Odbor za ljudska prava i slobode na današnjoj sjednici usvojio je zaključak kojim Skupštini predlaže razrješenje predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Željka Rutovića i člana Savjeta Zorana Vujičića.
Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj sa Predlogom zaključaka (12) sa kontrolnog saslušanja Rutovića, Vujičića i članice Tatjane Topalović na temu: „Odgovornost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog pasivnosti u slučajevima zloupotreba i nepostupanja po preporukama EU”, održanog 1. oktobra 2025. godine i podnijeće ga Skupštini na usvajanje.
U usvojenim zaključicma se navodi da je ukazano na brojne probleme i izazove u radu Agencije, među kojima su: netransparentnost rada, mogućnost nedozvoljenog uticaja na odluke Savjeta Agencije, nedovoljna proaktivnost po pitanju zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama, problemi u radu Savjeta i odnosima između organa Agencije, kao i da do održavanja kontrolnog saslušanja, Skupština Crne Gore tokom mandata ovog savjeta Agencije nije prihvatila izvještaje o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. i 2023. godinu.
- Skupština predlaže radnom tijelu nadležnom za izbor i imenovanja da, shodno svojoj nadležnosti, razmotri pokretanje inicijative za postupak razrješenja predsjednika i članova Savjeta Agencije prije isteka vremena na koje su imenovani - navodi se u zaključcima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predloženo razrješenje Rutovića i Vujičića

Građani Crne Gore i dalje plaćaju cijenu kadrovskih i pravnih promašaja bivše ministarke Vesne Bratić – i, prema svemu sudeći, nastaviće da je plaćaju još dugo. Na to ukazuje i slučaj Gorana Danilovića, direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, koji je najprije nezakonito imenovan, zatim nezakonito razriješen, pa ponovo vraćen na funkciju.
Danilović je razriješen u januaru ove godine, a vraćen u junu – za to vrijeme nije radio nijedan dan, ali mu je, na osnovu rješenja Vladine kadrovske komisije, mjesečno isplaćivano oko 1.300 eura, ukupno preko 7.000 eura.
Dok većina građana sabira svaki cent, Danilović je u punom iznosu primao zaradu zahvaljujući sistemu koji, umjesto da sankcioniše nezakonitosti – nagrađuje ih novcem građana. Zanimljivo, ista ta Vlada koja ga je razriješila zbog nezakonitog imenovanja, nastavila je da mu isplaćuje nadoknadu – i to prema sopstvenom rješenju.
Nakon što je Televizija E od Vlade zatražila pojašnjenje zakonitosti tih isplata, upit je preusmjeren na Agenciju – koja, očekivano, tvrdi da su isplate „zakonite jer ih je Vlada odobrila“.
– Obavještavamo vas da je Goran Danilović naknadu primao mjesečno, u visini zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije. Isplate su zakonite jer su vršene na osnovu rješenja Vlade Crne Gore od 28. januara 2025. Agencija je, po rješenju o nastavku mandata direktora od 9. juna 2025, nastavila isplate redovne zarade – naveli su iz Agencije.
Međutim, odgovori na ključna pitanja iz Vlade su izostali. Televizija E tražila je pojašnjenje: da li su isplate zakonite ako je Danilović bio nezakonito imenovan, da li mora vratiti novac, i da li je nezakonita smjena dovoljna da „poništi“ nezakonito imenovanje. Bez odgovora.
Osim nadoknada, Danilovićevo nezakonito upravljanje Agencijom državu je koštalo dodatnih 45.000 eura. Zakon koji omogućava primanje naknade po prestanku funkcije ne pravi razliku između zakonitog i nezakonitog imenovanja.
Advokat Mihailo Volkov za Televiziju E pojašnjava da, iako ove isplate nijesu protivpravne, one otvaraju ozbiljna pitanja etičnosti, zloupotrebe sistema i političke odgovornosti.
– Ako se nezakonit rad nagrađuje novcem građana, sistem ne kažnjava grešku – već je podstiče. Krajnje je vrijeme da se odgovori na pitanje: kada će se stati na kraj ovakvom ponašanju i ko će odgovarati za materijalnu štetu? – poručuje Volkov.
Danilović, međutim, nije izolovan slučaj – već simptom sistemske prakse. Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vlada Milojka Spajića je za 15 mjeseci imenovala 836, a razriješila 615 javnih funkcionera. I oni koji su na funkciji bili jedan dan, ostvaruju pravo na platu narednih godinu dana. Račun za to, očekivano, ne stiže Vladi – već građanima.
Podsjetimo, Danilovića je 2021. na funkciju imenovala tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić, nakon što je smijenila tadašnjeg direktora Srđu Popovića. Bratić je ostala upamćena po talasu sličnih kadrovskih odluka, koje su, prema procjenama, građane Crne Gore do sada koštale oko 400.000 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUi1YiMCwf4Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Danilović primao platu i nakon razrješenja: Više od 7.000 eura bez dana rada

Dojučerašnji član Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Radisav Nikić, koji je razriješen sa svih funkcija u stranci, kazao je da je predsjednik SNP-a Vladimir Joković, sazivanjem jučerašnje elektronske sjednice, demonstrirao "neviđenu političku kukavicu i ličnu nesigurnost“ i da na takav način postupaju samo oni koji „nemaju hrabrosti da ljude pogledaju u oči“.
Na elektronskoj sjednici GO SNP donešena je odluka o raspuštanju hercegnovskog ogranka partije i razrješenju Nikića sa svih funkcija u stranci.
Iz SNP-a su obrazložili da se te dvije odluke tiču unutarpartijske discipline i odgovornosti i da su donešene sa više od 75 odsto glasova za, od ukupnog broja članova koji su glasali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgo-snp-raspustio-opstinski-odbor-herceg-novi-i-razrjesio-radisava-nikica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- OO SNP Herceg Novi je raspušten, uz ocjenu da dosadašnji rad tog odbora nije bio u skladu sa politikom i vrijednostima koje SNP njeguje, što se posebno odrazilo na posljednje rezultate na lokalnim izborima, gdje SNP prvi put u ovoj opštini nije ostvarila parlamentarni status – saopšteno je iz SNP-a.
Kada je riječ o Nikiću, koji se na subotnjem zasijedanju GO verbalno sukobio sa Jokovićem, iz SNP-a navode da mu je izglasano nepovjerenje i da je razriješen, jer je grubo prekršio demokratska načela na kojima počiva djelovanje stranke.
- Svojim javnim istupima iznosio je neprovjerene i neistinite informacije, kompromitovao funkcionere partije i narušavao njen ugled u javnosti, što predstavlja grubo kršenje Statuta partije – dodali su u saopštenju.
Zaključuju i da SNP ostaje dosljedna očuvanju unutarpartijske discipline, transparentnosti i odgovornosti svih članova i da će i ubuduće odlučno reagovati na svako ponašanje koje odstupa od osnovnih principa djelovanja partije.
Nikić je juče, u izjavi za Pobjedu, kazao da se Joković panično plaši istine i bilo kakve konfrontacije sa argumentima.&nbsp;
- Njegova nespremnost da se suoči sa realnošću i otvorenim dijalogom samo potvrđuje njegovu slabost i nedostatak liderskih sposobnosti. Ovo je taktika prepoznatljiva za autokrate koji se boje svake opozicije unutar sopstvenih redova - smatra Nikić i dodaje kako Joković ne preza ni od čega u pokušaju da sebi obezbijedi treći mandat.
Jokovića je pitao i gdje mu je bila politička odgovornost kada SNP nije prošao cenzus na podgoričkim izborima nakon kojih je, kako je rekao, prihvatio mrvice i poniženje u koaliciji sa DF-om.
- Tada Jokoviću nije smetalo raspuštanje odbora, jer mu je odgovaralo da se podgorički odbor žrtvuje za širu sliku. Ovo nije pokušaj reorganizacije, ovo je sramni pokušaj slamanja jedinstva SNP-a. Poenta je ugušiti svakoga ko se usudi da misli drugačije od Jokovića. Ovo je otvoreni lov na neistomišljenike, sproveden po nalogu jednog čovjeka, koji je očigledno zaboravio da partija pripada članstvu, a ne pojedincu - naveo je Nikić.
Jokovića je pozvao i da se osvrne na to kako je SNP na parlamentarnim izborima 2023. godine prošao u gradovima iz kojih potiče.
- Gdje su tada bile njegove ostavke, njegova politička i moralna odgovornost? Jokovićevi rezultati su katastrofalni, a njegovo liderstvo je partiju dovelo na ivicu propasti. Umjesto da preuzme odgovornost za debakl, on se krije iza elektronskih sjednica i pokušava da eliminiše svakoga ko mu ukazuje na sopstvene greške. Ovo je klasičan primjer kada nesposobni lideri pokušavaju da sakriju svoje neuspjehe optužujući druge - istakao je on.
Nikić poručuje da ga Jokovićevi „poltroni koji se iz lične koristi drže uz njega“, ne mogu izbrisati iz SNP-a.
- Ljudi koji me znaju, znaju da sam svoj život posvetio ovoj partiji i to kada je bilo najteže. Tako će biti i dalje, bio ja član Jokovićevog Glavnog odbora ili ne. Nikakve manipulacije, nikakva isključenja, nikakvi diktatorski potezi neće me spriječiti da se borim za principe i ideale na kojima je SNP osnovan. Ja sam dio ove partije srcem, a ne funkcijom, i moja lojalnost je članstvu, a ne nekom pojedincu koji je zloupotrijebio povjerenje - poručio je Nikić.
Dodao je kako mu snagu i ponos daje činjenica da je najjači mjesni odbor SNP-a u Beranama, sa najboljim rezultatima u kontinuitetu, jednoglasno odbacio Jokovićeve prijedloge.
- To je dokaz da istina i pravda uvijek nađu put i da časni članovi partije neće dozvoliti da se ona uruši zbog ambicija jednog čovjeka - zaključio je Nikić.
<h2>"Masovno zapošljavanje članova SNP-a"</h2>
Nikić je optužio Jokovića za i za „brutalnu zloupotrebu“ Ministarstva poljoprivrede i Uprave za šume, gdje se ovih dana, kako tvrdi, masovno zapošljava „svako ko se izjasni kao član SNP-a i obeća da će biti delegat na predstojećem kongresu“.
- Cilj je osigurati potpunu kontrolu i ugurati većinu silom i manipulacijama. Ovo nije samo neetično, već je i kriminalno, jer se javni resursi koriste za lične i partijske interese, dok se istovremeno gazi princip zasluga i kompetencija - rekao je Nikić Pobjedi.
<h2>Jančić: Posljednji čin slabosti</h2>
Reagovao je i predsjednik hercegnovskog odbora SNP-a Milan Jančić koji je ocijenio kako Jokovićev prijedlog da GO odlučuje o raspuštanju tog lokalnog odbora predstavlja posljednji čin političke slabosti i pokušaj bjekstva od lične odgovornosti.
Jančić tvrdi da loš izborni rezultat stranke u Novom nije proizvod rada jednog odbora, već višegodišnjeg političkog zanemarivanja, odsustva vizije, autoritarnog rukovođenja i urušavanja ugleda SNP-a, za što je optužio Jokovića.
- Ne može se lokalni odbor smatrati odgovornim za pad podrške partiji čiji predsjednik mjesecima izbjegava komunikaciju sa članstvom i građanima, ne vodi kampanje, ne okuplja ljude, niti pokazuje energiju dostojnu liderske funkcije. SNP u Novom nije imao resurse, nije imao podršku, nije imao čak ni osnovne poruke iz centrale. A sada, kada treba preuzeti odgovornost, Joković skida glavu svima osim sebi - naveo je Jančić.
Za njega je, kako je rekao, simptomatično i to što nijedan drugi lokalni odbor SNP-a, koji je ostvario loš izborni rezultat, nije raspušten.
Jančić je zaključio da SNP, „dok ne promijeni sebe i predsjednika koji izbjegava odgovornost, nema budućnost“.

Nikić: Joković je autokrata i plaši se istine

Tužilački savjet je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, donio odluku o razrješenju Lidije Mitrović sa funkcije specijalne državne tužiteljke. Mitrović je prethodno bila privremeno udaljena iz službe, a odluka o razrješenju uslijedila je nakon što je pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora.
U saopštenju Savjeta podsjeća se da Ustav Crne Gore propisuje razrješenje rukovodilaca i državnih tužilaca u slučaju kada su pravosnažno osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora, te da je Tužilački savjet nadležan za njihovo imenovanje i razrješenje.
Na sjednici su, pored ove odluke, usvojene izmjene i dopune Poslovnika Tužilačkog savjeta, kao i razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
- Tužilački savjet je dao mišljenje da je 10 pritužbi bilo neosnovano, dvije osnovane, dok se u još dva slučaja nije radilo o pritužbama koje se odnose na zakonitost rada tužilaca - saopšteno je iz Savjeta.

Tužilački savjet razriješio Lidiju Mitrović dužnosti specijalne tužiteljke

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK-a.
Odluka, koja je danas objavljena na sajtu suda, donijeta je 16. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.
Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.
- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.
Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.
Podsjećamo, Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.
Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio Savjet Agencije. Istakla je da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila.

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović: Povrijeđeno njeno pravo na izjašnjenje

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Savjet Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice razriješio je direktoricu ove ustanove Ivanu Vukčević Ćupić, na sjednici koja je danas održana po hitnom postupku, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora. 
Prijedlog o razrješenju upućen je Skupštini Glavnog grada, koja će na predstojećoj sjednici najvjerovatnije usvojiti odluku Savjeta.
Po saznanju da zasijeda Savjet o njenom razrješenju, Vukčević Čupić je za TVE rekla da nema problem sa tim da više ne bude na rukovodećoj funkciji, ali zahtijeva da njena smjena bude zakonski korektna i opravdana.
Ona je to okarakterisala kao brutalni revanšizam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove.
- Dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk... - ocijenila je Vukčević Ćupić.
Ona bez dileme smatra da je u pitanju politička igra.
- Što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja izvještaj o finansijskom poslovanju. Bitno je podsjetiti da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena, pa uopšte nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran. Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja - istakla je ona.
 Stoji, podvlači ona, iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu.

Razriješena Ivana Vukčević Ćupić

Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) danas će, zajedno sa kolegama iz Socijaldemokrata (SD), predati inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića - potvrđeno je Portalu ETV.
Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, Danilo Mandić, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - a u kojem je koristio službena kola Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mandić se sumnjiči da je 19. aprila oko tri sata i 40 minuta izjutra u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću i nakon toga ispalio više hitaca od kojih su zadobili prostrijelne rane u nogama. Mandić se, nakon toga, predao policiji u pratnji advokata Miroja Jovanovića. Sudija Višeg suda u Podgorici mu je 21. aprila odredio jednomjesečni pritvor.
Policija tada nije imala sumnje da posjeduje snimke Mandićevog napada.
- Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. - saopšteno je ranije iz policije.
Međutim, kako je Portal ETV ranije objavio, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fima-li-video-zapisa-da-je-danilo-mandic-pucao-na-darka-perovica-i-arisa-turkovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim toga, simptomatična je i činjenica da je jedan od ranjenih, Darko Perović, na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, rekao da Mandić nije pucao u njega - te da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da bi ga za to optužio. Policija je zbog toga protiv njega podnijela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje uz navode da je Perović imao namjeru da ih diskredituje i abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića.
Opozicija je već tražila i kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. DPS, SD i Građanski pokret URA podnijeli su 24. aprila tu incijativu skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu ukazujući da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.
Oni, kako je ranije saopštio predsjednik DPS-a Danijel Živković, traže odgovor na tri pitanja: kako je Uprava policije dozvolila da bezbjednosno interesantno lice bude obezbjeđenje štićenog, ko je dozvolio upotrebu skupštinskog vozila i zašto tužilac nije bio na licu mjesta događaja.
Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih.
Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegne.
Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića.
U pitanju je bio pištolj „frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?!
Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Anja Ivanović

DPS i SD danas predaju inicijativu za razrješenje Andrije Mandića

Razriješeni državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja Goran Jovetić kazao je da je iz medija saznao za odluku Vlade o smjeni.
Jovetić se obratio javnosti, u cilju, kako kaže, objektivne informisanosti i zaštite ličnog integriteta, a u vezi sa obrazloženjem Vlade i razlozima njegovog razrješenja sa pozicije državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Famer-cikotic-generalni-konzul-u-sad-u-goran-jovetic-razrijesen-duznosti-drzavnog-sekretara-u-ministarstvu-ekonomskog-razvoja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je u saopštenju kazao da je jučerašnje ponovno razrješenje sa pozicije državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja uslijedilo nakon presude Upravnog suda, kojom je poništeno prvobitno donešeno rješenje Vlade od 27. juna 2024.godine, ukazujući da je postupak razrješenja nezakonit i naložio donošenje zakonite odluke u ovoj upravnoj stvari.&nbsp;
- Obrazloženje rješenja Vlade, koje se juče pojavilo u medijima, u vezi sa mojim razrješenjem, predstavlja, najvećim dijelom, izvod iz odgovora Vlade Crne Gore u odnosu na tužbu, a koje je Upravni sud već ocijenio neosnovanim i usvojio tužbu - naveo je Jovetić.&nbsp;
Na mjesto državnog sekretara predložen je, dodaje, 2023. godine od strane potpredsjednika Vlade i ministra za ekonomski razvoj Nika Đeljošaja, na osnovu profesionalnih i stručnih referenci i postignutih rezultata u dugogodišnjem prethodnom radu u organima državne uprave. O tome je Đeljošaj, kako kaže Jovetić, bio veoma dobro upoznat, imajući u vidu da su jedan dio karijere i zajedno radili u Ministarstvu javne uprave, kao tadašnji državni sekretari u ovom resoru.
- Sa pozicije državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja, na predlog ministra Đeljošaja, razriješen sam 27. juna 2024. godine (prije više od šest mjeseci), dok sam bio na službenom putu po nalogu ministra Đeljošaja i to na sjednici Administrativnog odbora Evropske patetne organizacije u Minhenu. Kako sam smatrao da je postupak razrješenja, kao i samo rješenje suprotno Zakonu, tužbom sam pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore. U presudi koju je Upravni sud donio 21. 11.2024. godine, poništeno je Rješenje Vlade Crne Gore, broj 08-104/24-3545/4 od 27. juna 2024. godine - ističe Jovetić.&nbsp;
Shodno navedenom, dva puta se pisanim putem obratio Ministarstvu ekonomskog razvoja, 23. i 27. decembra prošle godine, i tada je informisao o presudi i tražio stav u vezi sa njenim sprovođenjem. Odgovor, kako tvrdi, nikada nijese dobio, već je juče, putem medija, saznao da je ponovo razriješen.&nbsp;
- Povjerene aktivnosti i obaveze na svim dosadašnjim pozicijama obavljao sam sa najvećim stepenom profesionalnosti, odgovornosti, predanosti i u najboljem interesu države Crne Gore, o čemu svjedoče brojni projekti i aktivnosti na kojima sam radio, kao i brojni saradnici i partneri - kazao je Jovetić.&nbsp;
Sa istim stepenom posvećenosti, pristupio je, tvrdi, na poslovima koje je obavljao u Ministarstvu ekonomskog razvoja.&nbsp;
- O čemu, takođe, najbolje govore rezultati, kao i činjenica da sam bio i jedan od šest pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zadužen za klaster II – Unutrašnje tržište. U prethodnom periodu bio sam i zamjenik predsjedavajućeg za pregovore Crne Gore sa Evropskom komisijom u domenu reforme javne uprave, što je jedna od oblast i mojeg akademskog istraživanja i rada - naveo je Jovetić.&nbsp;
Vodeći se moralnim i profesionalnim načelima, smatrao je, kaže, &nbsp;važnim da ukaže na činjenice.&nbsp;
- Nakon što je, prenošenjem Obrazloženja Vlade, javnost imala priliku da čuje mišljenje ministra Đeljošaja, kao predlagača. Kao građanin Crne Gore, koji je značajan dio karijere proveo u sistemu javne uprave i kao doktor nauka Univerziteta Crne Gore, čvrsto vjerujem u naše institucije, kojima ću, ponovo, povjeriti utvrđivanje zakonitosti predmetne odluke, te neću ulaziti u dodatne javne polemike na ovu temu - zaključio je Jovetić.&nbsp;

Jovetić tvrdi da ga je Vlada nezakonito smijenila, spor dobio na Upravnom sudu

Iako su svi mediji sinoć brujali o konačnom razrješenju direktorice podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović, ta informacija još zvanično nije potvrđena.
Portal ETV je potvrdu za ovu informaciju sinoć tražio od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) - ali bezuspješno, ni resorna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović nije odgovarala na naše pozive i poruke, a telefon direktorice Biljane Vučurović bio je ugašen.
Iz MPNI nam ni danas nijesu potvrdili ovu informaciju, a ni sa direktoricom Vučurović ponovo nijesmo uspjeli da stupimo u kontakt.
Saznanja medija o smjeni Vučurović su nezvanična. Jedni su sinoć pisali da je ministarka donijela odluku o njenom razrješenju, što je inače <a href="https://etv.me/drustvo/vucurovic-se-izjasnila-razrjesenje-u-ponedeljak">već učinjeno prethodne sedmice</a> nakon što se Vučurović izjasnila smjeni; a drugi da joj je razrješenje uručeno.
U resoru Anđele Jakšić-Stojanović ove informacije nijesu ni demantovali ni potvrdili - pa se postavlja pitanje: zašto?
Ako je Vučurović zvanično razriješena - zašto nema zvanične potvrde? Ako nije - zašto nema demantija? Zašto ministarka Jakšić-Stojanović o ovome neće zvanično da se izjasni?
Prosvjetna inspekcija predložila je razrješenje Vučurović nakon što je utvrdila da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi. Direktorica Gimnazije, sa druge strane, je tvrdila da je ispoštovala procedure i da je radila sve po zakonu.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Vučurović je 15. januara poslala rješenje o otkazu ugovora o radu Čečoviću - uz napomenu da su za to istekli svi zakonski rokovi. Istog dana Portal ETV je objavio <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-u-sluzbenoj-grupi-psovao-vrijedao-saru-vujisic-i-nvo-sektor">skrinšotove prepiske</a> u kojoj je profesor Čečović u službenoj grupi psovao kolegu profesora Mata Kankaraša, vrijeđao Saru Vujisić i NVO sektor.
Vučurović je nakon objave ove prepiske prijavila „curenje informacija“ sa službene mejl adrese škole.
Da je rok za uručivanje otkaza Čečoviću probijen, istog dana su ukazali Sara Vujisić i Kosta Mijušković koji zajedno sa njom organizuje proteste zbog ovog, ali i drugih slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja u Crnoj Gori.
- Ukoliko se do kraja nedjelje ne razriješe Čečović i Vučurović i ne dobijemo nikakvu vrstu obraćanja povodom preduzetih koraka pravosudnog sistema povodom slučaja u Tuzima, protestovaćemo u još većem broju i snažno pojačati našu borbu uz imenovanje svih onih odgovornih zbog kojih strepimo dok se situacija pogoršava u iščekivanju rezultata - naveli su oni, između ostalog, u reagovanju 15. januara.

Zašto nema zvanične potvrde o razrješenju Vučurović?

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Ustavni sud Crne Gore, u partnerstvu sa AIRE centrom i uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici, organizovao je danas stručnu obuku za savjetnike Ustavnog suda. Predavanje je održala potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), sudija Ivana Jelić, s fokusom na primjeni evropskih standarda u ustavnosudskoj praksi Crne Gore.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko naglasila je da je kontinuirano jačanje stručnih kapaciteta od ključne važnosti:
– U trenutku kada se Ustavni sud suočava sa složenim pravnim pitanjima, povećanim obimom rada i intenzivnim interesovanjem javnosti, izuzetno je važno da unapređujemo vještine u oblasti zaštite ljudskih prava. Saradnja sa ESLJP-om i razmjena znanja doprinosi kvalitetu naših odluka i povjerenju građana u rad Suda – poručila je Armenko.
Potpredsjednica ESLJP Ivana Jelić istakla je ulogu nacionalnih sudova u sistemu zaštite ljudskih prava:
– Ustavni sud ima ključnu funkciju u očuvanju ustavnosti i zaštiti temeljnih prava. Kvalitetna i dosljedna sudska argumentacija osnova je povjerenja javnosti u institucije. Primjena standarda razvijenih u praksi Evropskog suda, kao i Suda pravde EU, predstavlja temelj pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom – kazala je Jelić.
Tokom izlaganja osvrnula se i na strukturalne izazove u primjeni evropskih standarda te prenijela iskustva iz međunarodne sudske prakse.
Predstavnica AIRE centra Vanja Radević naglasila je značaj ovakvih programa za unapređenje vladavine prava u Crnoj Gori:
– Ove aktivnosti doprinose jačanju stručnih i analitičkih kapaciteta institucija i njihovoj sposobnosti da odgovore na savremene izazove u oblasti zaštite ljudskih prava. Posebno je dragocjeno što Crna Gora ima eksperte poput sutkinje Jelić, čije znanje može pomoći jačanju domaćih institucija – istakla je Radević.
Obuka je obuhvatila aktuelne teme iz prakse ESLJP-a, uključujući pravo na pristup sudu, zabranu diskriminacije i standarde jednakosti pred zakonom, s fokusom na njihov značaj u crnogorskom ustavnopravnom okviru.

Ustavni sud Crne Gore: Stručna obuka savjetnika uz predavanje potpredsjednice ESLJP Ivane Jelić

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Dortmundu sa Srbijom utakmicu posljednjeg, trećeg kola glavne runde 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Crnogorskoj selekciji za plasman u četvrtfinale neophodna je pobjeda protiv Srbije i da Njemačka ne izgubi od Španije.
Kapitenka Đurđina Jauković kazala je da će trijumfovazi selekcija koja prije zaboravi jučerašnje utakmice - Crna Gora poraz od Njemačke, a Srbija neriješen rezultat protiv Farskih Ostrva.&nbsp;
- Imamo i kvalitet i karakter, na nama je da to pokažemo. Nećemo da pričamo previše, teren je najveće mjerilo - rekla je Jauković.
Ona je istakla da su su svjesne da zavise i od utakmice Njemačke i Španije.
- Mislim da neće biti problema, jer Njemice igraju na svom terenu. Srbija je isto igrala sa velikim oscilacijama, u sličnoj smo poziciji. Mislim da smo bolja ekipa, ali to moramo da dokažemo na terenu - rekla je Jauković.
Pivot Ivana Godeč smatra da se izdanje protiv Njemačke ne može ponoviti i da poraz od 18 razlike nije realna slika.
- Ta utakmica je već pala u zaborav, s obzirom na to da nas čeka najbitniji meč sa Srbijom. Svaka djevojka mora da ostavi srce na terenu tokom 60 minuta i poslije da pogledamo semafor i vidimo rezultat - kazala je Godeč.
Ona je naglasila da se Srbija ne predaje nikada i da igra do kraja.&nbsp;
- Gubile su od Španije, ali se nisu predavale. Najbolje se osjećaju, ali smo mi uvijek spremne da budemo lavice, na tuču i borbu svih 60 minuta - zaključila je Godeč.
Duel Crne Gore i Srbije počeće u 15:30 sati.

"Lavice" sjutra sa Srbijom za četvrtfinale

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: razrjesenje