Pravosnažna presuda: Država nezakonito uskraćivala veće zarade pripravnicima u pravosuđu

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je državu obavezao da jednom pripravniku isplati naknadu materijalne štete nastale zbog manje obračunate i isplaćene zarade, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana dospjelosti svakog pojedinačnog potraživanja.

Kako je saopštio Strukovni odbor pravosuđa, tom pravosnažnom odlukom potvrđeno je da je višegodišnja praksa obračuna i isplate zarada pripravnicima u pravosuđu bila suprotna zakonu.

Iz Strukovnog odbora podsjećaju da je Ministarstvo finansija prije dvije godine zauzelo stav da pripravnicima sa VI i višim stepenom stručne spreme ne pripada minimalna zarada propisana Zakonom o radu.

– Na osnovu takvog tumačenja, svi pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima od stupanja na snagu izmjena Zakona o radu, kojima je minimalna zarada za visokoškolce utvrđena u iznosu od 800 eura, pa sve do danas, primali su zaradu ispod zakonom propisanog minimuma – navodi se u saopštenju.

Iz tog odbora tvrde da se sa sličnim problemima suočavaju i državni službenici i namještenici zaposleni u pravosuđu.

– Gotovo identičnu sudbinu diskriminacije, uskraćivanja prava i demotivišućeg efekta dijelimo i mi, zaposleni državni službenici i namještenici. Iako je kroz program „Evropa sad 2“ i izmjene Zakona o radu propisano da minimalna zarada iznosi 600 eura, nama se osnovna plata i dalje obračunava u iznosu od 558 eura, u koji su uključeni regres i topli obrok. Zbog toga zahtijevamo hitnu primjenu zakonskog minimuma od 600 eura – poručuju iz Strukovnog odbora.

Ocjenjuju da pravosnažna odluka Višeg suda potvrđuje da je stav Ministarstva finansija bio nezakonit i da je proizveo štetne posljedice, kako po zaposlene u pravosuđu, tako i po državni budžet.

– Država će sada snositi troškove isplate razlike zarada, zateznih kamata i sudskih troškova. Osim finansijske štete, ovakav pristup imao je ozbiljne posljedice i po pravosudni sistem, jer su nezakonito umanjene zarade značajno uticale na zainteresovanost mladih pravnika da se prijavljuju za pripravnički rad u sudovima i državnim tužilaštvima, čime je ugrožen proces stvaranja kvalitetnog stručnog kadra za buduće sudije i državne tužioce – navodi se u saopštenju.

Dodaju da ovo nije prvi put da su zaposleni u pravosuđu primorani da svoja zakonom garantovana prava ostvaruju sudskim putem.

– Godinama unazad, kako pripravnici, tako i službenici i namještenici, bili su prinuđeni da pokreću sudske postupke radi naknade štete nastale usljed nezakonitih odluka nadležnih organa – ističu iz Strukovnog odbora.

Pozivaju nadležne da, u svjetlu pravosnažne presude, hitno usklade obračun zarada pripravnika sa Zakonom o radu i obezbijede isplatu zarada u zakonom propisanom iznosu.

Istovremeno zahtijevaju i rješavanje statusa državnih službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu.

– Tražimo da se osnovna plata utvrdi u zakonskom minimumu od 600 eura, na koji će se odvojeno obračunavati regres, topli obrok i minuli rad, umjesto dosadašnje prakse koja je, prema našem mišljenju, suprotna propisima – navodi se u saopštenju.

Strukovni odbor pravosuđa zatražio je i da se Ministarstvo finansija javno izjasni da li će neko snositi odgovornost zbog štete nastale, kako tvrde, usljed nezakonitog tumačenja propisa.

– Građani Crne Gore će kroz isplatu razlike zarada, zateznih kamata i sudskih troškova snositi posljedice pogrešnog tumačenja zakona. Zbog toga je neophodno utvrditi odgovornost onih koji su takav stav donijeli – poručuju iz Strukovnog odbora.

Zaključuju da očekuju da će pravosnažna presuda predstavljati osnov za otklanjanje višegodišnje nepravde prema pripravnicima, ali i prekretnicu u rješavanju statusa službenika i namještenika u pravosuđu, kao i uspostavljanju zakonite prakse obračuna i isplate zarada.