Bernam: Britanska vlada razmatra izvinjenje za istorijsku ulogu u trgovini robljem - ali ne reparacije
redsjednik Vlade Velike Britanije Endi Bernam izjavio je da će njegova vlada razmotriti mogućnost da se, po prvi put, izvini zbog transatlantske trgovine robovima, ali je odbacio zahtjeve da London isplati reparacije.
Bernam je za današnji „Gardijan“ rekao da Velika Britanija treba da prizna svoju „složenu istoriju“ da bi zaštitila Komonvelt – savez 56 nezavisnih država nastao od Britanske imperije, piše N1.
On iduće nedjelje putuje na Antigvu i Barbudu, na sastanak lidera Komonvelta, za koji se nada da će ojačati odnose Londona sa zemljama u Africi i na Karibima, od kojih su mnoge bile kolonije.
„Članice Komonvelta koje su pogođene trgovinom robljem već godinama traže iskren razgovor o nasljeđu ropstva. Zabijanjem glave u pijesak narušili smo sposobnost Komonvelta da funkcioniše“, rekao je Bernam.
Premijer je rekao da britanska vlada predlaže pokretanje „strukturiranog dijaloga“ s onima koji su bili pogođeni ropstvom, te da će saslušati zahtjeve za zvanično izvinjenje britanske države koja je ostvarila ogromnu korist od robova do ukidanja ropstva zakonom 1833. godine.
„Ne smatram da Britanci danas mogu snositi odgovornost za istorijske nepravde – ma koliko one bile gnusne – koje su se dogodile u drugom vremenu, pod drugačijim zakonima i u kojima oni lično nijesu učestvovali“, naveo je Bernam.
Bernam je izjavio da želi da se pozabavi pitanjima s kojima se danas suočavaju Komonvelt i druge države, među kojima su visok javni dug, kao i da će sarađivati s bogatim državama i investitorima kako bi pomogao ugroženim zemljama u otplaćivanju.
Kralj Čarls III je tokom nedavnog putovanja po Karibima, na zahtjeve da se Velika Britanija izvini i isplati reparacije, rekao da priznaje „veliku patnju i nepravde iz prošlosti“, ali se nije izvinio.
Velika Britanija, u vrijeme ekonomskih, ekoloških i vojnih izazova širom svijeta, nastoji da ojača odnose s tradicionalnim saveznicima u Komonveltu.
Britanski političari su se tradicionalno fokusirali na ulogu svoje zemlje u zabrani trgovine robljem 1807. godine i ukidanju ropstva širom carstva 1833. godine, ali je Bernam priznao da je sada vrijeme da država prizna – kako je rekao – „drugu stranu priče“.
„Mi smo zemlja u kojoj su hrabri ljudi predvodili put ka ukidanju ropstva, ali smo takođe zemlja koja je učestvovala u trgovini ljudskim životima. Transatlantska trgovina robljem bila je brutalno i varvarsko kršenje prava tih ljudi. Želim da izrazim svoju tugu i žaljenje zbog bola i patnje tolikih miliona ljudi, kao i da ukažem na to kako ona i danas oblikuje naš svijet“, naveo je on.
Zvaničnici zemalja Komonvelta, među kojima Barbadosa i Antigve i Barbude, pozdravili su Bernamovo priznanje brutalnosti trgovine robljem i spremnost za zvanično izvinjenje.