Pedeset od 303 učenika ranije otetih iz katoličke škole u ​​Nigeriji pobjeglo je i sada je sa svojim porodicama, saopštila je danas uprava škole.
Predsjednik Hrišćanskog udruženja Nigerije i upravnik škole Bulus Dauva Johana rekao je da su učenici, uzrasta između 10 i 18 godina, pobjegli pojedinačno između petka i subote.
- U to smo mogli da se uvjerimo kada smo odlučili da kontaktiramo i posjetimo neke roditelje - rekao je Johana.
On je dodao da otmičari još drže 253 učenika i 12 nastavnika.
Učenike su zajedno sa nastavnicima iz rimokatoličke škole Svete Marije, u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger, u petak otele naoružane osobe.
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktički odredi raspoređeni zajedno sa lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Nije poznato gdje su djeca držana i kako su uspjela da se vrate kući.
Nigerijska vojska i policija nisu odmah dale komentar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pobjeglo 50 učenika otetih u Nigeriji, u zarobljeništvu još 253 djece i 12 nastavnika

Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.
Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.
Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.
Iz Srbije je stigla, učiteljica Željana Radojičić Lukić, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;
- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.
Za Mirsadu Šabotić, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.
- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.
Učesnica iz Bosne i Hercegovine, Žanela Paži, već šesti put dio je ovog događaja.
- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.
Svoje očekivanje podijelila je i Milica Petklieva, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.
- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.
Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.
- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.
Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;
- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.
Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.

1250x600

1084x550

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, oni mogu da podnesu tužbe.
- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada - kazao je Božović.
Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. 
S druge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih.
Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. 
Nedavno su Sindikatu resorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se čeka odobrenje od Ministarstva finansija.
Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima.
Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor.
Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“.
- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata.
Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
U Sindikatu prosvjete smatraju da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Isticali su da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Navodili su da sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru.
Od 1. novembra trebalo bi da počne da se primjenjuje centralizovani obračun zarada u srednjim školama. Ako se sindikalci i resorna ministarstva ne dogovore, nastavnicima će biti umanjena zarada, kao što je to onim koji rade u osnovnim školama od 1. jula.

Božović: Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

Štrajk upozorenja održaće se prvog septembra, a rok do kojeg bi Vlada trebalo da se izjasni je 15. septembar. Prosvjetni radnici traže socijalni dijalog, centralizovani obračun zarada bez njihovog umanjenja i povećanje plata od prvog januara, za makar 10 odsto - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Neće biti totalne obustave nastave prvog septembra jer će, prema njegovim riječima, štrajk upozorenja Sindikata prosvjete trajati najviše sat. On kaže da nije cilj da se nanese šteta bilo kome, već da se skrene pažnja na situaciju u prosvjeti, prvenstveno u resornom i Ministarstvu finansija i premijeru.
- Julska plata za 75 odsto zaposlenih u osnovnom obrazovanju umanjena je do 50 pa i više eura. Na to smo i ranije upozoravali. Međutim, od kraja juna Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija odlučili su da prekinu socijalni dijalog sa Sindikatom prosvjete i primijene novi način obračuna zarada u osnovnom obrazovanju. Jednostavno ne komuniciraju više sa sindikatom iako su sami govorili da postoji način da se primijeni novi sistem obračuna zarada, ali bez njihovih umanjena. Ipak, odustali su od toga bez objašnjenja, bez obrazloženja, jednostavno su se povukli - rekao je Božović.
Kaže da se prvi put dešava da se umanjuju plate zaposlenima u prosvjeti bez valjanog obrazloženja.
- Skoro dva mjeseca ih pozivamo da sjednemo da razgovaramo, da nađemo kompromisno rješenje. Da ima imalo dobre volje s druge strane, rješenje je na dohvat ruke, vrlo je ostvarljivo, realno. Međutim, oni se jednostavno oglušuju o sve naše pozive, nikakav komentar sa druge strane nemamo. Štrajk upozorenja je zapravo korak kojim prosvjetni radnici pokušavaju da skrenu pažnju Vladi i kažu im da ne mogu tako da se ponašaju. To je neozbiljno, pozivamo ih da sjednemo i razgovaramo. Prosvjetni radnici su ogorčeni ovakvim načinom komunikacije države prema njima - isitče Božović.
Podjseća da drugi put u dvije godine Vlada jednostrano tumači Granski kolektivni ugovor i to, kako kaže, na štetu zaposlenih.
- To je nezamislivo u trenutku kada se priprema reforma školstva, kada se ulaže veliki novac u opremanje škola, u infrastrukturu, u renoviranje krovova, fasada, stolarija, informatičke opreme. Nastavnike dovode do situacije u kojoj su nezadovoljni, frustrirani. Ionako naša plata nije prevelika, a oni je dodatno smanjuju - kaže Božović.
Način promjena obračuna zarada, objašnjava on, bez promjene pravne regulative je nonsens, pa je cilj da se štrajkom upozorenja privoli socijalni partner na razgovor. Komentarišući informacije Televizije E iz Ministarstva prosvjete, da je centralizovani obračun pravedniji, Božović kaže da je loše što socijalni partneri komuniciraju putem medija.
- Ispada da je do sada bila jedna totalna nepravda i javašluk u obračunu zarada. Implicitno, Sindikat je kriv za to, zaposleni, kao da oni mogu da dođu sebi da obračunavaju platu, da nešto urade. Sve do sada što je rađeno, bilo je isključivo u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom - tvdi Božović.
Podsjeća da je prosječna plata u prosvjeti oko 940 eura, a da je na nivou države 1.010 eura. Računica pokazuje da je prosječna plata u prosvjeti 60 eura ispod prosjeka na nivou države.
- Nemamo mi ništa protiv centralizacije i novog načina obračuna, ali ako postoji način da se nama ostave plate ovakve kakve jesu zašto to ne uraditi? Najviše su pogođene moje koleginice i kolege sa višedecenijskim stažom, oni najiskusniji među nama, kao i oni koji imaju naučna, ili nastavnička zvanja, ljudi koji su ulagali u sebe. Država te ljude na ovakav način “čašćava” - poručio je Božović.
Smatra da se na prosvjetnje radnike krenulo đonom. Dodaje da nezadovoljan prosvjetni radnik ne može da iznese planirane reforme u školstvu.
- Prije dva mjeseca isti ista ta Vlada odobrava je dodatke poslaničkim klubovima na savjetnike i konsultante - milion i 320 hiljada godišnje! Taman toliko će uzeti prosvjetnim radnicima da bi se kompenzovalo partijama, za službena putovanja - rekao je Božović.
Smatra da ministar Novica Vukovića uzima na zub prosvjetne radnike iz, kako kaže, osvete zbog prošlogodišnjeg štrajka u vezi sa povećanjem zarada. Podsjeća i da su najavili krivične prijave zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora i da je rok koji su postavili Vladi da im izađe u susret 15. septembar.
- Prvi uslov je da sjednemo da razgovaramo, drugi uslov je da se kroz Granski kolektivni ugovor nađe rješenje - centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja, i treći - tražimo da od prvog januara bude uvećana zarada svim prosvjetnim radnicima za makar 10 odsto - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9wp8QUbicws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Na prosvjetne radnike krenulo se đonom

Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca, kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije.
Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici.
Božović je rekao da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade.
- Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade - rekao je Božović.
Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štrajkuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.
O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanj i plata iza dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti.
Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade.
Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima.

Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika

Uredba o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta, izmijenjena je mimo zakona, zbog čega sporne izmjene treba ukinuti - ocijenili su Studenti u blokadi.
Oni su na svom Instagram nalogu naveli da su izmjene propisa u direktnoj suprotnosti sa principima o kvalitetu i pristupačnosti obrazovanja koje je ova neformalna grupa iznijela u svom četvrtom studentskom zahtjevu, a sama Uredba „ruši temelje visokog obrazovanja“.
- Zakon o visokom obrazovanju (propisuje da normative i standarde) utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalnog saveta i po pribavljanju mišljenja Konferencije unverziteta i Konferencije akademija i visokih škola. Smatramo da nije ispoštovana zakonska procedura, te je neophodno da se ova Uredba stavi van snage. Podsjećamo da Vlada u tehničkom mandatu, ni prema Ustavu, ni prema Zakonu, nema pravo da donosi uredbe, već samo da izvršava tekuće poslove - navodi se u njihovoj objavi.
Novom Uredbom o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta promijenjena je struktura radnog vremena nastavnika i saradnika.
Prema prethodnim propisima, bilo je predviđeno da se nastavno-naučno osoblje 20 sati sedmično bavi nastavom i povezanim aktivnostima, a drugih 20 sati je bilo posvećeno naučnoistraživačkom, odnosno umjetničkom radu.
Izmjenama Uredbe, koju je 24. marta usvojila Vlada Srbije u tehničkom mandatu, taj odnos se mijenja, pa se za nastavu odvaja 35 sati sedmično, a za naučnoistraživački ili umjetnički rad samo pet sati.

Studenti u blokadi zatražili ukidanje uredbe kojom su smanjene plate profesorima

U svakom hodniku, na holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik treba da dežura i prati situaciju kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
To se navodi u smjernicama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.
Nasilje među đacima često se dešava na mjestima koja su izvan direktnog nadzora nastavnika, poput školskih dvorišta, toaleta, stepeništa i hodnika. Zbog toga je, kako se navodi u upustvu Ministarstva, ključno organizovati sistematska dežurstva nastavnika kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
Prema novim smjernicama, u svakom hodniku, holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik bi trebalo da dežura i prati situaciju.&nbsp;
Njihova uloga nije samo uočavanje i reagovanje na nasilje, već i aktivno obilazak takvih mjesta, kao i razgovor sa djecom.
- Cilj je prepoznati rane pokazatelje bilo koje forme nasilja, ali i potencijalne rizike od narušavanja školske imovine ili sukoba - dodaju u MPNI.
Ističe se da dežurni nastavnici treba da postupaju dosljedno i jednako prema svim učenicima.
- Osim toga, radnici/radnice na održavanju higijene i domar škole su u prilici da zapaze određene oblike, pokazatelje štete, nasilja i rizike od vandalskih postupaka. U prostorijama koje oni koriste treba postaviti pisani informativni materijal i vodiče za prepoznavanje znakova nasilja (Prilog 1) - navodi se u preporučenim smjernicama.&nbsp;
Napominje se da posebnu pažnju treba posvetiti djeci sa smetnjama u razvoju zbog toga što ona prepoznaju, doživljavaju, razumiju, izražavaju svoje potrebe na različite, nerijetko specifične, načine.
- U zavisnosti od vrste smetnje, mnoga djeca sa smetnjama u razvoju ne govore ili otežano komuniciraju, ne umiju da objasne što im se desilo, duže trpe, ne umiju da odrede kome da se požale. Dijete sa smetnjama potrebno je dodatno strpljivo saslušati, uspostaviti odnos povjerenja, dozvoliti da na svoj način saopšti verbalno ili neverbalno što osjeća, doživljava i prolazi - ističe se u Upustvu koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.&nbsp;

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Napad na nastavnike biće krivično djelo, poručili su danas iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pohvalilo je aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, na inicijativu MPNI, prepoznalo ovu oblast kao posao od javnog značaja.
- Naime, poslovi od javnog značaja su prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost lica koja ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u ovu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Napad na nastavnike biće krivično djelo

Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, koordinatorka projekta 1 - Dejana Dizdar.
Stereotipi i predrasude su sada izraženiji, kaže Dizdar, u odnosu na prethodni period, a, dodaje ona, prvenstveno se odnosi na žene.
- Podaci govore da žena prosječno 29 sati nedjeljno provede u kućanskim poslovima, a pored toga, naravno, radi na nekom poslu, pa kad računate to vidite da je to više nego &nbsp;jedno i po radno vrijeme, u toku radne sedmice, dok je za muškarca isto to izračunato 9 sata. Pa kad uporedite te podatke vidite da nešto nije u redu. Sa druge strane imamo stereotipe, kad govorimo o nekim uspješnim ženama, da one možda nijesu dobre majke, da ne mogu da se posvete porodici. Kad govorimo o smislu obrazovanja, u smislu obavljanja određenih poslova, imamo na našem tržištu rada, odnosno da smo svi negdje u toku radnog iskustva, iskusili slične stvari, da, recimo, ako imate isti stepen obrazovanja, da ste manje plaćeni za istu poziciju, nego neki muškarac. To su neke stvari koje se dešavaju i o kojima mi malo pričamo kao društvo - rekla je Dizdar.
Mladi ljudi su u veoma izazovnom periodu, smatra Dizdar, u odnosu na vrijeme u kom su odrastale ranije generacije.
- Ako krenemo od toga da je popularno da pratite određene influencere, koji nijesu uvijek dobri modeli, većinom imamo slučajeve koji su jako loši uzori. Imate puno informacija, koje mladi ne treba da imaju, u smislu nasilja, i onoga što nijesu pozitivne priče i pozitivni slučajevi. Mladi se ne usmjeravaju ka obrazovanju! Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad. Upravo, iz razloga što im je informacija i dostupna i omogućena na svaki mogući način , i što ti roll modeli koje imaju nijesu više dobri glumci, mi ne idemo više kao društvo na predstave, niti razmišljamo o tome kako ćemo se obući kad ulazimo u neku takvu instituciju, i da li ćemo gledati neki dobar film. Nama je sad sve dostupno, ali uglavnom ono što mladi ljudi posjećuju su neki događaji koji, po meni, možda ja griješim, možda je to samo moja percepcija, nijesu adekvatni za njihov uzrast, niti za njihovo obrazovanje, a na kraju krajeva vide da oni ljudi koji su obrazovani teže dolaze do uspjeha u odnosu na one koji imaju mnogo manje znanja &nbsp;- istakla je Dizdar.
Sve društvene teme &nbsp;se prepliću, poručuje Dizdar, bilo da je riječ o ženskoj emancipaciji ili položaju mladih, ističe ona, sve su teme povezane međusobno.
Ljudi koji stvarno rade u obrazovnom sistemu, cijeni Dizdar, nemaju moć i autoritet, kako navodi, koji su ranije imali, jer okruženje prvenstveno targetira obrazovni sistem, ističe ona, bez važnosti šta će taj sistem donijeti mladom čovjeku.
- Treba vidjeti na koji način, prije svega, zapošljavamo ljude koji će da rade u tom sistemu. Nije dovoljna referenca završiti fakultet koji ima određenu oblast, nego moramo da vidimo da li ti ljudi znaju da rade i komuniciraju s mladim ljudima, da li imaju empatije, razumijevanja, jer vi sa mladim ljudima jako puno možete da postignete, ukoliko ih razumijete, ukoliko poštuje, i ukoliko se zaista trudite da ono što pokažete na svom času je kvalitetno i njima daju nekakvu osnovu za dalje, oni to znaju da cijene. Ja sam imala &nbsp;kroz ove godine različitog iskustva, i nikad nijesam imala problema da jedna mlada osoba, ili dijete, nema tu povratnu informaciju, ili ne želi da posluša nešto, tako da mislim da dosta toga od nas samih kreće. Sa druge strane, mi moramo.da osnažimo nastavnike, moramo da osnažimo taj sistem tako što ćemo tome sistemu zaista posvetiti pažnju, ne samo u smislu materijalnih sredstava, nego i u smislu nekih drugih kompetencija i znanja koja moraju da nam se ponude i da se napravi neko okruženje za rad koje će biti zaista podsticaj - zaključila je Dizdar.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Dizdar: Nastavnici nemaju moć i autoritet koji su imali ranije

Neophodno je izvršiti inkluziju sadržaja roda u formalni obrazovni sistem, bilo da se radi o posebnom kurikulumu ili sastavnim dijelovima predmeta koji se već predaju, a kako bi obrazovanje učinkovitije doprinijelo formiranju zrelih i zdravih osoba sa izgrađenim odnosom prema sebi, drugima i okruženju - ocijenjeno je na treningu za nastavni kadar o podučavanju o rodnim temama, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, u okviru projekta Protiv rodnih stereotipa i seksizma!, a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;
Trening je okupio 18 profesora/ki srednjih i osnovnih škola iz Tivta, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Plava, Rožaja, Berana, Ulcinja, Sutomora i Nikšića i pružio im, kako su istakli su CGO, dodatna znanja i metode rada sa učenicima/cama koje razvijaju rodnu osjetljivost i osnažuju ih za aktivnu prevenciju u vršnjačkoj grupi, školi i zajednici, kao i kako da obrade pojavu i prepoznavanje seksističkog ponašanja i govora mržnje u medijskom i realnom prostoru, uz modalitete prevencije i postupke prijavljivanja.&nbsp;
- Promjene koje uvodimo u obrazovanje da bismo bolje odgovorili na specifične potrebe djevojčica ili dječaka, mladih žena ili muškaraca često će biti iste ili slične promjenama koje se uvode kako bi se svima pružilo kvalitetnije obrazovanje. Svaka promjena koju nastavnici mogu uvesti, a koja promovira rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje će direktno unaprijediti sveukupni kvalitet obrazovanja - istakla je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je bila jedna od predavačica.
Ona je poručila da je za uspješno i potpuno angažovanje učenika i učenica u procesu učenja, podjednako važan način na koji se sadržaji prenose, kao i sam sadržaj.
Ona je predstavila bazične pristupe nastavi koji poboljšavaju rodno osjetljivo, participatorno i inkluzivno učenje, kao i osnovni pojmovnik politika rodne ravnopravnosti, uz preporuku da se sadržaji koji se tiču roda vežu razvoja seksualnosti, ali i šire za izgradnju tolerancije i kvalitetnog mira.&nbsp;
- Seksizam je sveprisutan u našem javnom prostoru, u medijima politici i društvu. Žene često nijesu ni svjesne da seksičisticke ideje i rodne norme projektuju ne samo na druge žene nego i na sebe - izjavila je Vesna Rajković Nenadić, novinarka i edukatorka iz Instituta za medije Crne Gore.&nbsp;
Rajković je istakla da seksizam stvara atmosferu u kojoj se nasilje prema ženama i djevojčicama počinje tolerisati.
- Zato &nbsp;je uloga medija bitna, ali i građana i građanki da počnu prepoznavati koji mediji šire tu vrstu spornog sadržaja - naglasila je ona, &nbsp;podsjećajući na značaj edukacije javnosti o načinima prijavljivanja seksističkog govora, te pozvala pravosudne organe da adekvatno primjenjuju zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju.
- Na ovaj trening sam se prijavila da unaprijedim znanja i vještine oko rodnih tema. Povezivanje i razmjena iskustva sa drugima u nastavnom procesu kroz specifične situacije, kao i cjelokupno predavanje i primjeri dali su dosta odgovora na koji način iskoristiti učionicu kao mjesto gdje se može mijenjati svijest i napraviti promjena. Ovo je neiscrpna i značajna tema koju sam samo osvijestila i treba provlačiti kroz nastavni sadržaj na kreativan način - istakla je Hasija Omerbegović-Loshiq, profesorka sociologije u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.
Učešće na seminaru o rodnim temama je, kaže, izuzetno inspirativno iskustvo.
- Dobili smo duboke uvide u ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a to nas osnažuje znanjem, i otvara prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja. Atmosfera je dinamična i motivišuća, a stručne predavačice nude praktične primjere i strategije za unaprijeđenje društvenih odnosa. Zahvaljujem se organizatorima na odličnoj realizaciji i prilici da budemo dio ovog programa - kazala je Karmen Trivundža, prof. CSBH jezika i književnosti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici.&nbsp;
Slične utiska ima i Senada Đešević, prof. CSBH jezika i književnosti MŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.
- Seminar je uključio i radionice koje su unaprijedile moje pedagoške vještine i omogućio razmjenu iskustava s koleginicama kroz primjere dobre prakse. Ovo je bila dobra prilika da unaprijediim razumijevanje rodnih koncepata kroz interaktivne diskusije. Dobila sam i konkretne alate za integraciju rodne perspektive u nastavne planove i programe, kao i prilagođene pristupe za rad s učenicima/cama različitog uzrasta - zaključuje ona.

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nastavnici