Apelacioni sud potvrdio je presudu Privrednog suda od 9. oktobra ove godine u sporu po tužbi privrednog društva “Domen” doo Podgorica protiv države Crne Gore po kojoj država nije dužna da isplati 45 miliona eura odštete kompaniji jer im ugovor za registraciju oznake .me nije automatski produžen.
Agent za registraciju nacionalnog internet domena „.me“ kompanija Domen tužio je državu tražeći da sud utvrdi da je ugovor koji su sa državom zaključili 2008. godine automatski produžen do kraja marta 2033. godine. Međutim, Privredni sud je ocijenio kao neosnovan zahtjev “Domena”, a Apelacioni sud je sada potvrdio prvostepenu presudu.
Na taj način postala je pravnosnažna presuda Privrednog suda kojim je odbijen tužbeni zahtjev ove kompanije za utvrđenje da je Ugovor o Agentu registracije domena "me", zaključen 8. februara 2008. godine između tužioca i tuženog zajedno sa aneksima ugovora, na pravnoj snazi i da proizvodi pravno dejstvo do 31. marta 2033. godine.
Apelacioni sud je ocijenio da je žalba “Domena” doo Podgorica neosnovana.
Vrijednost tog spora, objasnili su ranije advokati te kompanije, odnosi se na period od 31. marta 2023. do 31. marta 2033, 4,5 miliona eura godišnje, odnosno ukupno 45 miliona.
Iz Apelacionog suda su kazali da tužilac nije dostavio izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi Crne Gore, kao ugovornoj strani, u skladu sa članom 8 Ugovora o Agentu registracije domena „.me“.
- Već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja "Otvoreno sa premijerom" koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Dodaje se da je prvostepeni sud prailno utvrdio činjenično stanje koje upućuje na zaključak da su u konkretnom slučaju, s obzirom da je ugovor isticao 31. marta 2023.godine, prije njegovog isteka, vođeni pregovori između tužioca “Domen” doo Podgorica i Vlade Crne Gore oko nastavka saradnje i eventualnog produženja ugovora, koji nisu okončani dogovorom ugovornih strana.
- Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima oko zaključenja eventualnog aneksa, oko dogovora novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog dana 9. februara 2023.godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost oko bitnih sastojaka ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi Aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama - ocijenili su u Apelacionom sudu.
Presuda od 5. decembra sa detaljnijim obrazloženjem biće objavljena na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pravosnažna presuda u slučaju Domen: Država nije dužna da plati 45 miliona eura kompaniji

Članovi Savjeta RTCG su nezakonito birali Borisa Raonića za direktora RTCG-a 2023.godine, za šta su osuđeni, ali i 2024. godine su ponovo prekršili Zakon i omogućili mu da prima enormno visoku zaradu nezakonito, ako postoji i minimum etike kod tih ljudi taj bi novac trebalo da vrate građanima - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Nikola Obradović predstavnik Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Presuda članovima Savjeta RTCG, kaže Obradović, zbog zloupotrebe položaja u slučaju nezakonitog izbora Borisa Raonića za direktora RTCG je bila logična i, kako kaže, jedino ispravna.&nbsp;
- Ja ne bih ulazio u etičku dimenziju osoba koje su u ovom postupku osuđene, ali ono što se očekivalo u prvom trenutku, ono što je osnovno kada je riječ o takvoj vrsti situacije, da osobe koje su osuđene podnesu ostavku na poziciju članova u Savjetu. Oni još uvijek nijesu iscrpili svoje pravne ljekove i to će ići vjerovatno na Viši sud, ali po onome što smo mogli da vidimo, mi smo pratili to suđenje uživo, po mom mišljenju će ta presuda prije ili kasnije postati pravosnažna, a to bi trebalo da povlači neke i odgovornosti. Tu dolazimo do ćorsokaka ukoliko vidimo da pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore - rekao je Obradović.&nbsp;
Podsjeća da su članovi Savjeta RTCG svjesno birali čovjeka koji ne ispunjava osnovne kriterijume iz konkursa, za izbor Raonića iz 2023.godine.&nbsp;
- Zanimljivo je da je u međuvremenu novi prekršaj napravljen u ljeto 2024.godine kada su ga birali svega pet minuta nakon što je podnio ostavku, sjećate se toga, za vršioca dužnosti generalnog direktora RTCG-ai onda negdje u septembru po novom zakonu. Ljetnji period je obilježen izglasavanjem IBAR zakona i onda kasnije je u septembru ponovo biran. Na posljednjem imenovanju su isti članovi Savjeta, ljudi koji su proglašeni krivim - Zorić, Lazović, Drljević i Murić, koja je trenutno bivša članica Savjeta, što ne umanjuje odgovornost i oni su mu tada kada su ga birali u puni mandat po Novom zakonu o nacionalnom javnom emiteru u Javnom servisu Crne Gore uvažili njegovo radno iskustvo koje je potrebno za tu poziciju, a koje je takođe nelegalno stečeno u nezakonitom mandatu - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBAXU8mHX4Ww%3Fsi%3DafhxCxWUUPYQrmYv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik otišao je u posjetu mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u Budimpešti nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora, a kojom mu se na šest godina zabranjuje obavljanje javnih funkcija.
Dodik je kod Orbana, koji mu je pružio podršku nakon presude, došao zajedno sa srpskom članicom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović.
Kako je Dodik objavio na mreži Iks (bivši Tviter), Orbanu je zahvalan “na podršci Republici Srpskoj i jasnim porukama da se poštuje ono što narod izabere, a ne ono što neizabrani nameću”.
Orban je prethodnih dana u objavama na društvenim mrežama podržavao Dodika, te je rekao da “Mađarska ne priznaje presudu” Suda BiH.
Mađarski lider je i ranije podržavao Dodika, te je blokirao pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Dodik i njegova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe su odbacili presudu, te pozvali opoziciju na “vladu nacionalnog jedinstva” u RS, kao i na zajedničko djelovanje u institucijama BiH do povratka statusa ovog bh. entiteta u, kako navode, “zagarantovane ustavne okvire”.
Goran Bubić, Dodikov advokat, najavio je apelaciju Ustavnom sudu BiH na presudu, te zahtjev za “privremenu mjeru”, kojom bi provođenje sankcija utvrđenih presudom bilo privremeno zaustavljeno.
O mandatu entitetskog predsjednika zvanično će odlučivati Centralna izborna komisija BiH, na sjednici u srijedu, 6. avgusta.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1952681865418019300%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1952681865418019300%7Ctwgr%5Efccee196ef84ab6616fd1ac52751cc10765219f6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik u posjeti Orbanu nakon pravosnažne presude

Evropska unija (EU) je saopštila da pravosnažna presuda predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Miloradu Dodiku mora da se poštuje i pozvala sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda Bosne i Hercegovine koji ju je donio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmilorad-dodik-pravosnazno-osuden-zbog-nepostovanja-odluka-visokog-predstavnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portparol EU je u pisanoj izjavi naveo da Unija prima k znanju da je Sud BiH krivično osudio Dodika u apelacionom postupku. 
 
- Presuda je obavezujuća i mora da se poštuje. EU poziva sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda BiH i da poštuju i podrže presudu koju je donio - naveo je portparol EU. 
 
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Centralna izborna komisija BiH trebalo bi da u roku od 15 dana oduzme mandat Dodiku, a potom da u roku od tri mjeseca raspiše vanredne izbore za predsjednika Republike Srpske. 
 
Dodik je danas izjavio da ne prihvata presudu, da ju je "kreirala Evropska unija" i da će se o njoj izjasniti Skupština Republike Srpske.
Taj parlament je ranije, dan poslije izricanja prvostepene presude Dodiku, usvojio zakone kojima se u Republici Srpskoj zabranjuje djelovanje Suda BiH i Tužilaštva BiH.

EU: Presuda Dodiku obavezujuća, sve strane da je poštuju

Pjetar Ljumezi (27), za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola, uhapšen je juče u Srbiji na graničnom prelazu Merdare.
On je, kako su kazali u policiji, pravosnažno osuđen zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga.
- Kod njega je 2021. godine pronađena opojna droga kokain i marihuana namijenjena uličnoj prodaji na teritoriji Podgorice - istakli su u policiji.
Nakon što je Interpol potvrdio njegov identitet, određen je ekstradicioni pritvoru u cilju izručenja Crnoj Gori.

U Srbiji uhapšen crnogorski državljanin kojeg je Interpol potraživao zbog prodaje kokaina i marihuane

Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je presudu Apelacionog suda Crne Gore kojom je optuženi Kristijan Gondi osuđen na 30 godina zatvora zbog teškog ubistva stranog državljanina K. D.
U saopštenju je precizirano da je odbijena kao neosnovana žalba branioca Gondija na izrečenu kaznu od 30 godina zatvora.
- Uvažavajući zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka branioca Gondija, Viši sud u Podgorici je rješenjem iz 2021.godine dozvolio ponavljanje krivičnog postupka okončanog presudom Višeg suda u Podgorici 2016. godine, pa je presuda postala pravosnažna 25. aprila 2017. godien - navodi se u saopštenju.
Iz Vrhovnog suda dodaju i da je Gondiju suđeno u odsustvu i rješenjem Višeg suda odlučeno je da se odredi novi glavni pretres u odnosu na ovog optuženog.
- Viši sud u Podgorici je presudom donijetom u maju 2023. ostavio na snazi presudu iz maja 2016. godine, kojom je Gondi oglašen krivim za krivično djelo teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačke 4 u vezi člana 23 Krivičnog zakonika Crne Gore i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina. Apelacioni sud Crne Gore presudom je odbio kao neosnovanu žalbu branioca Gondija i potvrdio presudu Višeg suda u maju 2023. - kazali su iz Vrhovnog suda.
Protiv drugostepene presude branilac Gondija izjavio je žalbu zbog, kako je naveo, bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Krivičnog zakonika i odluke o kazni.
- Zbog saučesništva u istom krivičnom djelu već je pravosnažno na 30 godina zatvora osuđen optuženi Rade Stošić - rekli su iz Vrhovnog suda.
Iz ove sudske instance obrazlažu, između ostalog, da su nižestepeni sudovi kao nesumnjivo utvrdili da je oštećeni ubijen u stanu u kome je živio sa Stošićem, a takvo utvrđenje su utemeljili ne samo na njegovom iskazu iz prethodnog postupka, koji je cijenjen kao dokaz u sklopu ostalih provedenih dokaza, već i na rezultatima ostalih izvedenih dokaza u ponovljenom postupku.
- Vezano za odluku o kazni, Vrhovni sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pravilno vrednovali težinu izvršenog krivičnog djela i lične okolnosti na strani Gondija koje su od značaja za odmjeravanje kazne i okrivljenom izrekli kaznu zatvora u trajanju od 30 godina, koja je i po ocjeni ovog suda srazmjerna težini predmetnog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog i predstavlja adekvatnu mjeru za postizanje svrhe kažnjavanja iz čl. 32 Krivičnog zakonika Crne Gore, u okviru opšte svrhe propisivanja i izricanja krivičnih sankcija iz čl.4 st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore - zaključili su iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud: Gondi pravosnažno osuđen na 30 godina zatvora zbog teškog ubistva

Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je oslobođen optužbe da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u slučaju prodaje gradskog građevinskog kompaniji Carine.
Njemu se na teret stavljalo da je oštetio budžet Glavnog grada od 6,7 miliona eura, a kompaniji Carine pribavio korist u istom iznosu.
Apelacioni sud je, međutim, odbio kao neosnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio presudu Višeg suda od 22. jula prošle godine i oslobodila Mugošu ovih optužbi.
Prvostepenu oslobađajuću presudu donijela je sutkinja Vesna Kovačević 22. jula 2024. godine.
- Po mišljenju Apelacionog suda, a suprotno navodima žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, pravilan je zaključak Višeg suda u Podgorici, kao prvostepenog suda, da tokom postupka nije na nesumnjiv način dokazano da je optuženi u periodu od 25.07.2007.godine do 08.05.2012.godine kao službeno lice- javni funkcioner – gradonačelnik Glavnog grada Podgorica iskoristio svoj službeni položaj i prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kako bi drugom pribavio korist, a Glavnom gradu Podgorica pričinio štetu, donošenjem dvije odluke o prenosu prava na gradskom građevinskom zemljištu radi realizacije kompletiranja urbanističkih parcela - saopšteno je iz Apelacionog suda.
Prvostepeni sud je, po ocjeni Apelacionog suda, o svim odlučnim činjenicama dao jasne i potpune razloge, koji su saglasni kako međusobno, tako i sa provedenim dokazima.&nbsp;
- Na osnovu dokaza izvedenih na glavnom pretresu i njihove svestrane ocjene, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, dovodeći ih u vezu sa odbranom optuženog, pravilno je i po pravnom shvatanju ovog suda, prvostepeni sud utvrdio odlučne činjenice na kojima je zasnovao svoje zaključke da nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.

Mugoša pravosnažno oslobođen optužbe da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju Carine

Protiv inspektora za privredni kriminal Sima Lukačevića vođen je zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon – ocijenio je u saopštenju medijima njegov advokat Damir Lekić ukazujući da je Lukačević pravosnažno oslobođen od optužbi da je Ivici Zlatičaninu omogućio skrivanje veće količine cigareta namjenjenih za prodaju na sivom tržištu.
Dodao je da ima obavezu da se obrati javnosti zbog časti i ugleda Lukačevića, kao i „zbog velikog broja tekstova koji su u prethodnom periodu objavljeni u svim štampanim i elektronskim medijima, a u kojima je od strane Uprave policije Crne Gore i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici prikazivan u izrazito negativnom kontekstu i to kao kriminalac koji kao policajac zloupotrebljava svoj položaj sa ciljem neovlašćene prodaje duvanskih proizvoda – cigareta”.
On je ocijenio da je Lukačević ispao žrtva nezakonitog i zlonamjernog krivičnog progona ODT-a kojim je nejmu i njegovoj porodici pričinjena nenadoknadiva šteta.
- Naime, isti je od strane Uprave policije Crne Gore bio nesnovano prijavljen, a od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici potpuno zlonamjerno i nezakonito optužen, jer za to nisu postojali bilo kakvi dokazi, i to zato što je dana 01.06.2020. godine u periodu od 9.15 do 10 sati u Podgorici kod tržnog centra „Gintaš“, svjestan svoga djela čije je izvršenje htio i svjestan da je njegovo djelo zabranjeno kao službeno lice, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist drugome, jer nije, kao službenik Stanice kriminalističke policije za suzbijanje privrednog kriminaliteta Centra bezbjednosti Podgorica, Uprave policije Crne Gore, nakon što je sa kolegom Zoranom Braunovićem kontrolom u vozilu „Reno Senik“ registarskih oznaka PG GG 074 Ivice Zlatičanina, pronašao različite vrste cigareta koje je neovlašćeno kupio radi dalje prodaje, u skladu sa čl. 257 st. 1 ZKP-a i čl. 23 st. 1 tač. 2 i čl. 39 Pravilnika o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, preduzeo sve potrebne mjere da se obezbijede vozilo i cigarete u njemu, kao dokazi o učinjenom krivičnom djelu, već je dozvolio Ivici Zlatičaninu da u više navrata otvori zadnja vrata, pa da sa zadnjeg sjedišta iznese nekoliko torbi i kesa sa cigaretama i preda ih neidentifikovanim licima, koja su ih sakrila na nepoznato mjesto i tako mu omogućio da mu sve cigarete ne budu oduzete, kao predmeti nedozvoljene trgovine, već samo 64 štete, sa 640 pakovanja cigareta – naveo je Lekić.
On kaže da prvostepena oslobađajuća presuda Osnovnog suda od 25. marta 2022. godine nesumnjivo ukazuje da je prijava Uprave policije Crne Gore bila u cjelosti neosnovana, a optužba Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zlonamjerna i nezakonita.
- Konačnu tačku na proizvoljnost i zlonamjernost prijave Uprave policije Crne Gore i optužbe Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici prema Lukačeviću stavio je Viši sud u Podgorici koji je svojom presudom od 11.09.2024. godine odbio kao neosnovanu žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i u potpunosti potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici od 25.03.2022. godine, čime je zaustavio nezamislivu agoniju i patnju koju je zbog ovog čak i na prvi pogled, u potpunosti neosnovanog krivičnog progona konstatno trpio ovlašćeni policijski službenik Simo Lukačević i njegova porodica – istakao je Lekić.
Podvukao je da je važno znati da je krivični progon protiv Sima Lukačevića bio sve osim zakonit i osnovan.&nbsp;
Misli da je bio zlonamjeran i vođen iz nekih ličnih razloga i drugih &nbsp;„niskih pobuda“ - a ne zbog prikupljenih dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da je on učinio bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- A što su konačno donošenjem svojih presuda potvrdili i Osnovni sud u Podgoroci i Viši sud u Podgorici, a na koju način su nam (mu) bezrezervno dali pravo i podršku da ovo sve iz punih usta velikodušno saopštimo, a sve u nadi i sa ciljem da će ovakvo zakonito postupanje sudova ipak bar malo zabrinuti, ako ne i osujetiti, Upravu policije Crne Gore, a naročito državno tužilaštvo da se više ni u jednom slučaju kao u slučaju Sima Lukačevića ne usudi ovako da postupa - zaključio je Lekić.

Lekić: Simo Lukačević pravosnažno oslobođen, protiv njega je vođen zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: pravosnazna-presuda