Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
- Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda- rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
<h2>Građani o najavljenim poskupljenjima</h2>
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja.
- Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem- kazao je.
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
- U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima- navodi on. 
 
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
- Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti- kaže Lidija za RSE.
Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
- Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa- kazala je.
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
- Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste- smatra Vera.
<h2>Šta o poskupljenjima kaže struka</h2>
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana.
- Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno- kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda.
- Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu- smatra.
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda:
- Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka- ističe ekonomski analitičar.
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić.
<h2>Nova godina donosi nova poskupljenja</h2>
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
<h2>Veći računi za komunalne usluge</h2>
Podgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
- Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura- navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima.
<h2>Skuplje usluge advokata</h2>
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
<h2>Vlada uvodi novi porez</h2>
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta.&nbsp;
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.
Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnu Goru u novoj godini čekuju nova poskupljenja

Porast prodaje goriva u Crnoj Gori prati rast bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je namjera da se iz džepova građana godišnje izvlači iznos od četiri miliona eura kroz markiranje potpuno neopravdan, jer se na to gorivo već plaćaju porez na dodatu vrijednost i akcize, ocijenio je predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi napomenuo da je posebno sporno što bi firma &nbsp;koja bi obavljala taj posao imala mogućnost za uspostavljanje paralelnog nadgledanja granica Crne Gore, što je u interesu jedne od zemalja regiona, a što je istovremeno razlog da se ovim problemom, pored pristupanja s ekonomskog aspekta, bave i Agencija za nacionalnu bezbjednost i Vojno-bezbjednosna agencija.
- Rast prodaje goriva, koja je otprilike 400 miliona litara na godišnjem nivou, je skoro identičan u posljednjem vremenu rastu BDP-a. Prodajom tog goriva na pumpama ne može da se napravi nikakav prekršaj koji bi doveodo toga da država bude oštećena, jer ste već platili PDV i ne možete naplatiti jedan cent dodatno - pojasnio je.
Suštinski problem u ovom slučaju vidi kada je riječ o nastojanju da se uspostavi kontrola prelaska granica u Crnoj Gori, a iznos od četiri miliona eura godišnje, koliko bi se kroz ovu aktivnost ubiralo, omogućio bi da se angažuje između 50 i 70 službenika koji bi bili zaduženi za nadzor nad granicama.
- Uz par kamera, koje bi, naravno, služile da se prati okruženje, zvanično, da ne bi došlo do nekog incidenta, mogao bi se imati paralelni nadzor granica Crne Gore, a firma koja je 'nacrtana' da dobije taj posao povezana je sa jednom bezbjednostnom agencijom zemalje iz okruženja, koja nije u NATO - naglasio je.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na nestručnost kadra zaposlenog u institucijama i preduzećima koji nema profesionalne reference potrebne za obavljanje tih poslova, posebno kada je riječ o obrazovanju, budući da većina njih posjeduje diplome stečene na fakultetima u regionu bez validne reputacije ili akreditacije.
Stanić je skrenuo pažnju i na stanje u javnim preduzećima u energetskom sektoru, ocijenivši da te kompanije, umjesto da obavljaju poslove iz svoje djelatnosti, služe za masovna partijska zapošljavanja i bavljenje djelatnostima koje su u interesu određenih, sa njima povezanih subjekata, što je posebno vidljivo u Elektroprivredi Crne Gore i Rudniku uglja.
- Rudnik uglja prodaje ugalj Srbiji, što znači da nema nijedan drugi ugovor. Jedan od osnivača firme kojoj je prodavan ugalj sada je direktor Termoelektrane. Znači, vidimo jedan obrazac ponašanja gdje Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo posla. Evo samo ovo, je li bilo obećanje da će 15. novembra Termoelektrana biti na mreži? Pita li danas neko je li Termoelektrana na mreži? Danas je 27. novembar. U tim sistemima gdje je proizvodnja četiri do pet miliona kilovata struje dnevno, gdje je danas potrošnja u Crnoj Gori 12 ili 13 miliona kilovata, po ovoj hladnoći i ovim vremenskim prilikama. Takav sistem, kad ne radi posao prema onome što je ugovoreno 12 ili 13 dana mislim da neće proraditi kao ko treba do Nove godine. To stvara katastrofalne posljedice po državu, odnosno po stopu rasta BDP-a, ali i katastrofalne posljedice po sistem Elektroprivrede Crne Gore, koji je već do danas 90 miliona eura u minusu.
On je naglasio da pogubnost politike koju aktuelna vlast sprovodi danas najviše uviđaju oni koji su članove vladajuće većine podržali na izborima.
- Oni najbolje znaju, kad biraju između ljekova i hrane, gdje ih je dovela ovakva vlast. Oni najbolje znaju kad ne plate jedan račun za vodu Vodovoda u Podgorici, pa im stigne isključenje, pa moraju da plate 54 eura za uključenje, a ne imaju kvalitetnu vodu. Oni najbolje imaju uvid u efekat na koji način se vode ta javna preduzeća. To je ono što će morati da se ispravlja u budućnosti, to je ono što će morati da radi jedna nova, odgovorna, evropska i građanska vlast. I naravno, za sve ovo će trebati ozbiljna rad i ozbiljno strpljenje. Neće ovo doći ni preko noći, niti će ovi da se pravdaju kao što bilo ko misli. Tranzicija vlasti, ove vlasti koja ima tu opasnost da završi pod Veljim brdom neće biti nimalo jednostavna ili laka - zaključio je Stanić.

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je danas ekonomski brifing na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici pod nazivom „Crna Gora mora da ubrza! Kada ćemo stići standard EU - za 15 ili za 40 godina?“. Pred studentima i profesorima govorio je o ključnim izazovima ekonomije i mjerama potrebnim da se obezbijedi brži rast i dostizanje evropskog životnog standarda, saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.
- Milatović je posebno ukazao na istorijski nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, što, kako je rekao, predstavlja jedan od najvećih problema konkurentnosti crnogorske privrede. Podsjetio je da Crna Gora i dalje uvozi gotovo sve osnovne kategorije hrane - od mesa i mliječnih proizvoda do ribe, povrća i voća. Kao odgovor, kazao je da bi hitno trebalo sprovesti pet hitnih mjera: povećanje agrarnog budžeta i snažniju podršku domaćoj poljoprivredi, stavljanje na noge Razvojne banke, operativno osposobljavanje Kreditno-garantnog fonda, uvođenje subvencija za zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima i stimulisanje investicija u sektore koji stvaraju dodatnu vrijednost- navodi se u saopštenju,
Osvrnuvši se na stanje u turizmu, predsjednik je kazao da ovaj sektor, koji čini trećinu ekonomije, drugu godinu zaredom bilježi pad noćenja i da je potrebna bolja promocija destinacije i priprema turističke sezone.
- Kada su u pitanju državna preduzeća, kazao je da brojna preduzeća trpe zbog partijskog zapošljavanja i neefikasne administracije, poručivši da „partijska knjižica i dalje predstavlja glavnu diplomu“, što ozbiljno koči produktivnost i rast. Osvrnuo se i na stanje u energetskom sektoru gdje je broj zaposlenih znatno porastao u prethodnih nekoliko godina, dok rezultati ne prate takav trend- poručio je predsjednik.
Upravljanje državnim preduzećima i zajedničkim resursima opisao je kao jedno od najvažnijih ustavnih pitanja u Crnoj Gori, najavivši Deklaraciju o dobrom upravljanju državnim preduzećima koja bi trebalo da uvede više profesionalnosti, odgovornosti i potpune transparentnosti.
Predsjednik je ukazao i na nepovoljan trend da se većina stranih investicija i dalje sliva u nekretnine, umjesto u razvojne projekte.
Inflacija, koja iz mjeseca u mjesec raste, dodatno otežava položaj građana, zbog čega je predložio i paket mjera usmjerenih na smanjenje cijena i zaštitu standarda.
U tom kontekstu, Milatović je naglasio da se ekonomski rast može ubrzati samo ako se paralelno unapređuju svih pet ključnih faktora - uvozno-izvozni balans, turizam, stanje u državnim preduzećima, kvalitet investicija i snaga institucija.
Posebno je podvukao da slabe institucije i dalje koče razvoj.&nbsp;
- Institucionalna stabilnost je ključna- rekao je Milatović, dodajući da suština evropskih integracija leži u efikasnom funkcionisanju Skupštine, Vlade, pravosuđa, obrazovanja, inovacija, istraživanja i zdravstvenog sistema. Pozvao je i studente da budu aktivni učesnici dijaloga, naglasivši da je „ekonomija debata, a ne monolog“.
Na kraju, predsjednik je poručio da Crnoj Gori treba jasna promjena kursa kako bi mladi mogli da žive evropski standard u svojoj zemlji.&nbsp;
- Ako ekonomski rast ostane na 2–3 odsto, slijediće povećanje poreza i pad životnog standarda. Da bismo živjeli evropski standard ovdje, potrebni su nam rast od 5 odsto i inflacija od 2 odsto - a ne obrnuto- zaključio je Milatović.

Milatović na Ekonomskom fakultetu UCG: Crnoj Gori je potreban brži rast, niža inflacija i jače institucije

Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru predstavlja brutalno otvoren obračun sa ekonomskom politikom Vlade Crne Gore.
Iza fasade samozadovoljnih saopštenja Ministarstva finansija o "stabilnosti i otpornosti ekonomije", MMF otkriva zabrinjavajuću sliku: ekonomija koja usporava, inflacija koja ponovo raste, fiskalna disciplina koja se raspada, i spoljna neravnoteža koja dostiže opasne nivoe. Dok Vlada Crne Gore objavljuje trijumfalističke poruke, međunarodne finansijske institucije upozoravaju na strukturne probleme koji se godinama akumuliraju kao rezultat nesposobnosti i populizma, ocijenio je za "Dan" ekonomski analitičar Miloš Vuković.
– Najgori pokazatelj ekonomske neodgovornosti sadašnje Vlade je drastično pogoršanje fiskalnih pokazatelja. MMF projekcija da će se budžetski deficit proširiti sa 2,9 odsto BDP-a u 2024. na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Ovo predstavlja potpuni obrnuti trend od perioda fiskalne konsolidacije koji je uslijedio nakon pandemije kovida-19. Vlada je u 2024. godini sistematski urušavala fiskalnu stabilnost države. Umjesto strukturnih reformi koje bi osigurale dugoročnu održivost javnih finansija, Vlada je odabrala put kratkoročnog i neodrživog populizma: povećanje plata u javnom sektoru bez reforme javne uprave, širenje socijalnih programa bez unapređenja sistema ciljanja pomoći i kapitalne projekte upitne ekonomske vrijednosti motivisane prije svega političkim kalkulacijama – kazao je direktor Fideliti konsaltinga.
Posebno je, kako je istakao, alarmantna činjenica koju MMF eksplicitno navodi: "Zakon o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore nije dosljedno poštovan u praksi".
– Ovo priznanje od strane MMF-a otkriva fundamentalnu istinu o načinu na koji Vlada upravlja državnim finansijama – zakoni postoje na papiru, ali se u praksi sistematski krše jer Vlada neometano vodi politiku fiskalne ekspanzije u najgorem mogućem trenutku – naglasio je Vuković.
Dalje je naveo da je MMF izuzetno eksplicitan u ocjeni dugoročne fiskalne pozicije Crne Gore: "Do 2035. godine, Crna Gora će trebati 5–6 odsto BDP-a u dodatnim resursima za pokriće pritisaka iz starenja stanovništva, obaveza vezanih za odbranu i klimatskih promjena".
– No, Vlada ne samo da ne priprema zemlju za ove izazove, već aktivno pogoršava fiskalnu poziciju kroz neodgovorne politike. Umjesto da se vrši reforma penzionog sistema i javne uprave, ovi problemi su ignorisani. Međutim, u izvještaju je jasno navedeno da je Ministarstvo finansija zatražilo tehničku podršku MMF-a za obuzdavanje rashoda i reformu javne uprave. Cijena ove fiskalne neodgovornosti biće plaćena u narednim godinama kada će buduće generacije morati da saniraju budžetske deficite kroz drastične rezove programa ili povećanje poreza – poručio je Vuković.
Kao najalarmantniji nalaz MMF-a, istakao je dramatično pogoršanje spoljnotrgovinske pozicije Crne Gore. MMF projektuje da će se deficit tekućeg računa naglo proširiti na oko 18 odsto BDP-a u 2025. godini.
– MMF je precizan u ocjeni: "Tekući račun se procjenjuje kao značajno slabiji od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima i poželjnim politikama". Drugim riječima, deficit tekućeg računa nije rezultat privremenih eksternih šokova već posljedica loših ekonomskih politika koje vodi Vlada. Objašnjenje ove situacije je jednostavno: Vlada podstiče domaću potrošnju kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku i rast plata koji nije potkrijepljen rastom produktivnosti, što direktno vodi rastu uvoza i pogoršanju tekućeg računa. Istovremeno, turizam, tradicionalni generator deviznog priliva, pokazuje znake stagnacije, a Vlada nije uspjela da diverzifikuje ekonomiju dalje od turizma i nekretnina. Ovakav deficit tekućeg računa predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Bez adekvatnog priliva stranih direktnih investicija, Crna Gora će morati da finansira deficit kroz zaduživanje, što će dodatno povećati ionako visok javni dug i otežati servisiranje budućih obaveza – ocijenio je on.
<h3>Skraćeno radno vrijeme je ekonomski populizam</h3>
MMF upozorava da bi "moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo smanjiti ponudu rada i dodatno ograničiti rast produktivnosti".
– Ova mjera, koju Vlada promoviše kao progresivnu socijalnu politiku, u realnosti predstavlja još jedan primjer ekonomskog populizma koji ignoriše strukturne slabosti crnogorske ekonomije. Crna Gora već ima problem sa niskom stopom zaposlenosti, visokom stopom neformalne ekonomije i stagnirajućom produktivnošću. U takvim uslovima, smanjenje radnog vremena bi dodatno smanjilo proizvodni kapacitet ekonomije i pogoršalo ionako loše pokazatelje produktivnosti. Umjesto da radi na reformama koje bi povećale produktivnost (obrazovanje, digitalizacija, unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje birokratije), donosioci odluka se bez pardona usuđuju da "slome" mikro, mala i srednja preduzeća – naveo je Vuković.
Vuković je istakao da MMF konstatuje dramatičan povratak inflatornih pritisaka, te da je inflacija porasla na 4,9 odsto u septembru 2025. godine.
– Ovaj skok inflacije nije rezultat eksternih faktora već direktna posljedica ekspanzivne politike plata koju vodi Vlada. MMF eksplicitno upozorava da "inflatorni pritisci ponovo se javljaju, djelimično vođeni rastom plata". Vlada je u predizbornom periodu sistemski povećavala plate u javnom sektoru bez obzira na produktivnost, što je stvorilo pritisak na privatni sektor da prati ta povećanja. Rezultat je spirala plata i cijena koja erodira kupovnu moć građana, posebno onih na fiksnim primanjima poput penzionera – rekao je Vuković.
MMF, kako je naveo, takođe upozorava da "veza između rasta plata i produktivnosti mora biti čvrsto ponovo uspostavljena".
– Ovo je diplomatski način da se kaže ono što ekonomisti odavno znaju: crnogorska Vlada je dozvolila da plate rastu mnogo brže od produktivnosti, što u srednjem roku vodi gubitku konkurentnosti, porastu inflacije, i pogoršanju vanjskotrgovinske pozicije – poručio je direktor Fideliti konsaltinga.
Kako je kazao, MMF predviđa da će "domaće cijene električne energije porasti kako se domaća karbonska cijena usklađuje sa cijenom EU sistema trgovanja emisijama (ETS)".
<h3>Usvajamo EU zakone, ali ih ne primjenjujemo</h3>
MMF kao prioritet navodi "jačanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operacionalizaciju nezavisnog Fiskalnog savjeta".
– Problem je što Fiskalni savjet, premda predviđen zakonom još prije nekoliko godina, nikada nije postao operativan. Ovo je simptomatično za širi obrazac ponašanja jer Vlada formalno usvaja zakone i institucije koje zahtijevaju međunarodne institucije i EU, ali ih u praksi ne implementira ili aktivno sabotira njihovo funkcionisanje. Rezultat je fasada institucionalnog okvira iza koje stoji politička realnost potpune arbitrarnosti u vođenju ekonomske politike – ocijenio je Vuković.
– Ovo predstavlja ogroman fiskalni i socijalni šok za koji Vlada nije pripremila niti građane, niti privredu. Povećanje cijena električne energije će direktno pogoditi najsiromašnije građane koji već sada imaju problema da plaćaju račune. Istovremeno, energetski intenzivne industrije će se suočiti sa dramatičnim povećanjem troškova što će ugroziti njihovu konkurentnost i može dovesti do zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta. Privreda će trošak povećanja cijene struje prebaciti na građane, što će dovesti do povećanja inflacije, što u krajnjem pogoršava životni standard građana – pojasnio je Vuković.
MMF preporučuje da bi "unapređenje praksi upravljanja javnim investicijama povećalo ekonomski rast i efikasnost kapitalnih rashoda".
– Iza ove formulacije krije se surova realnost: Crna Gora hronično loše upravlja javnim investicijama, sa projektima koji sistematski kasne, prekoračuju budžete, i ne postižu projektovane rezultate. Vlada nema transparentan sistem prioritizacije kapitalnih projekata zasnovan na ekonomskoj analizi troškova i koristi. Umjesto toga, projekti se biraju na osnovu političkih kriterijuma. Rezultat je infrastruktura upitnog kvaliteta, projekti koji ne doprinose produktivnosti ekonomije i ogromno rasipanje javnih resursa – tvrdi Vuković.
<h3>Ugrožavanje CBCG vodi ka lošim ishodima</h3>
MMF naglašava da "za nastavak obezbjeđivanja finansijske stabilnosti, operativna nezavisnost Centralne banke mora biti očuvana".
– Ova opomena nije slučajna jer postoje indicije da Vlada pokušava da utiče na odluke Centralne banke. Istorija pokazuje da ugrožavanje nezavisnosti centralnih banaka uvijek vodi ka lošim ishodima – inflaciji, finansijskim krizama i gubitku kredibiliteta svih aktera – zaključio je direktor Fideliti konsaltinga.
Izvještaj MMF-a, kako je naveo, predstavlja opominjuću sliku ekonomske politike Vlade Crne Gore.
– Iza optimističke retorike i samozadovoljnih saopštenja krije se realnost: fiskalna disciplina se rapidno raspada, spoljne neravnoteže rastu, finansijski rizici se akumuliraju, a dugoročni izazovi se ignorišu. Strukturne reforme se odlažu. Fiskalna pravila se krše. Nezavisne institucije se marginalizuju. Dugoročna održivost se žrtvuje za kratkoročne političke poene. MMF je bio diplomatski ali jasan u svojoj poruci: sadašnja ekonomska politika nije održiva i mora se promijeniti. Pitanje je da li će Vlada uvažiti ove savjete ili će nastaviti da vodi zemlju prema ekonomskoj krizi koja će biti mnogo bolnija i skuplja za saniranje nego preventivne mjere koje bi trebalo preduzeti danas. Građani Crne Gore zaslužuju odgovornu ekonomsku politiku zasnovanu na dugoročnoj održivosti, a ne populističkim mjerama i kratkoročnim kalkulacijama – zaključio je Vuković.

Vuković: Ekonomija usporava, inflacija raste, fiskalna disciplina se raspada

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da smo, umjesto ekonomskog procvata koji je Pokret Evropa sad najavljivao dolaskom na vlast, došli u situaciju da se steže kaiš, dok će država biti prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu, uz rastuću inflaciju.
- Dolazimo u situaciju da se steže kaiš i da sva ona priča o ekonomskom procvatu i idili koja će zadesiti Crnu Goru zbog ideje Evropa sad 2 jeste zapravo šarena laža. Donijeli su odluku da se Crna Gora može zadužiti nekoliko milijardi eura u narednom periodu. Ovu ekonomiju je već razrađivao DPS, ali na nižem nivou. Ovi ljudi će se zaduženjem od 700 miliona već primaknuti cifri od tri milijarde eura, koliko nas je DPS zadužio za 30 godina vladavine, a oni su na vlasti svega tri godine. Ovako ekonomiju može da vodi i malo dijete - rekao je u autorskom podkastu "Petak sa Dritanom".
Abazović je podsjetio da Fond PIO ima deficit veći od 400 miliona eura i da su javne finansije u teškom disbalansu.
- Da je ovaj sistem ukidanja doprinosa kako bi se povećale neto zarade održiv, uradile bi ga Njemačka, Švajcarska ili Francuska prije nas. Sada stvari dolaze na naplatu. To smo osjetili 2025. godine, a tek ćemo 2026 - rekao je on.
Dodao je da je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje smijenjen zato što je govorio da 30 miliona eura nedostaje za ljekove, izrazivši bojazan da će se isto ponoviti i naredne godine.
- One šarene laži o tome kako će 2026. Crna Gora biti veliko gradilište i kako će se umrežiti autoputevima, od toga nema ništa, jer je kapitalni budžet na nivou od 300 miliona eura. Gdje je priča o Veljem Brdu za koje su opredijelili 10 miliona, a rekli da će se ljudi useliti 2026? Gdje su izdvajanja za socijalu i dječje dodatke? Najveća stavka u budžetu su penzije, a penzioneri su nezadovoljni - naveo je Abazović.
On je naglasio da od izgradnje neće biti ništa, jer je kapitalni budžet nedovoljan.
- Ministarka Adžović je prije 10–20 dana rekla da će kapitalni budžet biti 400 miliona. Slagali su 100 miliona za 10 dana. Najavljuju paralelne autoputeve, a ni ovaj koji su najavili za septembar 2024. još nije počeo. Najverovatnije će početi 2026, ali predviđenih 60 miliona za njega ne može napraviti čudo - ocijenio je Abazović.
On je rekao da je deficit ove godine stotine miliona eura, iako je najavljivan rast od 4,8 odsto.
- Sada ispada da će rast biti 3 do 3,6 odsto. Ni elementarne stvari ne mogu da pogode, a predstavljaju se kao da mogu da izvedu ekonomski preporod. Govorili su da će dati više za službe zaštite i spašavanja, a vatrogasci sada imaju manje nego ranije - kazao je Abazović.
Govoreći o vršnjačkom nasilju, Abazović je kazao da su mladi suočeni sa velikim izazovima i da stvari prelaze mjeru.
- Nijesam siguran šta bi bila najefikasnija borba protiv vršnjačkog nasilja, ali definitivno moramo raditi na edukaciji i socijalnoj empatiji, da se približimo djeci i razvijemo solidarnost. Političke okolnosti ljude guraju u suprotnom smjeru, pa i djecu - rekao je.
Podsjetio je na nacionalistička skandiranja i incidente, poručivši da je vrijeme za ozbiljnu raspravu o suzbijanju nasilja.
Osvrnuvši se na nedavne poplave, Abazović je rekao da „svaka akcija ima reakciju".
- Akcija divlje gradnje dobije reakciju prirode. Zatrpavanje kanala, izgradnja bez dozvola, bez nadzora, uništavanje prirodnih odvoda, sve to dođe na naplatu kada padnu malo veće kiše. Ono što smo posijali, sada žanjemo - poručio je on.
Poručio je da, želimo li u EU, moramo stati na kraj divljoj gradnji.
- Treba mnogo više profesionalizma u izgradnji puteva, saobraćajnica, parkirališta, drenaža i korišćenju novih tehnologija. U suprotnom, stradaćemo pri svakoj većoj nepogodi - rekao je Abazović.
Na pitanje o povećanju naknada za majke sa troje djece, rekao je da je problem u parlamentarnoj većini, ali da je URA spremna da inicira promjene:
- Biće jasno ko je za, ko uzdržan i ko protiv - konstatovao je Abazović.
Na pitanje građana šta misli o stanju u zdravstvenom sistemu, Abazović je istakao da činjenica da je nekoliko djece i osoba mlađe dobi preminulo u zdrastvenim ustanovama u posljednjih 20 dana, mnogo govori o trenutnom stanju.
 - Kada je riječ o Ministarstvu zdravlja, očekujem da se održi kontrolno saslušanje vezano za to. Očekujem da se dobiju neki konkretniji odgovori. Njihova priča da se prati situacija, da su se formirale komisije, ima za cilj da se baci prašina u oči građana. Javnost u Crnoj Gori je kao anestezirana. Sjećate se tragičnog događaja iz Bijelog Polja kada su preminule bebe. Sjećate se da je ministar dr Radunović tada podnio ostavku, da je sudski proces trajao godinama - naveo je Abazović.
Govoreći o EPCG, podsjetio je da je 2023. ta kompanija ostvarila 52 miliona profita, a ove godine bilježi oko 90 miliona gubitka, koji će dalje rasti.
Kritikovao je lošu pripremu rekonstrukcije TE Pljevlja i smjene stručnih kadrova:
- Odrekli smo se najboljih ljudi, kao što su Zoran Šljukić i profesor Martin Ćalasan - zaključio je Abazović.

Abazović: U 10 dana slagali za 100 miliona eura, država prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu

Evropska komisija je. u najnovijem izvještaju za Crnu Goru, jasno poručila ono što domaće institucije uporno kriju: Crna Gora je ušla u zonu ozbiljnih fiskalnih rizika, a javne finansije se vode kao partijski bankomat, kazali su iz Ekonomske redakcije STEGA-e.
- Deficit i dug rastu dok institucije koje bi trebalo da kontrolišu trošenje ne postoje ili ćute. Fiskalni savjet još nije formiran a nove milijarde zaduženja se koriste za plate i penzije umjesto za razvoj- navode u saopštenju.
Ističu da Evropska komisija otvoreno upozorava da su fiskalna pravila prekršena, a javna preduzeća su postala crne rupe budžeta.
Program “Evropa sad 2” i trošenje kapitalnog budžeta, dodaju, bez kontrole stvaraju kratkoročnu iluziju prosperiteta, dok država klizi u dugoročni fiskalni ponor.
- Dok Vlada slavi „rekordan" rast plata, Brisel piše da je Crna Gora ekonomski ranjiva, a fiskalno neodgovorna- upozorili su iz STEGA-e.
Ekonomska redakcija STEGA ocjenjuje da je ovo najteže upozorenje iz Brisela od početka pregovora, i da Vlada mora hitno prestati sa populističkim mjerama koje razaraju fiskalnu stabilnost.
- Bez stvarne kontrole potrošnje, transparentnosti i reforme javnih preduzeća, Crna Gora rizikuje da već 2026. ostane bez fiskalnog suvereniteta, ne zbog međunarodnih pritisaka, nego zbog sopstvene neodgovornosti- poručili su u saopštenju.

STEGA: Evropska komisija ogolila fiskalni haos u Crnoj Gori

Prema Izvještaju Evropske komisije, u koji je Portal ETV imao uvid, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.&nbsp;
Značajni koraci su preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i podršku žrtvama.
<h2>Crna Gora jača transparentnost i integritet u javnom sektoru</h2>
U Crnoj Gori je postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika. U 2024. i 2025. godini, fokus je bio na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru, stoji u Izvještaju Evropske komisije.&nbsp;
Ocjenjuje se da su Crnoj Gori u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno u visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba.
Implementacija ovih mjera, kako piše u Izvještaju, pokazuje prve rezultate, ali potrebni su kontinuirani napori da bi se korupcija smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere u Crnoj Gori uključuju unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući otvoren pristup informacijama i digitalizaciju usluga.
Ove reforme, kako se navodi, doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj, kao i za dalje približavanje EU standardima.
<h2>Sloboda izražavanja&nbsp;</h2>
Prema ocjeni EK, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zabilježena su određena poboljšanja kada su u pitanju sloboda izražavanja, medijska sloboda i pluralizam koji su ključni stubovi demokratskog društva.
Kako se navodi, potrebni su kontinuirani napori za dalju usklađenost sa EU acquis, te za efektivnu primjenu zakonodavstva o ravnopravnosti i nediskriminaciji, borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, te rješavanju kontinuirane diskriminacije Roma, LGBTIQ osoba, osoba sa invaliditetom i pripadnika manjina.&nbsp;
Rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici i dalje su rasprostranjeni, te su potrebni napori da se obezbijedi efikasna dostupnost i kapacitet specijalizovanih podršknih servisa za žrtve.
<h2>Mediji i NVO</h2>
Prema ocjeni Evropske komisije, iako su u Crnoj Gori primijećeni određeni pomaci u unapređenju medijskog okvira, posebno u jačanju nezavisnosti regulatornih tijela i javnih servisa, medijski sektor u zemlji i dalje je suočen s izazovima.
Kao izazove navode politički uticaj i koncentracija medija ograničavaju pluralizam i nezavisno izvještavanje, potrebno je osigurati efikasnu primjenu zakona o medijima i zaštiti novinara od pritisaka, prijetnji i napada, dalji napori su potrebni u jačanju profesionalnog novinarstva i podrške istraživačkim medijima, kao i u unapređenju radnih uslova novinara.
Društvo civilnog sektora u Crnoj Gori, stoji u Izvještaju, ima značajnu ulogu u praćenju reformi, zagovaranju ljudskih prava i borbi protiv korupcije.&nbsp;
Organizacije civilnog društva, pojašnjavaju, doprinose praćenju implementacije zakona i politika, podizanju svijesti javnosti o pravima građana i odgovornosti institucija, podršci ranjivim grupama, uključujući žene, djecu i manjine.
Prema ocjeni Evropske komisije, unapređenje kapaciteta medija i društva civilnog sektora, uz kontinuiranu zaštitu sloboda izražavanja i prava na informisanje, ključni su za jačanje demokratije i vladavine prava, kao i za uspješno napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
<h2>Digitalni i ekonomski kriminal</h2>
Kako je organizovani kriminal sve aktivniji u digitalnom prostoru, Crna Gora i druge zemlje kandidati moraju jačati kapacitete za istrage kibernetičkog kriminala, navodi se u Izvještaju.
Potrebno je, kako se ocjenjuje, unaprijediti sisteme za praćenje i sankcionisanje finansijskog kriminala, uključujući pranje novca i finansiranje terorizma, kao i jačati saradnju između različitih državnih institucija.
<h2>Zaštita ranjivih grupa i djece</h2>
Kako je ocijenila Evropska komija, Crna Gora mora nastaviti jačati sistem zaštite djece i osoba sa invaliditetom, uključujući deinstitucionalizaciju i pružanje adekvatne podrške žrtvama nasilja.&nbsp;
Poseban fokus, kako se navodi u Izvještaju, treba biti na dostupnosti specijalizovanih servisa za podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja i porodičnog nasilja.

Vjera Ljuljđuraj

Izvještaj EK: Crna Gora da pojača napore u prevenciji trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Uvođenje viza za državljane Turske već pokazuje prve negativne efekte na avio-saobraćaj i turizam u Crnoj Gori – upozorava predsjednik kompanije Oki Air, Orhan Hodžić, ističući da je broj putnika na relaciji između dvije zemlje vidno opao. Slične trendove potvrđuju i iz Aerodroma Crne Gore, gdje navode da je nakon stupanja viznog režima na snagu primijetan pad prometa na letovima iz Turske, iako za sada nema otkazivanja linija. Tržište Turske, koje je drugo po značaju za crnogorske aerodrome, moglo bi biti ozbiljno pogođeno ukoliko se vizni režim produži ili ako Ankara uvede recipročne mjere. Da su posljedice odluke već vidljive i u turističkom sektoru, potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović koji navodi da su hotelske rezervacije iz Turske počele da se otkazuju odmah nakon što je Vlada privremeno suspendovala bezvizni režim <h3>Odluke i posljedice</h3> Hodžić u razgovoru za Pobjedu naglašava da odluka o uvođenju viza za građane Turske već izaziva negativne posljedice po turizam i avio-saobraćaj, posebno imajući u vidu da su sve tri avio-kompanije koje saobraćaju između dvije zemlje planirale znatan broj letova na osnovu velikog interesovanja putnika u predstojećem periodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101081128_a1db7afbf471240012c97bc354a3f105f2a8cdcf8cd233d757dfa1c741e41cbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101081128_a1db7afbf471240012c97bc354a3f105f2a8cdcf8cd233d757dfa1c741e41cbf" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Orhan Hodžić"> </figure>  - Iako letovi za sada i dalje postoje, evidentno je smanjenje broja putnika, što ukazuje na pad interesovanja uslijed uvođenja viza i dodatnih procedura. Crna Gora je jedina država u regionu koja je uvela vize građanima Turske. Ako se ovaj trend nastavi, može doći do smanjenja broja letova, što bi dodatno ozbiljno otežalo i ugrozilo veze, ekonomsku saradnju, kao i predstojeću turističku sezonu – zimsku i ljetnju. Te kategorije putnika će se odliti na druga tržišta - istakao je Hodžić. Smatra da za sada ova mjera ne pogađa građane Crne Gore koji putuju u Tursku, ali eventualno uvođenje reciprociteta od strane Turske imalo bi ozbiljne i dugoročne posljedice po turizam, zdravstvene i poslovne tokove, školovanje i edukaciju, kao i po slobodu kretanja između dvije prijateljske zemlje. - Važno je da obje strane pronađu razumno i partnersko rješenje koje neće nanositi štetu turizmu, ekonomiji i građanima – jer u ovakvim situacijama gubi cijela zajednica - poručuje Hodžić. Kao što su Aerodromi Crne Gore saopštili dan uoči uvođenja viza za državljane Turske, za sada nemamo najave otkazivanja letova, ali je očekivano da promet putnika bude smanjen. - Tako je od 30. oktobra, kada su državljanima Turske uvedene vize, primijetan manji broj putnika na letovima u dolasku. ACG nemaju pristup podacima o državljanstvu putnika, već tu evidenciju vodi Granična policija. Podsjećamo da je Turkish Airlines, jedan od naših najdragocjenijih partnera, za ovu zimsku sezonu koja je u avijaciji počela 26. oktobra, najavio povećanje broja rotacija sa dosadašnjih 14 na 18 nedjeljno u Podgorici, uz uvođenje tri rotacije sedmično ka Tivtu - kazali su Pobjedi iz Aerodroma Crne Gore. Uz to, Aerodrom Podgorica je preko Pegasus Airlinesa povezan sa Izmirom, Ankarom i aerodromom Sabiha Gokčen (azijski dio Istanbula). Podsjećaju da je tržište Turske, odmah poslije Srbije, najvažnije za ACG sa učešćem od oko 15 odsto u prometu - što pokazuju podaci od januara do kraja septembra ove godine. I dok je na podgorički aerodrom slijetalo prosječno između 120 i 150 putnika po avionu iz Istanbula, od dana od uvođenja viza za turske državljane taj broj ne prelazi 40. Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, već je nanijela ogromnu štetu i crnogorskim hotelijerima, a razmjere je za sada teško procijeniti. To je, pored ostalog, medijima kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Montenegro stars hotels group Žarko Radulović. - Svi koji su narednih dana planirali da dođu otkazuju, naročito poslije četvrtka. Imamo otkazanu jednu grupu sredinom novembra, a imamo i individualne goste koji su radili rezervacije preko Buking coma, a koji su takođe otkazali dolazak - naveo je Radulović. Smatra da je odluka o ukidanju bezviznog režima ishitreno donijeta. - Nijesu sagledani svi aspekti. Ovo je veoma opasna situacija, jer najveći argument i animaciju koji imamo za nekoga da dođe to jeste bezvizni režim - naglašava Radulović. Prema njegovim riječima, mnogo je manji broj gostiju koji moraju da vade vize da bi došli u Crnu Goru. - Jedno tržište koje je potencijalno raslo iz godine u godinu, trenutno smo izgubili. Druga stvar koja je mene malo utješila, jeste to da smo mi svima koji su otkazali rezervacije, a već su platili, ponudili da im vratimo novac, međutim, niko od njih nije pristao. Rekli su – držite to, pa ćemo vidjeti što će se dešavati u narednom periodu, pa ima vremena za vraćanje novca. Znači, oni nijesu odustali od nas, odnosno, nadaju se da ovo neće dugo da traje, kao što se nadam i ja - kazao je Radulović dodajući da je šteta velika. <h3>Šteta evidentna</h3> - Imao sam puno kontakata sa našim partnerima iz Turske sa kojima radim i sarađujem i ne samo u Turskoj, nego i ovdje. Nevjerovatno je koliko su tolerantni. Maltene, izvinjavaju se i sve razumiju, ali kažu – to nijesmo uradili mi, to nije uradio turski narod, već pojedinci, ako su uradili. Jako im je krivo i žale zbog toga, jer nam stvarno žele dobro, prihvataju nas ovako male, ravne sebi, ne smatraju da smo mi što smo mali toliko beznačajni i da stvarno ti koji ovdje dolaze vole Crnu Goru - pojasnio je Radulović. Ističe da je u pitanju jedna velika žal, ali istovremeno upozorava da je šteta evidentna. Vlada je na elektronskoj sjednici u ponedjeljak donijela izmjene Uredbe o viznom režimu, kojima je privremeno obustavljen bezvizni režim za državljane Turske. Takva odluka je uslijedila nakon što je u nedjelju u podgoričkom naselju Zabjelo Podgoričanin izboden od strane, kako se sumnja, državljana Turske i Azerbejdžana, što je dovelo do tenzija u društvu, protesta i zahtjeva za regulisanjem imigracione politike.

Hodžić: Broj putnika iz Turske drastično opao, turizam već trpi

Od 2022.godini veliki broj ljudi i veliki novac je ušao u Crnu Goru, nije samo rat u Ukrajini bio efekat, već i veliki zemljotres u Turskoj, a za dobijanje privremene dozvole boravka je potrebna obimna i kompleksna dokumentacija, pa je nejasno o kakvim pooštravanjima i strogosti se govori, osim dio koji se tiče bezbjednosnog sektora, rekla je u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Turska je u posljednjih nekoliko godina postala jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Crne Gore, prema podacima Centralne banke i Monstata turski kapital čini 21 posto ukupnih stranih direktnih investicija, a turski državljani su vlasnici oko 20 posto registrovanih firmi u zemlji. Samo u prvih 8 mjeseci ove godine Turska je uložila 92,2 miliona eura čime je postala najveći pojedinačni investitor.
Diplomatska definicija, kaže Kasalica, Spajićeve Vlade nije da su uvedene vize turskim državljanima, već da je ukinut bezvizni režim, pa kako god da se definiše to je vrsta ishitrenosti koja karakteriše postupke vlasti u posljednjih 5 godina.
- U toj vrsti ishitrenosti mi se nalazimo u ovim odlukama u kojima je grupa mladića u nekakvoj kavgi, ko zna oko čega i da li su se uopšte svađali , izazvala razularenu rulju da krene na naše goste, a oni koji su tu već tri godine onda više nijesu gosti već naši sugrađani i sugrađanke- rekla je Kasalica.
Smatra da je dobro što su neki ljudi iz pozadine detaljno analizirali video snimak iz zabjelskog lokala i tako utvrdili činjenično stanje i dodaje da je to bio posao policije koja je prva trebala to da uradi.
- Ministar unutrašnjih poslova ono što je izbjegao na Cetinju je pokušao da uradi ispred zgrada na Zabjelu, jer je to njegov komšiluk pa onda valjda i misli da mu to pravo pripada, jer ako mu ta odgovornost pripada kako za Cetinje ili sjever Crne Gore, tako i za Podgoricu- istakla je Kasalica.
Ukidanje bezviznog režima je veliki rizik, smatra Kasalica, u ekonomskoj sferi, što je i sam premijer Milojko Spajić definisao kao ekonomsko samoubistvo.
- Crna Gora je od 2006.godine imala značajan priliv stranih direktnih investicija po svim osnovama, ali primarno i pretežno što znači preko 50 procenata u onome šta su nekretnine i priliv u vezi sa nekretninama… Kad se podvuče crta od 2019. godine sredstava neto ostalo je, prošlo kroz crnogorski sistem i u tom sistemu kupili nekretnine ili napravili biznis ili nesto drugo radili, je 75 miona iz Ukrajine, 530 iz Rusije, 181 iz Srbije i preko 292 miliona iz Turske- zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPPOc2PX2AY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Ukidanje bezviznog režima turskim državljanima veliki ekonomski rizik

Nedjeljno izdanje emisije „Vikend popodne“ na Televiziji E donosi niz inspirativnih i aktuelnih tema iz oblasti obrazovanja, nauke, ekologije i gastronomije.
U emisiji će gostovati najbolji crnogorski student, koji će podijeliti iskustva studiranja u Zapadnoj Evropi, govoriti o izazovima i prilikama, te uputiti savjete mladima koji žele da krenu sličnim putem.
Gledaoci će imati priliku da saznaju više i o lansiranju prvog crnogorskog satelita, događaju koji se predstavlja kao istorijski iskorak za domaću nauku i tehnologiju.
Emisija donosi i pregled aktivnosti koje je tokom godine realizovao Centar za istraživanje i zaštitu ptica, uz osvrt na njihov poseban događaj posvećen krupnim zvijerima u Crnoj Gori.
Za kraj, u dobroj atmosferi, biće pripremljeni i ukusni recepti sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Inspirativne priče, nauka i kuvanje

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ekonomija