Za Filipa Ivanovića je masovni ubica kontroverzna ličnost, poručuje predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Tako on cijeni lik i djelo Pavla Đurišića. Dakle, radi se o kontroverznoj figuri što u prevodu znači da je Pavle imao i svojih dobrih strana. Jeste on malo griješio - služio nacistima i pobio na hiljade civila, đece i žena ali eto, po doživljaju F.Ivanovića, radi se o kontroverznoj osobi, a ne zlikovcu i ubici - navodi Vujović u objavi na mreži Iks.
Tako je, Filipe, i Hitler je bio kontroverzan, pobio je milione ljudi ali je imao i dobrih osobina - bio je vegeratijanac nije pušio, konzumirao alkohol itd..
- Ali nije Filip kriv, on samo odražava vrijednosni sistem PES-a. A suština tog sistema je da vrijednosti nema - sve može, sve je i ovako i onako, pa je, jelte, i Pavle kontroverzan. Zaboga, ne treba cjepidlačiti - zaključuje Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1995470540224508057%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995470540224508057%7Ctwgr%5E275112541f2044f7c6d24f451ce75459b43132fc%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Za Filipa Ivanovića Đurišić je "kontroverzna ličnost"

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Draško Đuranović

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počasti ni spomenike - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući sve veće razočarenje dijaspore prilikama u Crnoj Gori, kao i da, zahvaljujući čelnicima Srpske pravoslavne crkve i pojedincima iz vlasti, četnički pokret sve otvorenije juriša na same temelje građanske, sekularne i multietničke Crne Gore. Govoreći u intervju za Portal Fokus o dodjeli posthumnog odlikovanja mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohiju Radoviću kaže da se na to odlučio, pored ostalog, zbog njegovog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore.
Na konstataciju da je to čovjek koji je više puta vrijeđao Crnogorce i muslimane, te govorio s divljenjem o ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, navodi da se za odlikovanje odlučio i zbog njegovog zalaganja za mir u presudnim istorijskim trenucima, uključujući i referendum, te doprinos demokratskim promjenama, kao i za kontinuirani angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.&nbsp;
- Orden sam dodijelio u susret petoj godišnjici od njegove smrti. Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, on je dao doprinos ugledu naše države i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi - naveo je Milatović.
Dodaje da je "tokom izazovnih istorijskih trenutaka, kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, poput referenduma 2006. godine, dao &nbsp;nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti".&nbsp;
- Njegova uloga tokom litija 2019. i 2020. godine je bila ključna. To je bio momenat kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, i u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. Uvjeren sam da bez te promjene, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - rekao je Milatović.
<h2>Vrijednosti antifašizma</h2>
On ističe da dosljedno zastupa stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore.
- Posljednji put to sam učinio u odnosu na pokušaj postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Kako tada, tako i danas, stava sam da je nedopušteno podizati spomen-obilježja ličnostima iz prošlosti čije djelovanje je bilo u suprotnosti sa vrijednostima antifašističke i multietničke Crne Gore. Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počast ni spomenike - poručio je Milatović.
Dodaje da na pitanje gdje je granica između vjere i politike odgovor daje Ustav naše zemlje u kome jasno stoji da je Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, a sloboda vjeroispovijesti zagarantovano pravo svakog čovjeka, bez obzira kojoj vjerskoj zajednici pripada.&nbsp;
- Država mora biti jednako otvorena za sve vjerske zajednice, uz puno poštovanje njihovih razlika i doprinosa društvu, dok sa druge strane, sve vjerske zajednice moraju poštovati pomenuti ustavni princip. Neodgovornih pojedinaca ima u svim sferama društva. Nisam pristalica generalizovanja jer duboko cijenim vjerske osjećaje građana Crne Gore, ma kojoj vjerskoj organizaciji pripadali - poručio je Milatović.
<h2>Prazna obećavanja</h2>
Komentarišući da mnogi sumnjaju da će ova Vlada premijer Milojka Spajića uvesti državu u Evropsku uniju, Milatović kaže da je Crna Gora umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi samom sobom.&nbsp;
- Godinama se improvizovalo, obećavalo bez pokrića i gubilo vrijeme koje nismo imali. Zato naša poruka mora biti jasna: Vrijeme je da završimo posao i učinimo Crnu Goru punopravnom članicom Evropske unije do 2028. godine. EU je naša radna akcija, uspjeh koji se mjeri reformama i moć institucija u koje građani vjeruju. Vlada i vladajuća većina moraju to konačno da shvate - rekao je Milatović.&nbsp;
Dodaje da aktuelna Vlada, svakako, ne može uvesti Crnu Goru u EU, imajući u vidu da ćemo 2027. godine imati redovne parlamentarne izbore, a da se naš ulazak u EU očekuje najranije 2028. godine.&nbsp;
- Bez obzira na tu činjenicu, pred ovom Vladom se nalaze brojni zadaci od čijeg uspješnog rješavanja će zavisiti evropska perspektiva Crne Gore. Za budućnost naše države je mnogo važnije da uradimo sve da taj konačni cilj bude dostižan i realan, a manje je važno ko od nas će pokrivati koju funkciju u momentu ulaska u EU - kazao je Milatović.
Njegovi stavovi kada je u pitanju struktura Vlade su, dodaje, poznati.&nbsp;
- Javno sam više puta ukazivao na preglomaznost administrativnog aparata i broj resora. Smatram da glomaznost Vlade i česte promjene otežavaju posao izvršnoj vlasti i usporavaju sprovođenje reformske agende. Donošenje Zakona o Vladi koji bi trebalo da precizno uredi broj ministarstava, njihove nadležnosti i odgovornost je neophodno. Vjerujem da je takav zakon važan korak ka modernijoj, racionalnijoj i profesionalnijoj izvršnoj vlasti - ocijenio je Milatović.
<h2>Ishitrena odluka</h2>
Komentarišući nedavna dešavanja u Podgorici, kada je nakon napada na mladića uveden privremen vizni režim sa Turskom, a kasnije se ispostavilo da su vinovnici državljani Azerbejdžana, navodi da je i kao građanin i kao neko ko vjeruje u pravnu državu, jasno i nedvosmisleno osudio prvo napad na našeg državljanina u Podgorici, ali takođe i poručio da ne smije biti mjesta bilo kakvoj kolektivnoj krivici ili stigmatizaciji jednog cijelog naroda.&nbsp;
- Žao mi je što smo imali priliku da svjedočimo nemilim scenama, napadima na državljane Turske i njihovu imovinu u Crnoj Gori. Vlada je donijela ishitrenu odluku da uvede vize turskim državljanima, čije prevashodno ekonomske posljedice već osjećamo - ocijenio je Milatović.
Stvari su, prema njegovim riječima, jasne.
- Obaveza države je da zna ko u nju ulazi, da sankcioniše one koji ne poštuju zakone, ali i zaštiti sigurnost svih koji borave u zemlji, javni red i društvenu koheziju. Stoga svi javni akteri moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije, dok su policija i tužilaštvo dužni da odlučno suzbijaju govor mržnje i svaki vid prijetnji - ističe Milatović.
Pitanje migracija je tema kojoj je, imajući u vidu veličinu Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, važno konačno pristupiti sistemski, uz jasnu, uravnoteženu i odgovornu politiku u ovoj oblasti.&nbsp;
- Vladi sam uputio inicijativu sa prijedlogom ozbiljnih i održivih mjera kojima bi se unaprijedili nadzor, integracija i sveukupna sigurnost u zemlji. Neke od njih su formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji bi objedinio registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Predložio sam da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, prema stvarnim potrebama privrede, uz pooštrenu kontrolu agencija za posredovanje i sprječavanje zloupotreba. Takođe, predložio sam i izmjene Zakona o privrednim društvima kako bi se spriječilo osnivanje tzv. ‘fantomskih firmi’ koje služe samo kao paravan za boravišne dozvole stranaca - naveo je Milatović.
Crna Gora, kako dodaje, mora pokazati zrelost i biti smirena u trenucima kada je najlakše podići tenzije.
<h2>Partijska knjižica</h2>
Komentarišući to što se mladi i obrazovani ljudi sele iz Crne Gore, tražeći šansu u uređenijim društvima, te da je nepisano pravilo da ako nijeste član nijedne partije, teško možete doći do posla u državnim ili opštinskim institucijama, Milatović kaže i pored promjena koje smo očekivali, partijska knjižica je izgleda i dalje ostala glavna “diploma” za posao u javnom sektoru.&nbsp;
- Time se samo nastavila loša praksa bivših vlasti i učvrstio osjećaj nepravde zbog kojeg se mladi i obrazovani ljudi odlučuju da napuste zemlju. Između dva popisa otišlo je skoro sto hiljada ljudi - svaki šesti građanin Crne Gore - i to je ozbiljno upozorenje da država gubi svoju budućnost - ističe Milatović.
Razlozi su, prema njegovim riječima, isti godinama.
- Nedostatak ekonomskih prilika, nemogućnost da riješe elementarne uslove za život, poput stambenog pitanja, i snažan osjećaj da trud i znanje ne vrijede ništa ako nijeste dio partijske strukture. Zemlja koja ne misli o svojoj omladini teško može da se nada boljoj budućnosti - dodaje Milatović.
Zato vraćanje povjerenja u državu, kako ističe, mora da počne konkretnim mjerama.&nbsp;
- Uvjeren sam da je ključna promjena - otvaranje političkog sistema. Zato snažno promovišem uvođenje otvorenih lista, kako bi svaki glas vrijedio, kako bismo znali po imenu i prezimenu za koga glasamo i kako bi politika konačno bila vraćena građanima, a ne partijskim centralama - navdoi Milatović.&nbsp;
Spreman je da inicira i referendum o tom pitanju, jer vjeruje da se istinska promjena dešava tek kada se moć vrati društvu.
- Mladi će ostati u Crnoj Gori tek onda kada budu znali da se njihova budućnost ne određuje partijskim vezama, već znanjem, radom i pravednim šansama. To je promjena kojoj moramo da se posvetimo bez kalkulisanja - poručio je Milatović.
Na pitanje da li je Crna Gora postala zemlja koja troši više na partije nego na budućnost odgovara da mu građani često kažu da partijsko zapošljavanje ostaje jedan od najvećih problema našeg društva i upravo jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Tragedija Crne Gore je što na mjesta odlučivanja u sistemu ne dolaze najbolji već često zapravo samo poslušni. I sa tom praksom moramo prestati. Crnogorska ekonomija mora da radi za ljude, a ne za privilegovane - ističe Milatović.
Zato u kontinuitetu i predlaže inicijative poput pomenute „obveznice za dijasporu“, upozorava na važnost domaćinskog upravljanja državnim preduzećima, te da ona više ne budu partijski plijen već motor ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Hoćemo napredak koji se osjeti u novčaniku, ne samo na televiziji. Naš evropski put otvara šansu za nove investicije i radna mjesta. Naš uspjeh je kada ekonomija raste pošteno, na osnovu našeg znanja i rada, a ne kada se zadužujemo. Naša moć je u tome da se za svaki euro državnih para zna kako je potrošen i da svaka investicija bude korisna za građane i državu - naveo je Milatović.
Žele kredibilne investitore koji će ostvarivati profit i biti u funkciji razvoja crnogorske ekonomije.&nbsp;
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Komentarišući potencijalno uvođenje dvojnog državljanstva za visokoobrazovane članove dijaspore koji su, iz profesionalnih razloga, morali da uzmu državljanstvo zemlje u kojoj žive i time automatski izgubili crnogorsko navodi da to pitanje često dolazi od dijaspore.
- To je tema koja zaslužuje ozbiljnu analizu i širok politički konsenzus u Crnoj Gori. Smatram da naša država treba da pronađe model koji bi omogućio čvršće, institucionalno i formalno povezivanje iseljenika sa maticom, jer je njihovo znanje, iskustvo i kapital dragocjen razvojni resurs za Crnu Goru. Istovremeno, važno je očuvati suverenost odlučivanja onih koji žive u Crnoj Gori. Zbog toga ovo pitanje mora biti uređeno pažljivo i uravnoteženo, uz uvažavanje interesa i dijaspore i građana u zemlji. Vjerujem da je najbolji trenutak da se pitanje dvojnog državljanstva otvori nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, kada će politički ambijent biti stabilniji, društvene tenzije manje, a evropski standardi jasno definisati modele koje uspješno primjenjuju druge države članice - ocijenio je Milatović.
<h2>Identitet</h2>
Na pitanje da li je danas, paradoksalno, postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori odgovara odrično.
- Ne mislim da je postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori. Oni koji su se tako istinski osjećali ranije, osjećaju se i danas. Danas je hrabrost biti pristojan i principijelan - odbiti logiku “naših i vaših“ i mjeriti ljude po djelima. To je put da Crna Gora bude dom svima i država ponosa onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, među kojima sam i ja - naveo je Milatović.
Crnogorski identitet je u temelju građanske, sekularne i evropske Crne Gore.
- Niko ne treba da se pravda što voli svoju državu, naciju ili jezik, to su Ustavom zaštićena prava. Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj se identitet koristi kao oružje. Mora biti zemlja u kojoj se svaki čovjek osjeća prihvaćeno i poštovano, a u kojoj se zajednički identitet gradi na slobodi, jednakosti i međusobnom uvažavanju - ocijenio je Milatović.
<h2>Skandal i Trinaestojulska</h2>
Komentarišući skandal oko dodjele Trinaestojulske nagrade, koji se završio se video-snimkom na kojem njen dobitnik Bećir Vuković krade telefon, te smatra li da smo stvarno dotakli dno, kaže da je 13. jul za Crnu Goru temelj identiteta: zavjet na slobodu, dostojanstvo i pravo da odlučuje o sopstvenoj sudbini u dvije različite epohe.&nbsp;
- Zato svako državno priznanje dodijeljeno povodom ovog datuma mora nositi težinu tih vrijednosti. Zloupotrebe u političke svrhe koje su godinama nagrizale ugled nagrade i obesmišljavale trud istinskih laureata - moraju ostati iza nas. Mislim da nas vrijednosti 13. jula obavezuju da ih nikada ne dovedemo u pitanje - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Zločinci ne zaslužuju ni počast ni spomenike, Amfilohiju posthumno odlikovanje zbog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Gubitak povjerenja Crkve Srbije (SPC) od 3,4% u javnome mnjenju Crne Gore bilježi se u najnovijem istraživanju CEDEM-a. Prema specifikovanim rezultatima, koje je CEDEM juče objavio na svome sajtu, odogovori anketiranih glase u odnosu na SPC: - visoko povjerenje: - 27.3 odsto - ima povjerenje: - 20.6 odsto - ima nepovjerenje: - 9.0 odsto - ima visoko nepovjerenje: - 19.9 odsto - bez procjene: - 23.3 odsto. Zbirno, trend odgovorâ „uglavnom imam povjerenje” i „imam povjerenje” u Crkvu Srbije u cnogorskoj je javnosti opao u odnosu na mjerenje od prošle godine: - sa 51.3 odsto u 2024. - na 47.9 odsto u 2025. U ukupnom rejtingu, SPC je na trećem mjestu povjerenja u kategoriji „institucije”, iza sistema obrazovanja (63,9 odsto) i zdravstvenoga sistema (54 odsto). Crnogorska pravoslavna crkva ima podršku 13,7 odsto ispitanika (u odnosu na 10,4 odsto prošle godine).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017151048_fd0e47e6b5f410b88951483c0e64cae11afd9df0182df6f2274d804d8b224bc3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017151048_fd0e47e6b5f410b88951483c0e64cae11afd9df0182df6f2274d804d8b224bc3" data-rendition-name="original" width="1555" height="509" loading="lazy" alt="istraživanja "></figure>  Za pohvalu, CEDEM je sada u projektu „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori 2025. godine” pokušao da izmjeri i procjene o „braku” politike i SPC. Na pitanje — Postoje mišljenja da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike i politička pitanja u Crnoj Gori. Kakav je Vaš stav o tome? — anketirani su dali sljedeće odgovore: - Ne, SPC ne utiče na političke prilike u Crnoj Gori: - 30.9 odsto - Smatram da SPC ima veliki uticaj na politička pitanja u Crnoj Gori: - 28.5 odsto - Smatram da SPC ima uticaj na političke prilike, ali da se taj uticaj precjenjuje: - 19.0 odsto - Ne znam, ne mogu da procijenim: - 21.6 odsto.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017151048_b9c7f84e31a741d6bb364a843019c2403a2e025993a5a0c9d71bcd3f74a8ca84.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017151048_b9c7f84e31a741d6bb364a843019c2403a2e025993a5a0c9d71bcd3f74a8ca84" data-rendition-name="original" width="1386" height="767" loading="lazy" alt="istraživanja "></figure>  Povezani s gornjim rezultatima su i trendovi koji izazivaju zabrinutost u javnome mnjenju. Nakon partijskoga zapošljavanja 50.6 odsto, ekonomske nestabilnosti 46.4 odsto, revanšizma prema političkim neistomišljenicima 32.5 odsto (u prošloj godini 20.9 odsto), jačanja uticaja Srbije na Crnu Goru 29.2 odsto (u prošloj godini 23.6 odsto) —— jačanje uticaja SPC na državu kao razlog zabrinutosti smatra 25.9 odsto aketiranih (u prošloj godini 24.5 odsto). S obzirom da su uzastopni pokušaji rehabilitacije četničkoga kvislinškog pokreta dio svetosavlja, ideologije i prakse Crkve Srbije, tj. da su obilježili nastupe njezine ovdašnje jerahije kako posljednje tri i po decenije tako naglašenije i ove godinu — od značaja je i percepcija javnosti o tome. Na pitanje — Drugi svjetski rat je bio davno, ali ko su prema Vašem mišljenju bili borci protiv fašizma? — u anketi CEDEM-a dobijeni su sljedeći odgovori: - Partizani: - 37.9 odsto - I jedni i drugi: - 14.0 odsto - Niti jedni, niti drugi: - 8.8 odsto - Četnici: - 8.7 odsto - Ne znam, nemam stav: - 30.6 odsto.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017151048_576ce5e0cc5b66c0a3f200d1a66c8675519d9802475189ea87ef848bcc4437b3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251017151048_576ce5e0cc5b66c0a3f200d1a66c8675519d9802475189ea87ef848bcc4437b3" data-rendition-name="original" width="1371" height="756" loading="lazy" alt="Istraživanja "></figure>  Crkva Srbije je orkestrirala pokušaj podizanje spomenika četničkom zločincu Đurišiću. Na upit — Nedavno je podignut spomenik Pavlu Đurišiću, i oko tog pitanja bilo je mnogo problema u javnosti. Kakav je Vaš stav o tome? — dobijeni su od anketiranih u istraživaju CEDEM-a ovi rezultati: - Protiv sam podizanja spomenika: - 39.9 odsto - Svejedno mi je, ne mislim da je to pitanje važno: - 25.3 odsto - Podržavam podizanje spomenika: - 13.5 odsto - Nemam stav: - 21.3 odsto. * * * Sumarno, slični nalaz istraživanja — da Crkve Srbije u našoj javnosti nema podršku apsolutne većine — objavila je u avgustu ove godine i agencija IPSOS.

Crkva Srbije gubi povjerenje: 39.9 odsto protiv podizanja spomenika Đurišiću, podržava 13.5 odsto

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama je drugi put zasijedalo po istoj stvari i ponovo donijelo istu odluku – uvažilo je žalbu ODT Berane na odluku sutkinje Dubravke Popović da odbije zahtjev za privremeno oduzimanje spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću iz konaka Manastira Đurđevi stupovi. Sutkinji je odluka vraćena na ponovno odlučivanje.
Pobjeda je nezvanično saznala da je od sutkinje traženo da zahtijeva dodatne dokaze od policije i tužilaštva gdje se spomenik nalazi. Ovaj zahtjev je upućen najvjerovatnije jer ga u prošloj akciji 1. oktobra policija nije našla u konaku Manastira Đurđevi stupovi, u kome se prema njihovim informacijama i nalazio. Tužilaštvo je sudu nakon toga poslalo isti zahtjev – da se spomenik oduzme iz konaka.
Tužilaštvo je 8. oktobra zahtijevalo od suda, a nakon neuspješne akcije, kada spomenik u konaku Manastira Đurđevi stupovi nije nađen, da odobri privremeno oduzimanje spomenika iz konaka. Sutkinja je 13. oktobra donijela rješenje kojim je odbila prijedlog ODT Berane, za privremeno oduzimanje navedenog predmeta. Tužilaštvo se na tu odluku žalilo, a Vijeće je zbog toga juče vratilo na ponovno odlučivanje sutkinji.
<h2>Već viđeno</h2>
Jučerašnje zasijedanje vijeća je ponavljanje identične situacije od kraja septembra, jer je i prethodni zahtjev tužilaštva za oduzimanje ovog spomenika odbijen, 29. septembra. Nakon toga je vanraspravno vijeće suda ukinulo odluku sutkinje Popović i vratilo joj na ponovno odlučivanje. Ona je ostala pri svom rješenju, pa je vanraspravno vijeće 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva u Beranama uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira.
Nakon neuspjelog pokušaja da se spomenik oduzme iz konaka Manastira 1. oktobra, jer ga tamo pripadnici Uprave policije nijesu našli, ODT Berane je uputilo 8. oktobra novi zahtjev sudu, koji se takođe odnosio samo na konak - iako ga tamo nije bilo prilikom prethodne provjere.
Pobjeda je u nekoliko navrata pitala nadležne zbog čega su tražili nalog za konak, kada je već utvrđeno da tamo nije, ali odgovor nijesmo dobili. Tužilaštvo smo pitali da li je iniciralo naredbu za pretres, i ako nije zbog čega to nijesu učinili. S obzirom na to da ga ponovo traže u konaku, da li policija i tužilaštvo imaju potvrdu prethodnih informacija, i da li znaju gdje je.
Sud je ranije naložio privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu, jer može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411, a u vezi sa čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Pravni eksperti su Pobjedi pojasnili da sud donosi rješenje o privremenom oduzimanju spomenika, a na osnovu zahtjeva ODT. U tom prilogu se nalazi i obavještenje UP Regionalni centar „Sjever“, OB Berane u kome je navedeno gdje se tačno spomenik nalazi i od koga se oduzima. Sud je donio rješenje o privremenom oduzimanju, na osnovu zvaničnih informacija.
U rješenju čije se izvršenje izjalovilo, jer spomenika u konaku nije bilo, pisalo je da je starješina Manastira dužan da preda spomen-obilježje Upravi policije.
- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane - saopštio je on.
Taj spomenik je predmet istrage jer je, osim što je postavljen nezakonito, u Crnoj Gori, prema Krivičnom zakoniku, zabranjeno veličanje ratnih zločinaca i pokreta koji propagiraju vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju i diskriminaciju.
<h2>„Ne damo svetinje“</h2>
Mitropolit Metodije je prilikom otkrivanja spomenika u Gornjem Zaostru poručio da će spomenik Đurišiću staviti u crkvu, pa neka ga, kako je rekao, sruše.
Pobjeda je ranije objavila da premještanje spomenika Pavlu Đurišiću sa postamenta u Gornjem Zaostru u obližnju crkvu za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito postavlja spomenik u kulturno dobro u opštini Berane.
U emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, emitovanoj 18. septembra, predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak kazao je da sve ovo ne bi trajalo ovoliko da je policija odmah oduzela spomenik kada je nezakonito postavljen.
Uprava policije je nakon tog „sklanjanja“ saopštila da oni nijesu organ koji uklanja spomenik, već je to u nadležnosti službe Opštine Berane kojoj je rješenjem Ministarstva kulture i medija naložena radnja uklanjanja kao jedinom izvršnom organu za uklanjanje spomenika. Kazali su da je Uprava policije bila spremna i organizovana da pruži asistenciju.
- Tokom cijelog dana 7. avgusta, kao i narednog dana 8. avgusta do 13.53 časova, policijskim službenicima nije izdat nalog za oduzimanje spomenika. Nalog je prvi i jedini put izdat 8. avgusta u 13.53 časova, nakon čega je u 14.20 časova spomenik uklonjen sa lokacije i premješten u crkvu. Prethodno, u jutarnjim časovima 8. avgusta, rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama je, u komunikaciji sa policijskim službenicima, ukazala da oduzimanje spomenika nije nužno za dokazivanje krivičnog djela, te da se radi o gabaritnom predmetu čije je uklanjanje neizvodljivo bez specijalne mehanizacije – saopštila je tada policija.
Prilikom uklanjanja spomenika 8. avgusta došlo je do težeg incidenta, kada su novinari Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović bili napadnuti i fizički i verbalno, a prijećeno im je smrću.
<h2>Kako uhvatiti spomenik</h2>
Zbog inertnosti nadležnih institucija države, reagovale su nevladine organizacije, zabrinute zbog neadekvatnog postupanja nadležnih organa u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, posebno zato što još nije izvršen ponovni pregled konaka Manastira Đurđevi stupovi kako bi se oduzeo predmet izvršenja krivičnog djela.
Oni naglašavaju nekoliko važnih krivično-pravnih aspekata.
- Sam čin postavljanja spomenika, kao i pripremne aktivnosti, predstavljaju krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Policija je napravila propust što je dozvolila procesiju otkrivanja spomenika i što ga tog dana nije oduzela kao ključni dokaz, a tužilaštvo nije izdalo jasne naloge. No, i pored toga, policija je bila ovlašćena i dužna da spriječi izvršenje krivičnog djela koje se čak odvijalo pred njihovim očima – piše u saopštenju.
Iz NVO sektora su predložili da možda ubuduće treba dati nalog da se spomenik kao predmet krivičnog djela pribavi bilo gdje i kod bilo koga da se on nađe, kako bi se ograničile manipulacije.
Ukazali su i da policijski organi ne treba da pretražuju prostorije, kao u toku pretresa, već lice, od koga se oduzima sporni predmet, treba da preda taj predmet.
- Pokušaji crkvenih velikodostojnika, koji sada već imaju kontinuitet, da se ismiju pravosudni organi i ospori nadležnost starješine manastira pokazuju opasnu praksu stvaranja „nedodirljivih“ u društvu - navodi se u saopštenju.
Ovaj slučaj, smatraju oni, prevazilazi pravni okvir i testira sposobnost institucija da zaštite osnovne vrijednosti sekularne, demokratske i antifašističke države.
Zbog sve učestalijeg veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca odlikovanog od strane Hitlera, Pavla Đurišića, 20. maja 2025. godine, sedam nevladinih organizacija obratilo se Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Pavle Đurišić i njegovi četnici, sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca, u Pljevljima, Foči i Čajniču.
Oni su ukazali da oduzimanje ovog spomenika mora biti prioritet, a odlaganje znači saučesništvo u negiranju zločina i urušavanju vladavine prava.

Kip ratnog zločinca Pavla Đurišića sigurniji u hodnicima administracije nego u Manastiru

Komisija za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac nije zasijedala od 2020. godine - izjavila je minstarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini Crne Gore tvrdeći da to tijelo nije radilo svoj posao.
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić ranije.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcdnk-naprasno-iskljuceno-iz-komisije-za-dodjelu-statusa-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-proces-neregularan-i-jer-nijesu-radili-u-punom-sastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje - tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.
- Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine - trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status - navela je Vujović.
Komisija se, kaže, sastajala tri puta.
- Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja - tvrdi Vujović.
Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.
Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 - digitalno društvo i mediji.
<h2>„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“</h2>
U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.
- Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju - da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti - navela je Vujović.
Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.
<h2>Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.</h2>
Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? - upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.
Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.
- A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite - dodao je Nikolić.
<h2>Neodgovorni odnos i devastacija baštine</h2>
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.
- U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu – istakao je Huter.
Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.
- Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi – ocijenio je Huter.
On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.
- Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika - upitao je on ministarku Vujović.
<h2>Vujović: Promptno smo reagovali</h2>
Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.
- Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu - istakla je ona.
Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.
Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.
- Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku - tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka? - upitao je on.
Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.
- Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu - dodala je Vujović.

Vujović: Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku na trećoj sjednici nije iskazao sumnju u regularnost ili problematizovao glasanje

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama uputilo je juče novi zahtjev Osnovnom sudu u to gradu za privremeno oduzimanje spomenika Pavla Đurišića, potvrdila je za Vijesti &nbsp;rukovoditeljka beranskog tužilaštva Jadranka Mićović.
Sad je na potezu sud u Beranama, koji treba da donese novo rješenje o privremenom oduzimanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu. Ako to učini, odnosno ukoliko naloži oduzimanje spomenika, zadatak da obavi taj posao biće dodijeljen policiji.
Podsjećamo, policija je 1. oktobra pokušala da zaplijeni kip, ali ga nije pronašla u konaku beranskog Manastira Đurđevi stupovi. Policija je dan kasnije obavijestila sud o tome, koji je potom pisao tužilaštvu.

Beransko tužilaštvo uputilo novi zahtjev sudu u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pavle-durisic