Potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza amar Borančić kazao je da zvanični nalog Vlade Srbije na najavu da će Crna Gora biti sljedeća članica EU, reaguje kao uvrijeđena tinejdžerka u srednjoj školi. 
- Komedija od ćacija, ali makar je jasnije odakle duva vjetar u glavama naših domaćih ćacija i odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore - naveo je Boračnić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fammarborancic%2Fstatus%2F2016899556902895660%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, objavljen je sadržaj koji se odnosi na jezičku politiku Crne Gore.
U objavi na mreži X, uz video-snimak na kojem se vidi mim sa animiranim likom Homerom Simpsonom, navodi se da Crna Gora ne priznaje srpski jezik kojim, govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
- Poštovanje prava većinskog jezika je takođe EU vrijednost zar ne - piše u objavi naloga Vlade Srbije koja se naslanja na objavu informacije o zatvaranju 13 poglavlja Crne Gore u pregovorima sa EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Borančić: Komedija od ćacija, jasno odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore

Vijetnam i Evropska unija u četvrtak su unaprijedili međusobne odnose na nivo sveobuhvatnog strateškog partnerstva, najviši diplomatski rang Vijetnama, dok obje strane prilagođavaju trgovinu zbog poremećaja u globalnim finansijama izazvanih pritiskom američkih carina.
Ovim unapređenjem EU je stavljena na isti diplomatski nivo kao Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, a odluka je objavljena tokom posjete Hanoju predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte.
- U trenutku kada je međunarodni poredak zasnovan na pravilima pod pritiskom sa više strana, moramo stajati rame uz rame kao pouzdani i predvidivi partneri - poručio je Košta, dodajući da je partnerstvo usmjereno na "razvoj sfera zajedničkog prosperiteta".
Košta je u vijetnamsku prijestonicu stigao nakon što su Indija i Evropska unija u utorak, poslije gotovo dvije decenije pregovora, postigle sporazum o slobodnoj trgovini.
Predsjednik Vijetnama Luong Cuong nazvao je odluku "istorijskom prekretnicom".
Objava dolazi manje od sedmicu nakon što je Komunistička partija Vijetnama ponovo izabrala generalnog sekretara To Lama za najvišeg lidera u zemlji, potvrđujući njegovu viziju ekonomskog rasta zasnovanog na agresivnim reformama.
Vijetnam je bio jedan od najvećih dobitnika globalizacije, izrastajući u ključni izvozni centar za elektroniku, tekstil i potrošačku robu, budući da su multinacionalne kompanije preusmjeravale proizvodnju iz Kine.
Takav izvozno orijentisani rast pomogao je podizanju dohotka i transformaciji ekonomije, ali je veliki i dugotrajan trgovinski suficit Vijetnama izazvao kritike, posebno iz SAD-a i sve više iz Evrope, gdje zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog pristupa tržištu.
Za EU ovaj sporazum jača pristup jednom od najbrže rastućih proizvodnih središta u Aziji i podržava napore na diversifikaciji lanaca snabdijevanja u vrijeme pojačanih trgovinskih tenzija.
Bilateralna trgovina u prvih 11 mjeseci 2025. dostigla je više od 66,8 milijardi dolara, što je porast od 6,6 odsto u odnosu na godinu ranije. EU je četvrti najveći trgovinski partner Vijetnama, treće najveće izvozno tržište i peti najveći izvor uvoza. Vijetnam je najveći trgovinski partner EU u jugoistočnoj Aziji.
Vijetnam želi da nastavi ekonomski rast i do 2045. postati bogata država, pa agresivno traži nova tržišta kako bi smanjio oslanjanje na SAD, koje su njegovo najveće izvozno odredište i apsorbiraju oko 30 odsto robe koju Vijetnam šalje u inostranstvo. Dvije strane su 2020. potpisale sporazum o slobodnoj trgovini.

1250x600

1084x550

Vijetnam i EU podigli odnose na najviši nivo u momentu dok američke carine mijenjaju globalnu trgovinu

Što je Crna Gora bliža EU to je panika svih Vučićevih kolona sve veća. Histerija oko jezika, zastave, državljanstva ima ključnu upotrebnu vrijednost u stvaranju ambijenta u kojem neće biti moguće baviti se evropskom agendom u ključnoj godini za članstvo u EU, kazao je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Prema njegovim riječima, sada imamo i nove kreacije kako izvršiti nasilje nad Ustavom.&nbsp;
- Od nebulozne priče o dopunama Ustava, &nbsp;sad su došli do ideje da zakonom dopune Ustav. Pa da zakonom normiraju državne simbole, konkretno tzv. narodnu zastavu, iako je to striktno ustavna materija. Mogli bi tako ovi „eksperti“ da nam zakonom normiraju i rezervnu himnu ili recimo grb ili slično. Pa da imamo nekoliko paralelnih zastava, himni, grbova, i da tako zakonima suspenduju i obesmisle Ustav, kojega bi najradije zapalili ili pocijepali kao što su nekada i radili u Skupštini - istakao je Vujović.&nbsp;
Kako je naveo, „briljantnu“ ideju o narodnoj zastavi u građanskoj državi su juče neki od njih potkrijepili tezom da Crna Gora prestane da bude građanska i postane država naroda.&nbsp;
- Time su Vučićeve kolone ogolile svoj suštinski cilj – a to je razbijanje Crne Gore po etničkim linijama i šavovima, što je naravno prvi korak ka njenom nestanku. Sve u svemu, identitetska histerija velikosrpskih struktura, začinjena aferom „ Kolektor“, ima za svoj primarni cilj da zaustavi EU put, jer je CG u EU najveća noćna mora njihovog gazde, dok je drugi cilj da se kroz priču o simbolima legitimiše tema rušenja Ustava, sa krajnj9m ambicijom rušenja građanskog koncepta crnogorskog društva - dodao je on.&nbsp;
Jako je dobro, kaže Vujović, što im je beogradski šef u panici i što im je dao zadatke sa rokom izvršenja – hitno!&nbsp;
- Kako njemu curi vrijeme, tako je vremena sve manje i za njegove izvršioce u CG. Stvari su ogoljene da više ne može biti naivnih ili neznavenih, samo zluradih ili duplih igrača - zaključuje Vujović.&nbsp;

Vujović: Što je Crna Gora bliža EU to je panika svih Vučićevih kolona sve veća

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odvojeno je razgovarao s liderima Austrije i Norveške o nedavnim trilateralnim diplomatskim sastancima održanim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postavio 2027. godinu kao cilj za pristupanje Kijeva Evropskoj uniji, javlja Anadolija.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji jedna je od ključnih sigurnosnih garancija ne samo za nas, već i za cijelu Evropu. Zato govorimo o konkretnom datumu, 2027. godini, i računamo na podršku partnera za našu poziciju - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X govoreći o razgovoru s austrijskim kancelarom Kristijanom Stokerom.
Ukrajinski predsjednik je Stokera, kao i norveškog premijera Jonasa Gara Storea, informirao o sastancima u "trilateralnom formatu", na kojima su učestvovale delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a koji su nedavno održani u UAE-u.
Zelenski je naveo da su strane prvenstveno razgovarale o vojnim pitanjima, ali da su na dnevnom redu bile i sigurnosne garancije, opisavši rad svog tima kao "konstruktivan i sadržajan".
Govoreći o situaciji na terenu, ukrajinski lider je istakao da se ruski napadi na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu nastavljaju svakodnevno, što, kako je rekao, "potkopava diplomatske napore".
Zahvalio je Beču i Oslu na finansijskoj i materijalnoj podršci u održavanju stabilnosti energetskog sistema Ukrajine.
Govoreći o razgovoru sa Storeom, Zelenski je naglasio spremnost Norveške da se uključi u napore obnove i poslijeratni ekonomski razvoj, dodavši da će dvije zemlje nastaviti širiti saradnju u izgradnji "modernih odbrambenih kapaciteta".
Ukrajina je zatražila članstvo u Evropskoj uniji ubrzo nakon početka rata s Rusijom 2022. godine te zagovara ubrzanu integraciju kao sigurnosni mehanizam. Rusija i Ukrajina su u petak i subotu vodile razgovore o mogućim opcijama za postizanje mirovnog rješenja uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Zelenski: Cilj da Ukrajina 2027. uđe u EU

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Crna Gora ulazi u ovu godinu snažno i odlučno, sa punom posvećenošću završetku evropskog puta, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, u objavi na mreži Iks, istakla da je svega mjesec nakon zatvaranja pet poglavlja, na današnjoj Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora zatvorila i poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
- Ovaj rezultat potvrđuje kapacitet države da odgovorno upravlja javnim sredstvima i štiti finansijske interese EU - navela je Gorčević.
Kako je dodala, nakon dvije uspješne godine, ovu godinu započinju snažno i odlučno, uz jasnu poruku da Crna Gora punom posvećenošću radi na završnici svog evropskog puta.
- Sada brojimo 13 zatvorenih poglavlja, gotovo na polovini smo puta, koji vjerujemo da ćemo uspješno preći do kraja godine - navela je Gorčević.
Ona je kazala da evropski partneri prepoznaju da je Crna Gora na vrhuncu fokusa i posvećenosti evropskoj integraciji.

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

Još jedan važan korak u pravom smjeru, kazao je predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, komentarišući to što je Crna Gora danas zatvorila pregovaračko poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
Vuković je na mreži Iks uputio čestitke timovima Ministarstva finansija i Centralne banke na kvalitetno odrađenom poslu u susret međuvladinoj konferenciji.
- Apsolutni fokus na evropsku agendu (nasuprot pokušajima destabilizacije države) nikada nije bio važniji - zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015825919231799601%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Fokus na evropsku agendu nasuprot pokušajima destabilizacije države nikada nije bio važniji

Američka mornarica poslala je dodatni ratni brod na Bliski istok, saopštio je danas američki zvaničnik za Reuters, u vrijeme velikog vojnog pojačanja u regionu i rastućih napetosti.
Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da je USS Delbert D. Black ušao u region u posljednja 48 sata.&nbsp;
Time se broj razarača na Bliskom istoku povećava na šest, uz nosač aviona i tri druga plovila za priobalnu borbu. Ovaj dodatni ratni brod u regionu prvi je izvijestio CBS News.

SAD šalju još jedan ratni brod na Bliski istok, rastu tenzije s Iranom

The Environmental Inspectorate does not assess whether the Pljevlja Thermal Power Plant meets environmental standards - acting Director General of the Directorate for Inspection Oversight Vesna Bigović told Portal ETV, but instead, as she explained, monitors „the implementation of measures envisaged by the Environmental Protection Study for the ecological reconstruction of the Pljevlja Thermal Power Plant“. - No recommendations have been issued by the Environmental Inspectorate, rather, in accordance with the Law on Administrative Procedure, the Inspectorate will implement measures enabling the enforcement of decisions adopted in the previous period, which relate to the elimination of identified irregularities - she emphasized in her response to questions sent by Portal ETV regarding the results of inspections at the power plant. <h2>INSPECTION SUPERVISION</h2> She also recalled that the ecological reconstruction of the Thermal Power Plant has not yet been completed and that it is being carried out „in accordance with the dynamic plan signed between the contractor and the Electric Power Company of Montenegro (Elektroprivreda Crne Gore – EPCG) AD Nikšić“. - With regard to the ecological reconstruction of the Pljevlja Thermal Power Plant, the Environmental Inspectorate has continuously conducted inspections in the previous period, based on submitted initiatives and regular inspections of EPC AD Nikšić – Pljevlja TPP Branch, and has undertaken appropriate measures and actions in line with the established factual situation - Bigović stated.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012907010_55fe7def48c0f5f018b08b1d377a8f884f5f719d9ad1a994be8575d98e60d8e4.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012907010_55fe7def48c0f5f018b08b1d377a8f884f5f719d9ad1a994be8575d98e60d8e4" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Termoelektrana Pljevlja"><figcaption>The Thermal Power Plant(Photo: PV Informer)</figcaption></figure>  She added that the Electric Power Company of Montenegro (EPC) submitted a request to the „Ministry of Ecology, Sustainable Development and Northern Development for the Environmental Inspectorate to conduct an inspection at the Pljevlja TPP facility, with the aim of reviewing the final works on ecological reconstruction projects and preparing documentation to obtain approval for the trial operation of the plant“. - On that occasion, it was determined which facilities covered by the ecological reconstruction had been completed by the date of inspection, as well as the measures previously undertaken by the Environmental Inspectorate to eliminate irregularities. These included ordering the preparation of a new Waste Management Plan and obtaining approval from the Environmental Protection Agency, as well as conducting an environmental impact assessment procedure for the new location for the storage of combustion by-products. In addition, following increased SO₂ concentrations in Pljevlja, an inspection was carried out on 14 December 2025, after which a decision was issued ordering the implementation of measures from the Environmental Impact Assessment Study for the ecological reconstruction of Pljevlja Thermal Power Plant I - namely, to put into operation the flue gas desulphurization plant and the nitrogen oxides reduction plant, with a deadline of 30 days from receipt of the decision - Bigović wrote in her response. The Thermal Power Plant was put into trial operation on 30 November last year, after eight months of ecological reconstruction. However, after only about fifteen days, air quality in Pljevlja became alarming. <h2>REDUCED NITROGEN OXIDE EMISSIONS</h2> While citizens, as well as local authorities and institutions, identified the Thermal Power Plant as the sole culprit, the Electric Power Company categorically rejected such claims, although it admitted that trial operation had begun without the desulphurization and denitrification facilities. A week ago, however, the EPC announced the start of „functional testing of the flue gas denitrification (DeNOx) plant at the Pljevlja Thermal Power Plant“ and acknowledged that nitrogen oxide emissions were immediately reduced severalfold. - During the initial tests, it was confirmed that the plant operates at a high level, and the initial measurements showed extremely encouraging results. Nitrogen oxide emissions have already been reduced to around 130 mg/m³, which is within the projected values and several times lower compared to the previous period, when emissions amounted to around 470 mg/m³ - the Electric Power Company stated. Due to the alarming air quality in Pljevlja, protests were organized in the city in December. The Mayor of Pljevlja Dario Vraneš also reacted strongly and entered into an open conflict with the management of the Electric Power Company, which is led by officials from the same political party he belongs to. According to unofficial information, this further jeopardized his position and was decisive in the fact that even his party, New Serbian Democracy, or its key officials, no longer want him in that role.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012907010_d2ddb6b6b0b078708b84de0e4fa60b6b892f0f9f89ec60f02aa7e192755c46f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012907010_d2ddb6b6b0b078708b84de0e4fa60b6b892f0f9f89ec60f02aa7e192755c46f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="U decembru organizovani građanski protesti u Pljevljima"><figcaption>Civic protests organized in Pljevlja in December</figcaption></figure>  The situation in Pljevlja was also discussed in the Parliament of Montenegro, and in late December a control hearing of the EPC executives and relevant ministers was held. <h2>CRIMINAL COMPLAINTS</h2> Independent councillor in the Pljevlja Municipal Assembly Saša Ječmenica and civil engineer Nenad Rubežić filed a criminal complaint with the Basic State Prosecutor’s Office for the unlawful commissioning of the Thermal Power Plant for trial operation after ecological reconstruction, that is, for falsification of documents, which they believe led to serious air pollution and endangered public health. They are categorical that the EPC abused the institute of trial operation in order to put a facility that was not fully completed into operation for an indefinite period, without a legally prescribed permit. In this way, they claim, the EP gained unlawful benefit through the production and sale of electricity, while simultaneously endangering the health of Pljevlja’s citizens over a prolonged period. On 17 December, URA party leader Dritan Abazović also filed a criminal complaint for the criminal offence of environmental pollution and abuse of official position. He submitted the complaint to the Special State Prosecutor’s Office against the President of the EPC Board of Directors Milutin Đukanović and board members, as well as Executive Director Zdravko Dragaš and Minister of Energy and Mining Admir Šahmanović. In December, civic activist Pavle Čolović addressed world leaders, representatives of the UN, the EU, and international environmental organizations with an open letter requesting independent air quality monitoring in Pljevlja and an international review of the effects of the ecological reconstruction of the Thermal Power Plant. The Electric Power Company rejected any responsibility for the enormous air pollution in Pljevlja and on 24 December called on „all relevant stakeholders, representatives of state and local authorities and institutions, as well as representatives of the non-governmental sector focused on environmental protection and sustainable development, to stop and prevent an unfounded campaign directed against the company and the Pljevlja Thermal Power Plant“. A week ago, however, the EPC announced that trial operation of the denitrification plant had already reduced nitrogen oxide emissions to „around 130 mg/m³“, which, as they emphasized, is „several times lower compared to the previous period, when emissions were around 470 mg/m³“. According to available information, the desulphurization system is still not operational.

Environmental Inspectorate does not know whether the Thermal Power Plant meets environmental standards

Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

Tag: evropska-unija

Borančić: Komedija od ćacija, jasno odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore

Vijetnam i EU podigli odnose na najviši nivo u momentu dok američke carine mijenjaju globalnu trgovinu

Vujović: Što je Crna Gora bliža EU to je panika svih Vučićevih kolona sve veća

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Zelenski: Cilj da Ukrajina 2027. uđe u EU

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

Vuković: Fokus na evropsku agendu nasuprot pokušajima destabilizacije države nikada nije bio važniji

SAD šalju još jedan ratni brod na Bliski istok, rastu tenzije s Iranom

Environmental Inspectorate does not know whether the Thermal Power Plant meets environmental standards

Borančić: Komedija od ćacija, jasno odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO