Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Evropska unija (EU) je u petak postigla dogovor da trajno zamrzne sredstva ruske Centralne banke koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka za korišćenje tog novca u svrhu pomoći Ukrajini.
EU želi da Ukrajina ostane u borbi, jer smatra da ruska invazija predstavlja prijetnju sopstvenoj bezbjednosti, prenosi Rojters.
Kako bi finansirala podršku, države članice namjeravaju da iskoriste dio ruskih suverenih sredstava koja su blokirana nakon invazije 2022. godine.
Prvi veliki korak, o kojem su se vlade EU dogovorile u petak, jeste da se imobilizuju ruska suverena sredstva u vrijednosti od 210 milijardi eura koliko god bude potrebno, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produženju zamrzavanja.
Time se uklanja rizik da bi Mađarska i Slovačka, koje imaju bolje odnose sa Moskvom od većine drugih članica EU, mogle da odbiju produženje zamrzavanja, što bi primoralo Uniju da vrati novac Rusiji.
<h2>Planirani kredit za Ukrajinu</h2>
Trajno zamrzavanje sredstava trebalo bi da pomogne u uvjeravanju Belgije da podrži plan EU da se zamrznuti ruski novac iskoristi za kredit Ukrajini do 165 milijardi eura, kako bi se pokrili vojni i civilni budžetski troškovi u 2026. i 2027. godini.
Kredit bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što ovaj aranžman praktično čini grantom unaprijed obezbijeđenim budućim ruskim reparacijama.
Lideri EU – Evropsko vijeće – sastaju se 18. decembra kako bi finalizovali detalje kredita i riješili preostala pitanja, uključujući garancije svih vlada članica za Belgiju, kako ona ne bi ostala sama da snosi troškove u slučaju eventualno uspješne ruske tužbe.
Njemačka ne vidi alternativu ovom kreditu i spremna je da obezbijedi garancije u vrijednosti od 50 milijardi eura, navode evropski diplomatski izvori.
Danska ministarka finansija Stefani Loze, čija zemlja trenutno predsjedava EU, kazala je novinarima da „neka zabrinutost“ još postoji, ali da se „nada da će biti moguće pripremiti put ka odluci na Evropskom savjetu naredne nedjelje“.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se priprema set čvrstih garancija za Belgiju.
U međuvremenu, Rusija pokreće tužbe.
<h2>Ruske tužbe</h2>
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je na Fejsbuku da vjeruje kako će potez EU da trajno zamrzne ruska sredstva putem kvalifikovane većine (podrška 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU) nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.
- Mađarska će učiniti sve što može da vrati zakonito stanje stvari - poručio je Orban.
Ruska Centralna banka saopštila je da su planovi EU nezakoniti i da zadržava pravo da koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zaštitila svoje interese.
Takođe je navela da tuži briselskog centralnog depozitara hartija od vrijednosti Juroklir (Euroclear) – koji drži 185 milijardi eura od ukupno zamrznutih sredstava u Evropi – pred moskovskim sudom zbog, kako navodi, štetnih postupaka koji utiču na njenu sposobnost raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti.
Juroklir je predmet ruskih tužbi pred moskovskim sudovima još od 2022. godine, kada je EU zamrzla ruska sredstva.

EU postigla dogovor da trajno zamrzne ruska sredstva

Ukoliko Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako Portal ETV saznaje iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffrancuska-blokirala-zatvaranje-dva-poglavlja-u-pregovorima-crne-gore-sa-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja. Evropska komisija i preostalih 26 država članica EU dale su saglasnost za zatvaranje svih pet poglavlja.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, u čijem su resoru upravo poglavlja koja je Francuska blokirala, nije odgovarao na upite Portala ETV. Prije dva dana Joković je za naš portal izjavio da Crna Gora „definitivno zatvara ta dva poglavlja“ i da je ponosan na postignuća u tim oblastima.
Pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam — tri krajem prošle godine i jedno u junu ove godine.

Miraš Dušević

Ponedjeljak krajnji rok za promjenu odluke: Francuska drži ključeve blokade dva crnogorska poglavlja

Crna Gora se nalazi pred samim ulazom u Evropsku uniju. Pamtimo i cijenimo podršku koju nam je Grčka u kontinuitetu pružala i sigurni smo sigurni da će, kada dođe trenutak za to, upravo ta zemlja ne samo podržati naš ulazak u zajednicu, već i snažno savjetovati druge zemlje članice da glasaju za prijem Crne Gore u EU, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Mandić je danas u Vili „Gorica“ upriličio svečani ručak u čast Konstantinosa Tasulasa, predsjednika Republike Grčke, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Mandić je, prvenstveno, poželio srdačnu dobrodošlicu predsjedniku Tasulasu i njegovoj delegaciji, istakavši da Crna Gora kako danas, tako i kroz istoriju, Republiku Grčku posmatra kao najiskrenijeg prijatelja i saveznika.
Tasulas se zahvalio predsjedniku Mandiću na ovoj svečanosti, dodajući da će Grčka uvijek biti iskreni prijatelj naše zemlje.
- U tom kontekstu, on je dodao da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa i da će na svakom nivou podržati želju naših građana da postanemo prva naredna članica Evropske unije - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Tasulasom: Sigurni smo da će Grčka savjetovati druge zemlje da glasaju za prijem Crne Gore u EU

Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Nakon što je evropske parlamentarce nedavno nazvao "ološem", Srbiju pretvorio u zemlju u kojoj se svakodnevno batinaju kritičari vlasti, a EU preko trovačkih kvazimedija tretirao na najgori način, Aleksandar Vučić se probudio jednog jutra i došao na genijalnu ideju da cijeli region treba istovremeno da uđe u EU - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović.
Ne može, cijeni on, otvoreno da kaže ono što svi znaju - da mu je ulazak CG u EU najveća noćna mora, pa mu je sinula "sjajna" ideja.
- Eto, po Vučiću nije bitno jesu li ispunjeni neki standardi, kakva je politika neke zemlje, ponaŝa li se država kao klasičan ruski proksi itd - istakao je Vujović.
Još ostaje, kaže Vujović, da vidimo kako će crnogorska posluga obraditi apel svog vožda.
- Vidimo da su terenske pripreme u toku na raznim nivoima. Operacija zaustavljanja CG na EU putu tek će da dobije na zamahu - to je zapravo ključna Vučićeva loše sakrivena poruka. Čeka nas zanimljiva 2026 - dodao je on.

Vujović: Vučićev proziran manevar za opstrukciju crnogorskog puta u EU

Nedvosmislena je podrška istorijskog prijatelja, pouzdanog partnera i saveznika Grčke Crnoj Gori da uđe u EU na temelju zasluga, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić se danas susreo sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
On je na mreži X naveo da je više nego ohrabrujuće su riječi Tasulasa da će Grčka učiniti sve da Crna Gora uđe u EU već tokom njihovog šestomjesečnog predsjedavanja, odnosno u drugoj polovini 2027. godine.&nbsp;
- Zahvalni smo na kontinuiranoj podršci i pomoći, a u srdačnom razgovoru sa grčkom delegacijom saglasili smo se da je pravo vrijeme za unapređenje postojeće i pokretanje novih linija ekonomske saradnje između Crne Gore i Grčke - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1998872131052953729&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Tasulasom: Nedvosmislena podrška istorijskog prijatelja i pouzdanog partnera i saveznika

Učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju jedina je šansa da se u društvu njeguju i garantuju građanske, demokratske i antifašističke vrijednosti, ali predstavnici vlasti čine sve da do tog procesa ne dođe, jer mu ne pristupaju ozbiljno, ocijenila je članica medijskog tima SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Ona je gostujući u Drugačijoj radio vezi istakla da proces kakav su evropske integracije ne mogu da vode, niti to čine nosioci najviših državnih funkcija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji, kako ocjenjuje, evropske partnere ipak ne mogu uvjeriti u svoju posvećenost idejama koje su suprotne onome što ispoljavaju kroz dnevnu politiku.
- Ne vjerujem da naši partneri iz Evropske unije zaista vjeruju da se Andrija Mandić preko noći promijenio i postao veliki evropejac, jer to nije čovjek koji je na političkoj sceni od juče, već godinama i njegova politika se vrlo dobro zna u ovoj državi. Mislim da i van ove države ljudi znaju. ali trenutno je na funkciji na kakvo jeste i to više predstavlja ukazivanje poštovanja njemu zbog države koju predstavlja, ali vjerujem da naravno da je svima jasno i ko je Andrija Mandić i što je njegova politika i da ova njegova trenutna igra da je evropejec prosto neće moći dugo da pije vodu i neće, a mislim da niko u nju ne vjeruje, da ni on sam prvo ne vjeruje u nju, pa onda ni njegovi birači. Ono što će biti interesantno vidjeti jeste kad dođe momenat izbora, pošto znamo da dominantno biračko tijelo Andrije Mandića nije proevropski orijentisano. Biće interesantno vidjeti kako će tad da izniveliše ovaj odnos i ovaj nastup, generalno, i da li će to uticati na pad njegovog biračkog tijela, odnosno pad podrške na izborima - istakla je Vuković.
Vuković je zabrinjavajućom ocijenila činjenicu da zainteresovanost za političke promjene opada ne samo kod mladih, već i uopšte u društvu koje se sve više navikava na politički ambijent u kojem pojave koje su demokratska društva davno iskorijenila otvoreno promovišu predstavnici vladajuće većine.
- Problem je naša situacija na političkoj sceni i ono zbog čega mladi ljudi ne žele da se upliću, da tako kažem, u bilo koju političku opciju, ni da se bave ovim poslom kad vide kako izgleda naša dnevno-politička scena. S druge strane, treba da uzmemo u obzir i to da nam je na svim izborima sve manja i manja izlaznost, ne samo kada su u pitanju mladi, već sve kategorije društva koje sve manje vjeruju u sam proces izbora, pa onda i u sve ostalo. Mislim da smo zaboravili u međuvremenu koliko možemo da utičemo na prilike u ovoj državi – izlaskom na izbore koliko možemo da utičemo i da mijenjamo situaciju i mislim da je to ono što mladim ljudima mora da se predstavi, da ako su oni budućnost ove zemlje, treba tu budućnosti da kreiraju - pojasnila je Vuković.
Prema riječima naše sagovornice na urušavanje građanskog aktivizma i pasivnost posebno utiču događaji poput nedavnog procesuiranja 35 osoba koje su se pobunile zbog kršenja zakona i gaženja ideje antifašizma koje su iskazali protestnim okupljanjem 8. jula uoči dodjele najvišeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.
- Ako imate situaciju da nakon toga policija procesuira te građane, a ne one odgovorne za kršenje zakona, šta će jedna mlada osoba da pomisli? Pomisliće: ako se pobunim – biću uhapšen, priveden... - naglasila je sagovornica Antene M.
Ona se osvrnula i na konstantno pominjenje ideje o „pomirenju“ i „kompromisu“ koju od 2020. uporno zagovara vladajuća većina.
- Mislim da je poziv na kompromis koji dolazi od vladajuće većine zapravo bristanje tragova i skrivanje od odgovornosti, jer uvijek kad pozivu na kompromis primijećuje se da zapravo žele da se sakriju iza nekih svojih ideja i da 'operu ruke' od nekih svojih loših politika. Kompromis oko nekih tehničkih i važnih stvari, ako se vratimo na evropski put u zatvaranju poglavlja – da. Međutim, ono sa čim naprosto nema kompromisa i ne bi smjelo biti jesu upravo građanske vrijednosti i jeste ono što propisuje Ustav Crne Gore, tako da sve što nije u skladu sa tim jeste neka crvena linija i trebalo bi biti crvena linija, ne samo ako govorimo o opoziciji, nego i o građanima. Jer, ako smo mi jedno građansko i sekularno društvo, sve što može to da tome naškodi i da to poremeti, treba da budemo biti protiv toga, a vidimo da svaki dan imamo niz dešavanja koja remete upravo taj građanski i sekularni karakter ove države. Mislim da su to stvari oko kojih ne bi trebalo da imamo kompromise - zaključila je Vuković.

Vuković u DRV: Vlast čini sve da Crna Gora ne uđe u EU, nema „pomirenja“ i „kompromisa“ sa kršenjem Ustava

Na osnovu obavještenja Agencije za zaštitu životne sredine, a u skladu sa podacima dobijenim sa automatske mjerne stanice za praćenje kvaliteta vazduha u Pljevljima, 13.12.i 14.12. registrovano je prekoračenje praga upozorenja za sumpor-dioksid (SO₂) u ambijentalnom vazduhu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, podržavajući saopštenje Agencije za zaštitu životne sredine, te postupajući u skladu sa Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)-oksid (SO₂), uputilo je i ponovilo sljedeće zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu.
- Svako, a naročito vulnerabilna i osjetljiva populacija mogu osjetiti uticaj vazduha zagađenog sumpor dioksidom na zdravlje (bronhokonstrikcija, sviranje u grudima, stezanje u grudnom košu, otežano disanje i sl.) Izbjegavajte napornu fizičku aktivnosti i bavljenje sportom (uključujući i takmičanja) na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za vrijeme epizode zagađenja. Izbjegavajte izlaske u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, naročito u blizini velikih saobraćajnica- ističu u saopštenju.
Ne preporučuje se otvaranje prozora i provjetravanje zatvorenih prostorija u stambenim jedinicama dok traje epizoda zagađenja. U slučaju javljanja neuobičajenih tegoba vezano za respiratorni i kardiovaskularni sistem, molimo da potražite stručnu medicinsku pomoć u zavisnosti od težine tegoba u Domu zdravlja ili u službi Hitne medicinske pomoći u Pljevljima", navodi se u preporukama Instituta za javno zdravlje.
Ove preporuke se odnose na:
- Vulnerabilnu (ranjivu) populaciju u koju spadaju trudnice, novorođenčad, djeca do pet godina starosti, stanovništvo starije od 65 godina, osobe sa astmom i osobe koje pate od kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti;
- osjetljivi populaciju: osobe koje reaguju pojačano u odnosu na opštu populaciju ili čije se tegobe pogoršavaju tokom zagađenja (hronični bolesnici, osobe koje boluju od neuroloških, infektivnih bolesti, imunokompromitovane osobe i sl.).
Kada je u pitanju opšta populacija, savjetuje se da smanje i/ili odlože produžene ili naporne fizičke aktivnosti i bavljenje sportom, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru do kraja epizode zagađenja.
- Ukoliko se jave simptomi (neuobičajen zamor, bol i nadražaj disajnih puteva, začepljen nos, kašalj, otežano disanje, lupanje srca i sl.) posavjetujte se sa vašim izabranim ljekarom - napominju iz IJZ-a.
Iz Institutda dodaju koje su to mjere upozorenja stanovništva:
- izbjegavati ponašanje i aktivnosti koje mogu doprinijeti zagađivanju vazduha;
- ne upotrebljavati uređaje za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinske šporete i šporete na čvrsta goriva;
- ne pušiti u stambenim prostorijama;
- odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne hemikalije i rastvore, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nijesu hitne, a pri kojima se zagađuje vazduh u prostorijama dok traje epizoda zagađenja.

IJZ izdao zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu Pljevalja

Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.
“Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama. EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije”, kaže Biserko.
Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).
“EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih susjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor”, navodi Biserko.
Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.
“Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije”, kaže Biserko.
Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.
“Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti”, zaključije Biserko.

Biserko: Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a centralna tema biće referendum u Zeti.
Stanovnici najmlađe crnogorske opštine danas se izjašnjavaju da li su za ili protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. O ovoj temi govoriće Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica.
U razgovoru će biti riječi o brojnim kontroverzama koje prate planirani projekat, suprotstavljenim stavovima građana Zete i nadležnih institucija, kao i o garancijama koje Vlada nudi – uključujući sanaciju bazena crvenog mulja i obustavu rada postrojenja u slučaju prekoračenja dozvoljenih emisija. Poseban akcenat biće stavljen na uticaj projekta na zaštitu voda, zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali i na evropski put Crne Gore u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina. Emisija će se osvrnuti i na širi kontekst zagađenja u zemlji, uključujući ekstremne primjere iz Pljevalja.
Ostale teme večerašnje emisije:
- Izvjesno zatvaranje svih pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji koja će biti održana u utorak; o ovom pitanju pregovarao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa Francuskom.
- Svijet: u Sidneju u terorističkom napadu na jevrejsku zajednicu ubijeno je 12 ljudi; u američkoj saveznoj državi Rod Ajlend, na Univerzitetu Braun, ubijene su dvije osobe, dok je devet ranjeno.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Ivana Vojinović

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: evropska-unija