Predsjednik Vlade Milojko Spajić na poziv evropske komesarke za proširenje Marte Kos učestvovaće sjutra (utorak, 18. novembra) na Forumu o proširenju Evropske unije.
Kako je saopšteno iz Kabineta premijera, forum se održava u trenutku kada proces proširenja ponovo dobija na zamahu kao pokretač stabilnosti, prosperiteta i demokratskih reformi širom kontinenta.
"Forum će okupiti visoke zvaničnike EU, nacionalne i regionalne lidere, predstavnike civilnog sektora, preduzetnike, mlade i eksperte za javne politike iz EU institucija, država članica i zemalja kandidata", saopštili su iz Vlade.
Tokom posjete Briselu, kako je najavljeno, Spajić će se sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, visokom predstavnicom za vanjsku politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas, komesarkom za finansijske usluge i štedno-investicionu uniju, Marijom Luizom Albukerke te sa komesarom za budžet, sprečavanje prevara i javnu upravu, Pjotrom Serafinom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić na poziv Marte Kos sjutra na Forumu o proširenju EU u Briselu

Albanija je danas otvorila posljednji, šesti klaster u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopštio je Evropski savjet.
&nbsp;Taj klaster čine poglavlja 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 13 (ribarstvo i akvakultura), 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata) i 33 (finansijske i budžetske odredbe), saopštio je Brisel.
&nbsp;Prvi klaster u pregovorima sa EU Albanija, koja je status kandidata za članstvo dobila 2014, otvorila je u oktobru prošle godine, što znači da je za oko godinu otvorila sve klastere, prenosi N1.
&nbsp;Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere rekla je da proširenje geopolitička nužnost za EU i ključni prioritet za dansko predsjedavanje.
- Pristupanje naših partnera sa Zapadnog Balkana nakon završetka neophodnih reformi je veoma važno. Današnji korak otvaranja poslednjeg pregovaračkog klastera sa Albanijom pokazuje posvećenost zemlje daljem unapređenju svog puta ka članstvu u EU - rekla je Bjere.
Albanski premijer Edi Rama opisao je otvaranje posljednjeg klastera u pregovorima kao “rekordno dostignuće”.
On je dodao da ništa neće zaustaviti put Abanije ka članstvu u EU 2030. i da je cilj vlade da završi pregovarački proces do 2027. godine.

1250x600

1084x550

Albanija otvorila posljednji klaster u pregovorima sa EU

Evropa povećava izdvajanja za odbranu. Međutim, jedno pitanje je uglavnom zanemareno - kako što brže premjestiti vojnu opremu iz jedne zemlje u drugu u slučaju sukoba.
Godinama se priča o "vojnom Šengenu", području u zoni Evropske unije bez kontrola pasoša u kojem se oružje i trupe mogu slobodno kretati podjednako lako kao i civili. Ipak, takav sistem i dalje nije ostvaren i za EU i za NATO, uprkos povećanim bezbjednosnim zabrinutostima izazvanim ratom u Ukrajini.
Evropska komisija će 19. novembra predstaviti svoj posljednji pokušaj da to ostvari do kraja decenije.
Preliminarna verzija dokumenta, u koji je RSE imao uvid, ukazuje na dva načina da se to postigne. Prvo, ulaganje novca u stotine "uskih grla" širom kontinenta, kao što su željezničke pruge, luke i mostovi, uključujući i u zemljama kandidatima za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviju, za koje se u tom tekstu smatra da je ključno da budu integrisane u vojno-transportne strukture EU.
I drugo, smanjenje birokratije kako bi se spriječilo da različiti nacionalni zakoni i birokratija ometaju napore za brzo i lako premještanje vojnih sredstava iz jedne zemlje EU u drugu.
<h2>Mnogo priče, malo napretka</h2>
Ideja o "vojnom Šengenu" je 2017. postala je "prioritetna oblast" i Evropska komisija je sastavljala akcione planove 2018, 2022. i 2024. godine. Međutim, postignut je slab napredak.
Diplomate EU, govoreći za RSE pod uslovom da im se ne navode imena, rekle su da minimalni napredak svakako nije posljedica nedostatka truda. Tema, kažu, obično je pri vrhu dnevnog reda kad god se raspravlja o saradnji EU i NATO-a, ali nijedna od tih organizacija, kažu, nikada je nije zaista prihvatila.
NATO se dugo nada da će EU uložiti više zakonodavne energije i novca za vojnu mobilnost, posebno sada kada su 23 od 27 zemalja članica EU takođe dio tog vojnog saveza. Rat u Ukrajini je samo povećao urgentnost da se pojačaju svi aspekti povezani s odbranom.
Istovremeno, u EU je postojala frustracija što je NATO previše fokusiran na trošenje novca na skupu vojnu opremu, a mnogo manje na to kako je zapravo transportovati i učiniti dostupnom drugim članicama Alijanse.
Novi cilj NATO-a da se do 2035. troši 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na vojnu opremu i dodatnih 1,5 odsto na nevojna ulaganja – kao što je vojna mobilnost – donekle rješava to pitanje.
Međutim, to je i dalje u velikoj mjeri u rukama pojedinačnih zemalja, kako ističe dokument Evropske komisije.&nbsp;
- Iako države članice ostaju slobodne da odluče da li će dozvoliti stranim oružanim snagama da prelaze preko njihove teritorije u okviru njihove nacionalne bezbjednosti i odbrane, EU mora imati okvir za vojnu mobilnost koji balansira vojne i civilne potrebe - navodi se u tekstu.
Cilj sadašnjeg sastava Evropske komisije, kojem mandat ističe 2029, jeste da "uspostavi zonu vojne mobilnosti širom EU do kraja 2027. kao prvi korak ka postepenom postizanju 'vojnog Šengena' u dimenzijama regulative, infrastrukture i kapaciteta".
<h2>Hoće li biti dovoljno novca?</h2>
Pitanje je da li će novac biti dostupan ovog puta.
U posljednjem višegodišnjem budžetu EU (2021-2027), oko 1,7 milijardi eura namijenjeno je za dvostruku civilno-vojnu transportnu infrastrukturu, fokusirajući se na 95 projekata u 21 zemlji. Međutim, kako dokument navodi: "Potražnja za finansiranjem EU značajno je premašila raspoloživa sredstva".
Za sljedeći dugoročni budžet (2028-2034), Evropska komisija je stoga predložila 17,65 milijardi eura za transportnu infrastrukturu dvostruke namjene, s fokusom na 500 kritičnih tačaka gdje transport vojne opreme treba da bude brži i efikasniji.
Ali, da li će ovo uspjeti? Pogotovo što članice EU uvijek razvodnjavaju početni prijedlog Komisije i više vole da preusmjere novac EU na sektore koji više "dobijaju glasove", kao što su poljoprivreda, ribarstvo i druge vrste socijalne potrošnje.
Željeznica je takođe vid transporta na koji je potrošeno najviše novca kada je u pitanju vojna mobilnost. I to će se vjerovatno nastaviti. Ranije ove godine, EU se saglasila oko četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost – sjevernog, južnog, istočnog i centralnog. Sjeverni, koji uglavnom povezuje Holandiju s Njemačkom i Poljskom, i dalje s Ukrajinom, najviše je dosad urađen.
Dokument Komisije ističe željezničku dionicu od 22 kilometra, koja povezuje zapad Ukrajine sa Slovačkom i ostatkom centralne Evrope i koja koristi evropski standardni kolosjek. Ona je puštena u rad u septembru.
Takođe se napominje da su "u toku pripremni radovi za primjenu evropskog nominalnog standardnog kolosjeka na evropskim transportnim koridorima koji povezuju Moldaviju i Ukrajinu s državama članicama EU".&nbsp;
Ideja je da cijela Evropska unija, uključujući zemlje kandidate, ubuduće koristi jedinstveni željeznički kolosjek.
Evropska komisija je takođe spremna da se izdvoji novac za druge stavke koje su vitalne za vojno kretanje, kao što su vazdušni prevoz velikog tereta, trajekti dvostruke namjene i vagoni s ravnom platformom za prevoz teške vojne opreme poput raketa i tenkova.
<h2>Poboljšanje "vojne mobilnosti"</h2>
Ipak, na kraju, najveće promjene koje bi EU mogla da napravi su u zakonima koji bi olakšali kretanje trupa i opreme. Dobijanje dozvole za vojni transport iz jedne zemlje EU u drugu može potrajati i do 45 dana.
Cilj je, koji je postavio Brisel, tri dana. Ipak, iznenađujuće je što se harmonizovana pravila EU za prevoz opasnog tereta ne primjenjuju na vojni transport, što znači da se često moraju dogovoriti ad hoc aranžmani.
To bi se promijenilo, a Evropska komisija namjerava da insistira da se postigne još više.
Još jedan prijedlog je da dozvole za premještanje vojne opreme između država članica više neće morati da se obnavljaju na godišnjem nivou. One bi jednostavno važile dok se ne opozovu. Države koje nisu članice EU takođe mogu biti dio ove promjene.
Ključ za ovo bi bio takozvani "Evropski unaprijeđeni sistem odgovora za vojnu mobilnost (EMERS)", koji se može pokrenuti u roku od 48 sati poslije prijedloga Evropske komisije ili članice EU.
Kada se aktivira, u slučaju potencijalne vojne vanredne situacije, prekogranični vojni transport zahtijevaće samo obavještenje, uz skraćeni rok za najavu vojnog kretanja. Većina standardnih procedura bi se mogla zaobići, osim carinskih formalnosti.
Naravno, svi ovi prijedlozi moraće biti dogovoreni među članicama EU, što često zahtijeva jednoglasnost. S obzirom na povećanu urgentnost da EU pojača vojno prisustvo zbog rata u Ukrajini, to bi se moglo pokazati kao najbolja moguća šansa za postizanje "vojnog Šengena".

Da li se Evropska unija približava "vojnom Šengenu"?

Ciljevi koji sada stoje pred institucijama moraju biti ostvareni, a sav fokus usmjeren na sprovođenje reformi i radne akcije na izgradnji modernog društva sa jakom ekonomijom. Ostvarivanje tih ciljeva vodi nas ka dobijanju ugovora o pristupanju do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna 2026. godine - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, u emisiji "Talking Europe" na "France 24", kazao da će tada naša zemlja još jednom predstaviti rezultate i ući u završnu fazu procesa pristupanja.
Milatović je poručio da je proširenje Evropske unije investicija u stabilnost kontinenta i da je Crna Gora najspremniji kandidat za članstvo.
Ističe da će istorijski Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana 1. juna 2026, čiji će domaćin biti on, okupiti sve lidere država članica Evropske unije u našoj zemlji.&nbsp;
- Biće to jedan od najvećih diplomatskih događaja u Evropi sljedeće godine. Odluka Evropskog savjeta da se Samit održi u Crnoj Gori snažna je politička poruka, ali i priznanje za napredak u promjenama koje su građanke i građani Crne Gore ostvarili na evropskom putu. To je ujedno potvrda da Zapadni Balkan ima svoje mjesto u evropskoj budućnosti i da je Crna Gora kredibilan partner koji preuzima odgovornost za stabilnost i razvoj regiona - istakao je Milatović.
Najnoviji Izvještaj Evropske komisije je, dodaje, zvanična potvrda da Crna Gora može postati članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
- Naš strateški cilj je da gradimo evropsku, modernu i snažnu državu koja radi u interesu svih svojih građana - naglasio je Milatović.
Organizacija Samita u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, ima i simboličan značaj.&nbsp;
- U godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti, naša država biće domaćin događaja na kojem će se govoriti o budućnosti proširenja, novom investicionom planu Evropske unije i integraciji regiona u jedinstveno evropsko tržište. To je trenutak da Crna Gora dobije i definitivnu potvrdu da do 2028. godine postaje punopravna članica Evropske unije i da dodatno ojača političke, ekonomske i bezbjednosne veze sa državama članicama - kazao je Milatović.
Samit EU - Zapadni Balkan i dolazak svih evropskih lidera u Crnu Goru biće, kako je ocijenio, poruka povjerenja u državnu stabilnost, u institucije i rezultate njihovog svakodnevnog rada, ali i podrška građanima.&nbsp;
- Naša obaveza je da završimo posao, da svakoga dana radimo na izgradnji modernog društva i snažne ekonomije - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ5WkTPzHKko&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna

U Evropskoj uniji je u trećem kvartalu ove godine zabilježen rast registracija novih firmi od četiri odsto u odnosu na prethodno tromjesečje, ali je istovremeno broj kompanija koje su pale u stečaj porastao 4,4 odsto, pokazali su podaci Eurostata.
&nbsp;Kvartalni rast registracija novih firmi zabilježen je u svim sektorima, a najviše je izražen u informacionim i komunikacionim tehnologijama (IKT), šest odsto, građevinarstvu 5,9 odsto i transportu 5,5 odsto, prenosi Capital.ba.
&nbsp;Ukoliko se osvrnemo na broj bankrota, zaključujemo da je trend neujednačen. U pet sektora je zabilježen rast, a u tri pad broja stečajeva.

U EU raste broj novih firmi

Juroklir (Euroclear), institucija koja upravlja ruskom imovinom zamrznutom u Evropi, nije isključila mogućnost tužbe protiv Evropske unije (EU) u slučaju konfiskacije ruskih sredstava, prenio je danas pariski list Mond (Le Monde) na svom sajtu.
Juroklir, malo poznata, ali centralna belgijska institucija u finansijskom sistemu, drži između ostalog oko 200 milijarde eura ruske imovine koja, zamrznuta od početka ruske invazije na Ukrajinu, privlači veliko interesovanje, naveo je francuski list.
Generalna direktorka te institucije Valeri Urben upozorila na mogućnost konfiskacije, koja bi, budući da je nezakonita, oslabila Evropu.
Ona je rekla da Juroklir ima oko 200 milijardi eura ruske imovine zamrznute od početka ruske invazije i dodala da je o prijedlogu iznijetom Evropskoj uniji (EU) pročitala u medijima i da nije dobila nikakvo obavještenje o tome, naveo je Mond.
Urben je dodala da je tome saznala čitajući britanski list Fajnenšel tajms (Financial Times) krajem septembra navodeći da je njemački kancelar Fridrih Merc predložio mehanizam za zajam 140 milijarda eura Ukrajini koristeći zamrznutu rusku imovinu, ali bez njene konfiskacije.
Prijedlog je od tada u centru intenzivnih diskusija o kojima šefovi država i vlada EU treba da odluče na sljedećem samitu Savjeta 18. i 19. decembra.
Urben je rekla da bi bilo koja vrsta konfiskacije bila u suprotnosti sa međunarodnim pravom, posebno sa pravom na suverenitet državnih sredstava.

Mond: Juroklir upozorio na moguće tužbe protiv EU u slučaju zapljene ruskih sredstava

Institucije u Crnoj Gori su u velikoj mjeri ispražnjene i urušene i to je rađeno sistematski. Kad hoćete da izvršite destrukciju jedne države prvo razorite institucije u materijalnom i duhovnom smislu i ugrozite vrijednosni koncept na kom se ta država zasniva. To nije nekakva apstraktna priča, kad pričam o uništenju kulturno-duhovnih temelja Crne Gore ili institucionalnih temelja, to će na svojoj koži osjetiti svi građani Crne Gore i to će se u konačnici odraziti na kvalitet života - ocijenio je za Televiziju E istoričar Milivoj Bešlin.
On je, odgovarajući na pitanje da li ga kao istoričara zabrinjava i šta mu govori rast nacionalizma, klerikalizma i populističkih trendova u Crnoj Gori, kazao da nema sumnje da oni koji su organizovali litije, a kasnije i sve što je došlo poslije 30. avgusta 2020, došlo sa idejom da se Crna Gora vrijednosno, politički i ideološki prevrijednuje ili, kako su sami govorili, da to bude "neka nova Crna Gora na koju ćemo se morati navići".
- Taj inženjering još nema direktna obilježja nacionalnog inženjeringa, ali ima ideološku i kulturnu komponentu i doći će na nacionalno-identitetsku priču, negdje sa vrha države, u smislu Vlade, ali dolazi od predsjednika Skupštine Crne Gore, dolazi od nekih važnih ministara - navodi Bešlin.
Može da se prati, prema njegovim riječima, kako pokušavaju da mijenjaju crnogorsko društvo i normalizuju neke stvari.&nbsp;
- Crna Gora je do 2020. zaista bila zasnovana na antifašističkom vrijednosnom konsenzusu. Taj konsenzus je sada u velikoj mjeri ugrožen istorijskim revizionizmom, rehabilitacijom ratnih zločinaca, kvislinga i kolaboracionista Drugog svjetskog rata, prije svega četničkog pokreta. Prvosveštenik srpske crkve u Crnoj Gori Joanikije je to juče direktno rekao - da su on i Amfilohije Radović izvršili jedan temeljni istorijski revizionizam. To se radi intencionalno, svjesno, sistematski, trebalo je da razruši antifašističke temelje Crne Gore i da uništi taj antifašistički konsenzus na kome se zasnivala građanska i evropska Crna Gora i da, naposljetku, promoviše vrijednosti četničkog pokreta, odnosno njihovu ideologiju - nacionalističku i neofašističku ideologiju koja je prema nekim narodima u Crnoj Gori bila čak i više nego zločinačka, nego genocidna - mislim na četnički genocid prema muslimanskom stanovništvu - rekao je Bešlin.
To je, kako je ocijenio, vrlo opasan pokušaj jer se time dubinski ne ugrožava samo jedan vrijednosni koncept, nego se ugrožavaju temelji Crne Gore.
- Crna Gora ako nije antifašistička i ako nije građanska onda je veliko pitanje i mogućnosti na kojim se temeljima ona zasniva i šta je njena budućnost - ističe Bešlin.
On je, na pitanje kuda to vodi sa institucijama koje su slabe, sa vrhom vlasti koje takve teme naziva seoskim i ne želi da govori o njima kazao je da se na dva kolosjeka Crna Gora urušava.
- I ova vlast, koja u velikoj mjeri zavisi od crkve i zavisi velikim dijelom od režima u Beogradu, nema mogućnosti ni hrabrosti niti volje niti želje da se ovakvim vrlo negativnim tendencijama suprotstavi, a to sve vodi daljem urušavanju države - naveo je Bešlin.
Komentarišući uticaj Beograda, te smatra li da je jači nego u nekom prethodnom periodu, te da li većina crnogorske vlasti odluke donosi pod uticajem Srbije ili suvereno, odgovara da nema nikakve sumnje da sve crnogorske institucije donose ključne odluke ili u saglasnosti ili uz naredbe iz Beograda od režima Aleksandra Vučića.
- Ako naredbe nisu stigle direktno, onda ovdašnji Vučićevi lojalisti koji vladaju Crnom Gorom pogađaju šta bi bile želje režima u Beogradu. Nedavno sam dao i jaču tvrdnju i spremam sam da je branim: Suštinski Crnom Gorom danas vladaju jedna crkva, jedan obavještajna služba i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju šefa u Beogradu i najveći problem što se ne zna kada se završava crkva ili obavještajna služba, a kada počinje klan. To je jedna vrlo opasna situacija - ocijenio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1254%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbeslin-crnom-gorom-vladaju-jedna-obavjestajna-sluzba-i-jedna-crkva-koje-imaju-glavu-u-beogradu-kao-i-jedan-klan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje gdje je u svemu tome evropski put, odnosno da li Evropska unija pokušava samo da nas izvuče iz tih kandži ili je sve formalnost i što će se desiti kada postanemo članica EU, kaže da nema sumnje da je strateška odluka EU da Crna Gora bude iduća članica.
- To je potvrđeno unutrašnjom potrebom EU da održava proces integracija živim. Crna Gora "ne košta mnogo", odnosno nije nepopularna na zapadu, istraživanja javnog mjenja pokazala su da to neće ugroziti bilo koju vladu u EU, Crna Gora nema veliki broj stanovnika da će neka migracija krenuti ka evropskim društvima, mali je sistem i moguće su brže reforme. U tom smislu samu EU ne košta gotovo ništa, a u političkom smislu dobija puno toga zbog toga što se šalje poruka i drugim državam Zapadnog Balkana da taj proces nije prestao, jer dugo nijedna država nije postala članica EU - rekao je Bešlin.
S druge strane, kako dodaje, unutrašnja je potreba Crne Gore da se izvuče iz ralja srpskog ili ruskog sveta.
- Nema nikakve sumnje da će učlanjenje Crne Gore i sa ovakvom vlašću se pozitivno odraziti - naveo je Bešlin.
Ključno je pitanje, prema njegovim riječima, da li će Crna Gora sa ovakvom vlašću, istorijskim revizionizmom, ljudima koji idu na poklonjenje Vojislavu Šešelju u Beograd može postati punopravna članica i šta nam to govori o samoj EU.
- I da li je moguće onda da Crna Gora bude neka nova Mađarska, koja je formalo članica EU, a zapravo je neka vrsta ruskog trojanskog konja. Vjerujem da kad se približi 2028. godina, kada će se, nadamo, završiti proces pridruživanja Crne Gore, da će tu ipak morati da dođe do značajnih promjena, ako ne vlasti, onda prekomponovanja unutar vrha vlasti, jer ne mogu da vjerujem da bi sa ovakvom atmosferom i ovakvim ljudima na ključnim pozicijama moglo da se desi da u tom trenutku postane članica EU, da zaista Andrija Mandić uvede Crnu Goru u EU. To mi je stvarno teško zamislivo - zaključio je Bešlin.
J. B.&nbsp;

Bešlin: Institucije u Crnoj Gori u velikoj mjeri urušene, to nije apstraktna priča i odraziće se na kvalitet života

Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da će njegova vlada tužiti Evropsku uniju zbog prošlomjesečne odluke da postepeno obustavi uvoz ruskog gasa, prenosi britanski list Gardijan.
- Ne prihvatamo ovo očigledno nezakonito rješenje suprotno evropskim vrijednostima, koje je Brisel odabrao da blokira vladu države koja se sa njim ne slaže. Ovo više nisu sankcije, već mjera trgovinske politike. Obratićemo se Evropskom sudu pravde - rekao je Orban u intervjuu državnom radiju.
On je dodao da razmatra i sredstva „koja nisu pravna“ kako bi odvratio Brisel od zabrane, ali da za sada ne želi da navede detalje.
Zemlje EU su se prošlog mjeseca složile da do kraja 2027. postepeno obustave preostali uvoz gasa iz Rusije, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Mađarska i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza ruskih energenata, uprkos odluci EU.

Orban: Tužićemo EU zbog zabrane uvoza ruskog gasa

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić u emisiji "Link" Radija Crne Gore kazala je da će ulaskom u Evropsku uniju porasti standard građana, te da će svaki građanin imati uvid u sva slobodna radna mjesta u Evropi.&nbsp;
Naglasila je da će i Crna Gora postati privlačnija za radnu snagu regiona.&nbsp;
Nišić je kazala i da je do sada pokrenuto 18 krivičnih prijava zbog zloupotrebe u zapošljavanja osoba sa invaliditetom na osnovu kojih su isplaćivane subvencije iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.
Istakla je da je Zakon o strancima jako bitan te da će njim biti uspostavljen veći stepen kontrole i lakši način dobijanja boravka u Crnoj Gori. Smatra da će donijeti dobro svim građanima.&nbsp;
- Onog momenta kad Crna Gora uđe u EU i zatvori poglavlje 2 postaje članica EURES mreže. To će biti jedinstvena platforma za zapošljavanje svih agencija, gdje će bilo ko iz naše zemlje moći da vidi sva slobodna mjesta u cijeloj Evropi - kazala je Nišić.&nbsp;
Naglasila je da je to benefit iako će se država truditi da zadrži građane da ne idu van.&nbsp;
Takođe, Nišić je navela da evropska zdravstvena kartica osiguranja omogućiti našim građanima da se u okviru cijele Evropske unije liječe pod istim uslovima kao i njihovi državljani.&nbsp;
- To su veliki benefiti. S druge strane, svjesni smo migracija, ali s druge strane sam sigurna da ćemo i mi kao država postati privlačniji i za radnike iz regiona - rekla je Nišić i dodala da će se migracije kontrolisati i kanalisati.&nbsp;
Napomenula je da će biti osnovan Zavod za jedinstveno tijelo vještačenja invaliditeta, te da će to olakšati život kako osobama sa invaliditetom, tako i njihovim njegovateljima i roditeljima. Smatra da su sve komisije koje su postojale u pet resora, kojih je bilo blizu 40, radile po različitim metodologijama i puno iscrpljivale tu grupu ljudi.
- Sami mehanizam jedinstvenog tijela vještačenja dovešće i do preispitivanja statusa osoba sa invaliditetom na osnovu kojih su isplaćivane subvencije iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, gdje zaista moramo da budemo realni, da se u prethodnim godinama vidjela velika ekspanzija subvencija, da smo mi sad došli blizu 50 miliona eura i to uopšte ne bi bio problem, da je podsticaj i samo isključivo za one osobe koje to i zaslužuju - istakla je Nišić.
Nažalost, kako je kazala, kroz praksu i kroz akciju koju je imala Uprava policije u saradnji sa institucijama se dokazalo da je bilo određenih propusta ovlašćenih lica iz firmi kod kojih je utvrđena određena zloupotreba.
- Velika su novčana sredstva, trenutno do ovog momenta je pokrenuto 18 krivičnih prijava protiv ovlašćenih lica i zaista ta akcija je još uvijek u toku i mi ćemo zajedno sa reprezentativnim nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom osoba sa invaliditetom sigurno naći adekvatne mehanizme kroz koje će bolje biti kanalisovana sama sredstva Fonda, a i samim tim veća kontrola utrošenih sredstava - kazala je Nišić.
Ministarka je kazala da ima nade za sve bivše radnike fabrika koji imaju pravnog osnova za isplatu, te da će država naći način da ih isplati u okviru budžetskih mogućnosti.&nbsp;
Kada je riječ o vraćanju radne nedjelje, Nišić je kazala da su svi protiv “izrabljivanja” radnika, ali je kazala da su o tome trebalo da odlučuju Ustavni sud, socijalni partneri, pa parlament.&nbsp;
- Vodiće se dijalog između socijalnih partnera koji će iznjedriti možda nova rješenja koja će biti prihvatljiva najprije radnicima, Vladi i parlamentu - kazala je ministarka.
Nišić kaže da će iz novog Zakona o radu građanima biti zanimljivo određivanje minimalne zarade uz određene parametre.
&nbsp;- Ocjenjuje se ustavnost te direktive pred Evropskim sudom za ljudska prava. Samim tim naše zakonodavstvo bilo bi usklađeno sa evropskim zakonodavstvom i sigurna sam da će ulaskom u EU naš životni standard biti puno bolji - zaključila je Nišić.

Nišić: Ulaskom u EU bolji standard, građani će imati uvid u sva slobodna radna mjesta u Uniji

Albanija će u ponedjeljak otvoriti posljednji, šesti klaster u pregovorima sa EU i ima ambiciozne planove oko članstva u Uniji i za dalje.
Na sedmom sastanku konferencije o pristupanju Albanije EU biće otvoren klaster pet koji se odnosi na resurse, poljorivredu i koheziju.
Taj klaster čine poglavlja 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 13 (ribarstvo i akvakultura), 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata) i 33 (finansijske i budžetske odredbe), saopštio je Brisel.
Prvi klaster u pregovorima (osnove) sa EU Albanija, koja je status kandidata za članstvo dobila 2014, otvorila je u oktobru prošle godine, što znači da je za oko godinu otvorila sve klastere.
Albanski premijer Edi Rama opisao je otvaranje poslednjeg klastera u pregovorima kao "rekordno dostignuće".
Rekao je i da ništa neće zaustaviti put Abanije ka članstvu u EU 2030. i da je cilj vlade da završi pregovarački proces do 2027, prenio je albaniandailynews.com.
U prilog ambicijama Tirane govori i to da je italijanska premijerka Đorđa Meloni juče na konferenciji za štampu posle prvog samita Italija - Albanija u Rimu podržala albanske planove za pridruživanje EU.
Meloni je najavila da će postaviti za cilj da politički pregovori sa Albanijom o ulasku Uniju počnu u prvih šest mjeseci 2028, kada će Italija predsjedavati EU, prenio je Politiko.

Albanija otvara posljednji klaster u pregovorima sa EU

Povodom Međunarodnog dana studenata, Univerzitet Crne Gore pokrenuo je novi serijal naučno-obrazovnih video materijala pod nazivom “Naučna objašnjenja iz različitih oblasti, dokazi na prvom mjestu” (Science Explainers Across Fields – Evidence First), saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Kako su pojasnili, riječ je o zanimljivo predstavljenim naučnim istraživanjima svjetskih naučnih institucija, u kratkoj video formi. Danas je objavljen prvi video iz ovog serijala na zvaničnom YouTube kanalu UCG.
“Ovi kratki, jasno strukturirani video prikazi zasnovani su na dokazima i predstavljaju najnovija istraživanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka – uključujući zdravlje i medicinu, računarstvo, kvantne i materijalne nauke, životnu sredinu i društvo. Svaki video sadrži referencirane izvore i transparentne podatke o porijeklu korišćenih informacija, čime se obezbjeđuje naučna utemeljenost i kredibilitet”, piše u saopštenju.
Dodaju da serijal priprema UCG SciStudio, a video materijali biće dostupni na UCG YouTube kanalu, u sekciji pod nazivom Science Explainers Across Fields – Evidence First, kao i na zvaničnim profilima Univerziteta Crne Gore na društvenim mrežama. Kako kažu, u nastavku dostavljaju i prvi video sa tekstualnim objašnjenjem.
Znakovi života na K2-18b? Šta je Džejms Veb teleskop otkrio na udaljenosti od 124 svjetlosne godine
Tim istraživača koristeći svemirski teleskop Džejms Veb nedavno je objavio otkriće dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida (DMDS) u atmosferi egzoplanete K2-18b, udaljene 124 svjetlosne godine u sazviježđu Lav. K2-18b pripada grupi egzoplaneta poznatih kao super-Zemlje i kruži oko zvijezde M-tipa. Ova planeta je gotovo devet puta teža od Zemlje, a jedan obilazak oko zvijezde traje oko 33 dana. Udaljena je približno jednu desetinu astronomske jedinice od svoje zvijezde. K2-18b je otkrivena 2015. godine i klasifikovana je kao Hycean svijet—planeta u potpunosti pokrivena ogromnim okeanom i gustom atmosferom bogatom vodonikom. Ključno je da se nalazi u zoni pogodnoj za život, gdje temperatura omogućava postojanje tečne vode na površini.
Na Zemlji, DMS i DMDS uglavnom proizvodi plankton, a upravo ovi gasovi daju okeanu karakterističan slan, sumporni miris. Međutim, naučnici moraju razmotriti i nebiološke izvore—komete, na primjer, takođe mogu sadržavati ova jedinjenja. Detekcija DMS-a i DMDS-a u atmosferi K2-18b još uvijek je neizvjesna. Postoji samo 0,3 odsto statistička vjerovatnoća da signal nije slučajan šum. Istraživači ostaju oprezni i čekaju dodatna posmatranja prije nego što donesu bilo kakve zaključke o vanzemaljskom životu.
Mliječni put ima preko 100 milijardi egzoplaneta, a većina njih je nedostupna našim sadašnjim teleskopima. Za sada, moguće biosignature na K2-18b predstavljaju najjači dokaz do sad, ali pred nama je još mnogo istraživanja.

UCG: Povodom Međunarodnog dana studenata pokrenut novi serijal naučnih video materijala

Ambasador Ruske Federacije u Podgorici Aleksander Lukašik pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore 17. novembra, povodom nedavnih neprimjerenih saopštenja i izjava u medijima, koje predstavljaju jasan primjer otvorenog i neprihvatljivog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli, povod za poziv bile su ocjene ruskog ambasadora date nakon usvajanja Odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NATO mehanizmu za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), te njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića datom francuskim novinama „La Croix“.
Poručeno je, naglasili su iz MVP, da su ovakva djelovanja i kritike apsolutno neprihvatljivi, i da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija.
"Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama. Poručeno je da Crna Gora od Ambasade Ruske Federacije očekuje puno poštovanje svojih institucija i zvaničnika, te da u vođenju svoje vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama billo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjskopolitičkim prioritetima - članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU", ističu iz MVP.

MVP: Ruski ambasador pozvan na razgovor zbog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović održao je sastanak sa nerezidentnim ambasadorom Kraljevine Saudijske Arabije Faisalom Ghazijem Ismailom Hifzijem.
Tokom razgovora, Ibrahimović je istakao značaj osnažene komunikacije na političkom i radnom nivou između Crne Gore i Kraljevine Saudijske Arabije, ocijenivši da ovakav intenzitet kontakata predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj partnerskih odnosa. Kako se dodaje na sastanku je bilo riječi o namjeri Crne Gore da otvori rezidentnu Ambasadu u Rijadu, što bi, kako je istaknuto, dodatno unaprijedilo međudržavnu saradnju i olakšalo dalju koordinaciju zajedničkih aktivnosti.
Sagovornici su izrazili uvjerenje da je započeta nova faza bilateralnih odnosa, zasnovana na jačanju ekonomskih veza, snažnijoj privrednoj saradnji i boljoj povezanosti poslovnih zajednica dvije države. Ocijenjeno je da postoji značajan potencijal za intenziviranje kontakata u oblastima od zajedničkog interesa. U kontekstu daljeg jačanja političkog dijaloga, iskazano je očekivanje za organizovanjem susreta dva ministra vanjskih poslova tokom predstojećeg boravka ministra Ibrahimovića u Rijadu, a povodom učešća na Generalnoj konferenciji UNIDO.

Ibrahimović sa ambasadorom Hifzijem o otvaranju Ambasade Crne Gore u Rijadu i jačanju bilateralne saradnje

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: eu

Spajić na poziv Marte Kos sjutra na Forumu o proširenju EU u Briselu

Albanija otvorila posljednji klaster u pregovorima sa EU

Da li se Evropska unija približava "vojnom Šengenu"?

Milatović: Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji do Samita EU - Zapadni Balkan 1. juna

U EU raste broj novih firmi

Mond: Juroklir upozorio na moguće tužbe protiv EU u slučaju zapljene ruskih sredstava

Bešlin: Institucije u Crnoj Gori u velikoj mjeri urušene, to nije apstraktna priča i odraziće se na kvalitet života

Orban: Tužićemo EU zbog zabrane uvoza ruskog gasa

Nišić: Ulaskom u EU bolji standard, građani će imati uvid u sva slobodna radna mjesta u Uniji

Albanija otvara posljednji klaster u pregovorima sa EU

Spajić na poziv Marte Kos sjutra na Forumu o proširenju EU u Briselu

UCG: Povodom Međunarodnog dana studenata pokrenut novi serijal naučnih video materijala

MVP: Ruski ambasador pozvan na razgovor zbog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore

Ibrahimović sa ambasadorom Hifzijem o otvaranju Ambasade Crne Gore u Rijadu i jačanju bilateralne saradnje

PRATITE TVe UŽIVO