Skupština Crne Gore danas bi, prema planu objavljenom na sajtu parlamenta, trebalo da počne raspravu o budžetu za 2026. godinu i planiranom zaduživanju.
Na dnevnom redu redu današnje sjednice pored Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i Prijedlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore.
Sjednica je zakazana za 10 sati.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Vlada je ranije podnijela Skupštini amandman na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kojim se preciziraju iznosi i namjene državnog zaduženja.
Crna Gora će, prema amandmanu, naredne godine moći da se zaduži do 500 miliona eura za obezbjeđenje nedostajućih budžetskih sredstava. Predviđena je i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu.
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
Opozicija je ovo ocijenila kao istorijsko zaduživanje države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština počinje raspravu o budžetu i zaduživanju

Crna Gora se ponovo zadužila, ovoga puta za punih 500 miliona eura. Od tog iznosa, 450 miliona eura pozajmljeno je na međunarodnom tržištu, dok je 50 miliona eura prikupljeno emisijom obveznica na domaćem tržištu, od građana i privrede. U 2025. godini, zaduženje Crne Gore dostiglo je zastrašujućih 1,45 milijardi eura - poručili su u ekonomskoj redakciji Strategije za evropsku Crnu Goru (STEGA).
To, kažu, u prevodu znači da se svakog dana ove godine država u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura.
- Kada se ovogodišnje zaduženje rasporedi na sve stanovnike Crne Gore, dolazimo do podatka koji bi morao uznemiriti svakog mislećeg čovjeka: svaki građanin, od novorođenčeta do penzionera, opterećen je sa dodatnih 2.340 eura duga samo u ovoj godini - naveli su u STEGA.
To je, podvlače oni, teret koji će građani plaćati godinama, decenijama i generacijama koje dolaze.
- Ono što zabrinjava više od samih brojki jeste potpuno odsustvo promjene kursa. Vlada nastavlja da koristi zaduživanje kao osnovni mehanizam finansiranja tekuće potrošnje, umjesto da sprovodi strukturne reforme koje bi omogućile održivi ekonomski razvoj. Vlada nema namjeru da mijenja ekonomski model a zaduživanje je postalo sistemski pristup vođenju države - istakli su oni.
Postavlja se, ukazuju, ključno pitanje: za što se zadužujemo? Da li gradimo infrastrukturu koja će generisati povrat? Da li ulažemo u proizvodne kapacitete?&nbsp;
- Ne, zadužujemo se da bismo platili kamate te pokrili rupe u budžetu nastale neodgovornom potrošnjom, partijskim zapošljavanjem i projektima upitne ekonomske logike - naveli su u STEGA.
Svaki novi nepovoljni kredit dodatno, upozoravaju oni, sužava prostor za vođenje samostalne ekonomske politike.
- Država koja je prezadužena nema pregovaračku moć, nema mogućnost strateškog planiranja, nema kapacitet da odgovori na ekonomske šokove. Umjesto da gradi temelje prosperiteta, Vlada gura Crnu Goru u finansijski bezdan. Gradi se piramida duga čiji će vrhunac biti, neminovno, neodrživost javnog duga - naveli su u STEGA.
Ekonomski model je, cijene oni, jasan.
- Kratkoročna politička računica nauštrb dugoročne ekonomske stabilnosti. Oni koji danas potpisuju ugovore o zaduživanju neće biti ti koji će vraćati dugove. Tu „privilegiju" i teret oni ostavljaju građanima i budućim generacijama. Stoga, pola milijarde eura novog duga nije nikakva vijest o uspješnom finansiranju. To je vijest o produbljavanju krize; što prije to shvatimo, prije možemo početi da tražimo odgovorne i odgovornost za neučinjeno - zaključili su u saopštenju.

STEGA: Država se svakog dana ove godine u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura

U 2026. godini država bi mogla da izda garancije u iznosu do 171.950.000 eura, čime se još jednom potvrđuje da se ključni razvojni projekti i dalje baziraju &nbsp;na novim kreditima. &nbsp;Garancije obuhvataju širok spektar infrastrukturnih zahvata – od energetike i vodosnabdijevanja do željezničkog transporta – ali ostaje otvoreno pitanje efikasnosti, kontrole troškova i opravdanosti tolikog oslanjanja na međunarodno kreditiranje.
Država u 2026. godini, kako se navodi u Prijedlogu budžeta, može izdati garancije u ukupnom iznosu do &nbsp;gotovo 172 miliona eura (171.950.000).&nbsp;
1. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Francuske razvojne agencije (AFD), za potrebe finansiranja „Projekta rekonstrukcije i proširenja TS 220/110 kV Perućica i nabavke autotransformatora 400/220 kV Pljevlja 2“, u iznosu do 25.000.000,00 eura.
2. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektrodistributivnog sistema AD Podgorica (CEDIS) i Francuske razvojne agencije (AFD), za realizaciju „Projekta rekonstrukcije šest 35 kV postrojenja i zamjene opreme u 250 TS 10/0,4 kV“, u iznosu do 35.000.000,00 eura.
3. Za kreditni aranžman između Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe druge tranše kreditnog aranžmana, namijenjenog finansiranju projekta unapređenja sistema regionalnog vodosnabdijevanja, u iznosu do 12.000.000,00 eura.
4. Za kreditni aranžman između Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja projekta „Izgradnja dodatnih rezervoarskih kapaciteta i povećanje energetske efikasnosti regionalnog vodovodnog sistema“, u iznosu do 6.000.000,00 eura.
5. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe izgradnje 110 kV dalekovoda Vilusi–Herceg Novi, u iznosu do 18.000.000,00 eura.
6. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja „Projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda“, u iznosu do 15.000.000,00 eura.
7. Za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe finansiranja investicione opravke devet putničkih kola tipa „Y“, u iznosu do 11.250.000,00 eura.
8. Za kreditne aranžmane između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe redovne opravke električnih lokomotiva sa modernizacijom, u iznosu do 4.700.000,00 eura.
9. Za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe nabavke novih putničkih kola sa ležajevima, u iznosu do 30.000.000,00 eura.
10. Za kreditni aranžman između Montecargo AD Podgorica i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe nabavke voznih sredstava i modernizacije voznog parka, u iznosu do 15.000.000,00 eura.

Miraš Dušević

Novo zaduživanje na pomolu - garancije do 172 miliona eura

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2025. kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore, kako se navodi u saopštenju, predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1,14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a, kako je istaknutom predloženim amandmanom traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - podsjećaju iz SD-a.

SD podnio amandman: Smanjiti zaduživanja za 200 miliona eura u 2025.

Kakvo god nam bilo finansiranje, imali budžet ili ne, ono što je sigurno jeste da se Crna Gora nastavlja brutalno zaduživati, zasigurno najjačim intenzitetom u Evropi, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je rekao da svaku vijest i odluku o zaduženju uredno prati i podatak da ćemo se pored otplate starih dugova zadužiti i za investicije i projekte. 
- Prođe skoro pet godina, a taj dio investicionog zaduženja još nijedan građanin Crne Gore nije uspio registrovati u bilo kojoj formi. Situacija je otprilike takva da sredstva uzeta za “investicije” više nisu dovoljna da se izmiruju socijalna davanja i obavezni rashodi, čemu su zapravo sve vrijeme i služila - naveo je Anđušić na mreži X.
Ovih dana, kako ja kazao, vidimo eskalaciju svega toga. 
- Crna Gora, država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo - poručio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1881438629395919087%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Crna Gora - država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo

Nedovoljna iskorišćenost postojećih kapaciteta, visoke kamatne stope i nepovoljni uslovi kapitalnog zaduživanja, najveće se prepreke novim investicijama, pokazala je anketa među preduzećima koju je sprovela Centralna banka (CBCG). 
 
Kako se navodi u izvještaju CBCG o kretanju cijena za drugi kvartal, od ukupnog broja anketiranih preduzeća, njih 58,93 odsto planira povećanje obima aktivnosti do kraja godine, dok 41,07 odsto očekuje nepromijenjen obim aktivnosti. 
 
- Veći broj anketiranih, njih 63,16 odsto, planira nove investicije, od čega se najveći broj odnosi se na povećanje fiksne imovine - navodi se u izvještaju. 
 
Pored toga, rezultati ankete pokazuju da najveći broj anketiranih preduzeća, u oblasti poslovnih barijera, kao prepreku vidi opšte rizike poslovanja 29,29 odsto i nedostatak kvalifikovane radne snage na tržištu rada 23,23 odsto. 
 
- Potom dolaze previsoki porezi i ostali oblici dadžbina 14,14 odsto, visoke kamatne stope na kredite 11,11 odsto, tržišna konkurencija 10,10 odsto, niske cijene 5,05 odsto, ostale barijere 4,04 odsto i slaba tražnja 3,03 odsto anketiranih - precizira se u izvještaju. 
 
Anketa je pokazala da 47,54 odsto preduzeća očekuje isti nivo aktivnih kamatnih stopa u ovoj godini u odnosu na prošlu, 27,87 odsto niži, a 24,59 odsto viši nivo. 
 
Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u avgustu, devet banaka očekuje pad, dok po jedna banka očekuje rast, odnosno isti nivo inflacije u odnosu na prošlu godinu. 
 
Po pitanju očekivanja visine inflacije, šest banaka očekuje nivo inflacije između tri i šest odsto, pet banaka smatra da će se inflacija kretati između šest i devet odsto, dok nijedna banka ne očekuje inflaciju između nula i tri odsto i višu od devet odsto. 
 
Od ukupnog broja anketiranih preduzeća, 50,85 odsto očekuje da će inflacija u ovoj godini biti između tri i šest odsto. 
 
- Da će inflacija biti između šest i devet odsto očekuje 28,81 odsto, dok inflaciju višu od devet odsto očekuje 15,25 odsto preduzeća. Inflaciju između nula i tri odsto očekuje 5,08 odsto anketiranih - zaključuje se u izvještaju.

Visoke kamate i nepovoljni uslovi zaduživanja prepreke investicijama

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: zaduzivanje