Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Crna Gora može biti moderna, evropska i uspješnija zemlja, u kojoj se ostaje i u kojoj znanje znači priliku, poručio je predsjednik države Jakov Milatović navodeći da je za to potrebna generacija mladih koja ne pristaje da ćuti i koja je aktivna u procesima odlučivanja.
&nbsp;On je, na trećem zasijedanju Omladinskog palamenta, koje u Skupštini organizuje nevladina organizacija “Mreža za mlade“, kazao da parlament pripada mladima jednako kao i svakom poslaniku u državi, ističući da upravo oni određuju budući razvoj Crne Gore.
Milatović je poručio da znanje može mijenjati društvo, ali samo kada se “odbije ćutanje i prihvatanje starih navika i zabluda koje nas drže u mjestu”.
&nbsp;- Promjene ne počinju od sistema, već od pojedinca koji kaže: “Dosta je” i usuđuje se da mijenja stvari. Počinju od jedne ideje, jedne odluke i jedne generacije koja odbija da ponavlja greške prethodnika. A vaša generacija, uvjeren sam, može da uradi ono što druge nijesu- rekao je Milatović.
&nbsp;On je istakao da Crna Gora ima veliku šansu da ubrza reforme i uđe u Evropsku uniju (EU), što bi, kako je naveo, značilo snažniju ekonomiju, vladavinu prava i institucije kojima se vjeruje, ali i bolje plate, škole i prilike za mlade.
&nbsp;Milatović je ocijenio da crnogorska ekonomija usporava, troškovi života rastu, a mladi odlaze ne iz hira, već iz nužde.
&nbsp;Zbog toga, naglasio je, potrebno je stvoriti ekonomiju u kojoj se „pošten rad isplati“, ali i promijeniti politiku koja je, kako je rekao, predugo pripadala partijama.
&nbsp;- Zato nam je potrebna izborna reforma, kako bismo svakom građaninu vratili njegovo ustavno pravo da se kandiduje, a otvorene liste omogućile da biramo ljude, a ne partije- rekao je Milatović.
&nbsp;On je poručio da se sve promjene moraju graditi zajedno sa mladima, koji, kako je rekao, ne žele politiku koja dijeli, već politiku koja radi.
&nbsp;- Budite prisutni svuda gdje se odlučuje, budite glasni i budite uporni. Ne čekajte da vam neko da prostor – uzmite ga sami. Ne čekajte poziv - uključite se sami. Crna Gora može biti moderna, evropska i uspješnija država, u kojoj se ostaje, u kojoj znanje znači priliku, a rad dostojanstvo- naglasio je Milatović.
&nbsp;Kako je rekao, da bi Crna Gora bila takva, potrebna joj je generacija koja ne pristaje da ćuti.&nbsp;
&nbsp;Milatović je pozvao mlade da ne pristaju na stagnaciju.
&nbsp;- Ne pristajmo da Crna Gora stoji, na izgovore i priče iz prošlosti, već na stvaranje budućnosti koju vi gradite- poručio je Milatović.&nbsp;
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je otvarajući Omladinski parlament kazao da je to institucionalni mehanizam koji omogućava mladima da na strukturisan i transparentan način učestvuju u donošenju odluka.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio da političari nerijetko u svojim govorima kažu da su mladi budućnost i da predstavljaju bolje sjutra za svoju državu.
- To jeste tako, ali realnost je sadašnjost koju možemo mijenjati i prilagoditi svim očekivanjima mladih koji u Crnoj Gori uče, rade i stvaraju- naveo je Camaj.
&nbsp;Camaj je rekao da je, kao profesor u gimnaziji u Tuzima, prenosio znanje svojim đacima, ali da je i sam učio od njih.
&nbsp;- Zato mislim da je takva sinergija moguća i ovdje danas i ubuduće. Ne samo da je moguća negoje i neophodna zbog našeg evropskog puta i nas samih- istakao je Camaj.
&nbsp;Kopredsjedavajući i generalni sekretar Mreža za mlade Vladimir Perazić rekao je da je Omladinski parlament postao važan i prepoznatljiv mehanizam, nastao kao zajednički poduhvat Skupštine Crne Gore i Mreže.
&nbsp;On je kazao da su na prvom zasjedanju otvorili prostor da mladi uđu u skupštinsku salu i jasno artikulišu svoje potrebe, a da je drugo zasijedanje donijelo snažniji institucionalni dijalog i veći broj aktera.
&nbsp;- Danas, na trećem zasjedanju parlamenta nastavljamo da unaprjeđujemo ovu praksu i širimo prostor za učešće mladih iz cijele Crne Gore- naveo je Perazić.
&nbsp;On je čestitao svim crnogorskim građanima, a posebo mladima u Podgorici, povodom izbora Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godinu.
&nbsp;Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić poručio je da je za budućnost Crne Gore ključno sprovođenje sveobuhvatne kadrovske obnove i reforme, posebno kada je riječ o uključivanju mladih u procese odlučivanja.
&nbsp;Bečić je ocijenio da su napravljeni „ozbiljni iskoraci“ na društveno-političkoj sceni, ističući da se u Crnoj Gori mlađi ljudi nalaze na ključnim i važnim pozicijama, što je, kako kaže, bilo nezamislivo u ranijim godinama.
&nbsp;- Ne smatram da je to dovoljno, ali u tome vidim našu prednost u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. U tome možemo tražiti i jedan od razloga za uspjehe koje smo postigli- rekao je Bečić.
&nbsp;On je naglasio da mladi moraju dobiti šansu na svim nivoima, poručujući da se u sektoru bezbjednosti, kojim rukovodi, čuva profesionalno iskustvo, ali istovremeno otvara prostor za novu energiju i mlade kadrove.

Milatović: Promjene počinju od ideje, odluke i jedne generacije koja odbija da ponavlja greške prethodnika

Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se danas, zajedno sa članovima Savjeta omladinskih inicijativa Predsjednika, pridružio velikoj volonterskoj akciji pošumljavanja Golog brda kod Sutomora.
Ova akciju organizuje Savez izviđača Crne Gore, uz podršku Opštine Bar, Vojske Crne Gore, Mornarice i Vatrogasaca Bara.
- Zahvaljujem Savezu izviđača na ovoj izvanrednoj inicijativi i na svemu što rade za našu zemlju. Ovdje su i predstavnici Vojske Crne Gore, Mornarice i Opštine Bar, i upravo ta sinergija institucija pokazuje našu zajedničku odgovornost da obnovimo ovu zemlju. Ekološka Crna Gora je u temelju naše državnosti i dužni smo da je čuvamo, prije svega kroz ovakav konkretan, ekološki pristup - naveo je Milatović.
Na mjestu gdje su ožiljci požara još vidljivi danas je, kako su kazali u Milatovićevom kabinetu, posađeno 8000 mladih crnih borova.
 - Prvi pravi korak u vraćanju boje i života jednom od najpogođenijih područja barske opštine - dodali su oni.
Milatović je istakao da akcija predstavlja primjer kako institucije i građani mogu da djeluju zajedno u zaštiti prirode.
Organizatori su zahvalili predsjedniku i učesnicima na podršci, poručujući da je današnja akcija dio dugoročnog napora da se Golo brdo obnovi i zaštiti od budućih požara.
- Predsjednik Crne Gore i Savjet Omladinskih inicijativa nastaviće da aktivno učestvuju i podržavaju inicijative koje doprinose obnovi opožarenih područja, jačanju volonterizma i razvoju ekološke svijesti u društvu - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović sa mladima i izviđačima učestvovao u pošumljavanju Golog brda u Sutomoru: „Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora“

Crna Gora ima ogroman potencijal da razvije novu generaciju stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, upravljanju prirodom, cirkularnoj ekonomiji, energetici i klimatskim politikama. Međutim, veliki rizik je odliv kadra. Stoga, neophodno je stvoriti uslove da mladi dobiju plaćene prakse, prve poslove, istraživačku podršku i mogućnost profesionalnog razvoja ovdje, a ne u inostranstvu. To je poručeno sa završnog događaja u okviru projekta Learning4Green/ADDUPT pod nazivom „Zelene kompetencije i tržište rada: sinergija za održivu budućnost“ koji je organizovala nevladina organizacija Green Home. Događaj je okupio donosioce odluka, obrazovne institucije i predstavnike privatnog sektora sa ciljem kreiranja zajedničkog pristupa razvoju zelenih zanimanja u Crnoj Gori. Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković istakla je rezultate istraživanja koje je realizovano tokom ovog projekta, a koje je naglasilo važnost opremanja škola resursima, promovisanje usluga karijernog vođenja i podrške mobilnosti učesnika i nastavnika kako bi se poboljšali obrazovni rezultati.&nbsp; - Država mora imati za cilj poboljšanje kvaliteta i efikasnosti srednjeg i stručnog obrazovanja, čineći ih relevantnim za tržište rada i omogućavajući cjeloživotno učenje - istakla je ona.&nbsp; Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, poručio je da zelene kompetencije predstavljaju temelj savremenih razvojnih politika.&nbsp; On je istakao da mu je zadovoljstvo govoriti o temi koja sve snažnije oblikuje način na koji živimo, radimo i gradimo svoju ekonomiju – o ulozi zelenih kompetencija u savremenom tržištu rada i o tome kako one mogu postati pokretačka snaga našeg društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa događaja u Podgorici(Photo: NVO Green Home)</figcaption> </figure>  - Ljudi, njihova znanja i spremnost da se prilagode novim tehnologijama biće presudni za uspjeh. Za sve ovo, od razumijevanja klimatskih politika, preko primjene zelenih tehnologija, do razvoja konkurentnih vještina, potrebno je znanje - naveo je Ćulafić. U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, govorila je državna sekretarka doc dr Tatjana Ćalasan, ističući punu podršku razvoju programa za unapređenje zelenih vještina, kao i punu podršku inicijativama koje spajaju obrazovanje i održivi razvoj, te nastavak rada na unapređenju programa i novih praksi za mlade. Tokom događaja Iva Bulajić, koordinatorka projekta, predstavila je analizu povezanosti zelenog sektora i zapošljavanja u zemljama Zapadnog Balkana, kao i akcione planove i smjernice razvijene tokom sprovođenja projekta. Istakla da je mladima u Crnoj Gori potrebna mnogo snažnija praktična nastava. - Mladi jasno poručuju da žele više prakse, stažiranja i profesionalnog mentorstva. Bez prilike da svoje znanje primijene na realnim projektima, ne možemo očekivati kadrove spremne za tržište rada - poručila je Bulajić. U okviru panela „Zelene kompetencije mladih: od obrazovanja do zapošljavanja“, &nbsp;govorila je Milica Jaramaz je, ispred Centra za stručno obrazovanje, Ilinka Alorić ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Lazar Komar ispored kompanije Greener.&nbsp; Identifikovani su ključni nedostaci kompetencija u oblastima održive poljoprivrede i šumarstva, tehnologija obnovljivih izvora energije i njihovog upravljanja, cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i resursima, energetike i energetske efikasnosti, ekoloških propisa i upravljanja prirodnim resursima, održivog turizma, zelenih lanaca nabavke i industrijske održivosti.

Ogroman potencijal za razvoj stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, ali mladi odlaze

U Budvi je danas odigrano osmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade. Naši igrači pružili su dobre igre.
Mihailo Pušara, uprkos porazu, ostao je najbolje kotiran naš šahista, sa 4,5 poena uoči poslednjeg kola. Pušara je u osmom kolu crnim figurama, pretrpio poraz od mađarskog internacionalnog majstora Bodirogi Bendeguza.
Pobjede u osmom kolu ostvarili su: Jana Zvicer, Nikolina Ćorsović, Arina Panina, Dorotea Andrijašević, Anita Rovčanin, Amelija Trubina, Katarina Đukić, Zlatko Čuvrović, Konstantin Ševcov, Jurij Vuk Konopljev, Jegor Ševcov, Damjan Pešić, Petar Popović, Đorđe Žižić i Nikola Vojičić.
Uoči poslednjeg kola, najbolji naš predstavnik je Pušara, dok Zejn Agić i Đorđe Žižić imaju po četiri poena, odnosno polovičan učinak.
Posljednje kolo na programu je sjutra od 13 sati.

Evropsko prvenstvo u šahu za mlade: Solidna igra naših, sjutra rasplet

Naša je obaveza da mladima damo prostor i moć da utiču na pravac razvoja zemlje. Njihove ideje i energija moraju biti stub društva koje gradimo - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je predsjedavao Drugom sjednicom Savjeta omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, koja je bila posvećena jačanju učešća mladih u političkim procesima i mjerama koje doprinose unapređenju njihovog ekonomskog položaja.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, tokom sjednice je istaknuta potreba da se glas mladih čuje snažnije i u kontinuitetu - kroz lakši pristup procesima javne politike, veće povjerenje između institucija i mladih, te širenje kanala kroz koje mogu direktno uticati na odluke koje oblikuju njihovu budućnost.
Milatović je naglasio da mladi nijesu samo korisnici politika, već partneri u njihovom kreiranju. U tom kontekstu, kako su naglasili, posebno je istaknuta važnost stvaranja kvalitetnih uslova za učenje, rad i život mladih - kroz jače veze obrazovnog sistema i tržišta rada, podsticaje za zapošljavanje i preduzetništvo, te stvaranje jednakih prilika za sve mlade, bez obzira na to u kojoj opštini žive.
- Crna Gora može napredovati samo ako svaki mladi čovjek osjeti da ima perspektivu i priliku da uspije ovdje. Na tome moramo zajednički raditi - naveo je Milatović.
Savjet će, kako je naglašeno u saopštenju kabineta, u narednom periodu, pretočiti ključne smjernice u konkretan akcioni okvir kako bi se sistemski unaprijedila politička participacija i ekonomska perspektiva mladih, a glas nove generacije postao nezaobilazan u kreiranju javnih politika.

Milatović: Obaveza je da mladima damo prostor i moć da utiču na pravac razvoja zemlje

Mladi u Crnoj Gori ne teže onim karijerama kao što su nekada, gdje će naći zaposlenje i do penzije ostati u istoj organizaciji. Tačnije, vide da je nesigurnost svuda - rekao je Uroš Bulatović iz Unije mladih preduzetnika CG.
Danas se u svijetu obilježava Dan nesigurnog posla, a Bulatović se osvrnuo i na to tome koliko se mladi u Crnoj Gori osjećaju uvaženo i cijenjeno na svojim poslovima, ali i da li osjećaju nesigurnost te zbog toga često odluče da se okrenu preduzetništvu ili čak i da u potrazi za boljim uslovima napuste Crnu Goru. 
Kako je kazao, za vrijeme korona virusa popularnost preduzetništva je porasla na našim prostorima. 
- Ovo govorim iz našeg iskustva kao organizacije, u ime mladih preduzetnika, interesovanje je bilo ogromno tih godinu, dvije dana. Ako imamo u prosjeku jednu konsultaciju nedjeljno, u tom periodu smo imali tri do pet - kazao je Bulatović. 
Preduzetništvo je, kaže Bulatović, oduvijek važilo za karijeru koja je nesigurna i put koji nestabilan, ali je od pandemije korona virusom očigledno da je sigurnost u poslovanju nešto što, kako kaźe, pripada prošlosti.
Mladi nijesu homogena grupacija, objašnjava Bulatović, pa tako ni preduzetnici i preduzenice nijesu homogena grupa u kojoj svi imaju iste potrebe i razmišljanja. Smatra da ambijent u kojima mladi rade mora biti youth friendly, poseban senzibilitet da bi mladi ušli u preduzetništvo.
- Što se tiče atmosfere zapošljavanja naš ugao gledanja na to je iz ugla poslodavca i vjerovatno je u suprotnosti sa onim što mladi kao zaposleni imaju da kažu i kakve su njihove vizije, ali iz ovoga što vidim na terenu mogu da primjetim da mladi kao poslodavci imaju više razumijevanja i kreiraju poslovni ambijent i atmosferu koja je stvarno prijemčivija, mnogo je manje formalna i uslovljena nekim dosadašnjim normama i okvirima. Pretpostavljam da su mladi kao poslodavci interesantniji za mlade da se zapošljavaju, jer način funkcionisanja je njima prijemčiviji, nešto što je interesantnije za mlade - istakao je Bulatović.
Podsjeća da su otvoreni pozivi za dva projekta, od kojih je jedan ,,Skroji svoju karijeru” koji je četvoromjesečna akademija, to je za mlade koji, kako kaže, rade sa tekstilom.
- Mogu se prijaviti, imaju na društvenim mrežama opisano sve kako će izgledati, kako prijava treba izgleda, a projekat je namijenjen baš kreativcima koji žele nešto da nauče i osim tog segmenta sticanja vještina koje su neophodne da bi se bavili tim, imamo i Boot camp koji će biti preduzetnički za sticanje osnovnih saznanja o biznisu, kako voditi neki kreativni biznis i nakon toga ćemo imati Sajam gdje će oni svoje proizvode koji su napravili u ovom procesu, moći da prikažu i prodaju. Taj projekat ima desetak mjesta za polaznike i polaznice i poziv je otvoren do 16.oktobra - zaključio je Bulatović.
Do srijede je otvoren i projekat trodnevnog takmičenja, koji je namijenjen mladim timovima, koji će se prijaviti do srijede i petak, subotu i nedjelju raditi model ,,Sto godina od danas”, kako izgleda moda kroz vijek - dodao je Bulatović.

Bulatović: Sigurnost u poslovanju je nešto što pripada prošlosti

Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

Znanje o 90-im je uslov za mirniju i pravedniju budućnost, a multiperspektivan pristup istoriji je osnova kritičkog mišljenja i razumijevanja tog složenog perioda čiji pečat i danas nosimo. Mladi iz regiona pokazuju da postoji generacija spremna da preuzme odgovornost i mijenja narative, neki su od akcenata sa druge regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije", održane od 25. do 29. septembra 2025. godine u Budvi, koja je okupila 25 mladih ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. Oni su imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena sa Dubravkom Stojanović, profesorkom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Adnanom Prekićem, profesorom Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Anom Radaković, istraživačicom iz Muzeja 90-ih, Milošem Vukanovićem, predsjednikom Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukanom Ražnatovićem, rukovodiocem Muzeja kralja Nikole na Cetinju, istoričarkom Sanjom Radović, zatim Olgom Kavran, direktorkom NVO IUSTICOM, Draganom Popovićem, istoričarom i građanskim aktivistom, rediteljem Androm Martinovićem i Majom Marinović, saradnicom na programima u CGO-u. Program je imao interdisciplinaran pristup, uključujući predavanja, diskusije, rad sa arhivskim izvorima, analizu usmenih predanja, posjetu izložbi “Devedesete: od nepristajanja do otpora” i prateći panel, zatim posjetu logoru “Morinj”, projekcije filmova, edukativno-zabavne sadržaje, a što je doprinijelo proširivanju znanja o društveno-političkom kontekstu raspada Jugoslavije i naučno utvrđenim činjenicama o sukobima i ratnim zločinima tokom 90-ih. - Važno je da mladi ljude iz regiona budu dobro informisani o radu Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju - od načina njegovog osnivanja i rada do važnih činjenica koje je utvrdio. Posebno je važno i da se upoznaju sa sadržajem njegovih arhiva, jer su u njima stotine hiljada dokumenata i svjedočenja o bliskoj prošlosti čija konstantna zloupotreba i manipulacija od strane političara i drugih istorijskih revizionista ima presudan uticaj na svakodnevnicu u kakvoj mladi u bivšoj Jugoslaviji i dalje žive - kazala je predavačica Olga Kavran, koja je, u jednom periodu, bila i portparolka Haškog tribunala. Dr Dragan Popović navodi da je regionalna škola jedan od najboljih programa ove vrste, ističući njen koncept i teme, ali i učesnike koji je čine izuzetnom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt='Regionalna škola "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"'> <figcaption>Učesnici regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Riječ je o grupi mladih koja i ovdje, svojim angažmanom i posvećenošću, potvrđuje da su na scenu stupile nove generacije od kojih možemo očekivati velike stvari. To je generacija koja sada &nbsp;u Srbiji pokazuje svoje najbolje lice, ali vjerujem da takav potencijal postoji širom bivše Jugoslavije i da ćemo ga uskoro vidjeti na djelu. Neizmjerno mi je zadovoljstvo što sam kroz ovu školu mogao da dam bar mali doprinos tom procesu - kazao je Popović. Sanja Radović je rekla da se u izazovnom savremenom društvenom kontekstu, opterećenom ideologizovanim perspektivama, pokazuje koliko je važan kritički pristup informacijama i podacima sa kojima se suočavamo.&nbsp; - Multiperspektivni pristup u izučavanju istorije osnov je kritičkog promišljanja koje ne samo da uvažava drugačije poglede, već otvara prostor za razgovor i razumijevanje - a toga hronično nedostaje u našim društvima - poručila je Radović. Naglasila je i da takav inovativan i prijeko potreban pristup njeguje projekat zajedničkih istorijskih čitanki, kroz koji nastavni kadar i učenici imaju priliku da se, po prvi put, upoznaju sa istorijom komšija iz regiona. - Mladi i dalje ne znaju mnogo o ovim temama, jer se u gotovo svim državama bivše Jugoslavije formalno obrazovanje skoro uopšte ne bavi tim periodom naše nacionalne i zajedničke istorije. Ako i imaju određeno znanje, ono uglavnom potiče iz vaninstitucionalnih izvora – porodice, društva, medija i slično - kazao je Miloš Vukanović, koji je vodio dio sesija.&nbsp; On je ocijenio ohrabrujućim rastući broj mladih, koji pokazuju veće interesovanje za stručan pristup ovoj osjetljivoj temi i razumijevanje pozicioniranja ovog kompleksnog pitanja. - Radionica o usmenoj istoriji na Regionalnoj školi o devedesetim pružila je uvid u arhivu Muzeja 90-ih i intervjue sa akterima antiratnih inicijativa u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poseban značaj imao je rad sa autentičnim svjedočenjima, kroz koje su učesnici mogli da razumiju lične perspektive i društveni kontekst otpora ratu, dok su u praktičnom dijelu vježbali kako da analiziraju intervjue - kazala jedna od predavačica Ana Radaković, pojašnjavajući da se time povezuju istraživačke vještine sa kritičkim promišljanjem o nasljeđu 90-ih i očuvanjem sjećanja. Jelena Todić, profesorka socijalnog rada na Univerzitetu Teksasa u San Antoniju i jedna od učesnica programa, ispričala je svoja iskustva iz Amerike. - Otišla sam u Ameriku tokom 90-ih, a to iskustvo me je formiralo kao osobu, aktivistkinju, istraživačicu i profesorku. Moj rad je posvećen društvenim i političkim determinantama zdravlja i socijalnoj pravdi, uz uvjerenje da je u zdravom društvu, zdravo tijelo. Istina, odgovornost, reparacija i solidarnost ključni su elementi zdravog društva i njegove transformacije poslije međuljudskog i strukturnog nasilja. Multiperspektivna istorija je osnova tih procesa. Škola mi je pružila dragocjenu priliku da učim od aktivista, predstavnika akademske zajednice, studenata i organizacija iz regiona koji godinama duboko promišljaju ove složene teme. Nadam se da je ovo tek početak buduće saradnje - kazala je Todić. Filip Marko Srdić, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je u školi imao priliku da proširi svoje znanje na multidisciplinarni način, naročito poglede na unutrašnje procese i dinamiku unutar Crne Gore od osamdesetih do danas, što mu je, kako je rekao, za nekog ko dolazi iz Hrvatske veoma interesantno.&nbsp; - Kroz mozaik predavanja i različitiih sesija dobio sam uvid u to kako su lokalizirani procesi transformirali stvarnost širom regije - rekao je Srdić. Edin Ramčilović, student Filozofskog fakulteta iz Skoplja kazao je da ova škola nudi poseban način učenja o 90-om i složenim događajima tog perioda.&nbsp; - Predavanja su bila izuzetno korisna, sadržajna i inspirativna, naročito ona o raspadu Jugoslavije, porastu nacionalizma i posljedicama ratova – od ekonomskih kriza do postratnih trauma i genocida. Predavači su pokazali veliko znanje i spremnost da odgovore na svako pitanje. Organizacija je bila na visokom nivou, što je omogućilo puni fokus na sticanje znanja - kazao je Ramčilović.&nbsp; On je istakao da će mu učešće u ovom programu pomoći u daljem obrazovanju i radu.&nbsp; - Za mene je ovo bilo dragocjeno iskustvo i radovao bih se nastavku saradnje sa CGO-om i učešću u budućim programima koje organizuju - zaključio je Ramčilović. Nadira Bajraktarević, studentkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu rekla je da joj je regionalna škola o 90-im pokazala koliko je važno da se o ovom periodu uči na interaktivan i otvoren način.&nbsp; - Ovakvi programi donose i razmjenu iskustava i perspektiva sa ljudima iz različitih sredina, što je dragocjeno za razumijevanje zajedničke prošlosti - kazala je Bajraktarević.&nbsp; Ona je istakla da mladima treba više znanja o 90-im jer se posljedice tog perioda i dalje osjećaju u društvu, a posebno ju je zainteresovao dio o Haškom tribunalu, koji pokazuje koliko je suočavanje sa prošlošću ključno za izgradnju budućnosti zasnovane na pravdi i povjerenju. - Drago mi je što sam dobio priliku da budem dio ove škole, jer nemam mogućnost da o ovim temama učim na institucionalnom nivou na ovako kvalitetan način. Škola je pokrila mnogo tema, ali posebno mi je značilo što smo se bavili i metodikom nastave i načinom na koji bi o 90-im trebalo razgovarati, jer me to najviše interesuje s obzirom na to da bih volio da radim u prosvjeti - kazao je učesnik Marko Vajić, student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.&nbsp; On je istakao važnost ovakvih programa za razvoj kulture sjećanja na zdrav način i afirmaciju pomirenja u regionu. - Učešće na ovoj školi pružilo mi je priliku da unaprijedim znanje i pristupe u radu sa osjetljivim temama iz devedesetih. Posebno je važno što smo se bavili metodama koje podstiču kritičko mišljenje, uvažavanje različitih perspektiva i razvoj kompetencija kod učenika - kazala je učesnica Violeta Stojkanović, profesorka istorije u OŠ „Ristan Pavlović” u Pljevljima.&nbsp; Ona je dodala da ovakvi programi pomažu nastavnom kadru jer doprinose kvalitetnijem i odgovornijem obrazovanju, te istakla da bi bilo korisno da što češće učestvuju u ovakvim inicijativama. Regionalna škola Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije organizuje se u okviru projekta “Muzej 90ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore, Kulturni front i Fondacija M90 iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.

Znanje o 90-im uslov za mirniju budućnost, mladi pokazuju da su spremni da preuzmu odgovornost i mijenja narative

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u okviru pojačanih aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz prethodnog perioda, podnijeli su krivične prijave protiv tri lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, dva maloljetna lica, oba starosti 16 godina, sumnjiče se da su počinila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari, na štetu Opštine Kolašin. Oni su, kako se sumnja, upotrebom podesnog sredstva oštetili novogodišnju dekorativnu rasvjetu, vlasništvo Opštine Kolašin, pričinivši materijalnu štetu u iznosu od oko 2.000 eura.
Protiv maloljetnika su, u redovnom postupku, podnijete krivične prijave nadležnom tužilaštvu.
U drugom slučaju, u Plavu je podnijeta krivična prijava protiv L.H., zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa na štetu ljekara zaposlenog u Domu zdravlja u Plavu. Prema navodima policije, ona je iskoristila odsustvo ljekara iz ordinacije i otuđila novčanik sa oko 700 eura i ličnim dokumentima.
Iz Uprave policije navode da su lična dokumenta i veći dio otuđenog novca pronađeni i vraćeni oštećenom licu.

Krivične prijave zbog oštećenja novogodišnje rasvjete u Kolašinu i krađe u Plavu

Japan je danas pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, istočno od ostrva Honšu, na dubini od deset kilometara i udaljenosti od 194 kilometra od grada Hačinohea.
Za sada nema izvještaja o povređenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.

Japan pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni

Nakon informacija da će Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji naredne sedmice u Briselu privremeno zatvoriti svih pet planiranih pregovaračkih poglavlja, oglasio se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je na mreži X saopštio da je u prethodna dva dana imao, kako je naveo, prijateljski i konstruktivan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, nakon kojeg je, prema njegovim riječima, postignut dogovor o zatvaranju svih pet poglavlja.
– U protekla dva dana imao sam prijateljski i konstruktivan razgovor sa Emanuelom Makronom, nakon kojeg će Crna Gora na narednoj Međuvladinoj konferenciji zatvoriti svih pet poglavlja – poručio je Milatović.
On je u objavi uputio i ličnu poruku francuskom predsjedniku, ističući da se raduje predstojećim susretima.
– Radujem se što ću te, dragi prijatelju, vidjeti u Briselu na samitu EU–Zapadni Balkan naredne sedmice, a potom i u Crnoj Gori naredne godine – naveo je predsjednik Crne Gore.

Milatović: Imao sam konstruktivan razgovor sa Makronom, Crna Gora zatvara svih pet poglavlja

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: mladi