselko Grubišić, u ime ministarke kulture i medija te dražve, govorio je o bogatoj istoriji regiona i ukazao na važnost zaštite kulturne baštine. 
 
“Na današnji dan obilježavamo 33. godišnjicu razaranja UNESCO-ovog zaštićenog Dubrovnika. Ova tragedija treba da nas podsjeti na našu obavezu da zaštitimo nasljeđe ne samo svojih zemalja, već i čitave globalne zajednice,“ rekao je Grubišić. 
 
Ističući značaj saradnje, on je dodao da bi u vremenima mira, najveći neuspjeh bio nedjelovanje i da regionalna i međunarodna saradnja nije samo opcija—već odgovornost. 
 
Kako je rekao, platforme poput CoMoCoSEE-a predstavljaju ovu odgovornost, pružajući mogućnosti za izgradnju mostova, jačanje saradnje i osiguranje da naše zajedničko nasljeđe cvjeta. 
 
“Ovi forumi nisu samo riječi; oni su poziv na akciju, na pretvaranje zajedničkih vrijednosti u značajne, trajne promjene”, kaže se u saopštenju. 
 
Grubišić je, govoreći o značaju kulture za buduće generacije, kazao da je ona ključna u izgradnji održivih društava. 
 
“Ulaganjem u obrazovanje i promociju kulturnih vrijednosti, osiguravamo da buduće generacije ne samo naslijede bogatstvo naše istorije već i da ga razvijaju na način koji jača društvenu koheziju i mir”, rekao je Grubišić. 
 
Na sastanku je usvojena Hercegnovska deklaracije - Kultura i umjetnost za održivi razvoj. 
 
Kako se navodi, deklaracija je naglasila ključnu ulogu kulture i umjetničkog obrazovanja u podsticanju inkluzivnih i pravednih društava, jačanju međusobnog razumijevanja i promovisanju poštovanja prema kulturnoj raznolikosti, u skladu sa Agendom za održivi razvoj 2030 Ujedinjenih nacija. 
 
Na kraju sastanka predsjedavanje Savjetom ministara kulture Jugoistočne Evrope ministarka Vujović predala je ministru kulture Sjeverne Makedonije Ljutkovu. 
 
CoMoCoSEE predstavlja najznačajniju regionalnu platfromu u oblasti kulture, koja služi razmjeni iskustava, uspostavljanju novih, zajedničkih modela saradnje i usaglašavanju prioriteta kulturnih politika. 
 
Ovaj regionalni savjet danas okuplja 12 država, punopravnih članica, dvije države članice u svojstvu posmatrača, kao i tri međuarodne organizacije takođe u svojstvu posmatrača.

Ministri kulture Jugoistočne Evrope okupljeni u Herceg Novom

Odlukom osnivača neprofitnog časopisa Komuna, u cilju razvoja strateške programske politike utemeljene za prethodnih pedeset brojeva na vrijednostima zaštite državotvorno-istorijske, kulturne i duhovne baštine Crne Gore, za nove članove Programskog odbora izabrani su akademik, prof dr, doajen intelektualne crnogorske misli Radovan Radonjić, književnica i novinarka akademik Branka Bogavac i akademik, slikar Ismet Hadzić.
&nbsp;
Kako je saopšteno iz časopisa, Komuna je osnovana 2011. godine, te je za gotovo četrnaest godina rada od stručne i kulturološke javnosti prepoznata kao izuzetno respektabilno jedinstveno tematsko štivo, koje je kao takvo izazvalo značajnu paznju kako domaće , tako i regionalne javnosti.
&nbsp;
- Komuna je pored izdavačke djelatnosti koju kontinuirano novim naslovima razvija, utemeljitelj godišnje nagrade koja se već devet godina dodjeljuje za izuzetan doprinos zaštiti i afirmaciji crnogorske istorijsko -kulturne baštine – navodi se u saopštenju.
&nbsp;

1250x600

Radonjić, Bogavac i Hadžić novi članovi Programskog odbora časopisa Komuna

Nagrada Ardalion za najbolju scenografiju na 29. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu “Bez prevoda” u Užicu, &nbsp;koji se od 1. do 7. novembra ove godine održao pod sloganom „Gdje žive istina i pravda?“, pripala je Vanji Magiću za predstavu "Ibzen mašina“, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.&nbsp;
Režiju predstave potpisuje crnogorska rediteljka Ana Vukotić koja je, sa dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena: "Stubovi društva“, "Heda Gabler“, “Nora” i “Narodni neprijatelj”. &nbsp;Predstava “Ibzen mašina” premijerno je izvedena 28. aprila, dok je učešće na ovom festivalu ujedno i njeno prvo izvođenje van matične scene, poručili su iz CNP-a.
- Autorsko rješenje gradi složenu kompoziciju koja se uz pomoć svjetla (realizovanog u saradnji s rediteljkom Anom Vukotić) pretvara u snažne scenske slike, a na kojima se u velikoj mjeri predstava i zasniva- navodi se u odluci stručnog žirija - navedeno je u saopštenju CNP-a.
Kako kažu iz CNP-a, drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Za dizajn svjetla zaslužni su Ana Vukotić i Vanja Magić, a rediteljka Vukotić je potpisala i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, dok su asistentkinje kostimografa i scenografa Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.&nbsp;
U predstavi uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.&nbsp;
Iz nacionalnog teatra su podsjetili da je na prošlogodišnjem festivalu „Bez prevoda“ nagrada Ardalion za najbolju scenografiju pripala Ivanki Vani Prelević za predstavu “Nesporazum“, prema Alberu Kamiju u režiji Damjana Pejanovića, takođe u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta.

Božena Miljić

Vanji Magiću nagrada Ardalion za najbolju scenografiju

Svečano otvaranje Podgoričkog likovnog salona zakazano je za petak, 6. decembar u 20h u Modernoj galeriji u Podgorici, saopštili su organizatori na današnjoj press konferenciji.
Podgorički likovni salon prvi put je organizovan 1995. godine, i uz jedan prekid 1999. godine, održavao se sve do 2008. godine. Ove godine, u organizaciji JU Muzeji i galerije Podgorice manifestacija započinje novi život.
Govoreći o počecima Podgoričkog likovnog salona, direktorka JU Muzeji i galerije, Ivana Ćupić objasnila je da je prvobitno bio zamišljen kao promocija podgoričkih umjetnika koji su svojim radom i kreativnim djelovanjem zaslužili posebno mjesto u kulturi grada, i da se ta tradicija salona nastavlja ove godine.
- Prva izložba salona nakon duge pauze ima za cilj da okupi i prezentuje savremene lokalne i regionalne umjetnike. Kao manifestacija duge tradicije, ovogodišnji salon se nadovezuje na već postignute rezultate, koji su pratili kako društvene tako i umjetničko-istorijske tokove, te nastavlja sa propitivanjem aktuelnih umjetničkih pojava, ali i metodoloških pristupa i koncepata - istakla je Ćupić.
Organizatori Podgoričkog likovnog salona posebno su zadovoljni zbog saradnje sa dr Sanjom Kojić Mladenov, muzejskom savjetnicom iz Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, selektorkom ovogodišnjeg salona.
- Iskustvo rada na salonima je uvijek interesantno i izazovno, jer oni predstavljaju veoma važne likovne manifestacije za svaki grad gdje se organizuju i za lokalnu umjetničku scenu. Na njima se obično prezentuju neka aktuelna likovna dešavanja, ali oni uvijek odražavaju i aktuelna društvena dešavanja, koja naravno utiču i na samu umjetnost, kao i na organizaciju samog salona. Tako da, kada sam čula da se salon dugo godina nije održavao u Podgorici, tim mi je bio još veći izazov, jer treba da razmišljate o tome na koji način da ga postavite i osmislite, da bi on imao neki svoj dalji put u narednom periodu - izjavila je ovogodišnja selektorka salona, Sanja Kojić Mladenov.
- Moja ideja u nekom smislu modaliteta same izložbe je bila takva da to ne bude jednostrana selekcija od strane gostujućeg kustosa, već da radim zajedno sa kustoskim timom institucije- objasnila je Kojić Mladenov, posebno izražavajući zahvalnost kolegama iz JU Muzeji i galerije, sa kojima je sarađivala.
Ona je dalje istakla da je veoma važno, kako za samu instituciju, tako i za umjetnike, što je salon izašao u polje regionalne saradnje, jer na njemu ove godine učestvuju autori iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i naravno Crne Gore, od kojih neki ne žive više u Crnoj Gori.
Pojašnjavajući inspiraciju za naslov Podgoričkog likovnog salona ‘’Vrt nade, umjetnost i potraga za istinom’’, Kojić Mladenov je govorila o različitim pristupima i inspiracijama umjetnika. Radovi se razlikuju u medijskom smislu, od tradicionalnih do modernih, kao i tematski se razlikuju, jer se neki bave društvenim odnosima, drugi ekološkim praksama.
-Tema Podgoričkog likovnog salona ‘’vrt nade’’ simbolično ukazuje na to da je umjetnička scena vrlo raznovrsna i da na njoj postoji bogatstvo raznolikosti, dok je ‘’potraga za istinom’’ uvijek prisutna u umjetnosti, mada je ukazivanje na istinu veoma zapostovljeno u našem društvu, jer u masi i kakofoniji informacija koje imamo zaboravljamo na osnovne društvene vrijednosti, koje čine i samu umjetničku scenu. To je ‘’potraga’’, mi nećemo sigurno doći do apsolutne istine, ali saloni umjetnosti i jesu manifestacije na kojima postavljamo pitanja, a na posjetiocima je i javnosti, kao konzumentima, da dalje o tome razmišljaju. ‘’Nada’’ je važna, jer bez nje napredak ne može da se postigne, i zato ovo jeste optimistična poruka salona, za koji se nadam da će nastaviti svoj dalji uspješan put - objasnila je Kojić Mladenov ideju vodilju ovogodišnjeg salona.
Kustos Miloš Marjanović, saradnik na Podgoričkom likovnom salonu, osvrnuo se na neophodnost ovakvih smotri umjetnosti u lokalnim sredinama, koje objedinjavaju poetike i lokalne sredine i države Crne Gore u najboljem kontekstu za umjetnost i stvaralaštvo, da vidimo gdje idemo mi, gdje ostali, i idemo li uopšte u pravom smjeru i dajemo li rezultate. Zbog toga su, po njemu, ovakve smotre značajne, ukoliko se ova manifestacija razvije i bude razvijala i dalje.
Podgorički likovni salon ove godine će imati i nagradni fond. Prva nagrada će biti novčana, druga otkup rada, a treća organizacija izložbe tokom 2025/2026. godine. Žiri koji će izabrati pobjedničke radove čine Sanja Kojić Mladenov, Ivana Ćupić, Miloš Marjanović i Jelena Janković iz Nove galerije, koji će o pobjednicima odlučivati nakon što salon bude prezentovan javnosti.
Ćupić je, ispred organizatora ovogodišnjeg salona, pojasnila da im je bila želja da upravo obnove nekadašnji Podgorički likovni salon, a ne da formiraju novu manifestaciju, jer smatra da je salon nepravedno oduzet podgoričkim i crnogorskim umjetnicima, a za koji mnoge vežu lijepe uspomene i profesionalni počeci.

Izložba „Vrt nade, umjetnost i potraga za istinom“ otvara Podgorički likovni salon

Premijera predstave „Magareće godine“, reditelja Andrije Rašovića, biće održana 15. decembra u Velikoj sali Kulturno - informativnog centra ,,Budo Tomović".
Adaptacija dobro poznatog djela Branka Ćorpića smještena je među trinaestom, četrnaestom i petnaestom godinom - u domu za đake, negdje među suncokretima koji šapuću i mjesečinom koja piše stihove, između prvih ljubavi i suza.
&nbsp;- To je svijet gdje se merdevine pretvaraju u snove - penjemo se njima ne samo da bismo se došunjali do drugara, već i da bismo pokušali dohvatiti mjesec. A onda shvatimo: mjesec se hvata golim rukama - naglasio je reditelj Andrija Rašović.
Buduća predstava oslobađa se, kako su kazali u Gradskom pozorištu, ratnog konteksta iz kojeg kreće roman i fokusirana je na centralni događaj pobune djece protiv uprave internata zbog izbacivanja jednog od drugara. Naglašavaju da se kroz predstavu prati i individualno sazrijevanje glavnog junaka Pjesnika, koji pored moralnog sazrijevanja upravo kroz pobunu, tek sazri i shvata da odrasta kad se zbog ljubavi rasplače.&nbsp;
Branko Ćopić te godine naziva magarećim - godinama nemira, pobune i ljubavi.&nbsp;
- Ova predstava ne govori samo o dječjoj pobuni protiv nepravde, već o njihovom pravu da budu zbunjeni svijetom koji smo im ostavili i o njihovom pravu da taj svijet prigrle s ljubavlju, iskreno i bez straha – istakli su u Gradskom pozorištu.
Kroz priču o velikoj pobuni malih ljudi i tihoj snazi ljubavi, kažu da predstava podsjeća da odrastanje nije u brojanju godina - već u učenju kako da volimo uprkos svemu.&nbsp;
- Jer da bismo dohvatili mjesec, prvo moramo naučiti kako da budemo mali - mali pred ljubavlju, prijateljstvom i svijetom koji nas pokušava slomiti – dodali su u Gradskom pozorištu.
Ovo je prva saradnja Gradskog pozorišta sa mladim rediteljem Andijom Rašovićem koji je Osnovne studije Filmske i TV režije završio na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju a trenutno završava Master studije Pozorišne režije.&nbsp;
- Imao sam deset godina kad sam u Gradskom pozorištu gledao ,,Toma Sojera", prvu predstavu u životu. Danas radim Magareće godine, svoj prvi profesionalni projekat u istom pozorištu, s nekim od glumaca koje sam tad gledao na sceni. Sve što sam kao dječak doživio kao publika i čime želim da se bavim kao reditelj, sada se prirodno nastavlja kroz ovu saradnju s Gradskim pozorištem Podgorica - kazao je Rašović, podsjećajući na omiljeni citat iz ovog Ćopićevog djela: „Vidim djeco, učili ste, ali nešto niste pri sebi. Ja to vidim, i znam dobro šta je to - magareće godine: trinaesta, četrnaesta, petnaesta godina kad se djeca uznemire, nepokorna su, svojeglava, pišu prve pjesme, bune se, a zagleda se i dječak u djevojčicu.“
Dramatizaciju predstave je uradio Vuk Draganić, scenografiju Smiljka Šeparović a kostime Mia Đurović. Glumački tim čine: Luka Stanković, Nevena Penava, Dejan Đonović, Zoran Dragićević, Marija Đurić, Željko Radunović i Božidar Zuber.
&nbsp;Predstavu ,,Magareće godine", finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija.

Predstava „Magareće godine“ 15. decembra u KIC-u

Opera za djecu ''Snežana i sedam patuljaka'' kompozitora Petra J. Krstića, u režiji Olivere Perunović i Zorane Latković koja je i autorka projekta, biće izvedena u subotu, 7. decembra, u velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu, sa početkom u 18 časova.
U operi, kao hor i solisti, učestvuju učenici Umjetničke škole za muziku i balet ''Vasa Pavić'' iz Podgorice, uz klavirsku pratnju Ane Pavićević. Koordinatorka projekta je Bojana Nenezić.

Scenografiju i dekor osmislili su i izradili učenici Srednje likovne škole "Petar Lubard" sa Cetinja. Za dizajn, izradu kostima i frizure pobrinuli su se učenici Srednje stručne škole "Spasoje Raspopović" iz Podgorice.

- Ovaj projekat nastao kao rezultat udruženih snaga učenika i nastavnika više crnogorskih škola koji su osim znanja i vještina, uložili i ogroman trud, energiju, ali i beskrajnu ljubav i entuzijazam kako bi ova ideja zaživjela - saopšteno je iz Centra za kulturu Bijelo Polje.

Pokrovitelj projekta je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Prijatelji projekta su Zavod za školstvo Crne Gore, JU Centar za stručno obrazovanje Crne Gore i VET for Western Balkans. Sponzori su Opština Bijelo Polje i JU Centar za kulturu ''Vojislav Bulatović Strunjo''.

Opera za djecu ''Snežana i sedam patuljaka'' u subotu u bjelopoljskom Centru za kulturu

Regionalni festival knjiga i pisaca BOOKA po šesnaesti put će se održati u Podgorici, u periodu od 14. do 29. decembra, u prostorijama KOSMOS knjižare u Master kvartu, saopštili su organizatori na današnjoj konferenciji za medije.
O detaljnom programu festivala, koji će i ove godine imati bogat sadržaj, javnost će biti obaviještena u narednih nekoliko dana.&nbsp;
- Povodom festivala organizatori su obezbijedili sniženje od 20% do 50% na sve knjige regionalnih izdavača- saoštila je Maja Perović, marketing menadžerka Nove knjige.
U okviru festivala biće upriličena i velika prodajna izložba engleskih knjiga, na kojoj će biti predstavljen veliki broj izdavača i naslova.
Novitet ove godine jesu i književni i zabavni programi za najmlađu publiku, koji će se održavati u prijepodnevnim časovima.
Urednica u Novoj knjizi, Marija Vujošević, ovom prilikom je najavila nekoliko domaćih i regionalnih pisaca čiji će romani biti predstavljeni na 16. BOOKA festu. Među njima su ”Sazvežđe svitaca’’ Mirjane Bobić-Mojsilović, ‘’Nova Nora’’ Slavice Perović, ‘’Limeni lijes za Zaimović Zejnu’’ Muharema Badzulja, ‘’Prazni grobovi’’ Marinka Vorgića, ‘’Pod tuđim suncem’’ Miodraga Majića.
Osim promocija, publika BOOKA festa imaće priliku da posjeti dvije večeri poezije, tokom kojih će svoje pjesničko stvaralaštvo predstaviti Milan Knežević, dok će na drugoj poetskoj večeri, 26. decembra, stihove čitati proslavljeni umjetnik Rade Šerbedžija, koji je i ove godine gost festivala.&nbsp;
Vujošević se takođe osvrnula na dugogodišnju uspješnu saradnju organizatora BOOKA festa sa inostranim književnicima, napominjući da su gosti na prethodnim izdanjima festivala bili nobelovac Orhan Pamuk, Adam Zagajevski jedan od najčuvenijih poljskih pjesnika, kao i španski književnik Havijer Serkas, član &nbsp;Španske kraljevske akademije.
Organizatori su posebno istakli koncert Radeta Šerbedžije koji će se održati u Podgorici u Muzičkom centru Crne Gore 28. decembra. Karte po cijeni od 30e su već u prodaji, a mogu se kupiti u Gradskoj knjižari u centru grada.
Ono što je novina ove godine, jeste da će organizatori festivala u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i opštinama Herceg Novi i Nikšić, obradovati publiku BOOKA festivala sa koncertima Šerbedžije i u ova dva crnogorska grada.
U to ime je direktorica JU Herceg Fest iz Herceg Novog, Tatjana Ateljević, najavila koncert Šerbedžije, po prvi put u ovom gradu. Koncert će biti održan u Dvorani Park 29. decembra u organizaciji JU Herceg Fest, Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.&nbsp;
Direktor Turističke organizacije Nikšić Mitar Barać se zahvalio organizatorima BOOKA Festa, Novoj knjizi i knjižari KOSMOS što su prepoznali Nikšić kao grad kulture i uključili ga u organizaciju ovog događaja. U Nikšićkom pozorištu će Šerbedžija održati koncert 27. decembra, a karte će se prodavati na biletarnici pozorišta od 16. decembra, po cijeni od 10e. On je pozvao sve zainteresovane da na vrijeme obezbijede karte, jer je interesovanje za koncert veliko.
&nbsp;

Šesnaesti BOOKA regionalni festival knjiga i pisaca u Podgorici od 14. do 29. decembra

KIC „Budo Tomović” biće domaćin samostalne izložbe slika Dragana Pečurice koja će biti otvorena u četvrtak 5. decembra, u izložbenom holu, u 19 sati.
Izložbu će, kako se navodi u saopštenju, otvoriti doktorantkinja kulturologije i dramska spisateljica Marija Sarap i moći će da se pogleda do 16. decembra.
- Postavka obuhvata osamnaest slika u tehnici ulje na platnu, a slikarski pravac je magični realizam - naveli su iz KIC-a "Budo Tomović".
Dragan Pečurica je rođen 1963. godine u Kotoru. Izlagao je na više zajedničkih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Herceg Novom.

Samostalna izložba slika Dragana Pečurice: Magični realizam u KIC-u "Budo Tomović"

Predstava "Smrt u Dubrovniku", u režiji Petra Pejakovića, biće izvedena u četvrtak 5. decembra u 19 sati u sali Dodest Kulturno-informativnog centra Budo Tomović". Ulaz slobodan.
Ova predstava, kako se navodi u saopštenju, nastala je u produkciji Dramskog studija "Prazan prostor", u saradnji s Akcijom za ljudska prava. &nbsp;
- Predstava je izraz kulture sjećanja, nasuprot rasprostranjenoj (ne)kulturi zaborava. Tekst predstave baziran je na preko trideset svjedočanstava, koja su Akcija za ljudska prava i "Prazan prostor" prikupili. Namjera je suočiti javnost, prije svega u Crnoj Gori, s istinom o ratu koji je vođen u Dubrovniku i njegovoj okolini, jer, kako je poznato, nesuočavanje sa stvarnom prošlošću preduslov je da se istorija ponovi. Predstava "Smrt u Dubrovniku" je umjetnički pohod/napad protiv dominantne kulture zaborava i laži - istaknuto je u saopštenju.
Dramaturškinja je Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković, a scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Igraju: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Realizuje se u sklopu projekta "Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi", koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Predstava "Smrt u Dubrovniku" 5. decembra u Dodestu

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Poznati su preliminarni rezultati današnjih izbora u Beranama, uz okviran broj glasova koje su osvojili sudionici. Otud se već mogu napraviti prva poređenja u odnosu na prethodne lokalne izbore, održane 2022. godine.
Ipak, kada je sam broj glasova u pitanju, najprije treba imati u vidu da je danas izlaznost bila oko šest odsto niža u odnosu na prethodne lokalne izbore.
<h2>SNP i PES jači za mandat i za četiri odsto nego 2022.</h2>
Koalicija Socijalističke narodne partije i Evrope sad osvojila je oko 4.550 glasova, odnosno 33,2 odsto i 12 mandata.
Na lokalnim izborima prije dvije godine, SNP je imala 2.821 glas, što je bilo 19 odsto i sedam mandata. Sa druge strane, PES, odnosno lista Berane sad, tada je osvojila 1.601 glas, odnosno 10,8 odsto i četiri mandata.
<h2>ZBB sa Ujedinjenom i Pravom osam mandata, a 2022. odvojeno imali 11</h2>
Koalicija "Za budućnost Berana", u kojoj su ovog puta bili i Prava i Ujedinjena Crna Gora, imala je oko 2.980 glasova, odnosno 21,5 odsto i osam mandata.
Tokom 2022. godine, tadašnji savez NSD-DNP imao je 2.559 glasova (16,5 odsto, šest mandata), Prava Crna Gora 820 (5,5 procenata, dva mandata), a Ujedinjena 688 (4,6 odsto, jedan mandat).
Treba naglasiti kako je dio birača iz tog spektra danas vjerovatno zaokružio i Slobodnu Crnu Goru, koja je - makar prema aktuelnoj situaciji - ispod cenzusa (oko 390 glasova).
<h2>DPS, BS, ES u zbiru imaju manje nego u koaliciji 2022.</h2>
Prije dvije godine, koalicija u kojoj su bili Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate i Liberalna partija imali su 3.798 glasova, odnosno 25,6 odsto ili devet mandata.
Demokratska partija socijalista osvojila je danas oko 1.920 glasova, što je oko 14 odsto i pet mandata.
Ovog puta je BS izašla samostalno i osvojila oko 850 glasova, odnosno 6,1 odsto i dva mandata.
SD i LP su danas, zajedno sa SDP, izašli kao Evropski savez i ostali su ispod cenzusa - imali su oko 250 glasova i 1,9 odsto.
<h2>Demokrate slabije nego 2022, novitet je građanska lista - imaju oko 900 glasova</h2>
Demokrate su 2022. godine osvojile 2.452 glasa (16,5 odsto, šest mandata), a danas 1.703 (12,5 odsto, četiri mandata).
Ipak, treba istaći da je ovog puta bilo više listi nego na prošlim izborima, a da je jedna - "Zato što volim Berane" - osvojila oko 900 glasova, što je oko 6,4 odsto i dva mandata.

Poređenje rezultata izbora u Beranama sa prethodnim

Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Ervih Ibrahimović kazao je da je Bošnjačka stranka postigla fantastičan rezultat u Beranama što, kako je rekao, predstavlja dokaz njihove ispravne politike.
- Možda je nekome ovaj rezultat iznenađenje, ali nije jer je nosilac liste bio moj brat i prijatelj. Danas je Bošnjačka stranka pokazala kako se vodi ispravna politika. Lijepo je danas biti u Beranama, grad koji je pokazao da ima demokratije i da je grad koji ima perspektivu - ocijenio je Ibrahimović.
Kada je jaka Bošnjačka stranka, poručuje on, dobro svim građanima Crne Gore.
- Ne samo Bošnjacima - dodao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Kada je jaka Bošnjačka stranka dobro je svim građanima Crne Gore

Radujem se stabilnoj vlasti u Beranama u kojoj ćemo značajno participirati. Mi smo samostalno ostvarili oko 13 odsto tako da sam siguran da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti - poručio je potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić.
On je rekao da su Demokrate u Bernama osvojile 20-30 odsto više nego na prethodnim izborima kada su nastupili zajedno sa Građanskim pokretom URA.
- Ovo je odgovor mnogim nedobronamjernim sturkturama koje su maštali i licitirale sa navodnim cenzusima. Na desetak smo glasova od petog mandata i u samostalnom nastupu sa čistim rukama politikom i slobodnim mandatima pokazali smo da je ovo nesalomiva partija koja ima vjerne birače i koja je stub stabilnosti na lokalnom i na državnom nivou - poručio je Bečić.
Imaju, smatra on, armiju ljudi koja ih prati.
- I koja poštuje principe i čiste ruke. Poslata je važna poruka koja je razbila teze koje ste slušali nakon prethodnih izbora. Možemo da kažemo da su partije sa državnog nivoa osvojile oko 80 odsto odborničkih mandata - dodao je on.
Ponovio je da su nastupili samostalno.
- Kampanja je bila negativna. Nakon Budve je bilo mnogo podmetanja, zavisti i ljubomore i neprincipijelnosti - dodao je Bečić.

Bečić: Siguran sam da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti u Beranama, osvojili smo 20-30 odsto više nego kad smo bili sa GP URA

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>