SVRKOTA: Građani se sve više zadužuju da bi preživjeli

Građani Crne Gore već duže osjećaju pad kupovne moći, a rast cijena, uprkos usporavanju inflacije, i dalje snažno opterećuje kućne budžete. Ekonomski analitičar Novak Svrkota za Portal ETV upozorava da inflacija više nije prolazna pojava, već strukturni problem, te da zbog velike zavisnosti od uvoza i ograničenih instrumenata ekonomske politike zemlju očekuju novi izazovi.

Sve veći broj građana prinuđen je da se zadužuje kako bi pokrio osnovne životne troškove, što, prema riječima ekonomskog analitičara, ukazuje na ozbiljno narušavanje finansijske otpornosti domaćinstava.

Svrkota je u razgovoru za Portal ETV kazao je da građani ne samo da imaju utisak pada kupovne moći, već ga svakodnevno osjećaju.

INFLACIJA POSTAJE STRUKTURNI PROBLEM

- Mislim da građani nemaju samo utisak – oni svakodnevno osjećaju pad kupovne moći. Iako je zvanična stopa inflacije niža nego prije dvije ili tri godine, najveći problem je što se cijene nijesu vratile na prethodni nivo. Inflacija je usporila, ali je ostala trajna promjena nivoa cijena, dok rast plata nije dovoljno snažan da nadoknadi izgubljenu kupovnu moć - kazao je Svrkota.

On ističe da je Crna Gora posebno ranjiva zbog velike zavisnosti od uvoza, zbog čega se gotovo svaki globalni poremećaj direktno odražava na troškove života građana.

- Crna Gora je posebno ranjiva jer više od dvije trećine robe široke potrošnje uvozimo. To znači da gotovo svaka geopolitička kriza, poremećaj u lancima snabdijevanja ili rast cijena energenata automatski povećava troškove života. Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini, rast vojnih izdvajanja širom svijeta, fragmentacija međunarodne trgovine i sve veći protekcionizam stvaraju inflatorne pritiske koji neće nestati u kratkom roku - rekao je Svrkota.

Prema njegovim riječima, domaća ekonomija nema dovoljno razvijenu proizvodnju koja bi mogla da ublaži spoljne šokove.

- Istovremeno, domaća ekonomija nema dovoljno razvijenu proizvodnju da amortizuje spoljne šokove. Turizam i građevinarstvo jesu važni pokretači rasta, ali ne mogu riješiti problem zavisnosti od uvoza hrane, energenata i industrijskih proizvoda - kazao je Svrkota.

Zbog toga smatra da inflacija više nije prolazna pojava.

- Zbog toga smatram da inflacija u Crnoj Gori više nije prolazna pojava, već postaje strukturni problem. Država ne gubi bitku zato što ne želi da reaguje, već zato što raspolaže vrlo ograničenim instrumentima ekonomske politike u zemlji koja koristi euro, nema sopstvenu monetarnu politiku i u velikoj mjeri zavisi od faktora na koje ne može uticati - zaključio je Svrkota.

GRAĐANE OČEKUJU NOVI INFLATORNI PRITISCI

Govoreći o očekivanjima u narednom periodu, Svrkota smatra da građane očekuju novi inflatorni pritisci.

- Nažalost, vjerujem da građane očekuju novi inflatorni pritisci. Geopolitička situacija je izuzetno nestabilna, a tržišta energenata ostaju veoma osjetljiva. Dovoljna je jedna ozbiljnija eskalacija sukoba ili poremećaj u transportnim pravcima da cijena nafte značajno poraste - kazao je Svrkota.

Kako navodi, u zemlji koja je u velikoj mjeri zavisna od uvoza, rast cijena goriva brzo se preliva na gotovo sve proizvode i usluge.

- U zemlji kao što je Crna Gora, gdje gotovo svaki proizvod prelazi stotine ili hiljade kilometara do krajnjeg kupca, skuplje gorivo znači skuplju hranu, građevinski materijal, prevoz i gotovo sve usluge - rekao je Svrkota.

Dodatni problem je, kaže, niska produktivnost domaće privrede.

- Dodatni problem predstavlja činjenica da domaća privreda ima nizak nivo produktivnosti, dok je konkurencija u pojedinim sektorima ograničena. Zbog toga se povećani troškovi veoma brzo prenose na krajnje potrošače - ocijenio je Svrkota.

Smatra da država može samo privremeno ublažiti posljedice.

- Država može kratkoročno ublažiti posljedice ciljanim socijalnim mjerama ili privremenim poreskim olakšicama, ali ne može dugoročno zaustaviti rast cijena ukoliko se nastave globalni poremećaji. Fiskalni prostor nije neograničen, a svako novo povećanje javne potrošnje nosi rizik dodatnog zaduživanja. Bez ozbiljnijih ulaganja u domaću proizvodnju hrane, energetsku nezavisnost i povećanje produktivnosti, Crna Gora će ostati izložena svakom spoljašnjem ekonomskom šoku - poručio je Svrkota.

KREDITI ZA PREŽIVLJAVANJE UPOZORAVAJU NA RASTUĆE RIZIKE

Svrkota upozorava da posebno zabrinjava promjena svrhe zaduživanja građana, koja, kako kaže, ukazuje na ozbiljno narušavanje finansijske otpornosti domaćinstava.

- Ono što posebno zabrinjava jeste promjena svrhe zaduživanja. Krediti bi trebalo da finansiraju investicije, obrazovanje ili kupovinu nekretnina. Kada se koriste za kupovinu hrane, plaćanje računa ili pokrivanje svakodnevnih troškova, to ukazuje na ozbiljno narušavanje finansijske otpornosti domaćinstava - upozorio je Svrkota.

Iako bankarski sektor za sada ostaje stabilan, upozorava da rizici rastu.

- Za sada bankarski sektor ostaje stabilan, ali to ne znači da rizici ne rastu. Ukoliko se nastavi pad realne kupovne moći, a privredni rast uspori usljed nepovoljnog međunarodnog okruženja, broj građana sa poteškoćama u otplati kredita mogao bi značajno porasti - rekao je Svrkota.

Kako dodaje, dodatni problem predstavlja velika zavisnost crnogorske ekonomije od turizma.

- Poseban problem predstavlja činjenica da je crnogorska ekonomija izrazito koncentrisana na nekoliko djelatnosti, prije svega turizam. Svaka lošija turistička sezona, geopolitička nestabilnost ili recesija u Evropskoj uniji direktno utiču na prihode stanovništva, zaposlenost i budžetske prihode države. U takvim okolnostima postoji opasnost ulaska u začarani krug: građani se više zadužuju zbog visokih troškova života, potrošnja slabi zbog otplate dugova, privreda usporava, a država ima sve manje prostora da pomogne stanovništvu bez dodatnog zaduživanja - ocijenio je Svrkota.

Na kraju upozorava da bi bez promjene strukture ekonomije životni standard građana mogao ostati pod dugotrajnim pritiskom.

- Ukoliko se ne promijeni struktura ekonomije i ne smanji zavisnost od uvoza i turizma, bojim se da će životni standard građana u narednim godinama ostati pod stalnim pritiskom. Najveći rizik nije kratkotrajna inflacija, već mogućnost dugotrajnog perioda sporog privrednog rasta, visokih cijena i kontinuiranog pada realne kupovne moći stanovništva - zaključio je Svrkota.