Pad indeksa i veći promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je saopšteno da će izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice biti konzorcijum Powerchina – Stecol – Pccd.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, oslabio je 1,1 odsto na 1.186,81 poen, a MONEX skoro jedan odsto na 18.545,48 bodova.
Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 1,5 puta veći i iznosio je 21,72 hiljade eura.
Iz Monteputa je saopšteno da su izabrali izvođača radova nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar–Boljare, dionica Mateševo–Andrijevica.
- U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem – konzorcijumom Powerchina–Stecol–Pccd, u vrijednosti od 693,97 miliona eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru - navodi se u saopštenju.
Iz Monteputa je saopšteno da su otvorene tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum Powerchina-Stecol – Pccd.
Akcije Elektroprivrede (EPCG) rasle su 4,3 odsto na 5,57 eura. Sedmicu je obilježila vijest da su se ta kompanija i Abu Dhabi Future Energy Company PJSC – Masdar, globalni lider u oblasti čiste energije, saglasili da razmotre osnivanje zajedničkog preduzeća za realizaciju velikih projekata obnovljive energije u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva je saopšteno da je potpisivanje okvirnog sporazuma održano tokom Abu Dhabi Sustainability Week 2026, u prisustvu ministra industrije i naprednih tehnologija UAE, predsjednika COP28 i predsjednika Upravnog odbora Masdara, Sultana Al Jabera, premijera Crne Gore Milojka Spajića, te ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, kao i viših predstavnika obje kompanije.
- U skladu sa uslovima sporazuma, Masdar i EPCG će razmotriti osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj, izgradnju, vlasništvo i upravljanje projektima čiste energije kroz niz tehnologija, uključujući solarnu fotonaponsku energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, samostalne sisteme za skladištenje energije u baterijama, kao i hibridna rješenja - rekli su iz Ministarstva.
Cilj saradnje je, kako se dodaje, da podrži domaće energetske potrebe Crne Gore, uz istovremeno omogućavanje izvoza obnovljive električne energije na Balkan i u Jugoistočnu Evropu. Ovo uključuje korišćenje postojećeg podmorskog interkonektora Crne Gore sa Italijom, kao i njegovu potencijalnu ekspanziju.
Dionice Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera jačale su 8,4 odsto na 7,6 eura, a Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 0,8 odsto na 1,2 eura.
Slabile su ove sedmice dionice Plantaža 14,1 odsto na 17,1 cent, Port of Adrie 6,4 odsto na 22 centa i Crnogorskog Telekoma neznatno na 2,3 eura.
Iz Ministarstva evropskih poslova je saopšteno da je Crna Gora ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta.
Iz Ministarstva je saopšteno da je Vlada usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama.&nbsp;
Izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period od prošle do naredne godine, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Kako se navodi, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
Odbor direktora Montenegroberze smijenio je krajem novembra prošle godine Milenu Vučinić sa mjesta izvršne direktorice, koja je na toj funkciji bila od 2019, i za vršioca dužnosti direktora imenovao Slavena Popovića.
To je Pobjedi potvrdio predsjednik Komisije za tržište kapitala, Željko Drinčić, ali i sama Vučinić koja je podgoričkom listu kazala da se to desilo nakon što je Komisiji, kao regulatornom tijelu, ukazala na nepravilnosti u funkcionisanju berze.
Da su od Vučinić dobili informacije da berza u, kako je naveo, čitavom nizu stvari ne radi po zakonu, Pobjedi je potvrdio i Drinčić, dodajući da je Komisija zbog toga i donijela rješenje kojim su izrečene mjere i dat rok da se poslovanje uskladi sa Zakonom o tržištu kapitala.
Osim mjere uslovnog oduzimanja odobrenja za rad, ukoliko ne preduzme sve pravne radnje za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti koju je Komisija izrekla lično Vučinić, i Odboru direktora su izrečene mjere i dat rok za ispravku.
- U međuvremenu je Odbor smijenio Vučinić sa mjesta direktorice i imenovao novog izvršnog direktora koji je 31. decembra prošle godine dobio saglasnost Komisije da može da obavlja tu funkciju - kazao je Drinčić.
Ukupan promet na Montenegroberzi u decembru je iznosio 4,85 miliona eura i bio je 700,6 odsto veći u odnosu na novembar.
- U poređenju sa decembrom 2024. godine, promet je veći 592,28 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 210,75 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U decembru su, tokom 23 dana trgovanja, zaključene 144 transakcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Montenegroberza: Indeksi u crvenom

Odbor direktora Montenegroberze smijenio je krajem novembra prošle godine dr Milenu Vučinić sa mjesta izvršne direktorice koja je na toj funkciji bila od 2019. godine i za vršioca dužnosti direktora imenovao Slavena Popovića.
To je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucinic-razrijesena-nakon-sto-je-komisiji-ukazala-na-nepravilnosti-u-radu-berze">Pobjedi </a>potvrdio predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić, ali i sama Vučinić koja je Pobjedi kazala da se to desilo nakon što je Komisiji, kao regulatornom tijelu, ukazala na nepravilnosti u funkcionisanju berze.
Da su od Vučinić dobili informacije da berza u, kako je naveo, čitavom nizu stvari ne radi po zakonu, Pobjedi je potvrdio i Drinčić, dodajući da je Komisija zbog toga i donijela rješenje kojim su izrečene mjere i dat rok da se poslovanje uskladi sa Zakonom o tržištu kapitala. Osim mjere uslovnog oduzimanja odobrenja za rad, ukoliko ne preduzme sve pravne radnje za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti koju je Komisija izrekla lično Vučinić, i Odboru direktora su izrečene mjere i dat rok za ispravku.
- U međuvremenu je odbor smijenio Vučinić sa mjesta direktorice i imenovao novog izvršnog direktora koji je 31. decembra prošle godine dobio saglasnost Komisije da može da obavlja tu funkciju - kazao je Drinčić.
Naglasio je da je na osnovu tih informacija Komisija zaključila da se dovodi u pitanje funkcionisanje berze te da je zbog toga i reagovala.
- Već je dosta toga ispravljeno i najveći dio tih nepravilnosti je usklađen sa zakonom. Preostalo je da se riješi dio koji se odnosi na hardver i softver berze, ali za to je dat duži rok – kazao je Drinčić najavljujući novu kontrolu u naredna dva mjeseca kako bi se konstatovao napredak u ispravljanju preostalih propusta.
Pobjeda je kontaktirala i predsjednika Odbora direktora Montenegroberze dr Dragana Mihailovića koji juče nije bio u mogućnosti da odgovori na pitanja, pa odgovore o razlozima za smjenu Vučinić očekuju naknadno.
<h2>Vanredna Skupština akcionara</h2>
 
Odbor direktora je 25. decembra prošle godine zakazao vanrednu Skupštinu akcionara Montenegroberze za 6. februar, na čijem dnevnom redu će se naći informacije o izrečenim mjerama Komisije, o preduzetim radnjama po njihovom rješenju, a razmatraće se i odgovornost organa upravljanja Montenegroberze u vezi sa navodima koje je Vučinić uputila Komisiji početkom novembra prošle godine.
U odluci o sazivanju Skupštine akcionara koja je objavljena na internet stranici Montenegroberze se navodi da je Komisija rješenjem od 12. novembra prošle godine izrekla mjeru javne opomene berzi, Vučinić mjeru uslovnog oduzimanja odobrenja za rad i naložila izvršnom direktoru da, između ostalog, zaposli najmanje tri lica za radno mjesto investicionog savjetnika, uspostavi adekvatnu kadrovsku strukturu u sektorima nadzora i listinga, izradi formalnu knjigu internih procedura, te osigura adekvatno planiranje i organizaciju obuke novih i postojećih zaposlenih.
Komisija je Odboru direktora Montenegroberze naložila da informiše akcionare o ovim mjerama, dala im rok od tri mjeseca da kompletiraju Odbor za kotaciju, uspostave sistem internih kontrola i procedura te imenuju novi revizorski odbor. Sudeći po informacijama sa internet stranice Montenegroberze, Odbor direktora je posljednjih dana prošle godine imenovao Revizorski, te odbore za kotaciju i za sprečavanje sukoba interesa.
<h2>Pismo regulatoru</h2>
Da je Komisija donijela rješenje i izrekla mjere na osnovu informacija koje im je dostavila upravo Vučinić, vidi se iz sadržine pisma koje im je uputila početkom novembra, a u koje je Pobjeda imala uvid.
- Odbor direktora me je razriješio usred mandata nakon što sam se obratila Komisiji i ukazala na nemogućnost rada u instituciji, jer se sjednice Odbora nijesu održavale u prostorijama berze, već uglavnom elektronski, a članovi Odbora nijesu reagovali na moje brojne dopise. U okviru funkcije direktora preduzela sam sve radnje koje su mi bile na raspolaganju, pa čak i više od onog što je uobičajeno obimom i sadržajem mojih ovlašćenja. Cilj mi je bio da obezbijedim uredno, zakonito i usklađeno poslovanje organizatora tržišta kapitala, ali je uprkos uloženim naporima do neusklađenosti došlo isključivo zbog okolnosti koje prevazilaze moja ovlašćenja – kazala je Vučinić Pobjedi dodajući da evropska praksa korporativnog upravljanja i nedavno usvojeni Kodeks korporativnog upravljanja, koji je u primjeni od 1. januara, propisuje postupak i politiku prijavljivanja kršenja propisa, a istovremeno i zabranu da oni koji prijave kršenje zbog toga trpe posljedice.
Naglašava da je od polovine avgusta prošle godine, nakon što su tri investiciona savjetnika napustila berzu zbog niskih zarada, sve poslove obavljala sama te da je osim nje u instituciji radio još samo računovođa. Na dopis Odboru direktora kojima je ukazala da je zbog odlaska kolega, osim rukovođenja berzom što je bio i njen posao, preuzela i sve njihove obaveze iz različitih oblasti što joj je znatno povećalo obim posla i produžilo radne sate, odgovor nije dobila.
Da je posao investicionog savjetnika deficitaran, a da su finansijski uslovi u berzi nemotivišući za zapošljavanje, Vučinić je Odboru ukazivala u više navrata. Na javni konkurs koji je raspisala za zapošljavanje savjetnika nije stigla nijedna prijava, dok je kandidate našla u saradnji sa profesoricama Ekonomskog fakulteta koje je trebalo dodatno obučiti. Ipak, njihovo interesovanje je splasnulo nakon što su uvidjeli da bruto zarada za ovo radno mjesto iznosi oko 1.000 eura. Na više ukazivanja Odboru direktora da je neophodno povećati zarade i time motivisati postojeće zaposlene da ostanu i eventualno privući nove nije bilo reakcije, što je na kraju rezultiralo time da sva tri savjetnika u avgustu napuste berzu.
Vučinić je u pismu Komisiji, osim na kadrovsku neusklađenost Montenegroberze, ukazala da Odbor direktora, iako više puta upozoren na tu obavezu, nije usvojio okvire za upravljanje rizicima i interne procedure. Navela je i da je od ukupno 13 sjednica, Odbor direktora samo dvije održao uživo, a sve ostale elektronski, što je, između ostalog, onemogućavalo ukrštanje argumenata u vezi sa stručnim temama i razloga zbog kojih su odbijani njeni prijedlozi.
- Promjena metodologije indeksa i uvođenje automatizacije obračuna istih nije usvojena na sjednici Odbora direktora 26. juna prošle godine. Nakon što je Komisija izdala rješenje u kojem je ostavila rok da se ovo pitanje riješi, isti materijal je ponovo dostavljen članovima Odbora direktora i bez primjedbi usvojen 31. oktobra prošle godine. Napominjem da je bilo više pokušaja da se indeksi uvrste u dnevni red, te da je ista više puta odbijana – stoji u pismu Vučinić.
Ukazala je i da se nije mogla formirati popisna komisija iz reda zaposlenih, jer ih, osim direktorice i računovođe koji se svakako izuzimaju, nije bilo. Zato je bilo potrebno angažovati eksterna lica.
- Izvršna direktorica treba da donese odluku o imenovanju popisne komisije, pitanje je kome povjeriti taj posao da bi bio obavljen u skladu sa standardima struke. Dodatni problem predstavlja stavljanje na uvid finansijske dokumentacije, sudskih sporova, licima koja nijesu zaposlena i koja nemaju ugovornu obavezu čuvanja tajne – ukazala je Vučinić Komisiji.
Osim što u tom trenutku nije imenovan ni Revizorski odbor, kojem je mandat istekao krajem juna prošle godine, nije realizovana ni odluka Skupštine akcionara iz avgusta prošle godine o modernizaciji IT opreme. Vučinić je navela da berza radi na opremi staroj 15 godina, bez tehničke podrške i rezervne lokacije. Dodaje da je pribavila više ponuda za modernizaciju opreme, ali da i pored više pokušaja da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu, do toga nije došlo.
Vučinić je Komisiji naglasila i da je berza, od početka njenog prvog mandata 2019, svake godina dobijala pozitivno mišljenje revizora te da neto profit tokom šest godina njenog rukovođenja berzom kumulativno iznosi oko 700.000 eura.
<h2>Jedan glas protiv smjene</h2>
Skoro četvrtinu udjela u Montenegroberzi, 24,43 odsto ima Istanbulska berza, otvoreni investicioni fond (OIF) Atlas mont 19,67 odsto, CG broker Diler 17,26 odsto, OIF HLT fond 13,88 odsto, država 10,97 odsto, Atlas grupa 6,17 odsto, a CKB 4,88 odsto. Osim Mihailovića, koji je predsjednik, u Odboru direktora sjede i predstavnice države ekonomistkinje mr Ivana Radojičić i Verica Matanović, nezavisni član Dejan Đurasović u ime Atlas Monta i predstavnik Istanbulske berze dr Guzhan Gulay koji je, prema riječima Vučinić, jedini glasao protiv njene smjene.

Vučinić razriješena nakon što je Komisiji ukazala na nepravilnosti u radu berze

Berzanski indeksi su ove sedmice porasli, a trgovanje je bilo mirno, bez značajnijih transakcija.
&nbsp;Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, porastao je 1,7 odsto na 1.191,16 poena, a MONEX 0,9 odsto na 18.636,37 bodova.
&nbsp;Promet je u odnosu na prošlosedmični bio manji 54 puta i iznosio je 28 hiljada EUR.
&nbsp;Trgovalo se akcijama nekoliko kompanija, pa je Hemijska industrija Poliex Berane porasla 43 odsto na 1,28 EUR, a Jugopetrol 10,2 odsto na 15,5 EUR.
&nbsp;Gubio je Crnogorski Telekom neznatno na 2,3 EUR.
&nbsp;Nepromijenjenu cijenu akcije zadržali su Institut “Simo Milošević” 66 EUR, Otrantkomerc 4,5, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) 1,2, Zetatrans 1,12 EUR i Izbor Bar 0,4 centa.
&nbsp;Ove sedmice je Skupština završila raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu i odluci o zaduživanju, o kojima će se izjasniti naknadno.
&nbsp;Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je u uvodnom izlaganju da se očekuje da će crnogorska ekonomija zadržati stabilan rast, ostvarujući realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto u narednoj godini.
&nbsp;Prema njegovim riječima, dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno će opredijeliti snažna domaća tražnja sa privatnom potrošnjom i investicijama kao pokretačima privredne aktivnosti.
&nbsp;- Na osnovu projektovanih ukupnih izvornih prihoda budžeta, zajedno sa planiranim depozitima koji će biti prenešeni iz ove godine, kao i planiranim projekcijama zaduženja, ukupni primici države projektovani su na nivou od 3,79 milijardi EUR, koji se raspoređuju na tekući budžet, rezervu, budžet državnih fondova, kapitalni budžet i transakcije, finansiranje izdataka - precizirao je Vuković.
&nbsp;Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javne finansije, zdravstvo, obrazovanje nauka i sport, javna bezbjednost i odbrana, saobraćaj, poljoprvreda i šumarstvo.
&nbsp;Novo zaduživanje se isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka, čime se zadovoljava takozvano zlatno fiskalno pravilo.
&nbsp;Sedmicu je obilježila i vijest da je Ministarstvo finansija, u saradnji sa Svjetskom bankom (SB), uspješno obezbijedilo finansiranje u iznosu od 33 miliona EUR za realizaciju Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene.
&nbsp;Iz Ministarstva su rekli da se time potvrđuje kredibilitet Crne Gore u vođenju odgovornih i razvojno orijentisanih javnih finansija.
&nbsp;- Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa resornim ministarstvima i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za naredne tri godine, koji je, kako je saopšteno, najvažniji dokument u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima.
&nbsp;Iz Vlade su kazali da Program ekonomskih reformi od naredne do 2028. godine predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike Crne Gore i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast.&nbsp;
&nbsp;- S druge strane, Program ekonomskih reformi je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju Evropskoj uniji (EU), posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Premijer Milojko Spajić je na tradicionalnom godišnjem sastanku sa privrednicima, koji je organizovala Privredna komora (PKCG), kazao da Crna Gora mora da poveća konkurentnost privrede kako bi iskoristila sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta.
Na sastanku je ocijenjeno da je poslovni ambijent u ovoj godini blago unaprijeđen u odnosu na prošlu.
Spajić je, kako je saopšteno iz PKCG, poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova.
&nbsp;- Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je Spajić.
&nbsp;Takođe, Poreska uprava (PU) je najavila da će u prvim radnim danima januara pustiti u rad Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS), jedan od najznačajnijih reformskih projekata u oblasti poreske administracije. To će donijeti manje administracije za privredu, više digitalnih usluga za građane i efikasnije upravljanje javnim prihodima.&nbsp;

Mirna sedmica na tržištu kapitala

Ukupan promet na Montenegroberzi u oktobru je iznosio 392,62 hiljade eura i bio je 37,9 odsto niži u odnosu na septembar.
- U poređenju sa oktobrom prošle godine, promet je niži 12,77 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 17,07 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U oktobru su, tokom 23 dana trgovanja, zaključene 133 transakcije.
Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju oktobra iznosila 1.178,83 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 8,18 odsto.
Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 18.170,33 poena i u odnosu na uporedni period veća je 10,78 odsto.
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog i MTE ME tržišta Montenegroberze na dan 31. oktobar iznosila je 2,19 milijardi eura, što predstavlja pad od 42 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Promet na berzi u oktobru 392,62 hiljade eura

Pad indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je Crna Gora u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 88,3 miliona EUR, što je 1,1 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
&nbsp;Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, blago su oslabili na 1.178,83 poena, odnosno 18.170,33 boda.
&nbsp;Promet je iznosio 27,28 hiljada EUR i bio je skoro tri puta manji od prošlosedmičnog.
&nbsp;Rasle su dionice Crnogorskog elektroprenosnog sistema, blago na 1,17 EUR, i Jugopetrola, neznatno na 15,29 EUR. Oslabile su akcije Hotelske grupe Budvanska rivijera, neznatno na 7,8 EUR. Dionice Elektroprivrede ostale su na prošosedmičnom nivou i u petak su koštale šest EUR.&nbsp;
Trgovano je akcijama Instituta Igalo, Sveti Stefan hotela i Crnogorskog Telekoma, koje s na kraju sedmice koštale 58 EUR, odnosno 5,5 EUR i 2,3 EUR. Dionice Poslovno logističkog centra Morača u petak su vrijedile pet EUR, Otrantkomerca 3,8 EUR, Vatrostalne 1,18 EUR, Održavanja željezničkih voznih sredstava 1,67 EUR, Luke Bar 30 centi, a Port of Adrie 20,1 cent.
&nbsp;Iz Ministarstva finansija su saopštili da je u septembru zabilježen deficit budžeta od 15 miliona EUR, što je 0,2 odsto procijenjenog BDP-a.&nbsp;
&nbsp;- Takođe, u prvih devet mjeseci ostvaren je suficit tekuće potrošnje od 99,8 miliona EUR, dok je u septembru on iznosio 17,9 miliona- navedeno je u Izvještaju o izvršenju budžeta Crne Gore za septembar, koji je objavilo Ministarstvo.
&nbsp;Prihodi budžeta za devet mjeseci iznosili skoro 2,1 milijardu EUR ili 26,5 odsto BDP-a, što je 1,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
&nbsp;- Naplata budžetskih prihoda je u posmatranom periodu realizovana na nivou od 99 odsto plana, što nedvosmisleno potvrđuje fiskalnu odgovornost, stabilnost i efikasnost upravljanja javnim finansijama- rekli su iz Ministarstva.
&nbsp;Izdaci budžeta u prvih devet mjeseci iznosili su skoro 2,19 milijardi EUR, što je 27,6 odsto procijenjenog BDP-a.&nbsp;
&nbsp;Sedmicu je obilježila i informacija da su na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, dostavljene četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi.
&nbsp;Ponude dostavili China Communications Construction Company, te konzorcijumi Cengiz-Azvirt, Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group, kao i Power Construction Corporation of China.
&nbsp;Iz Monteputa su objasnili da sijedi postupak vrjednovanja tehničkih ponuda, a da će se nakon odobrenja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pristupiti otvaranju finansijskog dijela ponuda i konačnom izboru projektanta i izvođača radova.
&nbsp;Krajem sedmice su iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručili da su Vlada i predstavnici privrede postigli dogovor u vezi pripreme liste proizvoda čije će cijene biti limitirane, sa posebnim fokusom na domaću proizvodnju.
&nbsp;Na sastanku ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeloshaja i predstavnika proizvođača, maloprodaje i veleprodaje iz sektora prehrambene industrije, formirana je radna grupa čiji je zadatak da pripremi predlog odluke koji će naredne sedmice biti upućen Vladi na razmatranje.
&nbsp;Učesnici sastanka smatraju da bi trebalo ograničiti cijene za dio osnovnih prehrambenih proizvoda, kako bi se zaštitile najugroženije kategorije stanovništva i očuvala stabilnost tržišta.
&nbsp;Početak sedmice obilježila je informacija da je menadžment pljevaljskog Rudnika uglja privremeno obustavio radove na otkrivci u jugoistočnom dijelu kopa Potrlica u cilju bezbjednosti zaposlenih.&nbsp;
&nbsp;Odluka je donesena nakon stvaranja takozvane rasjedne zone i pokretanja klizišta na provršini kopa, čime je bila ugrožena bezbjednost radnika i mehanizacija rudnika.&nbsp;
&nbsp;- U izvještaju rudarskog inspektora navodi se da će se u međuvremenu obaviti dodatna geološka istraživanja tog prostora, a nakon dobijanja sveobuhvatnih rezultata i prikupljanja novih saglasnosti odlučiće se o daljim postupcima i aktivnostima- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Elektroprivreda je ove sedmice raspisala konkurs za izvršnog direktora nakon što je prošle Odbor direktora smijenio s te funkcije Ivana Bulatovića prije isteka četvorogodišnjeg mandata.
&nbsp;Kandidat za izvršnog direktora dužan je da uz prijavu i dokumentaciju dostavi i program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period. On ne smije biti osuđivan za krivična djela protiv prava iz rada, intelektualne svojine, platnog prometa i privrednog poslovanja, imovine i službene dužnosti.
&nbsp;Odbor direktora EPCG prošle sedmice je za vršioca dužnosti (v. d.) postavio Bojana Đordana, doskorašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije.
&nbsp;Predstavnici kompanije su poručili da EPCG nije prezadužena, niti da ima dug od 283 miliona EUR, već da je to zbir različitih kategorija obaveza, od kojih mnoge nemaju finansijski efekat.&nbsp;
&nbsp;- Najveći dio, 114,7 miliona EUR, odnosi se na stavke koje ne predstavljaju dug - uključujući 59 miliona EUR za projekte Solari 3000+/500+ i 5000+, čiji se krediti vode formalno kroz EPCG, ali ih vraćaju potrošači. Tu su i odložene poreske obaveze od 46 miliona, koje su računovodstvene prirode, te rezervisanja od 9,7 miliona EUR, koja predstavljaju procijenjene buduće troškove- navodi se u saopštenju EPCG.
&nbsp;Oni su objasnili da su te stavke obavezne za prikaz u bilansu po međunarodnim računovodstvenim standardima, ali da ne utiču na likvidnost kompanije, niti predstavljaju dug.

Montenegroberza: Pad indeksa i prometa

Rast indeksa i manji promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je saopšteno da je izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG), Ivan Bulatović, razriješen te funkcije na sjednici Odbora direktora kompanije.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, ojačali su tri odsto na 1.187,18 poena, odnosno blago na 18.272,36 bodova.
Promet je iznosio oko 77,31 hiljadu eura i bio je 21 odsto manji od prošlosedmičnog.
Dionica EPCG rasla je skoro 13 odsto na šest eura. Odbor je za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao Bojana Đordana, doskorašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije (OIE).
Bulatović je za izvršnog direktora u četvorogodišnjem mandatu imenovan krajem januara prošle godine.
Odbor direktora EPCG kasnije je objavio da će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, u skladu sa zakonom i procedurama kompanije. Iz EPCG je saopšteno da je Odbor direktora razriješio Bulatovića, a za vršioca dužnosti na toj poziciji imenovao izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije, Bojana Đordana.&nbsp;
- Odluka je donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti - navodi se u saopštenju.
Akcije Izbora Bar rasle su 16,3 odsto na 0,41 cent, Plantaža 6,3 odsto na 17 centi, kao i Jugopetrol neznatno na 15,25 eura.
Dionice Željezničkog prevoza (ŽPCG) slabile su 20 odsto na 1,36 eura, Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera 13,2 odsto na 7,81, kao i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) blago na 1,16 eura.
Kompanija Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) produžili su ove sedmice rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice do 30. oktobra.
- Uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koje su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka, dodatno produženje roka za podnošenje ponuda ima za cilj osigurati punu transparentnost i ravnopravan pristup svim zaniteresovanim učesnicima - saopšteno je iz Monteputa.
Kako su kazali iz kompanije, dodatno vrijeme omogućava ponuđačima da kvalitetno pripreme svoje ponude, posebno imajući u vidu procedure koje su potrebne za pribavljanje odgovarajućih sredstava obezbjeđenja koje se odnose na garancije, a koje iziskuju dodatnu koordinaciju i administrativne korake.
Akcije Crgnogorskog Telekoma ostale su na prošlosedmičnih 2,35 eura. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović nijesu se pojavili na kontrolnom saslušanju o slučaju Telekom na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Na dnevnom redu je ove sedmice bilo kontrolno saslušanje na temu Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom.
Inicijativu za kontrolno saslušanje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa Sad (PES), Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, blagovremeno informisan o razlozima nedolaska predstavnika tužilačke organizacije na kontrolno saslušanje u vezi sa predmetom Telekom.
- Netačni su navodi predsjednika Odbora, Vladislava Bojovića, da Skupštini nije dostavljen dopis od predstavnika tužilačke organizacije u vezi sa kontrolnim saslušanjem na temu Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom - navodi se u saopštenju.
Ukupan promet na Montenegroberzi u septembru je iznosio 632,27 hiljada eura i bio 70,57 odsto niži u odnosu na avgust.
- U poređenju sa septembrom prošle godine, promet je niži 4,18 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 28,74 hiljade eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U septembru je, tokom 22 dana trgovanja, zaključena 101 transakcija.
Ukupan promet u septembru na prime tržištu iznosio je 239,66 hiljada eura, a sklopljene su 34 transakcije.
U istom periodu, na standard tržištu sklopljene su tri transakcije, a promet je iznosio 4,26 hiljada eura.

Tri odsto jača vrijednost deset najboljih kompanija na Montenegroberzi

Na Montenegroberzi je danas prodato 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke za 74,98 miliona eura.
Kupac je, kako prenose mediji, AIK grupa srpskog biznismena Aleksandra Kostića.
Cijena akcije iznosila je 9,77 eura, dok je ukupno podato 7,67 miliona dionica.
AIK grupa je prošle sedmice dobila saglasnost Centralne banke (CBCG) za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.

Prodate akcije Hipotekarne banke za skoro 75 miliona eura

Ukupan promet na Montenegroberzi u aprilu je iznosio 496,39 hiljada eura i bio je 46,12 odsto manji u odnosu na mart.
- U poređenju sa aprilom prošle godine, promet je niži 52,55 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 24,82 hiljade eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U aprilu je, tokom 20 dana trgovanja, zaključeno 125 transakcija.
Ukupan promet u aprilu na prime tržištu iznosio je 204,33 hiljade eura, a sklopljena je 41 transakcija.
U istom periodu, na standard tržištu sklopljena je 21 transakcija, a promet je iznosio 15,04 hiljade eura.
Tokom aprila, sklopljeno je 48 transakcija na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 216,12 hiljada eura.
Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 60,9 hiljada eura, a sklopljeno je 15 transakcija.
Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju aprila iznosila 1.167,49 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 17,67 odsto.
Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.428,16 poena i u odnosu na uporedni period veća je 17,85 odsto.
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 30. april iznosila je 2,64 milijarde eura, što predstavlja rast od 4,88 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Tržišna kapitalizacija je porasla za 123 miliona u periodu od godinu.

1250x600

1084x550

Promet na berzi u aprilu skoro 500 hiljada eura

Suprotni smjerovi indeksa i pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je parlament trebalo da se izjasni o sporazumima koje je Vlada nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, ojačao je neznatno na 1.183,76 poena, dok je MONEX oslabio blago na 17.590,89 bodova.
Promet je, u sedmici koja je zbog uskršnjih praznika imala jedan radni dan manje, iznosio 74,57 hiljada eura i bio je skoro 35 odsto manji od prošlosedmičnog.
Oslabile su akcije Port of Adrie 3,6 odsto na 27 centi i Luke Bar blago na 33 centa. Rasle su dionice ulcinjske Solane 1,5 odsto na 1,32 eura i Crnogorskog Telekoma 2,1 odsto na 2,4 eura, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem ostao na prošlosedmičnih 1,2 eura.
Vlada je u četvrtak dala saglasnost da Nacionalni parkovi (NPCG) nastave da narednih šest mjeseci upravljaju Solanom u stečaju. NPCG su Solanom upravljali od sredine 2015. godine, a ugovor o zakupu je istekao 7. februara.
Na Montenegroberzi se ove sedmice trgovalo i akcijama Instituta „Simo Milošević“, Elektroprivrede i Budvanske rivijere, koje su u četvrtak koštale 58 eura, odnosno 5,4 i 7,26 eura. Dionice Hipotekarne banke sedmicu su završile na 9,55 eura, Vinoprometa na 10,4 eura, Poslovno-logističkog centra Morača na 4,5 eura i Vektra Boke na 20 centi.
Sedmicu je obilježila najava da bi parlament trebalo da raspravlja i izjasni se o nedavno zaključenim sporazumima o ekonomskoj saradnji sa UAE, ali je ta odluka odložena za utorak. Skupština je prethodno u dnevni red sjednice uvrstila predloge zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, ali su rasprava i izjašnjavanje odloženi, jer su skupštinski odbori na tu temu trajali duže.
Sedmicu je obilježila i najava Građanskog pokreta URA da će Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića i drugih NN osoba zbog potpisivanja sporazuma sa UAE, jer smatraju da se na taj način, između ostalog, srozava pravni poredak Crne Gore, ponižava Ustav i degradiraju zakoni koji su već na snazi.
Prethodno su iz Vlade poručivali da sporazumi sa UAE mogu biti isključivo korisni za sve građane Crne Gore, u skladu su sa nacionalnim zakonodavstvom i regulativom EU, kao i da neutemeljene optužbe štete državi kao investicionoj destinaciji.
Oni su objašnjavali da su ti međudržavni sporazumi osnova za investicije i konkretne projekte u različitim oblastima.
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, tražio je, međutim, da se sporazumi sa UAE ne uvrste u dnevni red Skupštine, jer smatra da bi njihovo usvajanje moglo imati negativne posljedice za sve građane Crne Gore, a ne samo za Ulcinjane i Veliku plažu.
Ove sedmice je objavljena informacija da je račun državne brodarske kompanije Crnogorska plovidba blokiran zbog duga od 372,5 hiljada eura. Račun brodarske kompanije blokirala je Prva banka nakon što je dospjelo na naplatu potraživanje po osnovu overdraft kredita u iznosu od oko 400 hiljada eura.
- U cilju izbjegavanja daljih negativnih posljedica, uključujući mogućnost pokretanja stečajnog postupka nad kompanijom, Ministarstvo pomorstva i Vlada predložili su model zaključenja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Crnogorske i Barske plovidbe, kojim bi se obezbijedila održivost poslovanja i doprinijelo očuvanju stabilnosti državne pomorske flote - rekli su iz Ministarstva finansija.
Blokada je uslijedila nakon što je Vlada objelodanila da je analiza Ministarstva pomorstva pokazala da je Crnogorska plovidba prezadužena i nelikvidna, te da nije u mogućnosti da servisira obaveze.
- Ukupan dug kompanije prema Vladi iznosi 36,2 miliona eura. Takođe, u januaru je dospio i dug po overdraft kreditu Prve banke u iznosu od oko 400 hiljada i ako se isti ne izmiri u najkraćem mogućem roku, Prva banka će pokrenutni prinudnu naplatu, što bi u konačnom rezultiralo blokadom računa - saopšteno je prošle sedmice iz Vlade.
Ove sedmice je objavljeno i da je Centralna banka (CBCG) prošle godine ostvarila neto dobit od 12,2 miliona eura, od čega će 4,9 miliona eura prenijeti u državni budžet.
Savjeta CBCG usvojio je odluku o raspodjeli dobiti, kojom je predviđeno da se 4,9 miliona eura prenese u budžet Crne Gore, dok se preostali iznos usmjerava u opšte i specijalne rezerve vrhovne monetarne institucije.

Pad prometa i suprotni smjerovi indeksa

Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 142,7 hiljada eura i bio je 74,38 odsto niži u odnosu na januar.
- U poređenju sa februarom prošle godine, promet je niži 71,23 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 7,14 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U februaru je, tokom 20 dana trgovanja, zaključeno je 105 transakcija.
Ukupan promet u februaru na prime tržištu iznosio je 24,45 hiljada eura, a sklopljeno je 14 transakcija.
U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 19 transakcija, a promet je iznosio 24,63 hiljade eura.
Tokom februara, sklopljene su 42 transakcije na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 76,86 hiljada eura.
Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 16,77 hiljada eura, a sklopljeno je 30 transakcija.
Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju februara iznosila 1.214,6 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 22,43 odsto.
Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.981,29 poena i u odnosu na uporedni period veća je 20,57 odsto.
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 28. februar iznosila je 2,69 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,93 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Tržišna kapitalizacija je porasla za 174,08 miliona u periodu od godinu.

Promet na berzi u februaru oko 142 hiljade eura

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Tag: montenegroberza