U Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, što predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije, koja se mora sprovoditi uz punu transparentnost i odgovornost institucija, jedinstvenu evidenciju amnestiranih i snažn, &nbsp;poručio predsjednik UO CEMI-ja Zlatko Vujović na konferenciji „Od masovnih oprosta do ciljanih intervencija – amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori“, koju je organizovala ta organizacija.
Govoreći o nalazima istraživanja o amnestiji i pomilovanju, Vujović je ukazao na ozbiljne izazove sa kojima se CeMI suočio tokom prikupljanja podataka, naglašavajući da nedostupnost i neujednačenost statističkih informacija u pravosuđu predstavlja sistemski problem, a ne izuzetak.
- Bez pouzdanih i uporedivih podataka nije moguće voditi utemeljenu javnu raspravu, donositi kvalitetne javne politike niti objektivno procjenjivati efekte zakonskih rješenja. Ovaj izvještaj ne govori samo o amnestiji i pomilovanju, već jasno ukazuje na stanje upravljanja podacima u pravosudnom sistemu. Bez sistemskih rješenja u oblasti evidencija, statistike i otvorenosti institucija, reforme pravosuđa ostaju fragmentarne i teško mjerljive- poručio je Vujović.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević rekao je da institut amnestije mora biti pažljivo normiran i lišen dnevno-političkih interesa.
- Instituti amnestije i pomilovanja ne predstavljaju odstupanje od vladavine prava, već njen korektiv koji se primjenjuje isključivo u jasno definisanim i izuzetnim okolnostima- rekao je je Rakočević, naglašavajući da se o ovim pitanjima mora odlučivati odgovorno, transparentno i u skladu sa evropskim standardima.
Prema njegovim riječima, amnestija se nalazi na presjeku prava, politike i društvene odgovornosti, zbog čega njen pravni tretman, kako smatra, mora biti lišen dnevno-političkih kalkulacija i parcijalnih interesa.
- Parlament ima ključnu ulogu ne samo kao formalni donosilac zakona o amnestiji, već i kao institucija koja mora da garantuje legitimitet, pravičnost i dosljednost ovog instituta- jasan je Rakočević.
Ukazujući na činjenicu da je posljednji zakon o amnestiji u Crnoj Gori donesen u junu 2020. godine, Rakočević je naveo da se država trenutno nalazi u najdužem periodu od obnove nezavisnosti bez ovog zakonskog rješenja, uprkos objektivnim pokazateljima koji ukazuju na ozbiljno opterećenje sistema.
- Prijedlozi zakona o amnestiji pojavljuju se bez prethodne javne rasprave, bez kvalitetne debate u Skupštini i bez razmatranja u nadležnim parlamentarnim tijelima, što otvara prostor za &nbsp;potencijalno selektivna rješenja- rekao je Rakočević.
Ocijenio je da, ukoliko zakon o amnestiji ne prati dugoročan i sistemski pristup, zasnovan na relevantnim podacima i evropskim standardima, „takva rješenja mogu ugroziti vladavinu prava i jasno definisanu kaznenu politiku“.
Rakočević je zaključio da je neophodno jasno normirati institut amnestije, obezbijediti punu transparentnost u postupku donošenja odluka i otkloniti svaku sumnju u selektivnost, uz aktivnu i odgovornu ulogu poslanika u Skupštini Crne Gore.
Tokom predstavljanja nalaza istraživanja o amnestiji i pomilovanju, dr Gordana Mitrović iz CeMI-ja ukazala da u Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, navodeći da to predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije.
Ona je istakla da bi upravo novi zakon o amnestiji trebalo da predvidi obavezno vođenje i redovno ažuriranje evidencija o donijetim rješenjima, pojašnjavajući da bi se time obezbijedila veća institucionalna odgovornost i omogućila utemeljena analiza efekata ovog pravnog instrumenta.
Mitrović je podsjetila da je osnov za amnestiju definisan Ustavom Crne Gore, "kojim je propisana nadležnost Skupštine, dok se dodatna konkretizacija nalazi u Poslovniku Skupštine, Krivičnom zakoniku i Zakoniku o krivičnom postupku".
Podsjetila je da je Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine imala šest zakona o amnestiji, koji su se međusobno razlikovali po procentu oslobađanja od kazne i po krivičnim djelima isključenim iz amnestije, „čiji se broj vremenom povećavao, uključujući i djela protiv braka i porodice, kriminalno udruživanje, kao i nedozvoljenu proizvodnju i distribuciju opojnih droga“.
- Analiza pokazuje da je broj donijetih rješenja o amnestiji po sudovima približno srazmjeran njihovoj ukupnoj opterećenosti. Sudovi sa najvećim brojem predmeta &nbsp;poput osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Baru i Kotoru, &nbsp;bilježe i najveći broj odluka o amnestiji- navela je Mitrović.
Prema njenim riječima, najveći broj amnestija primijenjen je na kazne zatvora do šest mjeseci, zatim na kazne od jedne do tri godine, dok je najmanje amnestija zabilježeno kod kazni zatvora od tri do pet godina i preko pet godina. Broj rješenja kojima se amnestija primjenjuje na kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci do jedne godine po učestalosti dolaze rješenja o amnestiji na kazne od jedne do tri godine.
- Istovremeno, struktura po procentu oslobađanja od kazne i udio uslovnih osuda nijesu pokazali jasnu i uočljivu zakonitost- rekla je Mitrović.
Istraživanje je, kako je dodala, pokazalo i da, iako zakonski okvir omogućava amnestiju i za mjere bezbjednosti, prilikom istraživanja nije zabilježeno nijedno rješenje kojim je lice oslobođeno izvršenja takvih mjera.
- U budućnosti je neophodno da se, prilikom razmatranja novih zakona o amnestiji, uzme u obzir i njihov uticaj na rasterećenje smještajnih kapaciteta Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kao i da se izbjegava donošenje ovih zakona u izbornim godinama, kako bi se umanjio rizik njihove političke zloupotrebe- poručila je Mitrović.
Damir Suljević, šef pravnog odeljenja u CEMI-ju, rekao je da primjena instituta pomilovanja u Crnoj Gori bilježi jasan trend restriktivnijeg pristupa, naročito nakon donošenja Zakona o pomilovanju iz 2012. godine.
- Važeći Zakon o pomilovanju donio je značajne promjene u odnosu na prethodno rješenje iz 1995. godine, prije svega ukidanjem određenih ograničenja u pogledu krivičnih djela za koja predsjednik države može dati pomilovanje, kao i izmjenom same procedure, kojom je postupak pomilovanja izuzet iz nadležnosti sudova i povjeren Ministarstvu pravde- rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, ta promjena dovela je do "dejudicijalizacije postupka pomilovanja, pri čemu se molbe danas upućuju direktno Ministarstvu pravde, koje prikuplja relevantne informacije prije nego što ih dostavi kabinetu predsjednika Crne Gore."
Suljević je naveo da je broj molbi za pomilovanje dostigao vrhunac 2013. godine, kada je zabilježeno ukupno 337 zahtjeva, nakon čega slijedi kontinuirani pad.
U periodu nakon 2013. godine, broj molbi se, kako je istakao, kretao od 213 u 2016. godini, do svega 29 u 2020. godini.
- Podaci jasno pokazuju da, iako se institut pomilovanja primjenjuje kontinuirano, broj odobrenih pomilovanja ostaje relativno nizak, naročito nakon 2014. godine, što ukazuje na promjenu u razumijevanju njegove svrhe- naveo je Suljević.
Analiza je pokazala da je u periodu od 2006. do 2025. godine podnijeto ukupno 2.534 molbi za pomilovanje, od kojih je uvaženo 533, odnosno 21 odsto.
Suljević je rekao da je "predsjednik Filip Vujanović u toku svog mandata uvažio najveći broj molbi za pomilovanje".
- Pomilovanje se danas sve rjeđe posmatra kao instrument šire korekcije kaznene politike, a sve više kao izuzetak namijenjen jasno ograničenim i specifičnim situacijama- zaključio je Suljević.
Konferencija je dio projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vujović: Amnestija i pomilovanje zahtijevaju jasna pravila i potpunu institucionalnu transparentnost

Nekadašnji funkcioner Demokratske partije socijalista i lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković mišljenja je da su posljednji odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju. Sa druge strane, to što su DPS u gotovo mjesec napustili dvoje poslanika Drita Lola i Nikola Janović, poslanik te partije Nikola Rakočević smatra da neće uticati na rejting stranke.
To se, ističe Rakočević, nije dogodilo ni ranije, već su, kako napominje, doživjeli rast.
- To neće uticati na politički rejting DPS-a. Imali smo i druge primjere napuštanja DPS-a, pa je rejting partije rastao. A pojedinci koji su izlazi iz DPS-a su pravili vrlo respektabilne rezultate na javnoj sceni - rekao je Rakočević u emisiji "Iznova" na Nova M.
On je istakao da je Janović izuzetno izražen individualac i čovjek koji funkcioniše u timu.
- Pokazao je to i u sportu i politici. Dao je veliki doprinos našoj politici. Odlučio je u ovom trenutku da može dati mnogo veći doprinose van partije. Ne mislim da je to strašno, bilo bi strašno kada ne bi napravio konkretan rezultat i ponudu na političkoj sceni - ocijenio je Rakočević.
Marković je u emisiji "Iznova" kazao da bi volio da je DPS sa retoričkih reformi prešao na suštinske unutar svoje političke infrastrukture.
On je kazao i da je bilo situacija u kampanji za podgoričke izbore kada je DPS koristio netačnu retoriku u odnosu na ljude koji su bili u toj partiji.
- Bilo je situacija u kampanji za podgoričke izbore vezano za kampanju naše stranke da su mladi lideri DPS-a govorili: "Ko ne glasa DPS protiv je Crne Gore". To nije tačno. Ja sam na završnoj političkoj aktivnosti stranke uoči izbora pitao 200-300 delegate stranke da li u meni i ljudima koji stoji ovdje ovoj biti vide protivnke Crne Gore i njenih interesa - istakao je Marković.
Da neće biti komplikacija na političkoj sceni nakon posljednjih dešavanja, stava je i analitičar Zlatko Vujović koji dodaje da uticaj na rejting i poziciju DPS-a zavisi od toga da li će i kada Janović formirati svoju stranku, ili pokret.
- Ono što mi ne znamo kako će Janović nastaviti karijeru. On je najavio da će nastaviti kao nezavisni poslanik, ali ne vjerujem da je ikome to cilj u sistemu političkom i izbornom kakav je naš. To može biti trenutak u političkoj karijeri. Međutim, naš izborni sistem forsira pojedinca da ima listu i određen broj ljudi oko sebe. Da li će on postati dio neko tim, ili oko sebe okupiti svoj - pretpostavljam da ima neke namjere. Ako nema, onda bi bilo logično da je vratio mandat - ocijenio je Vujović.
T.K.

1250x600

Marković: Odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju; Rakočević: Bez uticaja na rejting partije

Izborna prava za manjine, osobe sa invaliditetom i druge ranjive kategorije, kao i otvorene liste, direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika, te izmjene Zakona o predsjedniku trebalo bi da budu prioriteti nastavka rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - smatra poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, koji je ujedno i kopredsjedavajući tim parlamentarnim radnim tijelom.
Rakočević je, u izjavi za Pobjedu, ocijenio važnim i čišćenje biračkog spiska, ali i upozorio da je razgovor o tom pitanju sa aktuelnom vlašću iluzoran.
- Jer je ta vlast dio regionalnog inženjeringa čija je centrala u Beogradu i koji se koristi za ostvarivanje političke podrške na izborima - istakao je Rakočević.
Dodao je da radne grupe Odbora rade na rješenjima i da se nada da će do kraja decembra ostvariti rezultate koji bi značili zaokruživanje reforme.
- Vremena ima, ako bude političke volje, makar za najvažnije aspekte zakona - poručio je poslanik DPS-a.
Rakočević pojašnjava da tehnički postoji dovoljno vremena da se usvoje izmjene izbornog zakonodavstva, ali i da je glavni problem nedostatak političke volje među partijama.
Ako se ne postigne konsenzus, najavljuje da će Odbor tražiti produženje roka rada jer, kako kaže, ova tema mora ostati prioritet sve dok sve partije ne prihvate principe pune izborne demokratije ili ne iznesu opravdane argumente protiv predloženih rješenja.
Rakočević podsjeća da je vlast ipak prihvatila najvažniji dio izborne reforme i da je prva faza, uprkos opstrukcijama, uspješno završena, što je bilo ključno za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji.
Druga faza je, naglašava Rakočević, jednako važna, jer promjene poput otvorenih lista i direktnog izbora gradonačelnika nijesu, kako kaže, samo zahtjevi EU, već i reforme koje Crna Gora mora sama da prepozna kao nužne.
- To su koraci kojima građanima obezbjeđujemo punu izbornu demokratiju - poručuje Rakočević.
On je podsjetio da su u prvoj fazi procesa donesena najvažnija rješenja za jačanje izborne demokratije.
To, kako je kazao, znači da politički subjekti moraju sveobuhvatnije izvještavati nadležne institucije o korišćenju finansijskih sredstava u kampanji i za redovan rad.
Rakočević podsjeća da su uvedeni lokalni izbori u jednom danu, predviđeno formiranje nezavisne i nepartijske Centralne izborne komisije, kao i učešće najmanje 40 odsto žena na izbornim listama.
- To su najvažniji među brojnim segmentima unapređenja izbornog sistema - naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, vremena ima dovoljno da se i posao koji se odnosi na otvorene liste i direktan izbor gradonačelnika okonča do kraja godine.
- Ipak, mislim da ne postoji politička volja da se taj posao realizuje. DPS će insistirati da dođemo do otvorenih listi i direktnog izbora predsjednika opština i dva gradonačelnika -poručio je Rakočević.
Ti modeli bi, kako je naveo, u najkraćem, podrazumijevali da građani sami biraju kandidate na partijskim listama za koje smatraju da će ih najbolje predstavljati, odnosno da direktno
biraju kandidate za predsjednike opština i gradonačelnike, bez neizvjesnosti ko će biti na čelu grada nakon završenih izbora.
- To je suština demokratije i ne mogu ni zamisliti obrazloženje kojim bi se ove dvije reforme odbacile - dodao je Rakočević.
On je kazao da se u radnim grupama Odbora već razgovara na te teme i da će do kraja godine rasprava biti javna na Odboru.
Na pitanje na osnovu čega zaključuje da u vladajućoj većini ne postoji spremnost da se ovaj proces završi, Rakočević odgovara da nedovoljnu spremnost za otvaranje listi i direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika prepoznaje u izjavama predstavnika određenih političkih partija u, kako navodi, rijetkim prilikama kada govore o izbornoj reformi i to uglavnom na konferencijama civilnog sektora.
- Sasvim sam siguran da je u pitanju nedostatak političke volje određenih političkih partija da se izlože volji građana o njihovom radu, kroz otvorene liste. To je ključni segment reforme, a ujedno pitanje o kojem ne postoji saglasnost. Kad je u pitanju ostatak izborne reforme, očekujem da će i vlast i opozicija postići konsenzus - dodao je on.
Rakočević kaže i da ne smatra da je etapno usvajanje zakonskih rješenja pogrešno, ali da očekuje da će radne grupe iskoristiti sav raspoloživi rok kako bi pripremile konačne prijedloge.
- Čim budu gotovi nacrti, pozvaću radne grupe da ih upute Odboru - ističe on i dodaje da vjeruje da će zakoni stići u paketu, pred sam kraj procesa.
Rakočević je podsjetio da je Komisija za izbor novih članova CIK-a formirana i da očekuje da će uskoro objaviti javni poziv. Kako ističe, cilj je da se kroz taj proces obezbijede kvalitetne prijave, kako bi se CIK kompletirao članovima koji imaju pun integritet, nezavisnost i profesionalne kapacitete.

Reforme na čekanju zbog političkih kalkulacija

Neistinite su izjave i tvrdnje poslanika Nikole Rakočevića, koji je jučerašnjim nastupom u Skupštini demonstrirao potpuno ignorisanje činjenica i pokušao da FK Budućnost uvuče u političke obračune - poručio je predsjednik podgoričkog kluba Boris Spalević reagujući na navode da je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i ljekar Nermin Abdić sms porukom obaviješten da više nije njihov ljekar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fabdic-sms-om-obavijesten-da-vise-nije-ljekar-fk-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spalević cijeni da tvrdnja da je Abdić „smijenjen SMS porukom“ i da je u pitanju „iskompleksirani revanšizam“ predstavlja svjesnu manipulaciju i obmanu javnosti.
- Istina je jednostavna: u FK Budućnost se radi zakonito, profesionalno i isključivo u interesu kluba, a ne pojedinaca. Upravo to, očigledno, smeta poslaniku Rakočeviću, koji treba da prihvati realnost da se mora navikavati na neku novu Crnu Goru - naveo je on.
Spalević tvrdi da je dr Nermin Abdić u trenutku kontrole Inspekcijskih organa nezakonito obavljao dužnost ljekara prvog tima.
- To nije ničija politička procjena, već zvanično utvrđenje Inspekcije rada, koja je jasno konstatovala da je gospodin Abdić zaposlen u Kliničkom centru Crne Gore na puno radno vrijeme, dok je istovremeno sa FK Budućnost imao zaključen ugovor o privremenim odnosno povremenim poslovima na cijelu godinu - što je direktno suprotno zakonu, koji dozvoljava najviše 120 dana takvog angažmana i to isključivo za nezaposlena lica koja se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje - naveo je on.
FK Budućnost je, kaže, obavezan da postupi po nalogu Inspekcijskih organa i raskine nezakonit ugovor.
- Uprava je uradila upravo ono što zakon zahtijeva. Tačka. Kao predsjednik kluba, moja je odgovornost da osiguram zakonit rad, profesionalno okruženje i sve potrebne uslove kako bi FK Budućnost mogao da se fokusira na ono što je najvažnije - na igru, timski duh i ostvarivanje pobjeda na terenu. To je jedina „strana“ na kojoj se nalazimo - poručio Spalević.
On je zahvalio dr Abdiću na dosadašnjem zalaganju i doprinosu koji je dao kroz svoje ranije angažovanje u FK Budućnost.
- Želim mu da, kao ljekar i humanista, nastavi da časno obavlja svoj poziv - zaključio je Spalević.

Spalević: Abdić u trenutku kontrole inspekcijskih organa nezakonito bio ljekar tima

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Predrag Radunović, kandidat za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI), koji dolazi sa Univerziteta Crne Gore, prema tvrdnjama iz opozicije ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju.
Naime, Zakon o DRI propisuje da kandidat mora imati najmanje deset godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u oblasti javnih finansija.
Opozicija tvrdi da Radunović ne ispunjava taj kriterijum, jer ima ukupno devet godina i osam mjeseci radnog iskustva, uz stručno osposobljavanje u trajanju od 12 mjeseci koje, prema njihovom tumačenju, ne može biti uračunato u zakonom propisano iskustvo.&nbsp;
Stoga, kako ističu, Radunović ne ispunjava osnovni uslov konkursa — najmanje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javim finansijama.&nbsp;
Opozicija problematizuje kako se on našao na listi kandidata ako ne ispunjava uslove.&nbsp;
Nezvanično, pojedini izvori tvrde da je za Radunovićev izbor posebno zainteresovan rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet izjavio da „kandidat nema deset godina radnog staža, a ne deset godina iskustva na odgovornim funkcijama“, što ga, prema njegovim riječima, diskvalifikuje iz postupka javnog izbora.
- Posebno je problematično kako se neko uopšte mogao naći među kandidatima ako ne ispunjava uslove konkursa - naglasio je Rakočević.
Sličan stav iznio je i poslanik SD-a Boris Mugoša, koji je podsjetio da Zakon jasno propisuje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javnim finansijama.

Miraš Dušević

Kandidatura za senatora DRI: U opoiziciji tvrde da Radunović ne ispunjava zakonske uslove

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakoćević je na današnjoj konferenciji za medije kazao da se turistička sezona odvija u poražavajućim uslovima širom zemlje, te da je uništavanje turizma postalo svjesna politička strategija.
- Nikog ne treba posebno ubjeđivati da je ono što danas gledamo na primorju, svim putnim pravcima, na sjeveru i jugu – poražavajuće. Uništenje turizma je politički prioritet vlasti. To nije samo neznanje, već strategija koja je započeta 2021. godine da se uništi avio-povezanost kako bi najjača privredna grana bila uništena, a Crna Gora bačena na koljena - poručio je Rakoćević.
On je istakao da je uništavanje ekonomije direktan udar na budućnost zemlje.
- Uništiti ekonomiju jedne zemlje znači uništiti i njenu perspektivu. Nije u pitanju samo neznanje, radi se o lošoj namjer - dodao je on.
Rakoćević je podsjetio na najavljene ciljeve Vlade definisane fiskalnom strategijom, u kojoj je planiran rast turizma od osam odsto u periodu od 2024. do 2027. godine, te naglasio da su upravo zbog toga poslanici DPS-a zatražili kontrolno saslušanje ministra finansija i ministarke turizma.
- Tražili smo kontrolno saslušanje ministra finansija i ministarke turizma, računajući da je sjajno da na kraju ove sezone budemo na nivou od prošle godine. A prošle godine je zabilježen pad turističke aktivnosti u Crnoj Gori – prvi put u posljednjih 20 godina - naglasio je potpredsjednik Skupštine.
Uzevši u obzir, kako je naveo, ograničeni broj letova ka Crnoj Gori, ostvareni broj noćenja, te strukturu tržišta iz kojih dolaze turisti, Rakoćević je upozorio na moguće posljedice po državni budžet.
- Smatramo veoma važnim da pozovemo dva resorna ministra na Odbor za ekonomiju da razgovaramo o tome kakvi efekti će biti po budžet Crne Gore ako se nastavi ovakva sezona - &nbsp;rekao je Rakoćević.
Na kraju, poslanik DPS-a je pozvao parlamentarnu većinu da omogući održavanje saslušanja do kraja jula, kako bi se, kako je naveo, pokušao spriječiti „raspad sezone“.
- Očekujemo od parlamentarne većine da će prihvatiti da do kraja mjeseca održi kontrolno saslušanje, da vidimo kako možemo spriječiti raspad sezone - zaključio je Rakoćević.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić ocijenio je da je ovogodišnja turistička sezona daleko ispod očekivanja, a da je stvarno stanje na terenu najbolje vidljivo svakome ko se zaputi ka crnogorskom primorju.
- Ukoliko želimo da vidimo kakva je sezona – dovoljno je da pođemo u bilo koji primorski grad. Turiste dočekuju nesređene plaže, nedostatak mobilijara, pitanje sigurnosti je problem… - rekao je Nenezić.
On je istakao da su ključni problemi u turističkoj ponudi zanemareni zarad finansijskih očekivanja od upravljanja morskim dobrom.
- Sve ovo je u drugom planu pod velom famoznih 30 miliona eura koliko Morsko dobro treba da prihoduje od zakupa plaža ove sezone. Pitanje je i zašto imamo ponovljene postupke za zakup pojedinih plaža - upozorio je poslanik SD-a.
Nenezić je izrazio zabrinutost i zbog toga što, kako navodi, vlast koristi 2024. godinu kao referentnu za poređenje, iako je u toj godini zabilježen pad prihoda od turizma.
- Već danas imamo 11 hiljada noćenja manje. Možemo kazati da se neće ponoviti ni 2024. – kada je zabilježen pad prihoda. Šta se desilo sa fiskalnom strategijom koja je obećavala rast turizma?“ - upitao je Nenezić.
On je takođe izrazio nadu u kontrolno saslušanje na kojem bi se razjasnilo što koji su efekti ovogodišnje sezone i što nas čeka u 2026.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=http%3A%2F%2Fcloud.skupstina.me%2Findex.php%2Fs%2FlT7tgYVCOXhEvJy%2Fdownload&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Uništenje turizma je politički prioritet vlasti, tražimo kontrolno saslušanje ministra Vukovića i ministarke Kordić

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukaas, sastao se danas sa kopredsjedavajućima skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilijem Čarapićem i Nikolom Rakočevićem, navedeno je u saopštenju. 
Tokom razgovora, a kako se dodaje, o tekućem procesu izborne reforme, kopredsjedavajući Čarapić i Rakočević informisali su ambasadora Haukaasa o radu Odbora i pružili najnovije informacije o izbornoj reformi. 
Istakli su da postoji politička volja i posvećenost unutar Skupštine da se proces izborne reforme dovede do kraja.
Ambasador Haukaas je pozdravio najnovije napore u jačanju transparentnosti i nezavisnosti tijela za upravljanje izborima, kao i unapređenje ukupnog integriteta izbora u Crnoj Gori.
- Kao što je navedeno u posljednjem izvještaju Misije ODIHR-a za posmatranje izbora, proces reformi treba biti inkluzivan, da osigura javnu raspravu i da bude završen znatno prije narednih izbora, u skladu sa međunarodnim obavezama - rekao je Haukaas.
Haukaas je, kako se navodi u saooštenju, istakao spremnost Misije OEBS-a da pruži svoju pomoć Odboru tokom cijelog procesa reformi, u skladu sa svojim mandatom u Crnoj Gori.

Haukas sa Čarapićem i Rakočevićem: Proces reformi da osigura javnu raspravu i da bude završen znatno prije narednih izbora

Postignut je dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027. godine, a ostalo je, dok zakon ne uđe u proceduru u četvrtak ili petak, političke partije dogovore koji je to mjesec i na koji datum će se održati izbori - kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali - nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
- Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula - rekao je Rakočević.
On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
- Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju - najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
- Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum - objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
<h2>Tok sjednice</h2>
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
- Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu - naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
- Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija - istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
- Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu - naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
- Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo - ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
- Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku - kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
- Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus - naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
<h2>Kazne</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
- Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan - smatra Zirojević.&nbsp;
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) &nbsp;kazao da su im izmjene &nbsp;prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
- Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate - rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
- Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital - ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović skrenula je pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
<h2>Proporcionalnost</h2>
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.&nbsp;
- Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi - istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
- Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa - naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
- Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu - ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
- Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju - rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
- Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi - kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
<h2>Izborni proces</h2>
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
- Smatram da je nekorektan dio oko neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus - rekao je Čarapić.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
- Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus - istakao je Vujović.
J. B.&nbsp;

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Crnogorsko društvo mora ustati protiv vlasti koja ruši državu i antifašističke vrijednosti, poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
Rakočević je rekao da je trinaesti jul dan koji služi za vječni podsjetnik da su sloboda i državnost Crne Gore kroz istoriju bili vredniji od života.
Danas, kako ističe, Dan državnosti dočekujemo u atmosferi istorijskog revizionizma i pokušaja vlasti da nametnu svoju nazadnu i poraženu politiku kao novu društvenu vrijednost.
- Kao što je crnogorsko društvo kroz istoriju imalo odgovor na fašizam i anti-crnogorske režime, danas proslavljamo 13. jul svjesni da Crnoj Gori opet treba odgovor i otpor pokušaju rušenja države od strane vlasti kojoj je neka druga država matica i koja otvoreno služi tuđim nacionalnim interesima - poručio je Rakočević.

Rakočević: Crnogorsko društvo mora ustati protiv vlasti koja ruši državu i antifašističke vrijednosti

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Ne sumnjam da će gospodin (Miloš) Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagujući na informaciju da policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je implicirao na predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koje nijesu usvojene u Skupštini.
- Kada smo prije godinu i po predložili izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom) - napisao je Čarapić u objavi na meži Iks.
Tada je ovaj predlog, ističe on, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.
- Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora - blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima - naveo je Čarapić.
Oni su, kaže, nikad odlučniji.
- Zaključno, danas su nas okolnosti, koje su za nas bile predvidive, možda obeshrabrile ali smo nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjerimo ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su naše namjere i ideje ispravne - naveo je Čarapić.

Čarapić: Ne sumnjam da će Miloš Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi,

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Tag: nikola-rakocevic