Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, gdje je u obraćanju prisutnima istakao da mu je čast i zadovoljstvo što prisustvuje svečanosti u susret jednom od najznačajnijih datuma u istoriji moderne civilizacije i istinskom prazniku slobode, demokratije i ljudskog dostojanstva – 249. godišnjici usvajanja Deklaracije o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Te davne 1776. godine, iz “opljačkanih mora, opustošenih obala, spaljenih gradova i uništenih života”, uzdigao se duh jednog naroda – duh odlučnosti, vjere i borbe za univerzalna ljudska prava. Taj duh, rođen iz hrabrosti i vizije, postavio je temelje savremene demokratije i postao je nadahnuće mnogim narodima širom svijeta da ustanu u odbranu najviših vrijednosti ljudskog bića - kazao je Milatović.
Naglasio je da ni crnogorski narod nije bio izuzetak, dodajući da je u odlučujućim vremenima naše istorije, Crna Gora, vođena sopstvenim slobodarskim idealima, u ključnim trenucima svoje istorije, stajala na braniku slobode i dostojanstva.
- Upravo je ta slobodarska misao bila i ostala temelj dugotrajnog prijateljstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. Sjedinjene Američke Države su tokom posljednjih decenija, a naročito nakon obnove nezavisnosti, bile snažan partner Crne Gore. Njihova kontinuirana i principijelna podrška izgradnji demokratskih institucija, jačanju vladavine prava, razvoju građanskog društva i sprovođenju ključnih reformi, od neprocjenjive je važnosti za savremenu Crnu Goru - naveo je Milatović.
Ocijenio je da je partnerstvo dvije zemlje dodatno osnaženo članstvom Crne Gore u NATO savezu – savezu koji, kako je kazao, ne samo da garantuje stabilnost i bezbjednost, već je posvećen očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, uzajamnom poštovanju, odgovornosti i, što je najvažnije, miru.
- Uvjeren sam da upravo kroz ovakve okvire saradnje – i naglasio bih, zajednički vrijednosni sistem – možemo najbolje odgovoriti na sve brojnije i sve kompleksnije bezbjednosne i geopolitičke izazove savremenog doba. U vremenima kada se suočavamo sa ozbiljnim prijetnjama “koje kušaju ljudske duše”, kako ih je Tomas Pejn opisao u osvit američke revolucije, savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama za nas ima stratešku i posebnu vrijednost - rekao je Milatović.
Predsjednik države je poručio i da kao što američki građani prepoznaju važnost “američkog sna” i pravo svakog čovjeka na “potragu za srećom”, tako i mi u Crnoj Gori težimo ostvarenju našeg “evropskog sna”.
- Duboko vjerujemo da pripadamo porodici evropskih naroda i znamo šta želimo – da postanemo prva naredna članica Evropske unije. Zahvalni smo što naši američki prijatelji razumiju i pružaju podršku našem evropskom integracionom putu – putu koji ne izražava samo političku volju, već je izraz naše istorijske pripadnosti, kulturnog identiteta i čvrste opredijeljenosti ka zajedničkim vrijednostima i idealima demokratskog svijeta. Danas nam je, možda više nego ikada, potrebna čvrsta vjera u demokratiju, privrženost temeljnim slobodama i ljudskim pravima, istrajna borba za vladavinu prava, pravdu i jednakost - kazao je Milatović.
Na kraju, podsjetio je da naše dugotrajne veze, u godini kada obilježavamo 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, ne počivaju samo na institucijama i savezima, već na ljudima, privrednicima, akademicima, sportistima, mladim i kulturnim stvaraocima, koji uče jedni od drugih i koji grade mostove razumijevanja i saradnje.
- Uvjeren sam da ćemo u tom istom duhu nastaviti da njegujemo i učvršćujemo naše partnerstvo – kao saveznici, kao prijatelji i kao narodi koje vjeruju da su mir, sloboda i ljudsko dostojanstvo nezamjenjivi temelji naše zajedničke budućnosti. Neka zakletva Očeva osnivača, koji su položili svoje živote i “svetu čast” za zaštitu Deklaracije, bude poziv na zaštitu naših zajedničkih vrijednosti, našeg načina života i sveukupno jačanje prijateljskih odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država - zaključio je Milatović.

Milatović: Savezništvo sa SAD za nas ima posebnu vrijednost, temeljeno na slobodi i demokratiji

Od povratka američkog predsjednika Donalda Trampa na funkciju prošla su samo tri mjeseca. Tri mjeseca u kojima su Sjedinjene Američke Države ne samo doživjele preokrete i potrese na unutrašnjopolitičkom planu, već i mjeseci u kojima su uzdrmani temelji demokratije, piše Dojče vele.
Renomirani vašingtonski Bruking institut identifikovao je „opasne pukotine u stubovima američke demokratije". Napadi na te stubove postoje na nekoliko nivoa. Neki primjeri:
<h2>Spor sa univerzitetima</h2>
- Harvard je šala, podučava mržnji i glupostima i više ne bi trebalo da prima podsticaje - ovo je Donald Tramp objavio u srijedu na svojoj platformi Truth Social. To je posljednja eskalacija spora između američke vlade i elitnih univerziteta u zemlji.
Spor je, kako je navedeno, pokrenula činjenica da Harvard i drugi privatni univerziteti u SAD-u nisu preduzeli dovoljno stroge mjere protiv propalestinskih protesta protiv rata u Gazi, čime su, kako se navodi, ugrozili jevrejske studentkinje i studente.
Međutim, spor je već ranije eskalirao - sada se radi o opštoj političkoj orijentaciji elitnih univerziteta, koji se u očima Trampove administracije doživljavaju kao (previše) lijevo orijentisani. Da bi i dalje bili podržavani sredstvima iz federalnih fondova, trebalo bi da ispituju političke stavove studenata i nastavnika i da vladi stave na raspolaganje podatke o upisu svih studenata.
Međutim, predsjednik Univerziteta Harvard Alan Garber protivi se tim zahtjevima i smatra da su sloboda istraživanja i obrazovni proces u opasnosti. On je izjavio da univerzitet nije spreman da se odrekne svoje nezavisnosti niti svojih ustavom zagarantovanih prava.
- Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti mogu da predaju, koga mogu da prime i zaposle, niti koja područja studija i naučna istraživanja mogu da sprovode - kategoričan je Garber.
<h2>Dvostruka igra s pravosuđem</h2>
Vladavina prava i poštovanje sudskih odluka jedan su od temelja zapadnih demokratija – ali upravo se to u SAD-u sve češće dovodi u pitanje.
S jedne strane, Trampova administracija već je ignorisala nekoliko sudskih odluka i sprovodila deportacije suprotno tim presudama.
Posebno je poznat slučaj Kilmara Abrega Garsije, koji je greškom deportovan u ozloglašeni zatvor CECOT u El Salvadoru. Vrhovni sud je naložio američkoj vladi da obezbijedi da Garsija bude brzo vraćen u SAD. Do sada se, međutim, ništa nije dogodilo, kritikovala je tokom jednog od saslušanja savezna sutkinja Pola Ksinis.
Sudije poput Džejmsa Bozberga, koji se suprotstavljaju Trampovoj administraciji i zaustavljaju planirane deportacije, javno su ocrnjeni kao „ludi ljevičarski radikali". Tramp im pak prijeti postupkom opoziva i zamjenom sudijama po sopstvenoj mjeri.
Istovremeno, on koristi Ministarstvo pravde da bi preduzeo mjere protiv svojih kritičara. Tokom prvih nedjelja na funkciji, otpustio je ili naredio premještaj brojnih zaposlenih koji su bili uključeni u istrage vođene protiv njega.
U februaru je naredio otpuštanje svih saveznih tužilaca koji su ostali iz Bajdenove ere. A za više svojih advokata obezbijedio je visoke pozicije u vladi. Jedan od njih sada obavlja funkciju zamjenika ministra pravde.
Tramp je takođe pomilovao skoro svih 1.600 osoba osuđenih za napad na Kapitol 6. januara 2021. Na čelo Ministarstva pravde postavio je sebi apsolutno lojalnu Pam Bondi.
<h2>Prva ograničenja medijskih sloboda</h2>
Trampu je kritičko izvještavanje o njemu dugo bilo trn u oku.&nbsp;
- Oni su korumpirani i nelegalni - rekao je američki predsjednik za velike američke emitere kao što su SiEnEn (CNN) i EmSiEnBiSi (MSNBC), tokom svog obraćanja u Ministarstvu pravde sredinom marta.
Prebacio im je da „u 97,6 odsto slučajeva" negativno izvještavaju o njemu i nazvao ih „političkim krilom Demokratske stranke". Tokom predizborne kampanje prijetio je da će nepoželjnim emiterima oduzeti licencu.
Međunarodnim američkim medijima Glas Amerike i Slobodna Evropa i Tramp je potpuno ukinuo finansiranje - sada se nalaze pred gašenjem.
Administracija Donalda Trampa povukla je akreditaciju novinskoj agenciji AP za pristup sali za konferencije za medije u Bijeloj kući - zato što se AP odbio povinovati Trampovoj želji da Meksički zaliv naziva „Američkim zalivom".
Kao i mnogo puta ranije, sud je ovu odluku proglasio nevažećom - ali ju je američka vlada ponovo ignorisala. Novinarima AP-a i dalje nije omogućen pristup konferencijskoj sali.
<h2>Restrukturiranje državnog aparata</h2>
Kada je Tramp u svom obraćanju Kongresu izjavio da su „vremena neizabranih birokrata na vlasti" prošla, izazvao je podrugljiv podsmjeh među demokratama.&nbsp;
A upravo je predsjednikov savjetnik Ilon Mask, koji nikada nije bio demokratski izabran, taj koji od januara ima zadatak da američku administraciju i državne službe učini efikasnijim, smanji nepotrebne izdatke i, usput, cijeli državni aparat uskladi s Trampovom političkom linijom.
- Oni ne ulaze u institucije i ministarstva koja su po njihovoj mjeri. Ulaze samo u javne ustanove s kojima se ne slažu - kritikovao je još u februaru Daglas Holcikin, bivši direktor Kancelarije za budžet američkog Kongresa.
U poreskim, ekološkim i zdravstvenim službama, kao i u Pentagonu i drugim ministarstvima, došlo je do masovnih otpuštanja. Zaustavljeni su programi raznolikosti i inkluzije, koje su Trampove pristalice smatrale „rasipanjem poreskog novca na lijevo-progresivne (woke) programe", ekološki propisi su ublaženi, a izdaci za socijalnu i zdravstvenu zaštitu drastično smanjeni. Razvojna agencija USAID i druge vladine institucije su praktično rasformirane - nasuprot uvreženom pravnom stavu da za takve poteze najprije mora biti konsultovan Kongres SAD.
Pored toga, postoji i sumnja da je agencija DOGE koristila vještačku inteligenciju za špijuniranje državnih službenika. Navodno je u najmanje jednoj saveznoj ustanovi vršen nadzor interne komunikacije - s ciljem da se identifikuju i otpuste zaposleni koji su se negativno i nelojalno izražavali o Trampu. Kritičari ovog pristupa govore čak o „političkom čišćenju" državnog aparata.

Tramp tri mjeseca na čelu SAD: Demokratija pod pritiskom

SAD će zabraniti izdavanje viza za oko 20 osoba odgovornih za "podrivanje demokratije u Gruziji", uključujući vladine ministre, članove parlamenta i sigurnosne zvaničnike - saopšteno je iz Stejt departmenta.
U saopštenju nisu navedena imena osoba kojima će biti zabranjeno dobijanje američkih viza.
Stotine osoba uhapšeno je u Gruziji otkako su prije gotovo dvije nedjelje izbili noćni protesti protiv odluke vladajuće stranke Gruzijski san da odloži dugogodišnji cilj te bivše sovjetske republike da se pridruži Evropskoj uniji, podsjeća Rojters.
- Sjedinjene Države snažno osuđuju kontinuirano, brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san protiv gruzijskih građana, uključujući demonstrante, predstavnike medija, opozicije, kao i aktiviste za ljudska prava - saopštio je Stejt depertment.
Američko ministarstvo spoljnih poslova je napisalo i da se „pripremaju dodatne akcije, uključujući sankcije, kako bi pozvalo na odgovornost one koji „potkopavaju demokratiju u Gruziji“.

SAD će zabraniti izdavanje viza gruzijskim zvaničnicima zbog podrivanja demokratije

Crna Gora je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju - poručio je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović na Svjetskom forumu za demokratiju koji se održava u Strazburu. 
 
On je istakao da tema Foruma “Demokratija i raznolikost” ima poseban značaj za Crnu Goru, koja je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju. 
 
- Naša zemlja se ponosi svojim raznolikim društvenim tkivom. Kroz vjekove smo naučili da jedinstvo i poštovanje različitosti obogaćuju društvo i da se te vrijednosti moraju kontinuirano njegovati - kazao je Ibrahimović. 
 
Kako je dodao, demokratija bi trebalo da bude oruđe koje ujedinjuje, a nikako izvor podjela. 
 
Ibrahimović je ukazao na značaj slobodnih i fer izbora za demokratski razvoj društva i izazove sa kojima se suočavaju savremeni izborni procesi, kao što su polarizacija, dezinformacije i strani uticaji. 
 
On je istakao da je zbog toga neophodno promovisati odgovornu i etičku komunikaciju na društvenim mrežama, kako bi, kako je naveo, digitalni prostor bio platforma za konstruktivan dijalog. 
 
- Naša je odgovornost je da izgradimo društvo u kojem razlike nijesu prepreke već prednosti, gdje se politička konkurencija ne vodi na štetu građana i gdje se, nakon svakog izbornog ciklusa, svi osjećamo kao dio iste zajednice - poručio je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da se 12. Svjetski forum demokratije održava u godini kad se obilježava 75 godina Savjeta Evrope. 
 
Kako je kazao, najstarija panevropska politička organizacija se i danas suočava sa brojnim izazovima u očuvanju svojih temljenih vrijednosti. 
 
U saopštenju se navodi da je Ibrahimović, na marginama Foruma, razgovarao sa predsjednikom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Teodorosom Rusopulosom. 
 
Ibrahimović i Rusopulos su razgovarali o mogućnostima produbljivanja partnerstva i istakli potrebu za kontinuiranom međunarodnom podrškom 
Zapadnom Balkanu. 
 
- Crna Gora, kao lider u procesu pregovora sa EU, ali i kao članica Savjeta Evrope, u potpunosti je posvećena dostizanju standarda i afirmaciji vrijednosti SE - naveo je Ibrahimović. 
 
Rusopulos je ocijenio da Crna Gora pokazuje posvećenost sprovođenju neophodnih reformi, kako bi u predstojećem periodu, ispunila cilj da postane naredna članica Evropske unije (EU). 
 
Kako je saopšteno iz Vlade, Ibrahimović je danas u Strazburu razgovarao i sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava Markom Bošnjakom. 
 
On je naglasio značaj Evropske konvencije za ljudska prava i potvrdio posvećenost Crne Gore poštovanju i sprovođenju presuda Suda. 
 
- Na sastanku je bilo riječi o izazovima sa kojima se države članice suočavaju u pogledu sprovođenja presuda, uz ocjenu da su Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Suda dali nesporan i značajan doprinos izgradnji evropskog sistema za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović: Demokratija da bude oruđe koje ujedinjuje

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: demokratija