Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić boravi u Londonu, na poziv predsjednika Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Nj. E. Lindzija Hojla, kojem je uručio sliku kapele na Lovćenu uz poruku da ju je srušila totalitarna vlast, te da Crna Gora kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, svoju budućnost gradi i na hrišćanskom moralu i temeljima.
Mandić je iz Londona poručio da Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo njeguju istorijski prijateljske i savezničke odnose, a da su u prethodnom periodu otvorene brojne nove perspektive njihovog razvoja zahvaljujući snaženju političkog dijaloga na najvišem nivou, čiji je ova posjeta jedan od ključnih elemenata, saopšteno je iz Mandićevog kabineta.
- Crna Gora je, kao mala zemlja, kako kroz istoriju, a tako i danas, uvijek sa pažnjom osluškivala poruke velikih sila. Kako prije Berlinskog kongresa 1878. godine, tako i nakon njega, uvijek nam je bilo izuzetno važno čuti stavove Ujedinjenog Kraljevstva, koje je tokom svog istorijskog maksimuma, pokrivalo gotovo trećinu zemaljske kugle, dok je svaki četvrti čovjek bio dio velikog Komonvelta– naveo je predsjednik Skupštine.
Predsjednik je dodao da naše dvije zemlje imaju brojne oblasti od zajedničkog interesa, od kojih je ključna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Naša zemlja duguje veliku zahvalnost bezbjednosnim službama Ujedinjenog Kraljevstva kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno borba protiv šverca cigareta, po kom je Crna Gora nažalost bila prepoznata tokom vladavine bivšeg režima– zaključio je predsjednik Skupštine.
Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindzi Hojl je naglasio da je današnji sastanak od velike važnosti, te da mu je drago što je na čelu Skupštine Crne Gore čovjek sa izuzetno bogatim parlamentarnim iskustvom kakav je predsjednik Mandić.
On je dodao da kao predsjednik najstarijeg parlamenta Evrope pokušava da mlađe kolege koje zajedno sa njim dijele istorijsko zdanje kakav je Vestminster inspiriše da ulože svoj maksimum kako bi taj dom predstavljali na način koji on zaslužuje. Predsjednik Hojl je zaključio da je parlamentarna diplomatija kako kroz istoriju, tako i u današnjem turbulentnom vremenu, ključ za očuvanje i dalje snaženje odnosa između zemalja svijeta.
Na kraju sastanka, predsjednik Mandić je domaćinu uručio poklon – sliku Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu, istakavši da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen. On je zaključio da i naša zemlja, baš kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, svoju budućnost gradi i na hrišćanskom moralu i temeljima koji nas posebno snaže u vremenima velikih iskušenja.
Predsjednik Mandić se nakon sastanka upisao u zlatnu knjigu ovog visokog doma, te je zajedno sa delegacijom prisustvovao premijerskom satu u Donjem domu (House of Commons), gdje je posebno pozdravljen od strane domaćina – predsjednika Hojla.
- Na kraju radnog dana, upriličen je svečani ručak u čast predsjednika Mandića, gdje su dva predsjednika u svojim zdravicama istakli dobre primjere zajedništva i savezništva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i želju da se nastavi sa građenjem dobrih odnosa- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić predsjedniku Donjeg doma uručio sliku kapele na Lovćenu: Srušila je totalitarna vlast, ali Crna Gora kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, gradi budućnost i na hrišćanskim temeljima

Crna Gora je, iako stara evropska zemlja, tek nakon pada komunizma i istorijskih promjena 2020. godine, krenula putem snaženja demokratije i slobode i da je ova zvanična posjeta dokaz da želimo da snažimo univerzalne vrijednosti slobode i demokratije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom svoje zvanične posjete Ujedinjenom Kraljevstvu. Mandić je održao sastanak sa predsjednikom Gornjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, lordom Džonom Mekfolom od Alkluita.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120316128_bb1c7f73d1c6ba84df9f4696bb7155b62fbaac5d653abc472496170fe1fd2e8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120316128_bb1c7f73d1c6ba84df9f4696bb7155b62fbaac5d653abc472496170fe1fd2e8a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Mandić u Ujedinjenom Kraljevstvu"></figure>  - On se zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu na pomoći koju su bezbjednosne službe pružile u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno protiv šverca cigareta - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Lord Mekfol je istakao da je ovaj susret važan simbol snaženja bilateralnih odnosa i dodao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da i u budućnosti radi sa Crnom Gorom kao sa svojim bliskim saveznikom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120316128_d046ace8ef17ae718635c826ccd88e1040d6c8d09a13e16e66a2a24fff0a98e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120316128_d046ace8ef17ae718635c826ccd88e1040d6c8d09a13e16e66a2a24fff0a98e4" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Mandić u Ujedinjenom Kraljevstvu"></figure>

Mandić: Crna Gora nakon pada komunizma i istorijskih promjena 2020. krenula putem snaženja demokratije i slobode

Partija Andrije Mandića se krivo predstavlja kao Nova srpska demokratija. Nit' je nova, nit' je demokratija, a srpska je samo djelimično. Njen tačni naziv je Stara bjelaško-četnička tiranija. To je partija koja je nastala ukrštanjem bjelaškog terorizma Marka Dakovića i etničko-vjersko-ideološkog čišćenja četničkog zločinca Pavla Đurišića. Osnova programa NSD-a, odnosno Stare bjelaško- četničke tiranije je da se, po uzoru na bjelaše, bori protiv crnogorske državnosti i nacionalnosti, a potom, po uzoru na Pavla Đurišića, uništi sve koji nijesu pravoslavni Srbi četničkog usmjerenja. To je stari cilj, samo što je Andrija Mandić, od kada je izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore, k tome cilju krenuo novim putem.
Na tome putu Mandićeve đurišlije obilato koriste istorijske neistine, što je u posljednoj morbidnoj proslavi najsramnijeg događaja u istoriji Crne Gore – tzv. Podgoričke skupštine uradio Mandićev predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš. Rekao je da su međunarodni zvaničnici, među kojima i tadašnji predsjednik SAD- a Vudro Vilson, uputili telegrame i čestitali odluke Podgoričke skupštine. To je neistina. U stvari, ni jedna Velika sila i uopšte ni jedna strana država nije priznala odluke Podgoričke skupštine, a kamoli čestitala. Sve su, izuzev Francuske koja je podržavala Srbiju, kritikovale način organizovanja Podgoričke skupštine i politiku Srbije i njenih okupacionih trupa u Crnoj Gori. Predsjednik Vilson se u toj kritici, zapravo, istakao. Istoričar Dimitrije – Dimo Vujović, koji nije simpatisao ni kralja Nikolu ni nezavisnu Crnu Goru, u knjizi „Podgorička skupština 1918.“ na str. 146 navodi: „Vrlo oštar kritičar srpske politike u Crnoj Gori i odluka Podgoričke skupštine bio je i predsjednik Vilson. On je Podgoričku skupštinu okarakterisao kao neustavnu i smatrao je da ne treba voditi računa o odlukama te skupštine.“ Kako bi ispitao stanje u Crnoj Gori, Vilson je u januaru 1919. godine u Crnu Goru uputio kapetana Džemsa Brusa i Rolanda Trija, službenike američke ambasade u Rimu. Nakon gotovo dvomjesečnog boravka u Crnoj Gori, Roland Tri je izajavio da je u Crnu Goru stigao naklonjen Srbima, ali da je nakon toga imao oštar sud o njihovom ponašanju u Crnoj Gori. Kapetan Brus je bio direktniji. U memorandumu koji je uputio predsjedniku Vilsonu naveo je da su izbori za Podgoričku skupštinu bili nezakoniti i njene odluke neprihvatljive i da to nije bio izraz volje Crnogoraca, već spoljne intervencije. Brus je naveo da crnogorski narod želi da uđe u jugoslovensku državu na bazi ravnopravnosti, a ne kao dio Srbije. Ne samo da SAD nijesu čestitale odluke tzv. Podgoričke skupštine, nego su diplomatske odnose sa crnogorskom izbjegličkom Vladom održavale do 21. januara 1921.
Osim što je izmislio Vilsonov telegram, Vraneš je neistinito govorio o istoriji oslobođenja Pljevalja 1912. godine. Naveo je da je „nakon oslobođenja 1912. godine ovaj kraj prvo pripao Kraljevini Srbiji, a tek krajem 1913. Crnoj Gori, bez podrške većine stanovništva“. Vraneš je dodao da je „u djelo sprovedeno ono što što se i tad i sad u međunarodnom pravu naziva aneksija odnosno prisajedinjenje teritorije jedne države drugoj državi suprotno većinskoj volji stanovništva koji živi na tom području. Pljevlja su prisajedinjena Crnoj Gori suprotno volji većine pljevaljskog naroda”. No, u „Glasu Crnogorca“ od 20. oktobra 1912. (po starom kalendaru) se navodi: „U ponedjeljak, 15. ov. mj. oko 8 sati uđe hrabra crnogorska vojska u Pljevlja pod komandom majora Mašana Božovića. Takođe istog dana oko 12 sati iz Prijepolja preko Jabuke uđe u Pljevlja i srpska vojska, koju hrabri Crnogorci bratski dočekaše. Turci su se povukli Metaljci, na austrijsku granicu“.
Dakle, crnogorska vojska je oslobodila Pljevlja i nije bilo spora između Crne Gore i Srbije oko toga da Pljevlja pripadaju Crnoj Gori. Granica je povučena 1913. bez navodnog protivljenja stanovništva o kome govori Vraneš. Tezom o aneksiji Pljevalja Crnoj Gori, Vraneš u stvari govori da je Crna Gora okupirala Pljevlja i poručuje da bi ih trebalo vratiti prethodnoj državi. Izgleda da Vraneš hoće da Pljevlja vrati Osmanskom carstvu, odnosno Turskoj, jer je Crna Gora oslobodila Pljevlja od Osmanskog carstva, a ne od Srbije. Potom, Osmansko carstvo nije osvojilo Pljevlja od Srbije, već od države hercega Stjepana Vukčića – Kosače, između 1462. i 1465. Hercegova država nije bila ni jednovjerska, ni nacionalna, ni srpska. Po Kosačinoj tituli država kojom je vladao se kolokvijalno nazivala Hercegovina, a u stvari je to ime ozvaničeno tek 1470. godine kada su Turci od osvojene hercegove zemlje formirali Hercegovački sandžak (vilajet Hersek). Tada je bio u sastavu Rumelijskog ejaleta, a od 1580. u sastavu Bosanskog ejaleta, da bi 1833. bio formiran poseban Hercegovački pašaluk. U novovjekovnoj istoriji Pljevlja nikad nijesu pripadala Srbiji. Crna Gora je oslobodila Pljevlja, što joj je priznato mirovnim ugovorima u Londonu i Bukureštu 1913., a kasnije je to potvrđeno odlukama avnojske Jugoslavije 1945., što je dobilo i međunarodno priznanje.
Krivotvorenjem istorije i fabrikovanjem neistina NSD, odnosno Stara bjelaško-četnička tiranija napada i ustavni poredak. Očito je da Mandić i njegov izvršitelj u Pljevljima hoće da cijepaju državnu teritoriju, što je protivustavna i krivična djelatnost. Članom 3 Ustava propisano je da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva. Članom 55 Ustava propisana je, između ostalog, zabrana djelovanja političkih organizacija čije je djelovanje usmjereno na narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore. NSD je udžbenički primjer takve organizacije. U članu 359 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano je da će se svako ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi, kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. Da u Crnoj Gori funkcioniše profesionalno tužilaštvo i sudstvo, odnosno da postoji vladavina prava, protiv NSD-a bi po službenoj dužnosti bio pokrenut postupak zbog protivustavnog djelovanja, a svi organizatori i govornici na proslavi 107. godišnjice tzv. Podgoričke skupštine u Pljevljima bili bi procesuirani.

NSD-ova fabrika neistina

Zgrade u kojima se nalaze državne institucije nisu ničija lična, niti porodična svojina, a šef države Jakov Milatović nije tu da ispunjava “muzičke želje” prvom čovjeku parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), koji bi svoj autoritet trebalo da usmjeri ka izradi i usvajanju zakona o Skupštini i Vladi.
Tako su iz kabineta predsjednika Crne Gore odgovorili na pitanje Vijesti – šta Milatović misli o Mandićevom predlogu da zgrada predsjednika u Podgorici pripadne najvišem zakonodavnom domu, a da jedino sjedište šefa države bude u Cetinju.
S druge strane, iz Mandićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje za šta je parlamentu potrebna zgrada šefa države.
Međutim, listu je iz Skupštine nezvanično rečeno da “odavno postoji” ideja da se starije zgrade (u blizini najvišeg zakonodavnog doma) spoje u parlamentarni kompleks, a da sjedište predsjednika države bude u prijestonici. Nije precizirano čija je konkretno ta ideja, od kad tačno postoji i šta sve podrazumijeva.
Mandić je prošle sedmice na Premijerskom satu kazao da smatra da bi sjedišta pojedinih institucija trebalo da budu u Cetinju, kako to i zakon predviđa.
- … Kao što mislim da bi i Skupštini odgovaralo da ova zgrada predsjednika pripadne nama, a da njegovo jedino sjedište bude na Cetinju - rekao je tada Mandić.
Prema Zakonu o prijestonici, u Cetinju je rezidencija predsjednika Crne Gore, kao i sjedišta Ustavnog suda, ministarstva nadležnog za vanjske poslove i ministarstva nadležnog za poslove kulture. U prijestonici su, za sada, rezidencija šefa države i sjedište Ministarstva kulture i medija.
Iz Milatovićevog kabineta rekli su Vijestima da predsjednik, osim kancelarije u Podgorici, u skladu sa Zakonom o predsjedniku, svoje dužnosti obavlja i u rezidenciji u Cetinju, kao i u drugim protokolarnim objektima.
- Samo u ovoj godini u rezidenciji na Cetinju dočekao je predsjednike Italije (Serđo Matarela), Slovačke (Peter Pelegrini) i Estonije (Alar Karis), predsjednice Moldavije (Maja Sandu) i Sjeverne Makedonije (Gordana Siljanovska Davkova), kancelara Austrije (Kristijan Štoker), kao i visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednost (Kaja Kalas), uz druge važne događaje, prijeme, odlikovanja, ceremonije, predaje akreditiva i druge državne aktivnosti - piše u odgovoru.
Istakli su da, u isto vrijeme, aktuelni saziv Skupštine u Mandićevom mandatu nije poštovao Zakon o prijestonici, po kom je propisano da se prva sjednica proljećnjeg zasijedanja održava na Cetinju.
Poručili su da ohrabruju šefa parlamenta da uloži svoj autoritet kako bi se “konačno započelo sa izradom i usvajanjem zakona o Skupštini i zakona o Vladi, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje institucija”, napominjući da u ovom trenutku jedino postoji Zakon o predsjedniku.
- Zgrade u kojima se institucije trenutno nalaze nijesu ničija lična, niti porodična svojina, ni g. Mandića, niti bilo kojeg drugog nosioca javne funkcije. One pripadaju državi, bez obzira na to ko je na funkciji. Na kraju, predsjednik države nije tu da ispunjava ‘muzičke želje’ bilo kojeg pojedinačnog funkcionera, pa ni predsjednika Skupštine Andrije Mandića - konstatovali su.

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

<h2>Portfolio</h2>
Žario je i palio opozicionom scenom do 2020. Doslovno – bio je tu kad su se bačali topovski udari, kamenice, suzavci i palile američke i NATO zastave, štoviše, hvalio se da je učestvovao u ratu protiv Alijanse 1999. godine. Vodio je ljude na Skupštinu kao Viljem Osvajač borce kod Hejstingsa i s agentima ruske vojne obavještajne službe pokušao državni udar 2016. Na izborima 2020. bio je na listi ZBCG koja je cijelu kampanju bazirala na ljubljenju podova i iščlanjenju CG iz Śevernoatlantskoga saveza.
Služi uz skute Aleksandru Vučiću. Njegovo blisko okruženje ima veze s organizovanim kriminalom. Državne institucije samovoljno pretvara u štale. Crnogorski Parlament je više puta opoganio – tuđom zastavom, zagrljajem s ruskim ambasadorom u jeku agresije na nezavisnu Ukrajinu, promjenom loga i na kraju – krajnje očiglednom prevarom prilikom izbora za sudije Ustavnoga suda. Opoganio je najvišu državnu nagradu, falsifikovao prošlost i promovisao ratne zločince.
Neki ga smatraju velikim političarom i pragmatikom. U suštini, Andrija Mandić je destruktivan politički akter, tankog obrazovanja, ali čovjek sklon militarizmu i autokratiji, očigledno talentovan da glumi. Jedino što ga razlikuje od falangističkog bašibozuka tuđih agenata koje predvodi jeste sposobnost da kad zatreba – uhvati vazduha – napravi predah od konstantnog izlivanja nacional-šovinističke radijacije.
<h2>"Evropejac"&nbsp;</h2>
Takav kakav je, Mandić je trenutno, silom čudnih okolnosti – nesposobne opozicije i još nesposobnijih njegovih koalicionih partnera svih dresova, religija i boja, glavna ličnost vlasti u Crnoj Gori. On diktira tempo igre, usmjerava procese, postavlja uslove. Ta pozicija učinila ga je vidljivim i važnim za vanjsku scenu budući da je Crna Gora, kao navodni lider u EU integracijama, država koja se sve češće pominje u svijetu međunarodnih poslova. Kratkotrajna izolacija od strane ambasada Kvinte, a i mnogih drugih EU država postepeno je popuštala. Mandiću je na ruku išao i spoljnopolitički i geostrateški kontekst današnjega svijeta, ali ne može se prenebregavati činjenica da je vrlo agilnim pristupom unutarvladajućim izazovima došao do pozicije koju ima. Ponajbolji analitičar iz regiona koji prati Crnu Goru, Aleksandar Musić, odlično je karakterisao Mandićevu taktiku, utvrdivši da ovaj odlično poznaje i svoje saveznike i svoje konkurente.
"Otvaranje svijeta" prema Mandiću, dovelo je do toga da Rajo, kako ga zovu prijatelji, bude nezaobilazna figura u trenutnim scenarijima međunarodne zajednice o Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Računica</h2>
Evropska unija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, taj glavni trougao onoga što zovemo Zapadom, svjesne su da je pitanje ulaska CG u EU važno pitanje za budućnost same unije, ali i kompletne regije Zapadni Balkan. Za njih je Milojko Spajić odličan lider – jer navodno on i njegova partija slijede njihove instrukcije te da garantuju mir i stabilnost u krhkoj i problematičnoj državi krhke i nestabilne regije, koja bi ipak mogla postati prva naredna članica EU. To što Spajić i partija slijede instrukcije, prevedeno na jezik prakse, znači i da zapadni centri računaju da na njega ostvaruju uticaj a time i uticaj na crnogorsku politiku te zaključuju – ukoliko &nbsp;Mandić počne da pravi probleme s velikosrpskim potezima, uvijek je u pričuvi DPS, koji se od formiranja ove Vlade nudi za tu opciju. Međutim, problem kod zapadnih partnera nastaje u računici da će Mandić uskoro toliko narasti na račun PES da bi nakon narednih izbora koalicija ZBCG u potpunosti preuzela sve ključne poluge vlasti u državi. A zapadnjaci nijesu baš toliko sigurni da bi Mandić bio kooperativan kao Spajić. I tu nastaje „prokletstvo statusa quo“ – ne dirati ovu užasnu Vladu, ne dirati ništa dok se ne završe pregovori oko ulaska u EU. To što radikalne politike narastaju, što jača etnonacionalizam, što istinski proevropska opozicija propada kao imidž neutralnosti Gojka Perovića, stavljeno je po strani.
<h2>„Osigurač“</h2>
Ako je cilj ulaska CG u EU po svaku cijenu, onda se ova računica nekako može progutati. Logika i iskustva međunarodne politike nalažu da se uvijek pripremi "osigurač", alternativni scenario "ako stvari pođu po zlu". Nažalost, „osigurač“, kako ga iščitavamo iz posljednjih ponašanja zemalja Kvinte po pitanju Crne Gore, postao je Andrija Mandić. Na Zapadu su trenutno ubijeđeni da baš s njim treba raditi na "prevođenju na drugu stranu". Kao uspješan primjer navodi se slučaj Dodika koji je skidanjem s crne liste u Americi smirio tenzije u BiH. Navodno, i distancirao sebe od Vučića.&nbsp;
Za Mandića se nadaju da će biti kooperativan i da će njegova uloga u budućnosti biti presudna prilikom ulaska CG u EU. Nešto slično Amfilohijevoj 2006. Za ovu dresuru Mandić bi dobio priliku da bude faktor i u Vladi nakon što CG postane punopravna članica.&nbsp;
<h2>Međutim</h2>
Mandić nije Amfilohije. Za razliku od Amfilohija, koji je iz Srbije optuživan za autonomaštvo, Mandić je marioneta i agent uticaja Beograda. On je produkt srpske duboke države, i nikad, ama baš nikad se neće odreći služenja Beogradu. Drugo i važnije – na Zapadu zaboravljaju ono što su oni nas učili – da se đavo krije u detaljima. A Andrija Mandić je majstor detalja. Svaki put kad govori o ulasku CG u EU kaže kako to neće uraditi savijene kičme. Ako Kvinti nije jasno što to znači – pomoći ćemo im s prevodom. To znači da će Andrija Mandić i s njim Crna Gora postati nova karika u lancu Orban-Fico-Babiš te svih antievropskih aktera u EU. To vam znači da Mandić uopšte ne planira da mijenja svoju velikosrpsku agendu i da, dok ne ispuni svoje zadatke da od CG napravi ekstenziju Srbije, njegova misija neće biti gotova. I vrlo je tačno, ponovo da pomenem Musića, da to Mandić možda neće raditi s čela, već će isturiti nekog Miličića i njemu sličnog mimikrijskog retoričara, ali jednako zaraženog velikosrpskom ideologijom.
<h2>"Svako .... što je priveo"</h2>
Sasvim je jasno da u svijetu postoji toliko problema da master igrače ne može zanimati previše to što jedan četnički vojvoda kao sluga Beograda uništava nacionalne interese zemlje koju je komesarka EU za proširenje uporedila s trećinom Beča, minimizirajući na taj način sve potencijalne nestabilnosti koje CG može proizvesti uniji. Ne zaboravimo da je CG nacionalno heterogena gotovo kao mala Jugoslavija, a da se ta Jugoslavija raspala u krvi. Uz to je NATO članica. Ja sam ubijeđen da trećina današnjeg grada Beča ne bi mogla izazvati ratnu katastrofu – ali za CG nijesam presiguran. I to nijesam rekao ja – to je rekao američki predśednik Donald Trump povodom našeg učlanjenja u NATO.&nbsp;
Pored toga, jasno nam je i da se Zapad ne može baviti problemima crnogorske nacije jer bi njima valjda trebala da se bavi crnogorska nacija, koja je posljednjih 5 godina izložena dekapitaciji. To što zapadni akteri još uvijek ne shvataju da politika kulturno-nacionalne asimilacije na Balkanu može u perspektivi doživjeti ukrajinski scenario, dovoljno potvrđuje ustaljen stav da se Balkan i dalje nedovoljno poznaje iako je posljednjih 30 godina bio u fokusu velikih sila.
<h2>Moguća rješenja</h2>
Crnogorci su nacija u nestajanju. Svakim popisom ih je sve manje. Iako opozicija to ne shvata, njenu snagu drži crnogorska nacija jer ih ljudi trenutno ne glasaju zbog programa, no što nemaju alternativu. To govori dvije stvari. Prvo – da se nezavisno od izbornih utakmica mora sazvati Crnogorski kongres na kome bi se sreli predstavnici svih procrnogorskih političkih partija, duhovnih, kulturnih, naučnih, aktivističkih, medijskih i civilnih institucija, organizacija i udruženja. Tu bi se morali usvojiti strateški dokumenti o izazovima i perspektivama crnogorske nacije u budućnosti te postići konsenzus o religijskoj, kulturnoj i naučnoj agendi po kojoj bi se radilo. Crnogorski kongres morao bi postati vrhovno tijelo crnogorske nacije i glavni centar, stožer njenog okupljanja. Nešto slično ulozi Crkve Srbije za srpski narod. Jer nije važno samo doći do umova, bitna su i srca, kako to kažu Amerikanci.
Drugi korak bi bio dogovor o političko-izbornoj strategiji. Izlazak jedinstvene opozicije u jednu kolonu na izbore 2027. bio bi najveće političko samoubistvo i opozicije i crnogorske nacije. Takvim bi postupkom najjača opoziciona partija i dalje bila najjača opoziciona stranka, a sve ostalo bi moglo biti znatno gore. Vrijeme je da se razmišlja i dogovara o novom pristupu, novim partijama i novim ljudima koji govore rječnikom savremenih tehnologija. To bi dovelo do scenarija koji je do sada djelovao kao nemoguć – identitetski centrizam a politički policentrizam (u više kolona), čime bi se izbjegao monopol jedne partije nad crnogorskim nacionalnim pitanjem.
<h2>Zašto je ovo važno?</h2>
Formiranjem Crnogorskoga kongresa dobili bismo važnog aktera na društvenoj sceni Crne Gore, mnogo važnijeg od sadašnjih političkih partija. I nezaobilazan strateški faktor koji ima snage i da objavi knjigu, obnovi crngorsku crkvu ali i da izvede na protest 50.000 ljudi. Onda će i Kvinta i svi shvatiti da se i mi pitamo.

Andrija Mandić kao evropsko-američki štih: Scenario za crnogorski horor

Ovo je još jedan dokaz da naša zemlja nezaustavljivo korača ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i da nas gotovo svi vide kao prvu narednu članicu velike porodice evropskih naroda - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitajući Glavnom gradu Podgorica titulu Evropske prijestonice mladih.
On je čestitke uputio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović i njihovom timu „mladih, pametnih i požrtvovanih ljudi“.
- Posebno mi je drago što je Podgorica dobila titulu prestonice mladih, jer upravo mladi predstavljaju budućnost ove zemlje - zaključio je Mandić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Mandić čestitao Glavnom gradu titulu Evropske prijestonice mladih: Još jedan dokaz da nezaustavljivo koračamo ka EU

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša saopštio je da je sinoćnje glasanje u Skupštini o izboru sudija Ustavnog suda ogolilo političku realnost u kojoj, kako kaže, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić „upravlja skupštinskom većinom“.
Mugoša tvrdi da je „namjerno promijenjen redoslijed glasanja“ kako bi se, kako navodi, rezultat prilagodio interesima Mandića.
– Namjerno je promijenjen redosljed glasanja o kandidatima za Ustavni sud, kako bi rezultat bio onakav kakav Mandiću odgovara. PES-u i predsjedniku Crne Gore ostalo je da i dalje slijepo vjeruju njemu – poručio je Mugoša na mreži Iks.
On je ocijenio da je još jednom postalo jasno ko zaista kontroliše političke procese unutar vladajuće većine.

Mugoša: Mandić ponovo pokazao da vodi većinu

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Vuković: Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću, o Jakovu Milatoviću da ne govorimo

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Draško Đuranović

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: andrija-mandic