Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Vlada je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta "Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori - remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica" - saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Kako navode, procijenjena predračunska vrijednost radova na rekonstrukciji bazena crvenog mulja, prema Glavnom projektu, je oko 32 miliona evra, dok vrijednost sanacije odlagališta čvrstog otpada na KAP lokaciji iznosi 13 miliona evra.
Ćulafić je tim povodom kazao da je donošenje ove Odluke važan korak ka sanaciji jedne od najvećih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori i da resorno ministarstvo time još jednom pokazuje kontinuiran napor na zaštiti i unapređenju stanja životne sredine.
- MERS je na ovaj način pokazalo da Zaključci, koje je Vlada nedavno usvojila, nijesu mrtvo slovo na papiru. Oni nijesu ponuda, već opredjeljenje Vlade da ovaj i slične probleme rješava odlučno i efikasno. Znamo koliko je važna remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada, kako sa aspekta ljudi koji žive na tom prostoru, tako i za naš evropski put - istakao je ministar Ćulafić.
Ukazao je da sanacija bazena crvenog mulja nije tema za čije odlaganje ima prostora, kao i da je Ministarstvo iskoristilo sve mehanizme.
- Na ovaj način šaljemo poruku da smo ozbiljni i da sistemski, mjesecima, otklanjamo dugogodišnje nagomilane prepreke i da pronalazimo rješenje za jedan od zasigurno najvećih ekoloških izazova u državi - naglasio je ministar.
On je zahvalio međunarodnim partnerima - Svjetskoj banci sa kojom MERS kontinuirano i intenzivno sarađuje.
- Kako i do sada, tako i ubuduće, nastavljamo da svoj posao obavljamo temeljno, odgovorno i u opštem interesu, sa posebnim fokusom na zdravlje građana i zaštitu životne sredine - zaključio je ministar Ćulafić.

Ćulafić: Sanacija bazena crvenog mulja u Zeti od danas javni interes

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), te utvrdila javni interes za realizaciju projekta u cilju sprečavanja daljeg ugrožavanja životne sredine i zdravlja stanovništva.
Odluka je donijeta na 111. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, kada je usvojena Informacija o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada, zajedno sa Prijedlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a“.
U saopštenju Vlade se navodi da su izvještaji Uprave za inspekcijske poslove – Ekološke inspekcije, sačinjeni nakon redovnih i vanrednih nadzora, uključujući i najnovije iz juna 2025. godine, ukazali da stanje na bazenima crvenog mulja i okolini zahtijeva urgentnu reakciju.
Kao ključni uzrok problema navodi se nepridržavanje i nesprovođenje Plana za zaštitu i spašavanje od strane vlasnika, kompanije „WEG – Kolektor“ d.o.o. Berane, naročito kada je riječ o kratkoročnim mjerama, poput izgradnje sistema za orošavanje bazena. Kako se ističe, cijevi starog sistema su isječene, bunarske pumpe demontirane i van funkcije, zbog čega orošavanje bazena već godinama zavisi isključivo od atmosferskih padavina.
U okviru projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ (IWMCP), koji se finansira iz zajma Svjetske banke, izrađen je Glavni projekat rekonstrukcije bazena crvenog mulja, prema kojem je procijenjena vrijednost radova 31.676.045,36 eura, bez PDV-a.
Takođe, u sklopu istog projekta izrađen je i Glavni projekat sanacije deponije čvrstog otpada, čija je procijenjena vrijednost 12.793.587 eura, bez uračunatog PDV-a.
Imajući u vidu nalaze nadležnih institucija i potencijalne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana, Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica“.

1084x550

Vlada odobrila hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i opasnog otpada u KAP-u

Bivši rudnik olova i cinka Brskovo je kontaminirani lokalitet sa potvrđenim prisustvom žive u zemljištu i vodama, a projekat njegove remedijacije direktno je povezan sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela, poručeno je sa sastanka u Mojkovcu.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) su saopštili da je u tom gradu održan informativni sastanak povodom početka projekta „Razvoj opcija za sanaciju lokaliteta kontaminiranog živom – bivši rudnik olova i cinka Brskovo, Mojkovac“.
Kako su rekli, cilj tog projekta je povećanje zaštite stanovništva i životne sredine od antropogenih emisija i oslobađanja žive i njenih jedinjenja iz rudnika Brskovo kroz sprovođenje naučno zasnovanih analiza, predlaganje rješenja za remedijaciju i jačanje zakonodavnog okvira.
- Nosilac projekta je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), dok su partneri MERS, Institut za javno zdravlje (IJZ) i nevladina organizacija Ozon. Predviđeno je da realizacija traje 36 mjeseci, a ukupan budžet je 273.880 dolara - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su na sastanku nosioci i partneri na projektu upoznali predstavnike lokalne samouprave sa osnovnim informacijama o projektu, kao i daljim koracima.
Generalna direktorica Direktorata za ekologiju u MERS-u, Lana Radunović, ukazala je na to da bivši rudnik Brskovo, koji je bio aktivan u periodu od 1976. do 1991. godine, danas predstavlja kontaminirani lokalitet sa potvrđenim prisustvom žive u zemljištu i vodama.
- Akreditovana laboratorijska ispitivanja sprovedena tokom 2024. godine ukazala su na zabrinjavajuće koncentracije žive, koje se na pojedinim tačkama kreću u rasponu od 24 do čak 556 ppm - rekla je Radunović.
Posebnu pažnju, kako je kazala, izaziva činjenica da rijeka Rudnica protiče kroz rudničke strukture i uliva se u rijeku Taru, prirodno dobro pod zaštitom UNESCO-a.
- Ovakva hidrografska povezanost otvara ozbiljna pitanja potencijalnog izlaganja stanovništva, ali i dugoročnog, kumulativnog uticaja na biodiverzitet, zemljište i vodne resurse šireg područja - naglasila je Radunović.
Ona je ocijenila da ovo pitanje ima za Crnu Goru zdravstveni, ekološki i ekonomski značaj, naročito u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU).
- Projekat je direktno povezan sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Minamata konvencije o živi, posebno u dijelu koji se odnosi na ispuštanja u vodu i zemljište, upravljanje otpadom koji sadrži živu, kontaminirane lokalitete, kao i pitanja zdravlja, istraživanja i monitoringa - navela je Radunović.
Istovremeno, kako je kazala, projekat daje konkretan doprinos usklađivanju sa novom EU Direktivom o monitoringu i otpornosti zemljišta, što je od posebnog značaja u okviru Poglavlja 27.
- Važno je naglasiti da ovaj projekat ne finansira samu sanaciju, već stvara neophodnu osnovu za donošenje odluka o najefikasnijim i najodrživijim rješenjima - dodala je Radunović.
Ona je, kako je saopšteno, posebno istakla ulogu Opštine Mojkovac, koja je u tom projektu ravnopravan partner.
- MERS ostaje snažno posvećeno ovom procesu, u saradnji sa EPA, IJZ i lokalnom zajednicom - poručila je Radunović.
Koordinatorka projekta, Gordana Đukanović iz EPA, predstavila je ključne aktivnosti projekta, navodeći da je fokus na sagledavanju trenutnog stanja životne sredine na lokalitetu bivšeg rudnika Brskovo, kroz analize zemljišta, vode i vazduha, sa ciljem utvrđivanja prisustva žive i mogućih rizika po zdravlje ljudi i prirodu.
U saopštenju se navodi da će, na osnovu tih analiza, projekat razmotriti opcije za remedijaciju i rekultivaciju kontaminiranog područja, kako bi se identifikovala održiva rješenja za smanjenje ekoloških i zdravstvenih rizika.
- Projekat takođe predviđa procjenu izloženosti lokalnog stanovništva, kao i unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti upravljanja starim kontaminiranim lokacijama, u skladu sa evropskim standardima - kaže se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da je istaknuta važnost partnerskog odnosa sa Opštinom Mojkovac i uključivanja lokalne zajednice u sve faze realizacije projekta.
- Članovi Upravnog odbora projekta i predstavnici IJZ-a Borko Bajić i direktorica Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju Enisa Kujundžić govorili su o značaju humanog biomonitoringa i podizanja svijesti javnosti, dok je predstavnik Ministarstva zdravlja u upravnom odboru Adnan Efović ukazao na štetne efekte žive po zdravlje ljudi i važnost preventivnih mjera - kaže se u saopštenju.

Projekat remedijacije Brskova stvara neophodnu osnovu za najefikasnija i najodrživija rješenja

Crnogorska ekonomija je nastavila stabilan rast u prošloj godini, predvođen snažnom potrošnjom, rastom zarada i kontinuiranom investicionom aktivnošću, ocijenili su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i dodali da su taj napredak podržali ulaganjem od 215 miliona eura.
Šef EBRD-a u Crnoj Gori, Remon Zakaria, saopštio je danas prilikom predstavljanja glavnog Izvještaja o tranziciji od prošle do ove godine, pod nazivom Hrabri stari svijet, da je Crna Gora tokom prethodne godine nastavila da pokazuje snažan ekonomski zamah.
- EBRD je sa ponosom podržao taj napredak rekordnim ulaganjem od 215 miliona eura kroz 18 projekata u ključnim sektorima. Ovi rezultati odražavaju povjerenje naših partnera, Vlade i privatnog sektora i potvrđuju našu dugoročnu posvećenost zelenoj tranziciji, povezivanju, ekonomskom razvoju i otpornosti Crne Gore - rekao je Zakaria.
On je naveo da od tih 18 projekata, 47 odsto investicija ima kvalifikaciju zelene, 67 odsto projekata uključuju rodnu i ekonomsku inkluziju kao komponentu.
- Naša strategija koja se odnosi na Crnu Goru je trojaka, gdje se fokusiramo na zelenu tranziciju kao ključni prioritet. Drugi stub se tiče konektivnosti ili povezanosti, što donosi veće prilike za trgovinsku razmjenu, turizam i ekonomski razvoj zemlje uopšte - rekao je Zakaria.
On je kao treću komponentu naveo osnaživanje konkurentnosti privatnog sektora, gdje EBRD radi blisko sa lokalnim finansijskim institucijama koje posluju u Crnoj Gori i koje sprovode projekte zajedno s njima i drugim donatorima, prvenstveno EU i time podržavaju različite programe za mala i srednja preduzeća i uključivanje mladih i žena u tržište rada.&nbsp;
- Fokusirali smo se na dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica koja je podržana i od EU. Osim toga, u sektoru energetike radimo paralelno sa različitim partnerima kao što je Evropska investiciona banka (EIB) na razvoju infrastrukture i posebno željeznice i transportnih veza - dodao je Zakaria.
Kad je riječ o javnim politikama, EBRD je veoma aktivan i pruža podršku regulatornom okruženju za razvoj u brojnim oblastima, kao što je podrška Vladi u pogledu novog Zakona o energetici ili uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda.
- Radimo i sa Željezničkim prevozom Crne Gore na izradi jednog ugovora o javnim uslugama kako bi se poboljšao kompenzatorni mehanizam, unaprijedio kvalitet usluga i održivost finansiranja - kazao je Zakaria.
Prema njegovim riječima, nalazi ovogodišnjeg Izvještaja o tranziciji naglašavaju značaj politika usmjerenih ka budućnosti u suočavanju sa demografskim i ekonomskim promjenama.
- Mi ostajemo spremni da nastavimo partnerstvo sa Crnom Gorom u cilju ostvarivanja održivog rasta, moderne infrastrukture i novih prilika za njene građane - kazao je Zakaria.
Direktor za tranzicioni uticaj i globalnu ekonomiju, Alexander Plekhanov, kazao je da postoji sve više starih ljudi, a manje mladih, i da to predstavlja problem.
- Glavni problem jeste da ekonomski model na koji smo navikli, a koji je uglavnom izgrađen u 20. vijeku, dakle socijalna država sa penzijama, zdravstvom i obrazovanjem, se uglavnom zasniva na velikom broju mladih ljudi, a ne velikom broju starih. I sada, kada idete u suprotnom smjeru, kada se ti brojevi promijene, to kreira dosta tenzija u društvu - rekao je Plekhanov.
Kako smatra, pitanje nije kako ćemo da imamo više mladih ljudi, već kako društva mogu da se prilagode novoj realnosti i novoj ekonomiji i da izgrade razumne ekonomije za starija društva.
- Mislim da je velika razlika između našeg i izvještaja drugih organizacija, jer naš detaljnije gleda na političku ekonomiju, dakle šta ljudi misle i kako možete da ubijedite ljude da promijene ekonomski model - kazao je Plekhanov.
Viši menadžer za evaluaciju, Oskar Andruszkiewicz, saopštio je da svaka zemlja u koju EBRD ulaže ima svoju strategiju.
Kod Crne Gore prioriteti manje više ostaju isti - unapređenje konkurentnosti privatnog sektora, podrška regionalnoj konektivnosti i integraciji u smislu prekograničnog transporta i osnaživanja prekograničnih energetskih veza i treći je produbljivanje zelene tranzicije.
Prema njegovim riječima, EBRD je značajno uložio u Crnu Goru.
- U periodu od 2017. do 2024. godine, govorimo o 490 miliona eura - precizirao je Andruszkiewicz.
U tom periodu, riječ je o 773 eura po stanovniku, što u 38 zemalja u kojima je prisutan EBRD, Crnu Goru stavlja na prvo mjesto.
- To vam kazuje da banka ima visok stepen posvećenosti i ulaganja za zemlju ove veličine - rekao je Andruszkiewicz.
Izvještaj o tranziciji, kako je saopšteno, ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i šire. Analizira kako brzo stareća društva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast, tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podrške preduzetništvu.
Prema izvještaju, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što povećava dugoročne fiskalne i pritiske na tržište rada. Očekuje se da će starenje stanovništva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast širom Evrope.&nbsp;
- Proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja učešća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i korišćenja migracija, mogle bi ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve više oblikuje političke prioritete — često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj zaštiti u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije - navodi se u izvještaju.
EBRD je vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori, sa ukupno 1,08 milijardi eura uloženih u 106 projekata do danas, čime se podržavaju održivi razvoj zemlje, infrastruktura, rast privatnog sektora i regionalna integracija.

EBRD podržao napredak ekonomije sa 215 miliona eura

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 5,03 milijarde eura, što je 7,2 odsto više u odnosu na 2024.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 572,3 miliona eura, što je sedam odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 9,3 odsto veći i iznosio je 4,46 milijardi eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,8 odsto i manja je u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 15,1 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 136,9 miliona eura, koje čine električna energija 95,5 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 1,1 milijardu eura, koje čine drumska vozila 420,1 milion eura i ostalo.&nbsp;
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 153,3 miliona eura, Bosna i Hercegovina 56,9 miliona i Slovenija 37,7 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 777,8 miliona eura, Kina 549,3 miliona i Njemačka 452,8 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska razmjena 5,03 milijarde eura

S&amp;P 500 dostigao je u srijedu novi rekordni nivo, prvi put dosegnuvši sedam hiljada bodova, prije nego što se povukao, nastavljajući biti pod pritiskom nakon najnovije odluke Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
&nbsp;Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je ranije tokom sesije porastao 0,3 odsto na rekordnih 7002,28 bodova u jednom danu. Dow Jones Industrial Average takođe je bio stagniran, dok je Nasdaq Composite porastao 0,3 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Fed je zadržao svoju referentnu kamatnu stopu stabilnom u ciljanom rasponu od 3,5 odsto do 3,75 odsto. Trgovci će sada tražiti naznake o dugoročnijim promjenama monetarne politike.&nbsp;
&nbsp;Prinosi državnih obveznica porasli su nakon odluke, jer je izjava centralne banke otkrila da se ekonomska aktivnost širi solidnim tempom i da je stopa nezaposlenosti pokazala neke znakove stabilizacije.
- Mislim, i mnogi moji kolege misle, da je teško pogledati dolazne podatke i reći da je politika u ovom trenutku značajno restriktivna - rekao je predsjednik Fed-a Jerome Powell tokom svoje konferencije za novinare.
Raniji rast šireg tržišta podstaknut je rastom dionica čipova nakon optimističnih rezultata zarade. Dionice Seagate Technology skočile su 20 odsto nakon što su zarada i prihodi kompanije za infrastrukturu za čuvanje podataka u drugom tromjesečju premašili očekivanja analitičara.

Indeksi blago porasli

Kompanija Er Srbija saopštila je da od danas uvodi ekonomsku tarifu samo sa ručnim prtljagom na linijama Beograd-Tivat i Beograd-Podgorica.
U saopštenju kompanija je navela da je ta tarifa namijenjena putnicima koji putuju sa ručnim prtljagom i žele kvalitetnu uslugu po pristupačnoj cijeni, a posebno је pogodna za vikend putovanja, kraće odmore, kao i česta poslovna putovanja između Srbije i Crne Gore, uz maksimalnu fleksibilnost i kontrolu troškova.
- Uvođenjem nove tarife na ovim letovima, nacionalni avio-prevoznik omogućava veći izbor i dodatnu vrijednost putnicima, uz istovremeno obezbjeđivanje kontinuiranog kvaliteta i pouzdanosti svoje usluge - istakla je Er Srbija.
Kompanija je ukazala da dodatne mogućnosti izbora tarifa u segmentu kratkih regionalnih letova predstavljaju deo šireg poslovnog plana Er Srbije, usmjerenog na modernizaciju i usklađivanje sa aktuelnim očekivanjima putnika.
Pored optimizacije ponude, cilj je i jačanje konkurentnosti na tržištu, kao i razvoj usluga koje doprinose boljem iskustvu putovanja, navela je Er Srbija.

1250x600

Er Srbija uvodi nove tarife za putnike sa ručnim prtljagom na letovima za Crnu Goru

U Crnoj Gori je u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno 36,08 hiljada dolazaka i 75,7 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71 odsto ostvarili su strani, a 29 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 65,9 odsto, glavnom gradu 18,2 odsto, planinskim mjestima 9,4 odsto i ostalim mjestima 6,5 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

U decembru ostvareno 75,7 hiljada noćenja

Udruženje prevoznika Crne Gore obustaviće granične blokade teretnog saobraćaja, odlučili su njegovi predstavnici nakon pregovora sa Vladom.
Dogovoreno je, između ostalog, da se transportnim firmama porez na dodatu vrijednost (PDV) vraća u zakonskom roku, da će biti napravljen predlog beneficiranog radnog staža za vozače, da će se o višem povratu akciza razgovarati sa evropskim partnerima, kao i odredbi ETIAS, te da će biti produženo radno vrijeme određenih graničnih inspekcija, prenose Vijesti.
Udruženje je u ponedjeljak počelo blokadu teretnog saobraćaja na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Protest je trebalo da traje do danas do 12 sati.
Kamiondžije su blokadu organizovali tražeći izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.
Obustava prometa je bila i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka – rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.

Udruženje prevoznika obustavlja granične blokade teretnog saobraćaja

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.