DPS ne odustaje od smjene Mandića: Nova inicijativa na prvoj redovnoj sjednici, prije toga vanredno zasijedanje i moguća opstrukcija DNP-a

Demokratska partija socijalista ponovo će podnijeti inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića na prvoj narednoj redovnoj sjednici parlamenta, nakon što juče nije ni omogućeno da počne zasijedanje na kojem je trebalo da se raspravlja i glasa o njegovoj smjeni, saznaje Portal ETV. Prije toga, parlament će zasijedati 29. septembra, kada je zakazano Dvanaesto vanredno zasijedanje, dok bi, po poslovniku, prvo redovno jesenje zasijedanje trebalo da bude prvog radnog dana u oktobru.
U opozicionim redovima već se očekuje nova opstrukcija Demokratske narodne partije prilikom predlaganja tačke opozicije. To će ujedno biti i prvi ozbiljan test odnosa snaga u parlamentu nakon događaja od 24. septembra, kada je inicijativa za Mandićevo razrješenje ostala bez parlamentarnog epiloga.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković najavio je da njegova partija neće odustati i da će na prvoj narednoj redovnoj sjednici ponovo staviti pred poslanike zahtjev za Mandićevo razrješenje.
– Na prvoj narednoj sjednici predstavićemo istu ovu inicijativu – poručio je Živković nakon jučerašnjih događaja.
Prva naredna redovna sjednica bi mogla pokazati i da li će obrazac opstrukcije parlamentarne procedure biti nastavljen i kada opozicija pokuša da kandiduje sopstvenu tačku dnevnog reda.
DNP van većine, ali uz Mandića kada je najvažnije
Posebna pažnja biće usmjerena na Demokratsku narodnu partiju.
Ta partija je u januaru napustila parlamentarnu većinu i od tada javno potencira političke razlike sa Novom srpskom demokratijom. Međutim, ponašanje DNP-a uoči sjednice o Mandićevoj smjeni pokazalo je da formalni raskid nije značio i prekid političke saradnje u pitanjima od presudnog značaja za predsjednika Skupštine.
DNP je najprije najavio da će doći na sjednicu i glasati protiv razrješenja Mandića, da bi nakon razgovora Milana Kneževića i Andrije Mandića promijenio odluku i saopštio da njegovi poslanici neće prisustvovati, upravo kako ne bi obezbijedili kvorum.
Iz same partije tada je poručeno da, bez obzira na izlazak iz parlamentarne većine i političke razlike sa NSD-om, njihov klub „nikada neće povući potez koji bi omogućio smjenu Andrije Mandića“.
Taj potez otvorio je pitanje koliko je raskol nekadašnjih partnera iz Demokratskog fronta zaista dubok, a koliko se političke razlike povlače onda kada treba zaštititi zajedničke interese.
Upravo zato će ponašanje DNP-a 29. septembra biti značajno i za odgovor na pitanje da li je njihov izlazak iz vlasti zaista označio političko razdvajanje od NSD-a ili samo drugačiji način djelovanja iz iste dobro poznate političke kuhinje.
Bez sjednice, bez prenosa, bez novinara
Nova inicijativa rezultatje događaja koji su juče otvorili ozbiljna pitanja o funkcionisanju najvišeg zakonodavnog doma.
Sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o razrješenju Mandića nije formalno ni otvorena.
Novinarima, fotoreporterima i kamermanima nije bio omogućen ulazak u plenarnu salu, televizijskog prenosa nije bilo, a nije omogućena ni prozivka kojom bi se pred javnošću precizno utvrdilo koliko je poslanika prisutno.
Prema zvaničnim podacima Generalnog sekretarijata Skupštine, u sali je bilo 38 poslanika i Mandić, odnosno ukupno 39, što je manje od 41 koliko je potrebno za kvorum. Opozicija je, međutim, insistirala da se broj prisutnih formalno utvrdi u okviru započete sjednice.
Umjesto toga, javnost je ostala bez prenosa i bez mogućnosti da neposredno vidi što se dešava u skupštinskoj sali.
„Poraz demokratije“
Politikološkinja Nikoleta Đukanović ocijenila je u emisiji „24 sata“ na Televiziji E da je Mandić jučerašnjim postupanjem pokazao „autokratsko lice“, a dešavanja u Skupštini nazvala porazom demokratije i demokratskih procedura.
Posebno je ukazala na činjenicu da medijima nije omogućen pristup sali i da nije bilo televizijskog prenosa.
Prema njenom tumačenju, način na koji je sjednica izbjegnuta ostavlja prostor za sumnju da je podrška Mandićevoj smjeni bila veća nego što je parlamentarna većina bila spremna da provjeri kroz otvoreno izjašnjavanje poslanika.
Istu sumnju izrarzio je i predsjednik DPS-a.
– Kolege kažu da je bilo 39 poslanika, ali nije dozvoljeno da se prozivkom utvrdi koliko je poslanika u sali. Imamo sumnje da Mandić ni ubuduće neće dozvoliti sjednicu. On je pobjegao od političke odgovornosti – kazao je Živković.
DPS je nakon neodržane sjednice najavio i prekid institucionalne saradnje sa Vladom i parlamentarnom većinom sve dok ne bude omogućeno da se o Mandićevoj smjeni raspravlja i glasa.
Pravila po mjeri Mandića – prenosa ima kada njemu odgovara
Generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić naknadno je kazao da direktnog prenosa iz parlamenta nije bilo zato što nije bilo kvoruma za početak sjednice.
– Za početak nove sjednice potreban je kvorum. U sali je bilo 38 poslanika i Mandić kao 39. – rekao je Stanišić, navodeći da će stručna služba sačiniti izvještaj.
Takvo obrazloženje, međutim, opozicija je dovela u pitanje podsjećanjem na događaj sa samog početka Mandićevog mandata.
Naime, 10. novembra 2023. godine Mandić je, bez prisustva poslanika u plenarnoj sali i, prema tadašnjim tvrdnjama DPS-a, bez prethodnog obavještavanja skupštinskih klubova, nastavio Prvu sjednicu Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja. Snimak tog „zasijedanja“ objavljen je na Parlamentarnom kanalu i zvaničnom YouTube kanalu Skupštine.
Mandić je tada, obraćajući se praktično praznoj sali, konstatovao ostavke Milojka Spajića i novoizabranih ministara na poslaničke funkcije zbog nespojivosti funkcija, nakon čega je dao pauzu kako bi Državna izborna komisija sprovela postupak popune upražnjenih mjesta.
Dakle, kada je Mandiću 2023. godine bilo potrebno da konstatuje ostavke poslanika, kamere su radile i pred gotovo praznom salom. Kada je, međutim, trebalo javno utvrditi ko je došao na sjednicu na kojoj se odlučivalo o njegovoj političkoj sudbini, prenosa nije bilo, a ni novinarima, kamermanima i fotoreporterima nije omogućen pristup plenarnoj sali.
Ipak, kako tvrde iz DPS-a jučerašnje neodržavanje sjednice nije zatvorilo pitanje Mandićeve političke odgovornosti – samo ga je odložilo.
Prvo slijedeće vanredno zasijedanje je krajem mjeseca a potom dolazi prva naredna redovna sjednica, na kojoj je DPS najavio da će ponovo podnijeti inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine.
Tada bi parlament ponovo trebalo da dođe pred isto pitanje koje je 24. septembra ostalo bez odgovora: ima li Andrija Mandić podršku da ostane na čelu Skupštine i hoće li ovoga puta građanima biti omogućeno da pred kamerama vide ko je spreman da tu podršku javno pruži. To ujedno nosi i mnogo važniju poruku za javnost, a to je da se jasno vidi koji poslanici misle da je Ratko Mladić zločinac i da se u Srebrenici desio genocid.