Poslanici sa 62 glasa podržali izmjene Ustava koje se odnose na imunitet, Mandić dao pauzu do sjutra nakon što su poslanici opozicije napustili salu uoči glasanja o kandidatima za Sudski savjet

Skupština je utvrdila amandman XXII na Ustav, kojima se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična djela, sa 62 glasa za, dok glasova protiv i uzdržanih nije bilo.

Na današnjoj sjednici Mersudin Dautović podržan je za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih sa 64 glasa za, dok uzdržanih i protiv nije bilo. Nakon toga poslanici opozicije su napustili salu, dok je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pozvao poslanike da se izjasne za kandidata Darka Hajdukovića. Data je pauza od pet minuta.

Mandić je, nakon petominutne pauze, kazao da je dužan da konstatuje da je dio poslanika koji su potpisnici sporazuma parlamentarne većine i opozicije napustio Skupštinu i da ne raspolažu potrebnim brojem koji garantuje izbor drugih članova Sudskog savjeta.

- Neko možda planira da zaustavi ovaj put kojim smo krenuli, ali sam uvjeren da će se pronaći rješenje. Ne želim da kažem nijednu oštru riječ za bilo koga. Sjutra ćemo imati Ustavni odbor u 11 sati, nakon toga nastavljamo zasijedanje Skupštine. Za večeras ćemo dati pauzu jer nemamo potreban broj i nećemo se izjašnjavati večeras za ove kandidate koji se nalaze na listi - naveo je Mandić i dao pauzu do sjutra. 

Tok rasprave

Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se raspravljati o ustavnim izmjenama u dijelu imuniteta članova izvršne vlasti počela je sa tri sata zakašnjenja, oko 15 sati, dok je sjednica bila zakazana u podne. Na današnjoj sjednici se očekuje izjašanjavanje o ovoj ustavnoj izmjena, kao i glasanje o popuni praznih mjesta u Sudskom savjetu.

Prijedlog za promjenu najvišeg pravnog akta u dijelu provjere integriteta neće se danas naći u plenumu, jer je juče u skupštinsku proceduru dostavljen "inovirani" prijedlog, o kom će prvo morati da se izjasni Ustavni odbor. To je dogovoreno na kolegijumu šefa parlamenta koji je održan danas. 

Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da je njihova metoda pristupanja inovirana i mnogo je rigoroznija nego što je bila ranije, ali i pored toga Crna Gora mora da dokaže određenim državama članicama da smo demokratski sazrelo društvo. 

- Izmjene Ustava o kojima govorimo danas, kao i izmjene Ustava koje se odnose na integritet i borbu protiv korupcije, o kojima ćemo govoriti narednih dana, upravo idu u tom pravcu - rekao je Čarapić.

Crna Gora je, prema njegovim riječima, dugo bila prepoznata kao država u kojoj je korupcija na visokom nivou uzela maha. 

- Mnoge države članice ne vjeruju Crnoj Gori dok se ove izmjene Ustava ne usvoje. To nije naša partijska agenda, već obaveze koje proizilaze iz postupka pristupanja EU, kao i zahtjevi Evropske komisije i država članica. Glasanje za ove izmjene Ustava suštinski je glasanje za EU. Ne traži PES ove izmjene Ustava, ne traži ih Bošnjačka stranka — od nas ove izmjene traži EU. Oni koji imaju dileme oko toga da li treba da glasaju ili ne moraju biti svjesni da time pokazuju da li žele EU ili ne - naveo je Čarapić. 

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je kazao da su oni tu nakon što se parlamemtarna većina vratila poštovanju demokratije i osnovnih postulata funkcionisanja parlamenta.

- Odmah smo tu da razgovaramo o važnim pitanjima za Crnu Goru. Sad odjednom nijesmo Sovjetski Savez, kako su nas kolege iz većine nazivale i za šta su nas optuživale. Kad god vam se svidi neka odluka crnogorske opozicije, kako vam se koja svidi, tako smo mi dobri i kooperativni. Kad ocijenimo da nešto nije dobro za Crnu Goru, a priznaćete da smo mi ipak malo utemeljeniji u ovom poslu od vas, jer smo tu malo duže od vas, možemo bolje da prepoznamo i štitimo državni interes. U ovom trenutku postoji nekoliko zahtjeva za skidanje imuniteta poslanicima parlamentarne većine, a ti zahtjevi stoje u fiokama. A vi nama objašnjavate kako ove izmjene obavezno treba da budu dio Ustava - dodao je Rakočević. 

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović (PES) rekao je kako se "svojevremeno Milo Đukanović pozivao na imunitet".

- Povodom slučaja šverca cigareta, tužilac iz Barija pokrenuo je proces, ali Đukanoviću nije skinut imunitet - dodao je on.

Rakočević je na to odgovorio kako je u pitanju "gadost propagandne laboratorije anticrnogorske politike".

- To radite u ovom najvažnijem momentu za Crnu Goru. Nakon stava opozicije da će podržati izmjene Ustava, izađe neko iz vlasti da obmanjuje javnost, u pokušaju da se posvađamo. Je li vam ideja da se posvađamo? Svi optuženi u slučaju koji ste pomenuli proglašeni su nevinim - upitao je Rakočević.

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nazvao je Crnu Goru "satleristanom", navodeći da je kasno sinoć u parlamentu "izgubljen imunitet, jer su 'skinute gaće' Hrvatima".

- Većina je pristala da donese izmjene i dopune Zakona o sportu, koje će podrazumijevati promjene imena bazena u Kotoru. Mislim da je poštenije da preimenujete bazen u "Maks Luburić" ili "Jure Francetić - dodao je on.

Pitao je kako je Crna Gora dužna Hrvatskoj 2,7 milijardi eura, te od čega ćemo to da vratimo.

- Vi sve prihvatate. Znači, ako bismo svi prodali po jedan bubreg, falilo bi nam po sto miliona - naveo je on.

Mirsad Nurković (BS) kazao je kako Zagreb nije uputio nikakav zvanični zahtjev, te da se, povodom 2,7 miliona eura, radi o vojnoj imovini koja je u vrijeme rata prenesena na teritoriju Crne Gore.

- Ne znači da je u Crnoj Gori jer je tada prenesena u okviru JNA. I da podsjetim - nakon obnove nezavisnosti, sva prava i obaveze prema trećim licima po tom osnovu preuzela je Srbija. Ubijeđen sam da nećemo dobiti takav zahtjev - poručio je Nurković.

Knežević je kazao da neće glasati za ustavne promjene isključivo zato što nema srpskoga jezika.

- ... I što nijesu spremni na dijalog o srpskom jeziku a glasaćemo za članove Sudskoga savjeta - dodao je Knežević.  

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić kazao je da će glasati za izmjene Ustava u dijelu imuniteta za krivična djela protiv službene dužnosti i za člana Sudskog savjeta za kog misle da je kvalitetan, ali ne i u dijelu integriteta.

- Najvažnije za člana vlade je da nema vlasništvo u nekoj firmi koja posluje ili sarađuje sa državom. Ali zato član Vlade može biti neko ko laže i obmanjuje, ima državljanstvo druge države, obaveze prema vojsci neke druge države, komunicira sa članovima kriminalnih organizacija. Pojam integriteta je puno širi u odnosu na to što želi da predstavi Vlada - kazao je Mikić i potvrdio riječi Mugoše da "član vlade može biti neko i ko je u biračkom spisku druge države".

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je rekao da se želi baciti sijenka na ova rješenja, navodeći i da su ih ranije vlasti mogle predložiti, ali - nisu.

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević kazao je da se iza imuniteta kriju pripadnici vlasti.

- Mi smo našim kolegama skidali imunitete, kako bi u procedurama koje nalaže zakon oni mogli biti procesuirani. Imunitet ne smije nikog da štiti od korupcije. To što kao poslanik imam imunitet ne štiti me od toga da činim krivična djela poput korupcije, štiti me od toga da ne budem politički progonjen. Nemojte nama o imunitetu, jer se mi od toga nikad nismo krili. Nemojte nama o integracijama, jer smo mi začetnici tog puta. Mi smo za EU integracije suštinski za one koji su za to deklarativno, a neće nam biti mjera ni imunitet ni integritet, niti ćete vi mjeriti naše evropejstvo i doprinos evropskom putu Crne Gore. Evropejstvo nije ono što ste demonstrirali juče u ovoj sali niti krajem mjeseca, niti u prethodne tri godine - istakao je Zirojević.

Dodao je da evropjestvo nije ni uvođenje mehanizama koja nijedna država članica EU ne koristi.

- Žao mi je što neko misli da Crna Gora treba da bude nečija laboratorija i želi da se dodvori nekome ovim mehanizmima - kazao je Zirojević.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša rekao je da nijedan član vlade nije zaštićen od krivičnog djela.

- Do sad je postojalo da je parlament morao da skida imunitet ako tužilaštvo želi da skine imunitet. Ovaj se član uvodi jer ste vi u vlasti pokazali da ne želite nijednom članu vlade da skinete imunitet. Da ste se normalno ponašali i skidali imunitet, ne bi imalo potrebe ovo da uvodimo u Ustav. Nijednom vašem niste htjeli skinuti imunitet, nego ste zahtjev tužilaštva za skidanje imuniteta jednom poslaniku držali u fioci predsjednika parlamenta držali devet mjeseci. Zahtjev za skidanje imuniteta drugog poslanika se ne nije stavio u dnevni red godinu. Zato ću ponovo glasati za ove ustavne izmjene - rekao je Mugoša.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je da nema rasprave o integritetu jer nema dovoljne podrške za kvalifikovanu većinu.

- Pripadnost evropskom sistemu vrijednosti se dokazuje kroz konkretno kroz djelovanje. U ovom parlamentu je juče poražena evropska Crna Gora. (Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija) Mandić pobijedio je evropsku parlamentarnu većinu i to je rezultat antievropskog karaktera ove parlamentarne većine - ocijenio je Nikolić.

Kazao je da će ponovo glasati za ustavne izmjene u dijelu imuniteta.

- Nikada nam imunitet nije bio potreban. Što se integriteta tiče, imamo ozbiljne rezerve, jer jedino građani mogu odrediti integritet kandidata za premijera - istakao je Nikolić.

Dodaje da prema ovakvom rješenju imaju ozbiljnu rezervu, ali da ne primjećuju da se napravio korak naprijed u pogledu razgovora sa opozicijom.

- Sve liči na to da imamo korak nazad i da sad suština treba da bude u tome ko će koga optužiti da li je manji ili veći Evropljanin. Nema potrebe nikome da se dokazujemo, mi živimo evropske vrijednosti - poručio je Nikolić.

Pejović je odgovorio da su na kolegijumu imali dogovor, ali da u plenumu imaju ustaljenu praksu da kolege iz opozicije u završnoj riječi imaju drugu tezu.

- Danas je na kolegijumu bio dogovor da glasamo u 17 sati. Da su kolege podržale izmjene u dijelu integriteta i to bi glasali, ali nisu. To nije naš prijedlog, već prijedlog Evropske komisije - kazao je Pejović.

Nikolić je naveo da je danas u podne bila zakazana sjednica i objedinjena rasprava o integritetu i imunitetu, dok je u 14.30 zakazan kolegijum predsjednika Skupštine.

- U međuvremenu smo saznali da prijedlog Vladin nije prošao Ustavni odbor, te da je zbog inoviranog prijedloga odložena rasprava, a da postoji spremnost da se održi sjednica Ustavnog odbora sjutra. Mi nikakve zahtjeve nismo iznosili. Iz vaših redova smo čuli da to moramo završiti do 15. oktobra, a onda smo čuli da se o tome može razgovarati i u ponedeljak - rekao je Nikolić.

Amandman za jačanje vladavine prava

Amandman je utvrdio Ustavni odbor na 30. sjednici, održanoj 4. septembra, a predloženim izmjenama mijenja se stav 4 člana 86 Ustava, koji uređuje pitanje imuniteta.

- Predsjednik države i članovi Vlade ne bi uživali imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Ta kategorija obuhvata, između ostalog, zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita i druga srodna krivična djela - piše u obrazloženju.

U obrazloženju se navodi da je cilj izmjena da se osigura odgovornost nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti, bez ukidanja imuniteta kao instituta u cjelini.

- Uvođenjem ovog ustavnog rješenja jasno se potvrđuje da najviši funkcioneri izvršne vlasti ne smiju biti iznad zakona, što predstavlja jedan od temeljnih postulata demokratskog društva - ističe se u obrazloženju amandmana.

Kako se naglašava, imunitet postoji radi zaštite nosilaca javnih funkcija od eventualno pravno neosnovanih postupaka koji bi mogli ometati obavljanje njihovih ustavnih nadležnosti, ali ne smije predstavljati prepreku utvrđivanju krivične odgovornosti za zloupotrebu javne funkcije i povjerenih ovlašćenja.

Predloženim rješenjem zadržala bi se funkcionalna zaštita koja se odnosi na izražena mišljenja i glasanje u vršenju funkcije, dok bi se imunitet isključio u postupcima za krivična djela protiv službene dužnosti.

U obrazloženju piše i da se predloženom izmjenom odgovara na preporuke Grupe država protiv korupcije (GRECO), koja je ukazala na potrebu revizije imuniteta članova Vlade kako bi se iz te zaštite isključila krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.

Pozivajući se na izvještaj GRECO-a iz 2022. godine, predlagač podsjeća da je ukazano na probleme u postojećem sistemu, posebno u slučajevima kada se radi o krivičnim djelima povezanim sa korupcijom za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.

U obrazloženju se ocjenjuje da je izraz „krivična djela protiv službene dužnosti“ pravno precizniji od šireg pojma „krivična djela sa elementom korupcije“, jer je riječ o kategoriji koja je već definisana Krivičnim zakonikom.

- Predloženo rješenje obezbjeđuje efikasniju primjenu u praksi - navodi se u dokumentu, uz ocjenu da bi precizno određivanje krivičnih djela na koja se izmjena odnosi doprinijelo pravnoj sigurnosti i smanjilo prostor za različita tumačenja.

Predlagač smatra da bi usvajanje amandmana doprinijelo jačanju vladavine prava, unapređenju prevencije korupcije i usklađivanju domaćeg pravnog sistema sa međunarodnim antikorupcijskim standardima, kao i napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, posebno u okviru Poglavlja 23.