Kritičko mišljenje, integritet i odgovornost su ključni za demokratsko sazrijevanje, a ništa od toga ne razvijamo dovoljno kroz obrazovni sistem
Nije ključno ko će biti na vlasti kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju - već kakva će Crna Gora postati članica EU. Danas se kritike loših praksi u evropskim integracijama predstavljaju kao protivljenje evropskom putu i državi, a kritičari etiketiraju kao saradnici kriminalnih struktura ili političkih protivnika - navela je Đukanović

Za demokratsko sazrijevanje crnogorskog društva ključne su tri vrijednosti: kritičko mišljenje, integritet i odgovornost. Nijednu od njih ne razvijamo dovoljno kroz obrazovni sistem, niti ih dosljedno primjenjujemo u društvu - ocijenila je politička analitičarka i docentkinja Humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica (UCG) Nikoleta Đukanović.
Bez njih, kako je ukazala na konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija Friedrich Ebert (FES), ne možemo očekivati snažne i nezavisne građanske pokrete.
U tom kontekstu je izrazila zabrinutost zbog političke apatije mladih, ocjenjujući da je slabljenje protesta „Kamo śutra?“ pokazalo ograničene kapacitete za održivu građansku mobilizaciju.
- Crna Gora nema dovoljno razvijenu demokratsku kulturu za nastanak autentičnih građanskih pokreta bez snažnog političkog uticaja i liderstva - dodala je Đukanović.
Crnogorsko društvo, prema njenim riječima, karakterišu tradicionalni modeli organizovanja, naslijeđeni još iz komunističkog perioda, dok nedostatak demokratske tradicije i političke zrelosti ograničava razvoj nezavisnih građanskih inicijativa.
Đukanović je ukazala na politički ambijent koji obeshrabruje nove ideje, posebno kroz privilegovan finansijski položaj parlamentarnih partija i diskreditaciju neistomišljenika.
- U Crnoj Gori je stvoren toksičan partitokratski ambijent u kojem partije nastoje da uguše svaku alternativu, a kritiku vlasti predstavljaju kao napad na državu. Takve obrasce preuzele su i vlasti nakon 2020. godine - kazala je ona, naglašavajući da odsustvo snažne političke alternative dodatno održava postojeći sistem.
Nije, kako je podvukla, ključno ko će biti na vlasti kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju - već kakva će Crna Gora postati članica EU.
- Danas se kritike loših praksi u evropskim integracijama predstavljaju kao protivljenje evropskom putu i državi, a kritičari etiketiraju kao saradnici kriminalnih struktura ili političkih protivnika - navela je Đukanović.
Ona je kritikovala i odnos vlasti prema civilnom društvu, podsjećajući da su partije koje su prije 2020. godine isticale značaj NVO sektora, nakon dolaska na vlast počele da ga predstavljaju kao neprijatelja.
- Nevladine organizacije koje danas ukazuju na društvene anomalije isto bi radile bez obzira na to ko je na vlasti. Problem je što su naše partije mali autokratski sistemi, bez razvijene unutrašnje demokratije - naglasila je Đukanović.