U Budilniku na Televiziji E govorimo o djelovanju vjerskih sekti, kultova, ali i o dječijem prosjačenju - koliko su ove pojave prisutne u Crnoj Gori i kako na njih reaguje sektor bezbjednosti?&nbsp;
Donosimo i poruke sa sjednice Organizacinog odbora za razgraničenje Opštine Tuzi sa Podgoricom i pitamo šta one znače za građane sa obje strane.
Analiziramo i stanje u sportu. Podsjećamo na sportske uspjehe Crne Gore koji su obilježili godinu iza nas i pitamo ko je odgovoran zbog sve češćeg nesportskog ponašanja tokom utakmica?&nbsp;
Za kraj, pričom vas vodimo na Plavsku sofru, među mirise i ukuse koji čuvaju duh tog kraja i svjedoče o bogatstvu tradicije.
Budite uz Televiziju E od sedam sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Budilniku o djelovanju vjerskih sekti, razgraničenju Tuzi i Podgorice, stanju u sportu...

U Srećnom danu, o muzici i radosti stvaranja, razgovaramo sa Janom Radunović – Violijanom, mladom violonistkinjom čiji talent i posvećenost osvajaju publiku. 
U nove misije pomoći i podrške najmlađima – Gladijatora OCR Montenegro Balša Zajić, fitnes instruktor i humanitarac, otkriva kako sport postaje najjače oruđe solidarnosti i najavljuje nove događaje. Riječ godine prema Oksfordu za 2025. – „mamac za bijes“ (rage bait) - Zašto upadamo u zamku provokativnog sadržaja i kako se manipuliše emocijama na mrežama? Razjašnjavamo fenomen koji oblikuje digitalnu svakodnevicu.
A, potaž „Abranteš“ – na portugalski način priprema Milivoje Đukanović, profesor kuvarstva.
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

500x500

1250x600

1084x550

U Srećnom danu o muzici i radosti stvaranja, sportu kao oruđu solidarnosti...

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, poručili su iz UNICEF-a i pozvali državu na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu.&nbsp;
Iz UNICEF-a su, povodom Svjetskog dana djeteta, podsjetili na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva.
Oni su kazali da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta šest do devet godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub.&nbsp;
- Što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, procjenjuje se da 75 odsto djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada sa godinama.
Iz UNICEF-a su naglasili da je pad najizraženiji između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama.&nbsp;
- UNICEF ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između četiri i 25 odsto, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, poručio je da je pravo na igru osnovno pravo svakog djeteta.&nbsp;
- Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Servandei.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u razvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece.
Kako se navodi u saopštenju, UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024-2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.&nbsp;
Dodaje se da UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
Iz UNICEF-a su istakli da, prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60 odsto škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40 odsto koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju.
- UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da je redovna fizička aktivnost jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20-30 odsto i rizik od depresije za 25 odsto među adolescentima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako su kazali iz UNICEF-a, s obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, to je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru.
Iz UNICEF-a su najavili da će, povodom Svjetskog dana djeteta, sjutra u Podgorici organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade.
Događaj, koji će okupiti djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere, počeće u deset sati u u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru.
Iz UNICEF-a su pozvali porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za inkluzivan sport za djecu

Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je Grčku 3:0 (25:17, 25:18 i 25:8), u trećem kolu B grupe Balkanskog prvenstva za igrače do 19 godina. 
 
Crna Gora je upisala drugi trijumf u grupnoj fazi i ostala u trci za polufinale. 
 
Crnogorski odbojkaši će, ukoliko Srbija pobijedi Bugarsku, izboriti polufinale, u suprotnom igraće za plasman od petog do osmog mjesta. 
 
Crnogorsku selekciju predvodio je Luka Lojić sa 15 poena, 12 je dodao Filip Milosavljević, a devet Vuk Stanojević.

Kadeti ubjedljivi protiv Grčke

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Uz podršku Evropske rukometne federacije i institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspješno je realizovana još jedna sezona projekta „RukoMEtić“ koji donosi rukomet najmlađima - i to u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera i više od 300 djece uzrasta od tri do šest godina. Od naredne godine projekat „RukoMEtić“, kako su najavili, se širi na sjever Crne Gore i pridružuju se Berane, Pljevlja i Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f" data-rendition-name="original" width="6608" height="4405" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“:"> </figure>  - Čime ćemo biti prisutni u čak devet gradova! - naglasili su oni. Kroz „RukoMEtić“ projekat ostvaruju, kako su istakli, ključne ciljeve razvoja rukometa: Razvoj igrača svih uzrasta, popularizacija rukometa među najmlađima, širenje baze kao preduslov podizanja kvaliteta domaćih takmičenja, stalno prisustvo na najvećim međunarodnim takmičenjima, edukacija trenera kroz seminare i savremene metodologije, jačanje lokalnih klubova i saradnje sa vrtićima i redovni treninzi i promocija rukometa kroz društvene mreže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“"> </figure>  Prvi put, fokus je, kažu, na djeci od tri do šest godina - odnosno generaciji kojoj do sada nije bila posvećena posebna pažnja. - Ovaj projekat to mijenja! - zaključili su u „RukoMEtić“.

Završena druga sezona projekta „RukoMEtić“: Rukomet za najmlađe u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera...

Opština Bar zaključila je ugovore sa 44 sportska kluba odnosno školska i sportsko-rekreativna društva koja su, shodno Odluci o sufinansiranju programa rada sportskih organizacija za 2025. godinu, ostvarila pravo na subvencije lokalne uprave za ostvarenje svojih planova i programa.
Ukupan iznos dodijeljenih sredstava iz budžeta Opštine iznosi 291 hiljadu eura, od čega je 270 hiljada dodijeljeno za rad 37 sportskih klubova, dok je 21 hiljada eura opredijeljena za programske aktivnosti pet sportsko-rekreativnih društava i dva školsko sportska društva. 
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević poručio je ovim povodom da lokalna uprava u kontinuitetu prepoznaje važnost razvoja sporta u gradu, što najbolje potvrđuje uvećanje budžetskih sredstava koja se opredjeljuju za sportske klubove i podršku sportskim manifestacijama na iznos od 1,8 miliona eura u 2025. godini.
- Dugogodišnja tradicija i uspjesi barskih sportista iz godine u godinu obavezuju sve nas da pružimo dodatne napore kako bi unaprijedili uslove za bavljenje sportom i kreirali ambijent za nove uspjehe. Uvjeren sam da će novac koji je opredijeljen ovogodišnjim Konkursom biti značajna podrška sportskim organizacijama u cilju ostvarivanja što boljih rezultata na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a što će doprinijeti snažnijem pozicioniranju i prepoznatljivosti Bara na sportskoj sceni - dodao je Raičević.
Shodno Odluci, sredstva za sufinansiranje programa rada dodjeljena su sportskim organizacijama koje imaju sjedište na teritoriji opštine i to: karate klubu “Bar”(47.648,05 eura), atletskom klubu “Sanja” (17.589,58 eura), odbojkaškom klubu “Galeb”(14.595,25 eura), ragbi klubu ‘’Mornar”(12.929,16 eura), ženskom odbojkaškom klubu “Luka Bar”(12.464,00 eura), ju-juitsu klubu “Mornar”(11.736,46 eura), odbojkaškom klubu “Mornar”(10.430,43 eura), košarkaškom klubu “Mediteran”(9.586,81 eura), omladinskom košarkaškom klubu “Šušanj” (8.800,91 eura), body building klubu “Maximus” (8.616,76 eura), šahovskom klubu “Mornar”(6.803,51eura), atletskom klubu “Dionis”(6.769,04 eura), kik boks klubu ‘’Bar” (6.443,86 eura), omladinskom odbojkaškom klubu “Mrkojevići” (6.327,77 eura), fudbalskom klubu “Sloga” (5.648,44 eura), košarkaškom klubu “Sutomore” (5.557,40 eura), džudo klubu “Mornar” (5.461,95 eura), fudbalskom klubu ‘’Balkan” (5.333,19 eura), jedriličarskom klubu “Latinsko jedro”(5.219,44 eura), košarkaškom klubu “Adriatik”(5.102,31 eura), košarkaškom klubu “Boys”(4.951,34 eura), šahovskom klubu “Rumija”(4.872,06 eura), sportskom atletskom klubu “Tempo”(4.731,03 eura), omladinskom košarkaškom klubu “Antivari”(4.671,61 eura), fudbalskom klubu ‘’Desetka” (4.205,40 eura), ženskom košarkaškom klubu ‘’Bar Basket 23” (4.200,96 eura), atletskom klubu ‘’Rasti zdravo Bar” (3.843,01 eura), klubu praktičnog streljaštva “Rumija” (3.821,45 eura), klubu praktičnog streljaštva ‘’Antivari’’ (3.266,43 eura), klubu za sportski ribolov “Pristan”(2.622,26 eura), bokserskom klubu “Mornar”(2.502,73 eura), ribarsko sportskom klubu "Rumija" (2.445,01 eura), klubu za sportski ribolov "Free Divers" (2.334,01 eura), ribarsko sportskom klubu "Lampuga" (2.223,01 eura), klubu praktičnog streljaštva "Oroz" (2.156,41 eura, sportsko ribolovnom klubu "Spič" (2.089,80 eura) i bokserskom klubu "Pristan" (1.978,80 eura). 
Osim toga, za realizaciju programa sportsko rekreativnih aktivnosti za 2025. godinu, sredstva su dodijeljena sportsko-rekreativnom društvu “Prijatelji”, sportsko-rekreativnom društvu “Mornar”, sportsko-rekreativnom društvu “Samo dodaj vodu”, školskom sportskom društvu JU OŠ “Jugoslavija” i školskom sportskom društvu Gimnazija “Niko Rolović” u iznosu od po 3.000 eura, i sportsko-rekreativnom društvu “Živimo zdravo Bar” i sportsko-rekreativnom društvu “OSI Bar” u iznosu od po 3.500 eura.

Opština Bar podržala sportske organizacije sa blizu 300.000 eura

Na najnovijoj ATP listi, na vrhu je i dalje Italijan Janik Siner sa 9.930 bodova.
Aleksandar Zverev je osvojio turnir u Minhenu, dok je Karlos Alkaraz poražen u finalu Barselone, pa je Njemac opet drugi na planeti (8.085), dok je Španac treći (8.050).
Novak Đoković i dalje čvrsto stoji na petom mjestu na svijetu.
Tejlor Fric (5.115) je i dalje na četvrtoj poziciji, sa velikim zaostatkom u odnosu na Alkarasa.
Slijede, Džek Drejper, Aleks de Minor, Andrej Rubljov i onda povratnik među deset - Holger Rune. Danac je napredovao za četiri pozicije i sada je deveti, dok je Danil &nbsp;Medvedev deseti.

Nova ATP lista: Siner i dalje prvi, drugi Zverev, Đoković peti

Odbojkašice Budućnost Volleya plasirale su se u finale EPCG Superlige. 
 
Budućnost je večeras u dvorani Topolica, u odlučujućoj trećoj utakmici polufinalne serije, savladala Luku Bar 3:2 (25:27, 25:21, 23:25, 25:14 i 15:10) i sa 2:1 u pobjedama izborila finale. 
 
Od fuzije dva tima Budućnosti, 2021. podgorički sastav osigurao je prvu seriju za titulu prvaka Crne Gore! 
 
Jedino finale prije toga Budućnost je igrala u sezoni 2011/12, kada je i osvojila pehar pobjedom baš nad Lukom Bar. 
 
Kapitenka Budućnosti Mileva Magdelinić bila je najefikasnija u pobjedničkom timu sa 21 osvojenim poenom, dok su Sara Belojević, Milena Ćetković i Kristina Božović dodale po 15. 
 
U timu Luke Bar najbolja je bila Teodora Čavić sa 29 poena, dok je Aieska Fereira zabilježila 14. 
 
Budućnost Volley će u velikom finalu EPCG Superlige igrati sa ekipom Herceg Novog, koja je u dva meča eliminisala gradskog rivala, ekipu Albatrosa.

Odbojkašice Budućnosti u finalu EPCG Superlige

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević boraviće sjutra u radnoj posjeti Danilovgradu, najavljeno je iz resornog ministarstva. 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) su kazali da je posjeta dio projekta EU4ME - “Podrška komuniciranju procesa evropske integracije”. 
 
- Programom je predviđen sastanak Gorčević sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Grgurovićem i njegovim timom, kao i obilazak Umjetničke kolonije koja je uspješno realizovala Projekat „Otkrijte skrivene atrakcije “, u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora - naveli su iz MEP-a. 
 
Oni su kazali da će Gorčević, zajedno sa Grgurovićem, posjetiti Gimnaziju „Petar II Petrović Njegoš“ i sa učenicima razgovarati o značaju članstva Crne Gore u EU. 
 
- Imajući u vidu nedavne poplave koje su, između ostalih opština, posebno pogodile Danilovgrad, Gorčević i Grgurović će obići domaćinstvo Đuste Jokišić u Bandićima i sa domaćinima razgovarati o saniranju posljedica nastale štete - navodi se u saopštenju.

Gorčević sjutra u radnoj posjeti Danilovgradu

U Crnoj Gori je u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno 36,08 hiljada dolazaka i 75,7 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71 odsto ostvarili su strani, a 29 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 65,9 odsto, glavnom gradu 18,2 odsto, planinskim mjestima 9,4 odsto i ostalim mjestima 6,5 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

U decembru ostvareno 75,7 hiljada noćenja

Udruženje prevoznika Crne Gore obustaviće granične blokade teretnog saobraćaja, odlučili su njegovi predstavnici nakon pregovora sa Vladom.
Dogovoreno je, između ostalog, da se transportnim firmama porez na dodatu vrijednost (PDV) vraća u zakonskom roku, da će biti napravljen predlog beneficiranog radnog staža za vozače, da će se o višem povratu akciza razgovarati sa evropskim partnerima, kao i odredbi ETIAS, te da će biti produženo radno vrijeme određenih graničnih inspekcija, prenose Vijesti.
Udruženje je u ponedjeljak počelo blokadu teretnog saobraćaja na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Protest je trebalo da traje do danas do 12 sati.
Kamiondžije su blokadu organizovali tražeći izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.
Obustava prometa je bila i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka – rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.

Udruženje prevoznika obustavlja granične blokade teretnog saobraćaja

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da najprije proglasi neustavnim oporezivanje objekata u izgradnji, a zatim tu odluku povuče i ne objavi u Službenom listu, ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije i pravnu sigurnost, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
U toj neosnovanoj partiji kažu da posebno zabrinjava praksa skrivanja odluka od javnosti i njihovo uklanjanje sa zvaničnih internet stranica tokom prošle godine. 
Takvo ponašanje, ističu, nije u skladu sa evropskim standardima transparentnosti i odgovornosti institucija i bača sumnju na stvarnu nezavisnost sudstva i ostavlja prostor za političke i fiskalne pritiske na najvišu sudsku instancu. 
- Građani su dovedeni u stanje pravne neizvjesnosti, dok su lokalne samouprave nastavile da naplaćuju poreze uprkos ozbiljnim ustavnopravnim dilemama koje su otvorene pred Ustavnim sudom. Lokalne vlasti, umjesto da isprave uočene nepravilnosti, pokušavaju da zadrže sredstva građana pozivajući se na formalne i birokratske izgovore. Time se potkopava povjerenje u javnu upravu i urušava princip jednakosti pred zakonom. Ako Crna Gora želi da zatvori poglavlja 23 i 24 na suštinski, a ne samo formalni način, ovakva praksa mora prestati - navedeno je u saopštenju za javnost Crnogorske stranke u osnivanju.
Zato, navode, Ustavni sud mora jasno i transparentno da objasni razloge povlačenja odluke, a Vlada da pokaže da je reforma pravosuđa stvarna, a ne deklarativna. 
- Jer Crna Gora može postati članica Evropske unije samo kao pravna država, a ne kao država improvizacija i institucionalne neodgovornosti - poručili su u saopštenju.

Tag: sport