Ministar pravde Poljske iz doba vladavine populističke stranke Pravo i Pravda (2015-2023), Zbignjev Žobro, ostao je danas bez poslaničkog imuniteta i odgovaraće pred sudom za 26 tačaka optužnice za pronevjeru novca iz državnog Fonda pravde za žrtve zločina koji je preusmjerio u političke kampanje prethodnih vlasti.
Poljsko tužilaštvo optužilo je bivšeg ministra da je organizovao zločinačku grupu pri Ministarstvu pravde da sistematski izvlači novac, oko 36 miliona eura, iz tog državnog fonda koji je trebalo da pomaže isključivo građane, žrtve zločina u Poljskoj.
Među 26 učinjenih djela je i kupovina izraelskog špijunskog softvera Pegaz od sredstava Fonda koji je umjesto za razotkrivanje terorista i kriminalaca prethodnim vlastima poslužio za špijuniranje aktivista opozicije i nekih novinara, a posredno, preko njihovog advokata, prisluškivana je i porodica sadašnjeg premijera Donalda Tuska.
Optužnica bivšeg ministra tereti da je uz pomoć svojih potčinjenih, prije svega svog zamjenika Marćina Romanovskog koji je uoči hapšenja pobjegao u Mađarsku i tamo dobio azil, intervenisao u tenderima za dodjelu sredstava i namještao ih da novac dobiju subjekti koji na to nemaju prava i da se novac kasnije upotrebi za kampanje tadašnje vlade.
Između ostalog, od pomoći koja je trebalo da služi žrtvama zločina kupovani su noževi i pribor za kola seoskih domaćica, a milion eura dobio je i bivši istjerivač đavola, katolički sveštenik koji je pod maskom centra za pomoć žrtvama zločina preko svoje fondacije Profeto opremao TV studija za novu privatnu televiziju poljskih populista Jaroslava Kačinjskog.
Tužilaštvo kao dokaze u prilog optužbama ima i izvještaj Nacionalnog revizorskog tijela koji potvrđuje mahinacije, kao i svjedočenje bivšeg direktora Fonda pravde Tomaša Mraza koji sarađuje sa policijom i dobio je status krunskog svjedoka.
Da Žobro bude uhapšen glasala su 244 poslanika u poljskom parlamentu, dok je njih 198 bilo protiv. Njegovo hapšenje je trenutno neizvodljivo jer se Žobro krije u Budimpešti.
Poslanici su glasali za svaku od 26 optužbi za krivična djela i zloupotrebu službenog položaja pojedinačno.
U Mađarsku je Žobro otišao na međunarodnu konferenciju, ali je produžio boravak, a u zaštitu ga je uzeo lično mađarski premijer Viktor Orban koji je optužio poljskog premijera Donalda Tuska da organizuje politički lov na vještice i da se sveti sadašnjoj opoziciji.
I Zbignjev Žobro je optužio Tuska da se ponaša kao autoritarni lider, što je učinio povodom Tuskovog kratkog komentara na društvenim mrežama da političari iz Prava i Pravde treba da polažu račune za zloupotrebe javnog novca "ili sjede u zatvoru ili u Budimpešti".
Zbignjev Žobro bio je prošle sedmice povod za žestoke međusobne optužbe Tuska i Orbana preko medija i društvenih mreža.
Lider opozicione stranke Pravo i Pravda Kačinjski optužio je Tuska i sadašnje vlasti da hoće da ubiju bivšeg ministra zato što je Žobro obolio od raka i liječi se, a ako bi ga poslali u zatvor to bi navodno bila sigurna smrt.
Sa tim se, međutim, slaže i bivšeg ministra brani svega 18 odsto Poljaka. A 55 odsto ispitanika u prošlonedjeljnoj anketi dnevnika Žečpospolita smatra da Žobro mora da se vrati u Poljsku i da odgovara pred sudom kao i svaki drugi građanin Poljske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bivši poljski ministar pravde ostao bez imuniteta: Izvlačio novac iz državnog fonda, prisluškivao protivnike...

Švajcarska će ponuditi imunitet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uprkos optužnici protiv njega pred Međunarodnim krivičnim sudom, pod uslovom da dođe na mirovnu konferenciju - izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
Prošle godine je savezna vlada definisala pravila za davanje imuniteta osobi pod međunarodnom potjernicom, u slučaju da ta osoba dolazi na mirovnu konferenciju, a ne iz privatnih razloga, rekao je Kasis na konferenciji za novinare sa italijanskim kolegom Antonijom Tajanijem u Bernu.
Ranije danas francuski predsjednik Emanuel Makron pomenuo je Ženevu kao moguće mjesto budućeg sastanka Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Makron je rekao da Ženeva nije samo hipoteza već kolektivna volja, jer se želi da sastanak bude u nekoj neutralnoj zemlji.
- Zalažem se za Ženevu ili neku drugu zemlju. Posljednji put su bilateralni razgovori bili u Istanbulu - podsjetio je Makron nakon što je u ponedjeljak zajedno sa nekoliko evropskih lidera u Bijeloj kući prisustvovao sastanku Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

1250x600

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Iako je Marku Kovačeviću, funkcioneru Nove srpske demokratije i predsjedniku Opštine Nikšić, još početkom jula istekao poslanički mandat, Skupština Crne Gore kojom rukovodi lider NSD Andrija Mandić o tome i dalje ne obavještava Više državno tužilaštvo. S druge strane, ni Tužilaštvo ne insistira na toj informaciji, već mirno čeka – i tako se svi prave nijemi, dok se proces zbog govora mržnje na Grahovcu faktički zaustavlja.
Više državno tužilaštvo za Portal ETV priznaje da nije zvanično tražilo potvrdu o prestanku mandata, već je ranije tražilo skidanje imuniteta i više puta urgiralo u tom pravcu. &nbsp;
Kovačević je bez imuniteta formalno ostao 10. jula. Ali, bez papira iz Skupštine, postupak ne može da krene dalje.
Više državno tužilaštvo će, kako su kazali Portalu ETV, nakon zvaničnog obavještenja o prestanku mandata Kovačeviću ili pak, obavještenja da je postupljeno po njihovom zahtjevu o skidanju imuniteta, u daljem toku postupka, u cilju donošenja odluke, preduzeti sve neophodne mjere i radnje u skladu sa zakonom.&nbsp;
U međuvremenu, Kovačević, bez poslaničkog imuniteta, mirno nastavlja svoje političke aktivnosti, bez poziva, bez saslušanja, bez odgovornosti. A sve zbog pravne tišine i institucionalne opstrukcije.
Podsjetimo, protiv Kovačevića je pokrenut postupak zbog govora na Grahovcu 2024. godine, gdje je poručio da će „s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima“. Tužilaštvo je tada formiralo predmet za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Dok se Andrija Mandić i nadležne institucije igraju gluvih telefona, neko u sistemu i dalje štiti političke istomišljenike – čak i kad više nemaju imunitet.

Miraš Dušević

Mandić štiti, Tužilaštvo nemoćno: Marko Kovačević bez imuniteta, ali i dalje nedodirljiv

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Skupštinu Crne Gore i njen Administrativni odbor da ozbiljno i odgovorno pristupe najavi Osnovnog suda u Pljevljima da će zatražiti ukidanje imuniteta novopostavljenom poslaniku Milanu Lekiću, kako bi se omogućio nastavak krivičnog postupka koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u pijanom stanju izazvao saobraćajnu nezgodu.
U CDT-u podsjećaju da je Lekić mandat poslanika dobio nakon što je Marko Kovačević podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija.&nbsp;
- Nadamo se da nije naslijedio i imunitet koji je njegov prethodnik koristio kao zaklon od odgovornosti, jer takva praksa obesmišljava samu svrhu postojanja ovog instituta - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Podsjećaju da je javnost svjedočila kako je Skupština devet mjeseci ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine imunitet radi omogućavanja krivičnog gonjenja zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.&nbsp;
Administrativni odbor nikada nije ni razmotrio ovaj zahtjev, a Kovačević je u međuvremenu napustio poslaničku funkciju. U CDT-u kažu da je parlament time poslao poruku da je imunitet pojedinaca važniji od pravne države i javnog interesa.
- Institucija parlamentarnog imuniteta ne postoji da bi se štitili politički podobni od zakona, već da bi se obezbijedila nezavisnost izabranih predstavnika u vršenju njihovih funkcija, posebno u kontekstu mogućih politički motivisanih progona. Međutim, pokušaji da se imunitet zloupotrijebi za izbjegavanje odgovornosti za postupke koji nijesu povezani s obavljanjem poslaničke funkcije predstavljaju direktan udar na ugled i funkciju Skupštine kao temeljnog stuba demokratije - napomenuli su u saopštenju.
Zato su ponovo apelovali na parlament da vrate dostojanstvo ovoj instituciji, ističući da odbijanje da se odlučuje o ovakvim slučajevima nije neutralan čin, već aktivna odluka da se zaštite privilegije, a ne principi.
- Skupština ne smije biti utočište za izbjegavanje odgovornosti - poručuju iz CDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-konacno-reagovalo-na-zloupotrebe-bivseg-direktora-ru-pljevlja-milana-lekica-nalozeno-ekonomsko-vjestacenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CDT: Nadamo se da Lekić od Kovačevića nije naslijedio imunitet kao zaklon od odgovornosti

Tužilac Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Sadu Slobodan Josimović zatražio je od premijera Srbije Miloša Vučevića i Vlade Srbije da ukinu imunitet ministru građevinarstva u ostavci Goranu Vesiću.
On je to zatražio istog dana kada je Vesić i uhapšen - prije dva dana.
Vesić se sumnjiči za krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika Srbije u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, a procesuiran je zbog urušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 osoba.
Viši sud u Novom Sadu danas mu je odredio pritvor do 30 , dok je Jeleni Tanasković i Aniti DImovski određen kućni pritvor.
Predlog za određivanje pritvora je podnijet zbog postojanja okolnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati postupak uticanjem na svjedoke i saučesnike, da bi mogli ponoviti krivično djelo, kao i zbog uznemirenja javnosti.

Tužilac traži Vučeviću da ukine imunitet Goranu Vesiću

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tag: imunitet