Danske oružane snage imale su naređenje da pruže otpor neprijateljskoj invaziji. Danskim vojnicima na Grenlandu još prije sedam dana podijeljena je bojeva municija i bili su spremni na oružani odgovor na eventualnu američku invaziju, objavila je danska javna radiotelevizija (DR).
Sama činjenica da su danski vojnici stigli na Grenland sa bojevom municijom pokazuje da je vježba „Arctic Endurance“ zapravo bila konkretna i ozbiljna priprema za najgori mogući scenario – američki napad na dansku teritoriju. DR piše da se bojeva municija vojnicima dijeli isključivo u slučaju neprijateljske invazije ili državnog udara.
- Oružane snage moraju što prije ojačati sposobnost sprovođenja odbrambenog plana za Grenland - navodi se u naređenju na osnovu kojeg su vojni i civilni avioni prije nešto više od sedam dana počeli sistematski da prevoze vojnike i opremu iz Danske na Grenland.
- Danske oružane snage će još dugo sprovoditi vježbu Arctic Endurance na Arktiku i sjevernom Atlantiku zajedno sa saveznicima iz NATO-a. Aktivnosti na Grenlandu nastavak su pojačanog prisustva na Grenlandu, koje je započelo 2025. godine. Povećano prisustvo na Grenlandu posljedica je promijenjene bezbjednosno-političke situacije - navodi se na zvaničnoj internet stranici danskih oružanih snaga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Misija na Grenlandu nije bila vježba: Danska se spremala da oružano odgovori na napad

Sarajevo je jutros bilo grad sa najzagađenijim vazduhom na svijetu, sa indeksom zagađenosti 359, pokazuju podaci sajta za mjerenje kvaliteta vazduha „Aj-kj-uer“, prenijeli su mediji u BiH.
Navodi se da je Sarajevo jutros bilo jedini grad na svijetu u kojem je kvalitet vazduha bio u kategoriji opasnog. Slijede Daka u Bangladešu sa indeksom 264, Delhi i Kalkuta u Indiji sa indeksom 212, odnosno 206, što se svrstava u kategoriju veoma nezdravog vazduha.
Prema podacima sa sajta udruženja „Eko akcija“, u BiH je jutros vazduh bio opasan i u Visokom, Vogošći, Kaknju, Ilijašu i Travniku, dok je veoma nezdrav u Banjaluci, Zenici, Tuzli i Maglaju.

Sarajevo jutros bio grad sa najzagađenijim vazduhom na svijetu

Sedam osoba je ubijeno u noćnom napadu na rudarskom lokalitetu u centralnoj nigerijskoj državi Plateau, saopštila je danas lokalna omladinska grupa, kao i državni zvaničnik.
Plateau je jedna od nekoliko etnički i religijski raznovrsnih unutrašnjih država poznatih kao Središnji pojas, gdje su sukobi između zajednica u posljednjih nekoliko godina odnijeli stotine života.
Nasilje se često prikazuje kao etno-religijski sukob između nomadskih muslimanskih stočara i većinom hrišćanskih farmera.
Udruženje omladine Berom (BYM) je saopštilo da su žrtve, starosti od 15 do 28 godina, ubijene kasno u srijedu, u onome što su opisali kao dio obrasca koordinisanih napada na Berom zajednice. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ko stoji iza napada.
Emanuel Solomun, visoki savjetnik guvernera Plateau, potvrdio je da je sedam osoba ubijeno u napadu.
Policija Plateaua se odmah nije oglašavala, ali portparol Operacije Sigurno utočište, vojne jedinice u državi, rekao je da su vojnici na licu mjesta pronašli sedam tijela i ispaljene metke, dodajući da su žrtve bili rudari koji su ostali na lokalitetu uprkos zabrani noćnog rudarenja.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je rekao da su nigerijski hrišćani progonjeni i ubijani u rekordnom broju, i prije mjesec dana pokrenuo vazdušni udar na navodne počinioce.
Nigerijska vlada negira da postoji sistematski progon hrišćana, ali tvrdi da se bori protiv islamista i drugih nasilnih grupa koje napadaju i muslimanske i hrišćanske civile, često radi otkupa.

1250x600

1084x550

Sedam rudara ubijeno u Nigeriji, saopštili zvaničnici

Evropska unija izdvojila je prvih 10 miliona eura za finansiranje posebnog suda koji će istražiti zločin ruske agresije na Ukrajinu i privesti pravdi najviše rusko rukovodstvo, uključujući Vladimira Putina, objavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas.
Ona je najavila potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa Savjetom Evrope.
- Rusko rukovodstvo je odgovorno za ovaj rat – i mora biti privedeno pravdi. Ne može biti nekažnjivosti - napisala je ona na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Odluka o izdvajanju ovih sredstava donesena je još u oktobru 2025. godine. Specijalni sud osnovan je 25. juna prošle godine na osnovu sporazuma između Ukrajine i Savjeta Evrope. Stvoren je po uzoru na Nirnberški tribunal i istraživaće rusku upotrebu vojne sile protiv suvereniteta Ukrajine, prikupljati dokaze i pripremati optužnice protiv najviših političkih i vojnih lidera.
Prema izvorima Dojče Vele, tribunal planira da procesuira najmanje 20 ljudi, ali publikacija ne imenuje konkretna imena.
U oktobru 2025. godine, Kaja Kalas je rekla da se 26 od 27 država članica EU složilo da postanu učesnici u tribunalu, ne precizirajući koja je država odbila.

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Roboti i vještačka inteligencija uspjeće da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti, saopštio je najbogatiji čovjek Ilon Mask i dodao da će u svijetu biti više robota nego ljudi, kao i da će svaki čovjek imati ili željeti da ima jednog.
- To znači da u jednom trenutku nećete moći ni da smislite šta da tražite od robota. Biće takvo obilje dobara i usluga - rekao je Mask u razgovoru sa kopredsjedavajućim Upravnog odbora SEF Larry Fink u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Na pitanje kako u takvom scenariju vidi svrhu ljudskog postojanja, Mask je rekao da je nemoguće obilje za sve, ali da je on, uprkos tome, veoma optimističan, prenosi B92.
- Mislim da će svako na zemlji imati jednog humanoidog robota i željeti jednog. Ko ne bi želeo robota koji bi, pod pretpostavkom da je veoma bezbjedan, pazio na vašu djecu i brinuo se o vašem ljubimcu ili starim roditeljima - naveo je Mask.&nbsp;
On je dodao da je cilj kompanije SpaceX da poveća vjerovatnoću da civilizacija ima sjajnu budućnost i ''da se život i svijest prošire izvan Zemlje''.
- SpaceX se bavi unapređenjem raketne tehnologije do tačke u kojoj možemo da proširimo život i svijest izvan Zemlje - na Mjesec, na Mars, a na kraju i na druge zvjezdane sisteme. Mislim da uvijek treba da posmatramo svijest i život kakav poznajemo kao nešto krhko i delikatno, jer prema našem najboljem znanju ne znamo za postojanje života bilo gdje drugdje - rekao je Mask.

Mask: Roboti će zadovoljiti sve ljudske potrebe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 64 USD budući da je američki predsjednik Donald Trump u Davosu povukao prijetnju carinama grupi evropskih zemalja u sporu oko Grenlanda, uz paralelnu postepenu normalizaciju snabdijevanja iz Venecuele.&nbsp;
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 97 centi nižoj cijeni od 64,27 dolara, dok je na američkom bio jeftiniji 93 centa i koštao je 59,69 dolara, prenosi Hrportfolio.
Raspoloženje na tržištima obilježile su počekom sedmice napetosti u odnosima SAD i EU zbog Grenlanda.
Trump je kazao da SAD-u treba Grenland, danska autonomna teritorija, radi nacionalne sigurnosti. Kopenhagen je odgovorio da nije spreman da prepusti ostrvo, uz podršku grupe evropskih zemalja, a Trump im je zaprijetio carinama.
EU je potom suspendovao trgovinski sporazum sa SAD-om.
Trump je u srijedu u Davosu povukao prijetnju carinama, rekavši da je utvrđen "okvir budućeg sporazuma koji će se odnositi na Grenland".
Teg cijenama bili su i nagovještaji normalizacije snabdijevanja iz Venecuele.
Izvoz venecuelske nafte u okviru sporazuma o snabdijevanju sa SAD-om dostigao je u srijedu oko 7,8 miliona barela, pokazali su podaci o praćenju brodova i dokumenti državne naftne kompanije PDVSA.
Trgovačke kuće Vitol i Trafigura dobile su preliminarne američke dozvole za prodaju venecuelanske nafte, ali ponuda još nije značajno stanjila zalihe PDVSA-e, nabujale tokom američke blokade izvoza, koja je trajala gotovo mjesec.
U takvim se se uslovima u skladištima u Venecueli i na tankerima usidrenim uz njenu obalu nagomilale desetine miliona barela i PDVSA je smanjila proizvodnju, u prvom redu u glavnoj naftnoj regiji Orinoco, jer joj je nestalo skladišnog prostora.
Polazak barela iz Venecuele potisnuo je u drugi plan probleme u proizvodnji u Kazahstanu.
Tengizchevroil je privremeno u ponedjeljak obustavio proizvodnju u poljima Tengiz i Korolev zbog požara u trafostanicama. Kompanija je otkazala pet pošiljki nafte koje je trebalo da budu otpremljene u inostranstvo u januaru i februaru, što po nekim procjenama odgovara 600 do 700 hiljada tona nafte, rekla su tri izvora.
Polje Tengiz proizvodi više od 40 odsto kazahstanske nafte i kondenzata. Kazahstan je u periodu od januara do septembra prošle godine bio u prosjeku proizvodio oko 2,1 milion barela dnevno.
Proizvodnja u Tengizu mogla bi biti obustavljena od sedam do deset dana, rekli su u utorak izvori u industriji.
Tokom poslijepodneva francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na X-u da je francuska mornarica, uz potporu nekoliko saveznika, presrela u "međunarodnim vodama" Mediterana &nbsp;tanker "pod međunarodnim sankcijama" na putu iz Rusije, zbog sumnje, kako je napisao, da plovi pod "lažnom zastavom".
Operacija je izvedena u suradnji s Britanijom koja je prikupila i podijelila informacije, omogućivši presretanje, rekli su neimenovani francuski vojni zvaničnici. Tanker Grinch plovio je pod lažnom zastavom Komora, dodali su, a posada je indijska.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu bio skuplji 22 centa i koštao je 62,94 dolara.

Davos i Venecuela spustili cijene nafte prema 64 dolara

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da Iran želi da stupi u pregovore, čime je nagovijestio moguće diplomatsko otvaranje nakon perioda povišenih tenzija između dvije zemlje.
- Iran želi da razgovara i mi ćemo razgovarati - rekao je Tramp tokom ceremonije potpisivanja Povelje mira (Board of Peace Charter), koja je održana na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
Ova izjava dolazi u trenutku osjetljivih odnosa. Samo dan ranije, u srijedu, Tramp je uputio oštro upozorenje da Iran ne smije da nastavi svoj nuklearni program, nagovijestivši da bi takav potez mogao biti okidač za vojne udare.
Pored nuklearnog pitanja, odnosi su zategnuti i zbog nemira u Iranu. Prošle sedmice američki predsjednik je izjavio da je spreman da pokrene operacije ukoliko Iran odgovori silom na proteste.
Tramp je u međuvremenu ublažio retoriku, sugerišući da je Teheran prestao s nasiljem nad demonstrantima nakon njegovog direktnog upozorenja.

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Tradicionalna manifestacija Veče vina i koštanja, u organizaciji Turističke organizacije (TO) Podgorica, biće održana u utorak na trgu kod Sahat-kule.
- Cilj ovog događaja je promocija eno-gastro ponude Podgorice i podgoričkog regiona, a posjetioci će biti u prilici da uživaju u ukusima i mirisima pečenih koštanja i kuvanog vina - navodi se u saopštenju organizatora.
Manifestacija počinje u 19 sati i organizuje se uz podršku kompanije Plantaže.

Veče vina i koštanja u utorak kod Sahat-kule

Crnogorska muzičarka i bubnjarka Dolce Hera biće gošća emisije "Znak Podznak", u kojoj će sa gledaocima podijeliti do sada nepoznate detalje iz svog ličnog i profesionalnog života.
Emisiju „Znak Podznak“ gledajte večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI8HeZg9EDAE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dolce Hera gošća emisije „Znak Podznak“

Gost emisije Jutro s Majom biće Matija Gredić, mladi crnogorski glumac koji je vrlo rano napravio veliki iskorak dobivši ulogu u MGM-ovoj seriji Robin Hud, u kojoj je glavna zvijezda Šon Bin. Nakon tog međunarodnog iskustva, Matija nastavlja da gradi glumački put između domaće scene i stranih produkcija, a u emisiji će govoriti o prvim profesionalnim izazovima i očekivanjima
Gost emisije biće i Petar Pejaković, reditelj i osnivač dramskog studija Prazni prostor, koji već više od 20 godina djeluje kao jedna od najvažnijih škola glume u Crnoj Gori. Kroz njegov studio prošle su generacije mladih ljudi koji su nastavili formalno obrazovanje na akademijama i fakultetima dramskih umjetnosti u zemlji i regionu, a Petar je danas prepoznat kao jedan od najposvećenijih i najvoljenijih pedagoga na domaćoj sceni.
Gosti/panelisti su Marija Vujović glumica, Doroteja Bušković studentkinja III godine pozorišne režije i Kristijan Blečić glumac.

"Jutro s Majom" Gosti Matija Gredić i Petar Pejaković

Od ponedeljka ni jedna crnogorska granica neće biti prohodna za prevoz robe, a osim vozila hitnih službi i onih koja prevoze ljekove, stoku i eksplozivna sredstva, neće proći nijedan kamion, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/blokirace-granicne-prelaze-moze-doci-do-nestasica">Pobjeda</a>.&nbsp;
Saobraćaj će za ostala vozila biti otvoren.
To, kako su poručili iz Udruženja prevoznika, može dovesti do nestašice robe u trgovinama i energenata.
Uprava policije je dozvolila da protest kamionskih prevoznika traje 72 časa, ali su, kako je rekao njihov predstavnik Đordjije Lješnjak, oni tražili dozvolu da protest traje do ispunjenja njihovih zahtjeva koji se odnose na povraćaj akcize, PDV-a, reorganizaciju rada na granicama u dijelu kontrole i beneficirani radni staž.
Očekuju da država za njih ispregovara bolje uslove i kada je riječ o šengenskim pravilima, te im omogući da se vozači ne tretiraju kao turisti.
Iako je neposredno nakon prekjučerašnjeg sastanka predstavnika Udruženja sa ministrom finansija i direktorima Uprave carina i Poreske uprave bilo nagovještaja da bi se problemi u sektoru transporta mogli početi rješavati, bez obzira što im je odbijen ključni zahtjev za povraćaj kompletnog iznosa akcize na gorivo, većina članova Udruženja ipak nije zadovoljna rezultatom sastanka.
Predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Vesko Šljivančanin je Pobjedi nakon prekučerašnjeg sastanka sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, direktorima Uprave carina i Poreske uprave Majom Vučinić i Savom Laketićem, te generalnom direktoricom za poreski i carinski sistem Biljanom Peranović kazao da su dobili obećanja da će zajednički i partnerski doći do rješenja.
Ipak, nijesu im izašli u susret u pogledu povraćaja kompletne akcize na gorivo u iznosu od 44 centa po litru, umjesto trenutnih 11 centi, zbog, kako im je rečeno, evropske regulative.
Za mogućnost eventualnih subvencija druge vrste ministar Vuković im je, kako je naveo Šljivančanin, kazao da će razmotriti eventualne modele.
Prevoznicima je rečeno i da se radi na tome da se obezbijedi veći broj fitosanitarnih inspektora kako bi se moglo produžiti radno vrijeme na granicama, ali da zbog kadrovskih ograničenja ne mogu obezbijediti dvadesetčetvoročasovnu mogućnost rascarinjenja robe. U Ministarstvu finansija su im kazali i da će raditi na tome da se poštuju zakonski rokovi za povraćaj PDV-a, pravdajući kašnjenje ranijim zaostacima.
Iz Ministarstva finansija su, nakon sastanka, saopštili da su imali konstruktivan razgovor sa prevoznicima, dodajući da su spremni za otvoren i kontinuiran dijalog koji je ključan za stabilan transportni sektor. Poručili su i da će se voditi isključivo zakonima, fiskalnim mogućnostima države i standardima Evropske unije, uz dodatno jačanje saradnje i komunikacije sa privredom.