Miranović: Nastavnici deficitarnih predmeta moraju da imaju veće plate od ostalih

Nastavnici deficitarnih predmeta moraju imati veću platu od ostalih. Znam da to nije popularno, i da će se dio kolega s pravom osjetiti zapostavljenim. Nije ovo mjera bez mana. Ali u kratkom roku druge mjere nema, a sve ostalo smo već probali i nije dalo rezultat, kazao je Pobjedi prof. dr Predrag Miranović, fizičar i bivši rektor UCG.

Miranović je do sada u više navrata polemisao o problemu deficitarnog kadra u školskom sistemu i upozoravao da se moraju preduzeti konkretni potezi. Bio je učesnik okruglih stolova na Prirodno-matematičkom fakultetu kada se diskutovalo o toj temi.

Idemo nazad

Sagledavajući cjelokupno stanje, Miranović kaže da ga ne iznenađuje realnost. Podsjeća da o problemu govore godinama i da se svaki put razgovor završi konstatacijom da je problem veliki. Konstatacija, poručuje Miranović, nije rješenje.

“Prije dva dana objavljen je podatak da od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije njih 423 nijesu školovani za predmet koji predaju. To je više od trećine. Prije tri godine ta brojka je bila oko 30 odsto. Dakle, ne stojimo u mjestu. Idemo nazad”, kaže Miranović.

On ističe da nije problem direktora obrazovnih ustanova što se niko ne javlja na konkurse, jer oni rade jedino što im preostaje.

“A nastavnica biologije koja predaje i hemiju i fiziku nije improvizacija jedne škole, nego slika problema. I budimo pošteni prema njoj: nije ona kriva što je stavljena u poziciju da predaje ono za šta se nije školovala”, kazao je Miranović.

Problematična plata

Komentarišući iznose plata, Miranović navodi da je pravo pitanje: ko za taj novac hoće da javi?

“Mlad čovjek koji je diplomirao fiziku ili matematiku danas ima ponudu iz IT sektora, ima inostranstvo, ima privatne časove kojima za pola radnog vremena zaradi koliko i u školi. Škola nema čime da konkuriše. Nije to nedostatak patriotizma kod mladih ljudi, nego elementarna računica”, rekao je on.

Precizirao je da je najgore što je taj krug zatvoren.

“Đak koji četiri godine sluša fiziku od nestručnog nastavnika neće zavoljeti fiziku. Neće je upisati. Za pet godina neće biti profesor fizike. Svaka generacija nam vrati manji broj ljudi nego što smo poslali, i to traje decenijama”, rekao je on.

Pored toga što smatra da nastavnicima deficitarnog zanimanja treba ponuditi veće plate, Miranović ukazuje na važnost stipendiranja studenata matematike, fizike i hemije, uz ugovornu obavezu da poslije diplome određeni broj godina rade u prosvjeti. Država, kako ističe profesor, tako dobija kadar koji je sama školovala, a ne da se nada da će se neko javiti na konkurs. Istakao je da je potreban i ozbiljan program dokvalifikacije za inženjere i druge koji imaju struku, kroz pedagoško obrazovanje.

“To nije ideal, ali je neuporedivo bolje od onoga što sada imamo”, rekao je on.

Ugled

Dodaje da postoji, takođe, nešto što se ne rješava novcem – da je profesorska profesija izgubila ugled, i dok se to ne promijeni, nijedna mjera neće dugo trajati.

“Ovo se ne rješava za godinu dana. Ali ako se ne počne sada, za deset godina nećemo razgovarati o tome ko predaje fiziku u osnovnoj školi, nego o tome ima li ko da je predaje u gimnaziji. Fizika, matematika i hemija nijesu predmeti kao svaki drugi. Na njima stoji sve ono što zovemo tehnologijom i razvojem. Država koja danas ne umije da plati profesora fizike, platiće to sjutra mnogo skuplje”, zaključuje Miranović.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dodjeljuje stipendije studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u nastavi. Iznos stipendije je 300 eura. Saopštavali su do sada u više navrata da je ovo samo jedna od mjera kojom nastoje da podstaknu interesovanje za deficitarne profesije i podstaknu da najbolji kadrovi nađu svoje mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore.