Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

<p>Slovenački filozof <b>Slavoj Žižek</b> u komentaru za <i>Kijev Indipendent</i> povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.</p>
<p>Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.</p>
<h3>Globalna igra moći</h3>
<p>Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je <b>Vladimir Putin </b>možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom,<b> Benjamin Netanjahu</b> i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.</p>
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
<p>Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje <b>Janis Varufakis, Ričard Volf</b> i <b>Džon Mirsheimer, </b>koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.</p>
<p>Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.</p>
<p>Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.</p>
<p>„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.</p>
<h3>Opasna zabluda</h3>
<p>Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.</p>
<p>Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.</p>
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
<p>Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.</p>
<p>U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.</p>
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
<p>Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.</p>
<p>Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.</p>
<p>Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.</p>
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
<p>Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.</p>
<p>Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.</p>

Portal ETV

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

<p>Dok se u našim krajevima tek pale novogodišnje svjećice i priprema praznična trpeza, stanovnici istočne hemisfere su već uveliko zakoračili u 2026. godinu. Od pacifičkih ostrva do blještavog Sidneja, svijet je ušao u novu godinu uz neviđene vatromete i poruke mira, prenose Nezavisne.</p>
<h2>Prvi u 2026. godini: Kiribati i Samoa</h2>
<p>Kao i svake godine, prvi su Novu godinu dočekali stanovnici pacifičkih ostrva Kiribati i Samoa. U 11 časova po našem vremenu, uz tradicionalne plesove i skromnije, ali srdačne proslave, ovi arhipelagi su prvi otvorili kalendar za 2026.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMimiMefoInfo%2Fstatus%2F2006319556663337440%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006319556663337440%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Novi Zeland tačno u podne</h2>
<p>U 12 sati po našem vremenu, 2026. stigla je na Novi Zeland. To je prva velika država koja dočekuje Novu godinu, a njihov vatromet sa vrha Sky Tower-a (visokog 328 metara) u Oklandu važi za jedan od najljepših jer se vidi iz cijelog grada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaqib15102312%2Fstatus%2F2006421499188752747%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006421499188752747%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Spektakl u Sidneju: 12 minuta čiste magije</h2>
<p>Dva sata kasnije (u 14 sati po našem vremenu), oči cijelog svijeta bile su uprte u Australiju. Sidnej je ponovo opravdao titulu „svjetske prijestonice dočeka“. Iznad čuvene Opere i Lučkog mosta ispaljeno je više od 8 tona pirotehnike.</p>
<p><b>Zanimljivost:</b> Ove godine Sidnej je uveo nove „eko-vatromete“ sa minimalnom emisijom dima, a vizuelni spektakl je bio fokusiran na motive okeana i zaštite prirode.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPopCrave%2Fstatus%2F2006372507037859966%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006372507037859966%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Japan i Južna Koreja: Tradicija i tehnologija</h2>
<p>U 16 sati po našem vremenu, Nova godina je stigla u Japan i Južnu Koreju. Milioni ljudi su se okupili kod hramova, ali i u centru Tokija. Umjesto klasičnog vatrometa, Šibuja je ove godine ponudila nevjerovatan „light show“ sa preko 3.000 dronova koji su na nebu formirali simbole sreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEntreLineaHQ%2Fstatus%2F2006418204566970726%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006418204566970726%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Seulu je tradicionalno 33 puta zazvonilo džinovsko zvono Bosingak.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGettyImagesNews%2Fstatus%2F2006410644266901568%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006410644266901568%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Kina i Hong Kong: Blještavilo iznad Viktorija Harbora</h2>
<p>U 17 sati, uz nevjerovatnu buku petardi i vatrometa, 2026. je stigla u Kinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAltoConsciente%2Fstatus%2F2006423298108768330%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423298108768330%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Hong Kong je priredio "Simfoniju svetlosti" koja je obasjala nebodere, dok su sat vremena kasnije (u 18 sati) u novu godinu ušli Vijetnam, Tajland i Kambodža.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKayvanSabouri%2Fstatus%2F2006423877665305063%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423877665305063%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Ko je sljedeći na redu?</h2>
<p>U ovim trenucima, proslave se polako pomjeraju ka zapadu:</p>
<p><b>Dubai:</b> Očekuje se jedan od najvećih vatrometa ikada oko Burj Khalife (u 21 po našem).</p>
<p><b>Moskva:</b> Crveni trg će zablistati u 22 sata.</p>
<p><b>Evropa i Balkan:</b> Mi smo na redu zajedno sa Parizom, Berlinom i Rimom.</p>
<h2>Putovanje dugo 26 sati</h2>
<p>Da cijela planeta uđe u novu 2026. godinu potrebno je ukupno 26 sati, zbog specifičnosti vremenskih zona i Međunarodne datumske granice. Nakon nas, slavlje se seli preko Atlantika u Brazil (oko četiri sata po našem), zatim u Njujork (šest sati) i Los Anđeles (devet sati).</p>
<p>Posljednji će u 2026. godinu ući stanovnici Američke Samoe, sutra oko 11 sati po našem vremenu, dok će nenaseljena ostrva Bejker i Hauland biti posljednje tačke na planeti koje će ući u novi kalendar, dva sata nakon toga.</p>

(VIDEO) Spektakularni prizori prvih dočeka 2026. godine

<p>Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru - izjava je koju je dao njemački vojni istoričar, profesor <b>Sonke Najcel</b>, a koja je uzburkala njemačku i širu evropsku javnost.</p>
<p>Dok neki analitičari vjeruju da je Rusija, koja se bori da postogne svoje ciljeve u Ukrajini, najveća vojna prijetnja, Najcel se ne slaže. U razgovoru za<a href="https://www.ardaudiothek.de/episode/urn:ard:episode:fab92159796522c5/" target="_blank"> njemački NDR </a>on preporučuje NATO-u da se pripremi za najgori scenario.&nbsp;</p>
<p>S njegove tačke gledišta, njemačka vojska Bundesver je nefunkcionalni sistem i svaka reforma će biti ogroman zadatak za vladu u Berlinu.</p>
<p>Najcel vjeruje da će vlada preduzeti neke reformske mjere, ali da je malo vjerovatno da će to biti intervencije koje su Nemačkoj i Evropi zaista potrebne na vojnom ili odbrambenom polju. Disfunkcionalni njemački Bundesver, prema njegovim riječima, treba da se fokusira na tri ključna sektora: obrana od bespilotnih letjelica, protivvazdušna odbrana i municija.</p>
<h2>Nepredvidiva Kina</h2>
<p>- Ulje na vatru dodaje neprekidna buka kineske vojske na obali Tajvana - upozorava vojni analitičar <b>Stefan Neiman</b>.&nbsp;</p>
<p>Kao rezultat toga, neki stručnjaci strahuju da bi se moćni kineski lider Si Đinping mogao osjetiti ohrabrenim i rizikovati napad na Tajvan u sjenci rata u Ukrajini. Kineska vlada već dugo tvrdi da je Tajvan dio njene teritorije, iako Tajvan funkcioniše kao nezavisna zemlja sa sopstvenom vladom i sistemom.</p>
<p>Peking je posljednjih godina pojačao svoje vojne vježbe u blizini Tajvana, što je dio strategije za povećanje pritiska na tu ostrvsku državu. Vojne vježbe uključuju pomorske i vazdušne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu tajvansku infrastrukturu. Takve aktivnosti su osmišljene da zastraše tajvanski narod i pokažu kinesku vojnu moć.</p>
<p>Kina je u više navrata prijetila da će upotrijebiti silu ako se Tajvan formalno proglasi nezavisnom državom. Ove prijetnje su pojačane velikim vojnim vježbama i demonstracijama sile koje uključuju najnoviju vojnu tehnologiju, kao što su nosači aviona i najsavremeniji borbeni vazduholovi. Tajvan je ojačao svoju odbranu i povećao vojnu spremnost kao odgovor, ali ostaje u velikoj mjeri oslonjen na američku podršku.</p>
<h2>Takav rat bio bi katastrofa za cijeli svijet</h2>
<p>Amerika ima dugogodišnju posvećenost odbrani Tajvana, što je dio Zakona o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine. Ovaj zakon predviđa da će SAD osigurati Tajvanu sredstva za samoodbranu. U posljednje vrijeme, SAD su ojačale svoje vojno prisustvo u regiji i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi se osiguralo da je ostrvo u stanju da se odbrani od moguće kineske agresije. Američki ministar obrane <b>Pit Hegset</b> pružio je Tajvanu ono što on naziva paketom za "uvjerljivo odvraćanje", što znači da će SAD osigurati da Kina ne može lako napasti ostrvo.</p>
<p>Mogućnost rata između SAD i Kine najviše zabrinjava analitičare. Takav sukob bi imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i uništio bi svjetsku ekonomiju. Kina je značajno povećala svoje vojne sposobnosti posljednjih godina, uključujući razvoj naprednih raketnih sistema, nosača aviona i drugih vojnih tehnologija. Pored toga, Kina se angažuje u zajedničkim vojnim vježbama s drugim zemljama kao što su Iran i Rusija, dodatno jačajući svoj antizapadni vojni savez i sposobnosti.</p>

Njemački profesor upozorava: Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru

<p>Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.</p>
<p>U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.</p>
<p>Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.</p>
<p>Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.</p>
<p>Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.</p>
<p>Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.</p>
<p>U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.</p>
<p>Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.</p>
<p>U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.</p>
<p>Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.</p>
<p>Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.</p>
<p>Dva sata kasnije, Sidnej<b> </b>je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn<b> </b>i Adelejd u ponoć.</p>
<p>U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.</p>
<p>U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Američka Samoa<b> </b>i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.</p>

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

<p>Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) <b>Nikola Mugoša</b> podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.</p>
<p>On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).</p>
<p>Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.</p>
<p>- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.</p>
<p>On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.</p>

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

<p>Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade <b>Milojko Spajić</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa <b>Kristofom Kotoarom</b>, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.</p>
<p>Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.</p>
<p>Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.</p>
<p>- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.</p>
<p>Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.</p>
<p>Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.</p>
<p>Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.</p>

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

<p>Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.</p>
<p>Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.</p>
<p>Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.</p>
<p>Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.</p>
<p>Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;</p>
<p>- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.</p>
<p>On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.</p>
<p>- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.</p>
<p>Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.</p>
<p>Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.</p>
<p>- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.</p>
<p>Početak utakmice zakazan je za 18 sati.</p>

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

<p>Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.</p>
<p>- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.</p>
<p>Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;</p>
<p>- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;</p>
<p>Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;</p>
<p>- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;</p>
<p>- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;</p>
<p>Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.</p>

Tag: svijet