Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je za 21. februar sjednicu trećeg vanrednog zasijedanja u 2025. godini.
Na dnevnom redu biće više tačaka, među kojima je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupanju Instrumentu između Evropske unije i Crne Gore o posebnim aranžmanima za sprovođenje podrške EU u okviru Instrumenta za reforme i rast, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o svojinsko - pravnim odnosima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike.
Takođe, planirano je da poslanici raspravljaju i o Prijedlogu zakona o alternativnim investicionim fondovima, Prijedlogu zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i Prijedlogu zakona o finansijskim konglomeratima.

Na dnevnom redu su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Prijedlog zakona o izgradnji objekata i Prijedlog zakona o uređenju prostora.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

Mandić zakazao vanrednu sjednicu i za 21. februar

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Tamara Klikovac

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je zaključke povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, a među njima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje... Od prisutnih 30 odbornika, glasalo je njih 27 i svi su bili zaključke koje je pročitao potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). Nijesu glasali odbornici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva bez odlaganja podnošnje ostavki i smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sketora, koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije, kao čin preuzimanja objektivne i profesionalne odgovornosti u cilju potvrde postojanja institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru - naveo je Stanić. Takođe, Skupština zahtijeva od nadležnih institucija sprovođenje nezavisne međunarrodne istrage, forenziku i rekonstrukciju događaja sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. - Rok za sprovođenje je 90 dana od donošenja zaključaka - precizirao je Stanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> <figcaption>Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Skupština će tražiti od Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih državnih institucija jasno utvrđivanje, taksativno navođnje i dostavljanje izvještaja o nepreduzetim radnjama, nepodnešenim prijedlozima &nbsp;zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koji je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara 2025. godine. Rok za sprovođenje je, kako je saopštio Stanić, 30 dana od dana donošenja zaključaka. - Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva od Uprave policije i nadležnih državnih institucija i sektora bezbjednosti bez odlaganja izradu procjene trenutne bezbjednosne situacije u Prijestonici Cetinje koja će između ostalog sadržati informaciju o tome da li se građanima Prijestonice garantuje bezbjednost - naglasio je Stanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_2ad8fa38d4fd64a0b74f680a4f5dc7d144654548f3d401327c32cb4a4ae0c006.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090140_2ad8fa38d4fd64a0b74f680a4f5dc7d144654548f3d401327c32cb4a4ae0c006" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skupština Prijestonice"> <figcaption>Sa današnjeg vanrednog zasijedanja(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Takođe, Skupština Prijestonice Cetinje traži dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobili odgovarajući tretman i da li su iniciajtive koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi. - To se prevashodno odnosi na Markov i Mašanov zakon. Koliko je osoba u periodu od dvije i po godine odgovaralo za propuste, ako ih je bilo i koliko smjena i disciplinskih postupaka se desilo, kao jedan od odgovora ljudske, moralne, subjektivne ili neke druge odgovornosti - odgovore na ta pitanja traži lokalni parlament.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_50bc9d115483e68639193a723bc443b85fd882544ab8c70c967abd0fc1b7120f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250110090140_50bc9d115483e68639193a723bc443b85fd882544ab8c70c967abd0fc1b7120f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skupština Prijestonice"> <figcaption>Sa današnje sjednice(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Rok za sprovođenje ovih zaključaka je 30 dana od njihovog usvajanja. Uzimajući u obzir tragična iskustva i složenost ukupnog bezbjednosnog miljea i situaciji na Cetinju, Skupština Prijestonice zahtijeva da se bez odlaganja pokrene postupak da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti kroz nužno i obavezno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. - Rok za sprovođenje je 90 dana od donošenja zaključaka - saopštio je Stanić. Iz istih razloga, lokalni parlament traži od Ministarstva unutrašnjih poslova pozicioniranje Regionalnog centra na Cetinju, stacionara, baze ili sjedišta odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, povezivanje južne i srednje regije. Dat je rok od 90 dana za ispunjenje ovog zahtjeva. U što kraćem roku zahtijevano je i obezbjeđenje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje partovskih policajaca, policajaca u zajednici uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_36fad067e4abc7d6dc8dae9aa42561ff702946adf4e438a4c09fabfd44224ffd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250110090140_36fad067e4abc7d6dc8dae9aa42561ff702946adf4e438a4c09fabfd44224ffd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odbornici Demokrata"> </figure>  - Skupština Prijestonice zahtijeva da Ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora. Rok za sprovođenje je 180 dana od dana donošenja zaključaka - zaključio je Stanić. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića, počela je minutom ćutanja. - Zbog tragedije koja je zadesila Prijestonicu i posebnog pijeteta prema proodicama žrtava i povrijeđenih u ovom trenutku bi svaka izgovorena riječ mogla pogrešno da se shvati. Jednoglasno je dogovoreno da na današnjoj sjednici ne bude proceduralnih pitanja, niti diskusija odbornika, ni predstavnika lokalne uprave - rekla je predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090112_8e701f55c0c33d42fe0a5cc8250b069d96c868ef2a29c57f69bc75c602977baf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250110090112_8e701f55c0c33d42fe0a5cc8250b069d96c868ef2a29c57f69bc75c602977baf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković"> <figcaption>Nikola Đurašković na današnjoj sjednici(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo. Više hiljada ljudi protestovalo je u nedjelju veče u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem. Novi protest, u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ zakazan je za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Skupština Prijestonice zahtijeva smjenu rukovodstva bezbjednosnog sektora i nezavisnu međunarodnu istragu

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore održaće vanrednu sjednicu na kojoj će zauzeti stav o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata "Kamo Śutra".
To proističe iz odgovora krovne studentske organizacije UCG-a Portalu ETV na pitanje kakav je njen stav povodom okupljanja kojima se traže ostavke nadležnih iz sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva 13 nevinih osoba na Cetinju 1. januara.
- Obavještavamo Vas da ćemo nakon održavanja vanredne sjednice Skupštine SPUCG izdati saopštenje za javnost, u okviru kojeg će biti sadržani detaljni odgovori na sva Vaša pitanja. Cijenimo priliku da se izjasnimo o ovoj temi i zahvaljujemo na strpljenju – navedeno je u odgovoru Studentskog parlamenta.
Nije precizirano kada će sjednica biti održana, ali iz Studentskog parlamenta poručuju da će saopštenje sa detaljima biti dostupno u najkraćem mogućem roku.
Prvi protest grupa „Kamo śutra“ je organizovala 5. januara, četiri dana nakon masakra na Cetinju, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova su Bečić i Šaranović, danima kroz saopštenja za javnost pokušavaju da kriminalizuju studente, tvrdeći da iza njihovih zahtjeva stoji lično bivši predsjednik države Milo Đukanović “zajedno sa svojim kriminalnim klanovima”.
Sa druge strane, podršku studentima i njihovim zahtjevima, osim brojnih nevladinih organizacija, dalo je i više od stotinu profesora crnogorskih univerziteta i oko 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori. 
Oni su stava da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da se na odgovornost pozovu rukovodioci državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Takođe, pozvali su vladajuće partije da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata čiji je cilj, kako su ukazali, njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
I iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je poručeno da snažno podržavaju pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja.
Prvom protestu ispred MUP-a prisustvovalo je više hiljada ljudi. Novi je zakazan za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Studentski parlament na vanrednoj sjednici o protestima grupe "Kamo Śutra"

Akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ nisu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar, piše portal RTHN.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove, koji su bili sporni za Žarka Rakčevića, vlasnika kompanije „Vile Oliva“ koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici prisusutvuju akcionari koji imaju 87, 3 odsto vlasništva kapitala u Društvu.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje 10 odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27, 43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović istakla je da su Vlada Crne Gore i vlasnik 27,43 odsto akcija Žarko Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
- Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenicju na samom Planu sa glasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum - kazala je ona.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Mali akcionar, advokat Saša Vujović upoznao je Vladu Crne Gore i druge akcionare sa problemom stambenog fonda Instituta, za koji je u Planu restrukturiranja navedeno da će se koristiti za stimulaciju radnika, a u koji spadaju i reprezentativni stanovi, gdje danas žive biviši radnici Instituta po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme.
- S obzirom da se radi o socijalnoj situaciji i ekonomskoj računici Instituta, koji treba da dođe do nekog novca u bliskoj budučnosti, da se Planom restrukturiranja evrntualno predvidi otkup tih stanova, po pravilima zakona o vanparničnom postupku, u smilu otkupa pod određenim stimulacijama, za ljude koji u njima borave - predložio je on.
Vujović je kazao i da država mora da donese odluku o proglašenju Igala za liječilišnu zonu, kako pacijenti ne bi tokom ljetnje sezone izloženi buci iz luna parka, koji se nalazi na zemljuštu Instituta, koje je dato u zakup. Pored toga, Vujović predlaže zaštitu pelodinog blata i davanje koncesije Institutu na njegovo eksploatisanje, kao i koncesiju na tehničku vodu u gornjim tokovima Instituta, koju je jedno vrijeme kompanija Hidromont merkur prodavala ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Rakčević je kazao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da, ako se ne podrži Plan restrukturiranja, Institut ide u stečaj.
- To nije tačno. Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbjediti „Vile Oliva“ tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u poslednjih šest godina - rekao je Rakčević.
Potvrdio je da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nisu beznačajna.
- Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje - poručio je Rakčević.
Istakao je da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
- Mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata, već smo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo - rekao je Rakčević.
Treća stvar, kako je rekao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
- Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo, kada je riječ o otuđenju imovine - rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi sistem.
Iz „Vile Oliva“ su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
- Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori - informisao je Rakčević.
Ponovio je da su predimenzionarani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Državna sekretarka Majda Adžović saglasna je sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da „po prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje“.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona eura uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za 2025. o kojem će Skupština CG raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Nakon kraće pauze predsjedavajući, izvršni direktor Zoran Kovačević, je saopštio da je dogovoreno da se radi usaglašavanja stavova sjednica prekine a nastavak je zakazan za 21. januar.

Nije usvojen Plan restrukturiranja Instituta Igalo, nastavak Skupštine akcionara 21. januara

Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Danilovgradu Branko Bošković saopštio je da traže da se u hitnom postupku zakaže vanredna sjednica povodom Kju groznice, kao i Opština Danilovgrad da izdvoji sredstva i pomogne farmerima.
- Izražavamo nezadovoljstvo da nakon današnjeg sastanka kolegijuma, i dobijenog dnevnog reda, aktuelna situacija povodom Kju groznice koja prijeti zdravlju naših sugrađana, nije stavljena u razmatranje, kao vanredna situacija, i nije planirana za razmatranje ni u redovnoj proceduri sjednice od 17 tačaka, koja je zakazana za 11. oktobar - istakao je on.
Na toj sjednici bi trebalo, kaže, da se transparentno, pred očima građana, uz uključenje stručnih struktura na nivou Opštine, državnih organa, a posebno opštinskih službi nadležnih za praćenje i odlučivanje u ovakvim situacijama, razmatra ovaj problem i doprinese donošenju konkretnih odluka, kako bi se posljedice ovog problema umanjile.
- Na hitnoj i vanrednoj sjednici Skupštine treba uzeti u obzir stvarno stanje na terenu, predložiti mjere koje će pomoći pogođenim farmama, ali i mjere koje će doprinijeti da se ova situacija u našoj opštini više ne ponovi. Zahtijevamo od rukovodstva Opštine da se iz lokalnog budžeta izdvoje sredstva kojima ćemo finansijski pomoći farmere koji žive na teritoriji Danilovgrada - podvukao je Bošković.
U danilovgradskom DPS-u smatraju da je to izraz solidarnosti ali i ulaganje u poljoprivredu koja je ključna grana privrede u našoj opštini.

Bošković: Tražimo vanrednu sjednicu povodom Kju groznice, i Opština Danilovgrad da izdvoji sredstva i pomogne farmerima

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: vanredna-sjednica