Srednjoškolci i srednjoškolke žele školu koja reaguje brzo, odlučno i dosljedno, koja gradi povjerenje, komunicira otvoreno i prati slučajeve do kraja. Njihovi odgovori potvrđuju da rješenja postoje, ali da je ključ u većoj vidljivosti procedura, usmjerenijem osnaživanju učenika, dosljednijem postupanju nastavnika i aktivnijoj ulozi roditelja.
To je zaključak rezultataistraživanja o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori, koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.
Kako su saopštili iz UMHCG, nalazi istraživanja jasno pokazuju da u crnogorskim srednjim školama preovlađuju verbalni, socijalni i digitalni oblici nasilja, dok fizičko i seksualno nasilje, iako manje vidljivo, takođe predstavljaju relevantan problem, dok se istovremeno suzbijanje vršnjačkog nasilja doživljava kao složen izazov koji zahtijeva ipreventivne i represivne mjere.
- Više od polovine učenika/ca, njih 59,8 odsto doživljava verbalnu agresiju kao prisutnu u velikoj mjeri ili pretežno prisutnu u školama, pri čemu su &nbsp;ismijavanje, vrijeđanje i pogrdni komentari postali su gotovo „normalizovani“, a mnogi učenici/ce navode da traju mjesecima bez adekvatne reakcije. Socijalna isključenost i ogovaranje, takođe, su široko rasprostranjeni, a 53,7 odsto učenika/ca procjenjuje da su prisutni u velikoj mjeri, iako često ostaju nevidlnastavnicimaom i stručnom kadru i roditeljima - naveli su oni.
Dodaju da je svaki peti učenik/ca lično doživio neki oblik vršnjačkog nasilja, pri čemu otvoreni odgovori otkrivaju bolnu širinu iskustava, odismijavanja zbog fizičkog izgledaipogrdnog prozivanja, dofizičkih napada, guranja niz stepenice i zastrašivanja u školskim prostorijama.
- Značajan broj učenika/ca svjedoči i o onlajn nasilju, širenju lažnih glasina i izradi lažnih profila. Posebno zabrinjavaju svjedočenja u kojima su nasilnici odrasli; pojedini učenici/ce opisuju omalovažavanje i uvrede od strane nastavnika. U percepciji učenika/ca, nasilje je najčešće usmjereno prema onima koji se razlikuju po izgledu, stilu i interesovanjima, ali i prema osobama s invaliditetom i pripadnicima drugih marginalizovanih grupa. Učenici/e ističu nedostatak razumijevanja različitosti, pritisak vršnjačke grupe i potrebu za dominacijom kao važne pokretače nasilja - ističu u saopšenju.
Navode i da, iako 43,5 odsto učenika/ca smatra da škola ima definisanu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja, veliki broj njih ne zna kome da se obrati, kako izgleda prijava i šta se dešava nakon nje. Osim toga, glavni razlozi zbog kojih učenici/e ne prijavljujunasilje su strah od osvete i osude vršnjaka, nepovjerenje u institucije i osjećaj da „prijavljivanje neće promijeniti ništa“. Zato više od četvrtine učenika/ca, koji je bio žrtva, nikome ne prijavi nasilje.
- Ohrabrajuće je da većina učenika/ca, njih 78 odsto navodi da je makar jednom pružila podršku žrtvi, što pokazuje da empatija među mladima postoji, ali nije dovoljno osnažena. Kada ipak potraže pomoć, učenici/e se najčešće obraćaju razrednom starješini i predmetnim nastavnicima, dok se rijetko javljaju stručnim službama ili institucijama - stoji u saopštenju ove nevladine prganizacije.
Kako su kazali, procjene reakcija škole pokazuju mješovitu sliku.
- Gotovo polovina učenika/ca smatra da škola djeluje ozbiljno i efikasno, ali isto toliko njih navodi da reakcija nije bila zadovoljavajuća ili je potpuno izostala. Preventivne aktivnosti poput radionica i edukacija sprovode se, ali neujednačeno jer četvrtina smatra da se one dešavaju rijetko ili nikada. Mnogo je podijeljeno i mišljenje o ličnom primjeru nastavnika, gotovo polovina njih promoviše toleranciju i nenasilnu komunikaciju, ali više od četvrtine učenika/ca to ne prepoznaje u školskoj praksi - dodali su.
Uloga roditelja, naglašavaju, takođe varira.&nbsp;
- Dok polovina učenika/ca smatra da su roditelji uključeni i da prepoznaju nasilje, trećina to dovodi u pitanje, a značajan udio učenika/ca ne zna kako bi procijenio njihov angažman. Učesnici/e otvoreno govoreo strahu, povlačenju, suzama, ali i o trenucima kada su pronašli snagu da se suprotstave.Ovi glasovi jasno pokazuju da školske zajednice moraju snažnije reagovati, graditi kulturu podrške i stvoriti okruženje u kojem se svako dijete osjeća sigurno, viđeno i zaštićeno odnosno potvrđuju potrebu za ciljanom edukacijom, jačanjem mehanizama prijavljivanja i sistemskom podrškom učenicima/ama, kako bi se svim oblicima nasilja pristupilo pravovremeno i efikasno, kao i da se učenicima/ama omogući sigurno okruženje u kojem će se svaki oblik nasilja prepoznati i sankcionisati - naveli su u saopštenju.
Navode i da najveći broj učenika/ca ponavlja da je neophodno uvesti jasne, dosljedne i svima poznate školske procedure i sankcije, jer imaju osjećaj da se nasilje često ne kažnjava adekvatno ili da reakcije zavise od procjene pojedinih nastavnika.
- Strože kazne, uključujući i drastične mjere poput isključenja iz škole, česte su u odgovorima, što govori o snažnoj potrebi za većim osjećajem sigurnosti. Uz želju za striktnijim sankcijama, veliki broj učenika/ca ističe i važnost radionica, edukacija i razgovora sa psiholozima, pedagozima i drugim stručnjacima. Učenici/e smatraju da se krozkontinuirani rad, obuke i otvoren dijalog mogu razvijati empatija i vještine nenasilne komunikacije, a mnogi vjeruju da bi upravo radionice o mentalnom zdravlju i toleranciji bile ključne za sprečavanje nasilja. Neki predlažu i uključivanje iskustava stvarnih žrtava, jer smatraju da bi to imalo jači uticaj od teorijskih predavanja -.
Primjetno je, kako kažu, i da jedan dio učenika/ca naglašava važnost komunikacije, ne samo između učenika i nastavnika, već i sa roditeljima.
- Smatra se da bi redovno informisanje roditelja o ponašanju djece, kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju problema, značajno doprinijeli smanjenju nasilja. Drugi učenici/e ističu da je ključ u jačanju međusobnog poštovanja, stvaranju prostora za bolju integraciju i druženje, te u aktivnostima koje spajaju, a ne dijele učenike. Iako se mnogi zalažu za institucionalne mjere, dio učenika/ca izražava osjećaj nemoći ili nedostatka ideja, navodeći da ne znaju šta bi uradili ili da nisu imali iskustva sa nasiljem. Pojedini odgovori odražavaju i frustraciju, ponekad kroz ironične ili ekstremne prijedloge, što zapravo potvrđuje koliko je tema emotivno nabijena - dodali su u saopštenju.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 359 srednjoškolaca sa i bez invaliditeta i iz različitih opština Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srednjoškolci traže brzu i odlučnu reakciju škole na vršnjačko nasilje

Pedeset od 303 učenika ranije otetih iz katoličke škole u ​​Nigeriji pobjeglo je i sada je sa svojim porodicama, saopštila je danas uprava škole.
Predsjednik Hrišćanskog udruženja Nigerije i upravnik škole Bulus Dauva Johana rekao je da su učenici, uzrasta između 10 i 18 godina, pobjegli pojedinačno između petka i subote.
- U to smo mogli da se uvjerimo kada smo odlučili da kontaktiramo i posjetimo neke roditelje - rekao je Johana.
On je dodao da otmičari još drže 253 učenika i 12 nastavnika.
Učenike su zajedno sa nastavnicima iz rimokatoličke škole Svete Marije, u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger, u petak otele naoružane osobe.
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktički odredi raspoređeni zajedno sa lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Nije poznato gdje su djeca držana i kako su uspjela da se vrate kući.
Nigerijska vojska i policija nisu odmah dale komentar.

Pobjeglo 50 učenika otetih u Nigeriji, u zarobljeništvu još 253 djece i 12 nastavnika

Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.
Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.
Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.
Iz Srbije je stigla, učiteljica Željana Radojičić Lukić, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;
- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.
Za Mirsadu Šabotić, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.
- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.
Učesnica iz Bosne i Hercegovine, Žanela Paži, već šesti put dio je ovog događaja.
- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.
Svoje očekivanje podijelila je i Milica Petklieva, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.
- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.
Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.
- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.
Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;
- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.
Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.

1250x600

1084x550

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, oni mogu da podnesu tužbe.
- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada - kazao je Božović.
Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. 
S druge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih.
Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. 
Nedavno su Sindikatu resorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se čeka odobrenje od Ministarstva finansija.
Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima.
Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor.
Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“.
- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata.
Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
U Sindikatu prosvjete smatraju da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Isticali su da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Navodili su da sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru.
Od 1. novembra trebalo bi da počne da se primjenjuje centralizovani obračun zarada u srednjim školama. Ako se sindikalci i resorna ministarstva ne dogovore, nastavnicima će biti umanjena zarada, kao što je to onim koji rade u osnovnim školama od 1. jula.

Božović: Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

Štrajk upozorenja održaće se prvog septembra, a rok do kojeg bi Vlada trebalo da se izjasni je 15. septembar. Prosvjetni radnici traže socijalni dijalog, centralizovani obračun zarada bez njihovog umanjenja i povećanje plata od prvog januara, za makar 10 odsto - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Neće biti totalne obustave nastave prvog septembra jer će, prema njegovim riječima, štrajk upozorenja Sindikata prosvjete trajati najviše sat. On kaže da nije cilj da se nanese šteta bilo kome, već da se skrene pažnja na situaciju u prosvjeti, prvenstveno u resornom i Ministarstvu finansija i premijeru.
- Julska plata za 75 odsto zaposlenih u osnovnom obrazovanju umanjena je do 50 pa i više eura. Na to smo i ranije upozoravali. Međutim, od kraja juna Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija odlučili su da prekinu socijalni dijalog sa Sindikatom prosvjete i primijene novi način obračuna zarada u osnovnom obrazovanju. Jednostavno ne komuniciraju više sa sindikatom iako su sami govorili da postoji način da se primijeni novi sistem obračuna zarada, ali bez njihovih umanjena. Ipak, odustali su od toga bez objašnjenja, bez obrazloženja, jednostavno su se povukli - rekao je Božović.
Kaže da se prvi put dešava da se umanjuju plate zaposlenima u prosvjeti bez valjanog obrazloženja.
- Skoro dva mjeseca ih pozivamo da sjednemo da razgovaramo, da nađemo kompromisno rješenje. Da ima imalo dobre volje s druge strane, rješenje je na dohvat ruke, vrlo je ostvarljivo, realno. Međutim, oni se jednostavno oglušuju o sve naše pozive, nikakav komentar sa druge strane nemamo. Štrajk upozorenja je zapravo korak kojim prosvjetni radnici pokušavaju da skrenu pažnju Vladi i kažu im da ne mogu tako da se ponašaju. To je neozbiljno, pozivamo ih da sjednemo i razgovaramo. Prosvjetni radnici su ogorčeni ovakvim načinom komunikacije države prema njima - isitče Božović.
Podjseća da drugi put u dvije godine Vlada jednostrano tumači Granski kolektivni ugovor i to, kako kaže, na štetu zaposlenih.
- To je nezamislivo u trenutku kada se priprema reforma školstva, kada se ulaže veliki novac u opremanje škola, u infrastrukturu, u renoviranje krovova, fasada, stolarija, informatičke opreme. Nastavnike dovode do situacije u kojoj su nezadovoljni, frustrirani. Ionako naša plata nije prevelika, a oni je dodatno smanjuju - kaže Božović.
Način promjena obračuna zarada, objašnjava on, bez promjene pravne regulative je nonsens, pa je cilj da se štrajkom upozorenja privoli socijalni partner na razgovor. Komentarišući informacije Televizije E iz Ministarstva prosvjete, da je centralizovani obračun pravedniji, Božović kaže da je loše što socijalni partneri komuniciraju putem medija.
- Ispada da je do sada bila jedna totalna nepravda i javašluk u obračunu zarada. Implicitno, Sindikat je kriv za to, zaposleni, kao da oni mogu da dođu sebi da obračunavaju platu, da nešto urade. Sve do sada što je rađeno, bilo je isključivo u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom - tvdi Božović.
Podsjeća da je prosječna plata u prosvjeti oko 940 eura, a da je na nivou države 1.010 eura. Računica pokazuje da je prosječna plata u prosvjeti 60 eura ispod prosjeka na nivou države.
- Nemamo mi ništa protiv centralizacije i novog načina obračuna, ali ako postoji način da se nama ostave plate ovakve kakve jesu zašto to ne uraditi? Najviše su pogođene moje koleginice i kolege sa višedecenijskim stažom, oni najiskusniji među nama, kao i oni koji imaju naučna, ili nastavnička zvanja, ljudi koji su ulagali u sebe. Država te ljude na ovakav način “čašćava” - poručio je Božović.
Smatra da se na prosvjetnje radnike krenulo đonom. Dodaje da nezadovoljan prosvjetni radnik ne može da iznese planirane reforme u školstvu.
- Prije dva mjeseca isti ista ta Vlada odobrava je dodatke poslaničkim klubovima na savjetnike i konsultante - milion i 320 hiljada godišnje! Taman toliko će uzeti prosvjetnim radnicima da bi se kompenzovalo partijama, za službena putovanja - rekao je Božović.
Smatra da ministar Novica Vukovića uzima na zub prosvjetne radnike iz, kako kaže, osvete zbog prošlogodišnjeg štrajka u vezi sa povećanjem zarada. Podsjeća i da su najavili krivične prijave zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora i da je rok koji su postavili Vladi da im izađe u susret 15. septembar.
- Prvi uslov je da sjednemo da razgovaramo, drugi uslov je da se kroz Granski kolektivni ugovor nađe rješenje - centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja, i treći - tražimo da od prvog januara bude uvećana zarada svim prosvjetnim radnicima za makar 10 odsto - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9wp8QUbicws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Na prosvjetne radnike krenulo se đonom

Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca, kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije.
Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici.
Božović je rekao da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade.
- Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade - rekao je Božović.
Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štrajkuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.
O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanj i plata iza dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti.
Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade.
Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima.

Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika

Uredba o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta, izmijenjena je mimo zakona, zbog čega sporne izmjene treba ukinuti - ocijenili su Studenti u blokadi.
Oni su na svom Instagram nalogu naveli da su izmjene propisa u direktnoj suprotnosti sa principima o kvalitetu i pristupačnosti obrazovanja koje je ova neformalna grupa iznijela u svom četvrtom studentskom zahtjevu, a sama Uredba „ruši temelje visokog obrazovanja“.
- Zakon o visokom obrazovanju (propisuje da normative i standarde) utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalnog saveta i po pribavljanju mišljenja Konferencije unverziteta i Konferencije akademija i visokih škola. Smatramo da nije ispoštovana zakonska procedura, te je neophodno da se ova Uredba stavi van snage. Podsjećamo da Vlada u tehničkom mandatu, ni prema Ustavu, ni prema Zakonu, nema pravo da donosi uredbe, već samo da izvršava tekuće poslove - navodi se u njihovoj objavi.
Novom Uredbom o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta promijenjena je struktura radnog vremena nastavnika i saradnika.
Prema prethodnim propisima, bilo je predviđeno da se nastavno-naučno osoblje 20 sati sedmično bavi nastavom i povezanim aktivnostima, a drugih 20 sati je bilo posvećeno naučnoistraživačkom, odnosno umjetničkom radu.
Izmjenama Uredbe, koju je 24. marta usvojila Vlada Srbije u tehničkom mandatu, taj odnos se mijenja, pa se za nastavu odvaja 35 sati sedmično, a za naučnoistraživački ili umjetnički rad samo pet sati.

Studenti u blokadi zatražili ukidanje uredbe kojom su smanjene plate profesorima

U svakom hodniku, na holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik treba da dežura i prati situaciju kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
To se navodi u smjernicama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.
Nasilje među đacima često se dešava na mjestima koja su izvan direktnog nadzora nastavnika, poput školskih dvorišta, toaleta, stepeništa i hodnika. Zbog toga je, kako se navodi u upustvu Ministarstva, ključno organizovati sistematska dežurstva nastavnika kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
Prema novim smjernicama, u svakom hodniku, holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik bi trebalo da dežura i prati situaciju.&nbsp;
Njihova uloga nije samo uočavanje i reagovanje na nasilje, već i aktivno obilazak takvih mjesta, kao i razgovor sa djecom.
- Cilj je prepoznati rane pokazatelje bilo koje forme nasilja, ali i potencijalne rizike od narušavanja školske imovine ili sukoba - dodaju u MPNI.
Ističe se da dežurni nastavnici treba da postupaju dosljedno i jednako prema svim učenicima.
- Osim toga, radnici/radnice na održavanju higijene i domar škole su u prilici da zapaze određene oblike, pokazatelje štete, nasilja i rizike od vandalskih postupaka. U prostorijama koje oni koriste treba postaviti pisani informativni materijal i vodiče za prepoznavanje znakova nasilja (Prilog 1) - navodi se u preporučenim smjernicama.&nbsp;
Napominje se da posebnu pažnju treba posvetiti djeci sa smetnjama u razvoju zbog toga što ona prepoznaju, doživljavaju, razumiju, izražavaju svoje potrebe na različite, nerijetko specifične, načine.
- U zavisnosti od vrste smetnje, mnoga djeca sa smetnjama u razvoju ne govore ili otežano komuniciraju, ne umiju da objasne što im se desilo, duže trpe, ne umiju da odrede kome da se požale. Dijete sa smetnjama potrebno je dodatno strpljivo saslušati, uspostaviti odnos povjerenja, dozvoliti da na svoj način saopšti verbalno ili neverbalno što osjeća, doživljava i prolazi - ističe se u Upustvu koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.&nbsp;

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Napad na nastavnike biće krivično djelo, poručili su danas iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pohvalilo je aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, na inicijativu MPNI, prepoznalo ovu oblast kao posao od javnog značaja.
- Naime, poslovi od javnog značaja su prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost lica koja ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u ovu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Napad na nastavnike biće krivično djelo

Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, koordinatorka projekta 1 - Dejana Dizdar.
Stereotipi i predrasude su sada izraženiji, kaže Dizdar, u odnosu na prethodni period, a, dodaje ona, prvenstveno se odnosi na žene.
- Podaci govore da žena prosječno 29 sati nedjeljno provede u kućanskim poslovima, a pored toga, naravno, radi na nekom poslu, pa kad računate to vidite da je to više nego &nbsp;jedno i po radno vrijeme, u toku radne sedmice, dok je za muškarca isto to izračunato 9 sata. Pa kad uporedite te podatke vidite da nešto nije u redu. Sa druge strane imamo stereotipe, kad govorimo o nekim uspješnim ženama, da one možda nijesu dobre majke, da ne mogu da se posvete porodici. Kad govorimo o smislu obrazovanja, u smislu obavljanja određenih poslova, imamo na našem tržištu rada, odnosno da smo svi negdje u toku radnog iskustva, iskusili slične stvari, da, recimo, ako imate isti stepen obrazovanja, da ste manje plaćeni za istu poziciju, nego neki muškarac. To su neke stvari koje se dešavaju i o kojima mi malo pričamo kao društvo - rekla je Dizdar.
Mladi ljudi su u veoma izazovnom periodu, smatra Dizdar, u odnosu na vrijeme u kom su odrastale ranije generacije.
- Ako krenemo od toga da je popularno da pratite određene influencere, koji nijesu uvijek dobri modeli, većinom imamo slučajeve koji su jako loši uzori. Imate puno informacija, koje mladi ne treba da imaju, u smislu nasilja, i onoga što nijesu pozitivne priče i pozitivni slučajevi. Mladi se ne usmjeravaju ka obrazovanju! Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad. Upravo, iz razloga što im je informacija i dostupna i omogućena na svaki mogući način , i što ti roll modeli koje imaju nijesu više dobri glumci, mi ne idemo više kao društvo na predstave, niti razmišljamo o tome kako ćemo se obući kad ulazimo u neku takvu instituciju, i da li ćemo gledati neki dobar film. Nama je sad sve dostupno, ali uglavnom ono što mladi ljudi posjećuju su neki događaji koji, po meni, možda ja griješim, možda je to samo moja percepcija, nijesu adekvatni za njihov uzrast, niti za njihovo obrazovanje, a na kraju krajeva vide da oni ljudi koji su obrazovani teže dolaze do uspjeha u odnosu na one koji imaju mnogo manje znanja &nbsp;- istakla je Dizdar.
Sve društvene teme &nbsp;se prepliću, poručuje Dizdar, bilo da je riječ o ženskoj emancipaciji ili položaju mladih, ističe ona, sve su teme povezane međusobno.
Ljudi koji stvarno rade u obrazovnom sistemu, cijeni Dizdar, nemaju moć i autoritet, kako navodi, koji su ranije imali, jer okruženje prvenstveno targetira obrazovni sistem, ističe ona, bez važnosti šta će taj sistem donijeti mladom čovjeku.
- Treba vidjeti na koji način, prije svega, zapošljavamo ljude koji će da rade u tom sistemu. Nije dovoljna referenca završiti fakultet koji ima određenu oblast, nego moramo da vidimo da li ti ljudi znaju da rade i komuniciraju s mladim ljudima, da li imaju empatije, razumijevanja, jer vi sa mladim ljudima jako puno možete da postignete, ukoliko ih razumijete, ukoliko poštuje, i ukoliko se zaista trudite da ono što pokažete na svom času je kvalitetno i njima daju nekakvu osnovu za dalje, oni to znaju da cijene. Ja sam imala &nbsp;kroz ove godine različitog iskustva, i nikad nijesam imala problema da jedna mlada osoba, ili dijete, nema tu povratnu informaciju, ili ne želi da posluša nešto, tako da mislim da dosta toga od nas samih kreće. Sa druge strane, mi moramo.da osnažimo nastavnike, moramo da osnažimo taj sistem tako što ćemo tome sistemu zaista posvetiti pažnju, ne samo u smislu materijalnih sredstava, nego i u smislu nekih drugih kompetencija i znanja koja moraju da nam se ponude i da se napravi neko okruženje za rad koje će biti zaista podsticaj - zaključila je Dizdar.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Dizdar: Nastavnici nemaju moć i autoritet koji su imali ranije

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nastavnici