Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Prošlogodišnje okupljanje evropske krajnje desnice u Briselu održano je iza spuštenih roletni zbog pokušaja zabrane. Ove godine vrata su otvorena, uz pojačano obezbjeđenje, dok se pod pritiskom našlo rukovodstvo Evropske unije.
Samo dan nakon hapšenja dvoje visokih funkcionera EU u istrazi o korupciji, učesnici konferencije „Bitka za dušu Evrope“ ocijenili su da je trenutak idealan za usmjeravanje javnog nezadovoljstva prema evropskom establišmentu. Konferenciju organizuje MCC Brussels, tink-tenk blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, a okuplja zvaničnike iz Budimpešte i desničarske političare i komentatore iz cijele Evrope.
Politički direktor mađarskog premijera Balaž Orban izjavio je da najnoviji skandal pokazuje „dvostruke standarde“ briselske elite, tvrdeći da tehnokrate loše upravljaju i da je to vidljivo običnim biračima. Orban već dugo kritikuje EU zbog zamrzavanja sredstava Mađarskoj.
Na konferenciji je Rišard Legutko, kopredsjedavajući Evropskih konzervativaca i reformista, oštro napao predsjednicu Komisije Ursulu fon der Lajen, poručivši da „riba smrdi od glave“ i da Evropa mora biti „očišćena“.
Organizator Džon O’Brajen rekao je da se građani više ne ustručavaju da govore o imigraciji, ekonomiji i „ekološkom ekstremizmu“. Najnoviji slučaj – hapšenje bivše potpredsjednice Komisije Federike Mogerini i bivšeg diplomate Stefana Sanina u istrazi o prevari – dao je desnici novi zamah.
Na panelima su najavljeni napadi na „mrežu duboke države“ koju, kako tvrde, čine birokrate, NVO i „zarobljene institucije“. Francuska aktivistkinja Alis Kordije kaže da skandali pojačavaju već postojeći bijes javnosti, dosad uglavnom usmjeren na posljedice migracija.
Ipak, Balaž Orban sumnja da će skandal bitno uticati na nacionalne izbore, uključujući i borbu njegovog premijera za reizbor.
S druge strane, njemački evropski poslanik Danijel Frojd (Zeleni) tvrdi da krajnja desnica nema kredibilitet u borbi protiv korupcije i da su upravo njihove stranke često glasale protiv jačanja antikorupcijskih mehanizama.
EU rukovodstvo zasad ćuti zbog trajanja istrage, što izaziva zabrinutost. Manon Obrî, kopredsjedavajuća Ljevice, upozorava da je u igri vjerodostojnost evropskih institucija. Poslanica Rakél Garsija Hermida–van der Vale (Renew) traži čvrst stav i „nultu toleranciju“ prema korupciji, bilo da je riječ o Katargejtu ili novim optužbama.

1250x600

1084x550

Krajnja desnica nakon korupcionaškog skandala u EU: ''Riba smrdi od glave'', Evropa je prljava i treba je očistiti

Evropski savjet saopštio je da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
&nbsp;Uredba predstavlja pravno obavezujuću, postepenu zabranu uvoza i tečnog prirodnog gasa (LNG) i gasa putem gasovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom od kraja naredne godine za LNG i jeseni 2027. godine za gasovode, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Kako je navedeno u saopštenju, time se doprinosi opštem cilju postizanja otpornog i nezavisnog energetskog tržišta EU, uz očuvanje sigurnosti snabdjevanja.
&nbsp;Ministar za klimu, energetiku i komunalne poslove Danske, Lars Aagaard, saopštio je da je taj dogovor velika pobjeda za Dansku i za cijelu Evropu.
&nbsp;- Moramo da stavimo tačku na zavisnost EU od ruskog gasa, a njegovo trajno ukidanje u EU je veliki korak u pravom smjeru. Veoma sam zadovoljan i ponosan što smo uspjeli tako brzo da postignemo sporazum sa Evropskim parlamentom. To pokazuje da smo posvećeni jačanju naše bezbjednosti i zaštiti našeg energetskog snabdjevanja'- dodao je Aagaard.
&nbsp;Zakonodavci su potvrdili da će uvoz ruskog gasa preko gasovoda i LNG-a biti zabranjen šest sedmica nakon stupanja uredbe na snagu, uz zadržavanje prelaznog perioda za postojeće ugovore.
&nbsp;Za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. juna, zabrana uvoza ruskog gasa primjenjivaće se od 25. aprila naredne godine za LNG i 17. juna naredne godine za gasovodni gas.
&nbsp;Za dugoročne ugovore o uvozu LNG-a, zabrana će se primenjivati od 1. januara 2027. godine, u skladu sa 19. paketom sankcija.
&nbsp;Za dugoročne ugovore o uvozu gasa gasovodima, zabrana će stupiti na snagu 30. septembra 2027. godine, pod uslovom da su ciljevi popunjenosti skladišta iz uredbe o skladištenju gasa na putu da budu ispunjeni, a najkasnije 1. novembra 2027.godine.
&nbsp;Izmjene postojećih ugovora biće dozvoljene samo u strogo definisane operativne svrhe i ne mogu dovesti do povećanja obima isporuka.
&nbsp;Privremeni sporazum sada treba da odobre Savjet i parlament pre njegovog formalnog usvajanja.
&nbsp;Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.
&nbsp;Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.

EU postigla dogovor o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković utvrdio je danas na Danima regionalnog razvoja i fondova EU da projekti finansirani iz tih fondova u hrvatskom medijskom, političkom i uopšte javnom prostoru nijesu dovoljno vidljivi, rekavši kako su to teme koje bi trebalo da zanimaju hrvatski narod.
“Tu ne vidim prijetnju ni od ustašizacije ni od drame antifašista”, rekao je Plenković na glavnoj konferenciji devetih Dana regionalnog razvoja i fondova EU koji se od utorka do četvrtka održavaju u Šibeniku.
Središnja tema su projekti koji se u cijelosti ili dijelom financiraju evropskim novcem. Iako su takvi projekti, prema Plenkovićevim riječima, brojni i od velike važnosti za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, oni nisu dominantna tema hrvatskog medijskog i političkog prostora ni tema razgovora.
“Nije ni čudo da ljudi ne znaju da Hrvatska ide u dobrom smjeru”
“Jer da jesu, onda bi nam društvo bilo bolje”, poručio je dodajući da je to možda i zato što je Vlada s partnerima na ovim projektima uspjela dovesti regionalni razvoj i ogromna sredstva do te razine da djeluje kao da je to normalno, rutinski ili da se događa stihijski.
“To je ozbiljan i krupan problem komunikacije cijelog ovog procesa prvih 12 godina našeg članstva u EU”, istakao je Plenković. Ocijenio je i da je to i greška Vlade koja, po njemu, očito ne zna dovoljno dobro rastumačiti važnost svakog pojedinog projekta iako “svaki taj projekt ima novac za vidljivost”.
Premijer se stoga ne čudi što hrvatski narod ne zna ide li Hrvatska u dobrom smjeru jer, kako je istakao, kad se sprovode ankete na pitanje ide li Hrvatska u dobrom smjeru čak 75 posto ispitanika odgovara “ne ide”.
“Morali bismo malo više poraditi na vidljivosti”
“Sveukupno vas koji znate za te projekte nema više od 200. Mi ne znamo što se sve radi u drugim mjestima u Hrvatskoj, a kamoli da znamo što se događa u drugim zemljama. Tu smo ostali malo skučeni i to nije dobro.
Morali bismo malo više poraditi na tome i te novce koje imate za vidljivost koristite da se ipak nekako stekne dojam da nije loše, da se dosta toga napravilo”, poručio je premijer predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman istakla je kako je Hrvatska tokom posljednjih godinu dana stavila na raspolaganje 4 milijarde eura sredstava, da je ugovoren i proveden niz projekata koji su korisni za razvoj hrvatskih regija te za poboljšanje standarda i uvjeta života hrvatskih građana.
“Bili smo na 61 odsto prosjeka razvijenosti EU, a lani na 77 odsto”
Resorna ministarka zadovoljna je saradnjom s jedinicama lokalne (regionalne) samouprave koje su važan partner u provedbi EU projekata. “Hrvatska je jedina evropska zemlja koja je odvojila 150 miliona eura za naša ostrva čime pokazujemo koliko su nam ostrva strateški važni u razvojnom smislu”, kazala je resorna ministarka novinarima.
Istakla je kako je Hrvatska prilikom pristupanja EU bila na 61 posto prosjeka razvijenosti EU koji je pak na kraju 2024. godine iznosio 77 posto. “Kroz to možemo vidjeti koliko su nam fondovi EU pomogli u dostizanju tog razvojnog jaza”, zaključila je.
Za novo višegodišnje razdoblje, od 2028. do 2034. godine, Hrvatska će imati 16,8 milijardi eura te će nastaviti zagovarati kohezijske politike koje su temelj politike EU, a prioriteti će pri raspodjeli sredstava biti isti kao na razini cijele EU: konkurentnost ekonomije, produktivnost te teritorijalni pristup, odnosno snažno zagovaranje regija.

Plenković: EU projekti nevidljivi u javnosti, nije ni čudo što građani misle da nam ne ide

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović saopštio je da postoji napredak u vezi Poglavlja 31 koje je blokirala Hrvatska.
- To poglavlje je spremno duže od godinu, ono se odnosi na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, ali kao što smo govorili postoje dvije dimenzije ovog procesa i tu je i politička strana - &nbsp;rekao je Ivanović.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i njenim uslovima, Ivanović je istakao da komunikacija teče dobro.
- Mi čujemo samo podršku da se ovo pitanje završi. Kako će ići proces izjašnjavanja Hrvatske po pitanju poglavlja 31, pa, ti razgovori teku u dobroj vjeri, kontakti su česti i sadržajni su, imamo napredak - kazao je on, prenosi RTCG.
Ivanović je kazao i da je moguće da će Crna Gora na Međunarodnoj konferenciji u Briselu 16. decembra, zatvoriti i više od pet poglavlja.

Ivanović: Očekujemo uspješnu konferenciju u Briselu, poglavlje 31 može biti zatvoreno u svakom trenutku

Evropski savjet saopštio je danas da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
Sporazum predviđa pravno obaveznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno u jesen 2027. godine, prenio je Rojters.
Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.
Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.
- Ovo je velika pobjeda za nas i cijelu Evropu. Moramo da okončamo zavisnost EU od ruskog gasa i njegova stalna zabrana u Uniji je veliki korak u pravom smjeru. Veoma sam zadovoljan i ponosan da smo uspjeli da postignemo dogovor sa Evropskim parlamentom tako brzo. To pokazuje da smo posvećeni jačanju naše bezbjednosti i očuvanju energetskih rezervi - ocijenio je danski ministar za klimu i energetiku Lars Agard.

EU postigla dogovor o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine

Luksemburg je pokazao kako se jasnom vizijom i snažnim institucijama država pretvara u veliku evropsku priču o uspjehu. Crna Gora ima sličan potencijal, sa pet puta većom površinom i jasnim ciljem da postane članica Evropske unije. Naši najbliži partneri to vide i otvoreno podržavaju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prve zvanične posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena Crnoj Gori.
Posjeta premijera Fridena, kako se navodi u saopštenju, počela je radnom večerom u Vili Gorica.
- Susret na najvišem nivou potvrdio je snažno partnerstvo i veoma bliske odnose dvije države, zasnovane na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i jasnoj evropskoj perspektivi Crne Gore. U otvorenom i sadržajnom razgovoru razmotrene su mogućnosti daljeg jačanja političkog dijaloga, produbljivanja ekonomske saradnje i ubrzanja evropskih integracija Crne Gore - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Friden je poručio da Luksemburg vidi Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskom putu.
- Luksemburg će nastaviti da snažno podržava put Crne Gore ka Evropskoj uniji i da jača saradnju zasnovanu na zajedničkim principima i prijateljstvu - istakao je Friden.&nbsp;
Milatović je naglasio da crnogorska dijaspora u Luksemburgu predstavlja most povjerenja, prijateljstva i saradnje, ali i veliku razvojnu šansu za Crnu Goru.
- Razmatrane su i mogućnosti intenziviranja ekonomske saradnje i ukazano da postoji značajan prostor za povećanje prisustva luksemburških kompanija u Crnoj Gori, uz poruku da stabilna, evropski orijentisana i ekonomski otvorena Crna Gora može da bude sigurna destinacija za nove investicije - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio uvjerenje da će Luksemburg nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori u ispunjavanju završnih obaveza iz evropske agende, posebno u oblastima vladavine prava i ekonomskog upravljanja.&nbsp;
- Istaknuto je da bi dodatno intenziviranje ekspertske i tehničke saradnje dodatno ubrzalo reformski proces i pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je i da blisko savezništvo u okviru NATO-a i visoka usklađenost spoljnopolitičkih stavova Crne Gore i Luksemburga predstavljaju jasan signal zajedničkog opredjeljenja za stabilnost, mir i bezbjednost Evrope - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Prva zvanična posjeta Fridena Crnoj Gori predstavlja važan korak u daljem jačanju ukupnih odnosa dvije prijateljske države i, kako dodaju u saopštenju, još jednu potvrdu da Crna Gora ima ozbiljne partnere koji vjeruju da može da postane sljedeća evropska priča o uspjehu.

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodio je crnogorsku delegaciju na Prvom dijalogu EU – Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane, održanom u Briselu. U delegaciji je bio i ministar odbrane Dragan Krapović. Na marginama sastanka, crnogorski ministri razgovarali su sa visokom predstavnicom EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas.
Ovaj format, prvi takve vrste, označava važan strateški iskorak u produbljivanju saradnje Crne Gore i Evropske unije u oblastima odbrambene politike, suočavanja sa bezbjednosnim prijetnjama, podrške Ukrajini i učešća u misijama i operacijama EU.
Ministar Ibrahimović poručio je da Crna Gora dijalog vidi kao sastavni dio dublje integracije u evropski bezbjednosni okvir:
– Kako se približavamo punopravnom članstvu, odlučni smo da se uskladimo sa novim bezbjednosnim politikama Unije i doprinesemo njihovom razvoju, uz punu svijest da će se evropska odbrana sve više temeljiti na sinergiji država članica, kandidata, te evropskih i NATO struktura – kazao je Ibrahimović.
On je naglasio posvećenost Crne Gore stabilnosti regiona i promociji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, ističući da je naša država spremna da aktivnije doprinese evropskoj bezbjednosnoj politici.
Ministar Krapović ocijenio je da održavanje Prvog dijaloga potvrđuje vidljivi napredak Crne Gore u ostvarivanju ključnog spoljnopolitičkog prioriteta – punopravnog članstva u EU.
– Crna Gora ostaje aktivan partner Evropske unije u oblasti bezbjednosti i odbrane, uz dalje jačanje interoperabilnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore – poručio je Krapović, pozdravljajući odluku EU o odobravanju Mjere pomoći iz Evropskog mirovnog instrumenta.
Visoka predstavnica Kaja Kalas istakla je snažnu podršku reformama u Crnoj Gori i našem cilju da postanemo naredna članica Evropske unije do 2028. godine, naglašavajući stratešku važnost politike proširenja u vremenu povećanih geopolitičkih izazova.
Tokom boravka u Briselu, crnogorska delegacija sastala se i sa evropskim komesarom za odbranu Andriusom Kubilijusom, s kojim je razgovarano o jačanju saradnje u okviru evropskih odbrambenih inicijativa.

Održan prvi dijalog EU – Crna Gora o bezbjednosti i odbrani: Jačanje saradnje i strateškog partnerstva

Intenzivno diplomatsko manevrisanje u cilju oblikovanja završne faze rata u Ukrajini otkrilo je zabrinjavajuću realnost: čak i kada je riječ o sopstvenoj bezbjednosti, EU se teško pozicionira kao centralni akter.
Aktuelni pregovori o budućnosti Ukrajine – sukobu koji evropski lideri rutinski opisuju kao „egzistencijalni" – odvijaju se uz minimalan doprinos same Unije.
Dok drugi postavljaju ton i pravac, Evropa ostaje reaktivna: upravlja posljedicama, ograničava štetu i nada se da će povratiti svoj uticaj, piše u analizi za Politico Stiven Everts, direktor EU instituta za bezbjednosne studije.
Ova marginalizacija, kako navodi, nije rezultat jedne odluke niti zavisi od jedne osobe – ma koliko uticajan bio američki predsjednik Donald Tramp. Ona, prije, odražava dublju ranjivost i uznemirujući obrazac.
Svako ko posmatra evropske odluke u posljednjih nekoliko mjeseci može vidjeti psihologiju slabosti.
Slika prikazuje kontinent koji nema hrabrosti, nesposoban da preduzme odlučne korake čak i kada su u pitanju osnovni interesi i kada su političke alternative dostupne.
Evropa gubi samopouzdanje, tone u fatalizam i opravdava svoju pasivnost utješnim mišljenjem da zapravo nema izbora, jer su njene karte slabe.
Osim toga, dugoročno, stvari će se nekako srediti. Samo sačekajte američke srednjoročne izbore naredne godine.
Ali hoće li i može li Evropa sebi da priušti čekanje? Ukrajina sigurno ne može.
Samo komentarisanje nacrta mirovnih planova drugih u nekoj vrsti „diplomatije praćenja promjena" nije dovoljno. Potrebne su odluke, i to odmah.
Evropa je kontinent bogatih zemalja sa obilnim kapacitetima. Ipak, iako njeni lideri insistiraju da su bezbjednost i uspjeh Ukrajine ključni za sopstvenu sigurnost i opstanak Evrope, stvarna vojna pomoć Kijevu u posljednjim mjesecima je opala.
Na finansijskom planu, Evropa ne polaže ispit koji je sama sebi postavila. Ukrajini je potrebno oko 70 milijardi eura godišnje i da, to je velika suma, ali iznosi samo 0,35 odsto BDP-a EU.
To je unutar kolektivnih kapaciteta Evrope. Ipak, mjesecima zemlje članice nijesu uspijevale da se dogovore o mehanizmima korišćenja zamrznutih ruskih sredstava ili o odgovarajućim alternativama koje bi mogle održati Ukrajinu na površini.
Umjesto toga, vidjeli smo oklijavanje i trijumf sitnog razmišljanja. Takođe je prilično indikativno da je američki pokušaj da jednostavno nametne način korišćenja tih sredstava, sa 50 odsto profita koji ide u Vašington umjesto u Kijev, konačno pokrenuo Evropu na akciju.
Nažalost, psihologija slabosti Evrope jednako je vidljiva i u ekonomskom domenu, jer je trgovinski sporazum EU-SAD postignut ovog jula klasičan primjer kako slabost može da se prerušava u „pragmatizam".
Brisel je imao alate da odgovori na američke tarife i prinudne mjere, uključujući kontra-tarife i instrument protiv prinude.
Ali, pod pritiskom zemalja članica koje su se plašile šireg povlačenja SAD iz evropske bezbjednosti i Ukrajine, odlučeno je da se oni ne koriste.
Rezultat je bio jednostran „sporazum" sa unilateralnom tarifom od 15 odsto, koji krši pravila Svjetske trgovinske organizacije i obavezuje Evropu da kupuje energiju i ulaže u SAD u vrijednosti stotina milijardi dolara.
Štaviše, sporazum nije donio stabilnost koja je najavljivana kao glavna korist. Vašington je od tada označio mjere EU u vezi energetske tranzicije i regulative u tehnologiji kao „trgovinske barijere" i „poreze na američke kompanije", što ukazuje da bi mogli uslijediti dalji koraci odmazde.
Samo prošle nedjelje, SAD su pojačale pritisak kada su se američki predstavnici za trgovinu sastali sa ministrima EU i otvoreno osporili postojeća pravila EU u oblasti tehnologije.
Više nego u oblasti odbrane, EU je zamišljena kao ekonomska i regulatorna supersila. Ali uprkos decenijama korišćenja svoje ekonomske težine u političke svrhe, EU je sada izgubljena, suočena sa sve širim transatlantskim nadmetanjem u pogledu trgovine i tehnologije.
Slični obrasci povlačenja primjećuju se i u drugim oblastima djelovanja EU. Dok Rusija pojačava svoje hibridne ratne operacije protiv kritične infrastrukture Unije, odgovor Evrope ostaje neodlučan.
Dok Kina dramatično koristi kontrole izvoza ključnih minerala kao oružje, Evropa i dalje reaguje sporo i bez jasne koordinacije. A na Bliskom istoku, uprkos tome što je jedan od vodećih donatora za Gazu, Evropa je sporedna u oblikovanju bilo kakvih planova za prekid vatre i obnovu.
Iz krize u krizu, uloga Evrope nije samo mala, već i dalje opada. Pitanje je: kada će Evropljani odlučiti da je dosta bilo slabosti i irelevantnosti?
Ovo je, prije svega, pitanje psihologije – vjere u sopstvene sposobnosti, uključujući i sposobnost da se kaže „ne".
Ali to je moguće samo ako Evropa uloži u svoju sposobnost da donosi velike odluke zajedno – kroz zajedničku političku vlast i finansijske resurse. Nema izlaza iz ove situacije bez ulaganja u snažniju EU.
Ovaj osnovni argument je iznijet stotinu puta ranije. Ali, iako je insistiranje na „većoj političkoj volji" među zemljama članicama, zaista, tačno, to je i previše pojednostavljeno.
Moramo priznati da jačanje EU takođe znači da ćemo morati nešto da žrtvujemo. Ali zauzvrat dobijamo nešto suštinsko: sposobnost da stojimo čvrsto u svijetu Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga, zaključuje Everts i dodaje da je to neophodno i neprocjenjivo.

Politico: Evropa gubi samopouzdanje, tone u fatalizam

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Tag: eu