Mirna Nikčević razriješena je na jučerašnjoj telefonskoj sjednici Vlade sa mjesta članice Savjeta za zaštitu potrošača, a na to mjesto postavljen je profesor dr Miloš Vukčević.
Tijana Šuković je postavljena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a Vlada je predložila i Skupštini akcionara „Instituta za crnu metalurgiju“ AD Nikšić, da za članove novog Odbora direktora izabere: Maju Jokanović i Milenu Vukićević.
Tihomir Milatović određen je za punomoćnika predstavnika državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Instituta za crnu metalurgiju“ AD Nikšić.
Osim toga, Vlada je na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova usvojila Informaciju o Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za podršku u pripremi projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori (Montenegro Waste Sector Improvement Project) s Predlogom ugovora.
- Usvojen je i Predlog za izmjenu Zaključka Vlade Crne Gore, broj: 11-011/25-900/3, od 21. marta 2025. godine, sa sjednice od 21. marta 2025. godine, kao i Predlog za izmjenu Zaključka Vlade Crne Gore, broj: 11-011/25-899/3, od 21. marta 2025. godine, sa sjednice od 21. marta 2025. godine - naveli su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mirna Nikčević razriješena, Miloš Vukčević član Savjeta za zaštitu potrošača

Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;
Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.
Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.
Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;
VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.
Prof. dr Srđan Darmanović, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;
Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.
Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr Nikola Šaranović podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;
- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana salašavali ministar pravde i funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ Bojan Božović i, u ime opozicionih stranaka, advokat Miloš Vukčević, u potpunosti je danas usaglašen. Nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biće zvanično poslat Venecijanskoj komisiji na hitno usaglašavanje, saznaje Portal ETV.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180356_e5910179c8549be4a7b1b366ae7d0c5e2c17d7c7ba0c44f8e4af92ce58aa3f2b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323180356_e5910179c8549be4a7b1b366ae7d0c5e2c17d7c7ba0c44f8e4af92ce58aa3f2b" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DOGOVOREN TEKST: Ministar Bojan Božović i advokat Miloš Vukčević "> <figcaption>DOGOVOREN TEKST: Ministar Bojan Božović i advokat Miloš Vukčević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Premijer Spajić u ime PES-a, te Danijel Živković za Demokratsku partiju socijalista, Damir Šehović u ime Evropskog saveza i Adrijan Vuksanović u ime Hrvatske građanske inicijative potpisali su 15. marta Sporazum kojim se, između ostalog, obavezuju da će tražiti mišljenje Venecijanske komisije o ustavnosti procedure kojom je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić zaključio da je prestao mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180356_c1e2e9dd6be7deb1b9ba7ef1065021bb8ae3de1350060f8a7119f99f625e9a65.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250323180356_c1e2e9dd6be7deb1b9ba7ef1065021bb8ae3de1350060f8a7119f99f625e9a65" data-rendition-name="original" width="785" height="692" loading="lazy" alt="HOĆE LI SVI DRŽATI RIJEČ: Tekst Sporazuma od 15. marta"> <figcaption>HOĆE LI SVI DRŽATI RIJEČ: Tekst Sporazuma od 15. marta</figcaption> </figure>  Sporazum je potpisao i šef Delegacije Evropske komisije Johan Satler, koji je bio i posrednik u pregovorima PES-a i tri stranke opozicije.&nbsp; Tokom protekle sedmice bilo je, unutar Nove srpske demokratije i Demokrata, ideja da se neformalno ,,delegira“ i treći pravni stručnjak, koji bi uticao na formulisanje zahtjeva koji se šalje Venecijanskoj komisiji. &nbsp;Ipak, nakon više konsultacija, i sa šefom Delegacije EU Satlerom, pokušaji nije bilo zvaničnog zahtjeva, taj pokušaj ubacivanja trećeg eksperta je propao.&nbsp; Prema informacijama ETV, u pismu koje će sjutra biti poslato Venecijanskoj komisji traži se ocjena da li je prekršena procesura koja je striktno propisana članom 154 Ustav Crne Gore, kao i da li je ignorisan član 15 Zakona o Ustavnom sudu koji reguliše prestanak funkcije sudije Ustavnog suda.&nbsp; Prema informacijama Televizije E, u zahtjevu prema Venecijanskoj komisiji, neće se tražiti arbitriranje koji se zakon - Zakon o radu ili Zakon o penzijsko invalidskoj zaštiti - treba da se koristi prilikom penzionisanja sudija Ustavnog suda. Venecijanska komisija bavi se prvenstveno ustavnim pitanjima, ne i arbitriranjem zakona.&nbsp; Evropska komisja za demokratiju putem prava – poznatija kao Venecijanska komisija zbog svojih sjednica u Veneciji - savjetodavno je tijelo Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima. Uloga Venecijanske komsije je davanje savjetodavnih mišljenja državama članicama, a naručito pružanje ,,hitne ustavne pomoći državama u tranziciji da usklade svoj pravni sistem i institucionalnu strukturu sa Evropskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokaratije, ljudskih prava i vladavine prava.&nbsp;

Draško Đuranović

Zahtjev Venecijanskoj komisiji šalje se sjutra nakon što ga potpiše premijer Spajić

Zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, prema prijedlogu opozicionih stranaka, radiće advokat i bivši dekan Pravnog fakulteta na Univerzitetu "Mediteran" Miloš Vukčević, dok će u ime dijela vladajućih partija to raditi aktuelni ministar pravde i funkcioner Pokreta Evropa sad Bojan Božović, saznaje "Dan".
Prema sporazumu, koji je premijer Milojko Spajić u ime PES-a potpisao sa dijelom opozicije, tekst zahtjeva "venecijancima" treba da pripreme po jedan predstavnik obje strane.
Nakon što se usaglase, dogovereni zahtjev Venecijanskoj komisiji treba da uputi Spajić.
Rok da se obrati Venecijanskoj komisiji je do nedjelje.

Tekst za Venecijansku komisiju rade Božović i Vukčević

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga premijer Milojko Spajić iz dalje procedure treba da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini.
To je poručeno sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja” u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.
Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.
- Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji - jasan je Nikaljević.
<h2>Crnogorci se neće odreći i prepustiti svoju istoriju</h2>
Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.
- Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtjeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi - naglasio je Nikaljević.
Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.
- Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise - upitao je Nikaljević.
STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.
<h2>Pravno nedopustivo</h2>
Advokat i član Stege Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.
- Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica - ukazao je Vuković.
Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.
- Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime - kazao je Vuković.
<h2>Spajić da razmisli o posljedicama</h2>
Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.
- STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom - naglasio je Vuković.
Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.
- Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije - istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana SPC od kojeg se ne odstupa.
Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.
- Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani - stav je Gojnića.
<h2>Na premijeru najveća odgovornost</h2>
Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.
- Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti - jasan je Vukčević.
Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.
- Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću - zaključio je Vukčević.

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna i crkvena

Advokat Miloš Vukčević dostavio je podgoričkom Osnovnom sudu dopunjenu tužbu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića protiv Ministarstva odbrane, u kojoj se navodi da on i dalje trpi dvostruku diskriminaciju i to po političkoj osnovi i starosnoj dobi, piše Dan.
Vukčević, koji zastupa Lazarevića, navodi da je tužba dopunjena jer general i dalje trpi diskriminaciju, pa su mu zabranjene sve aktivnosti u inostranstvu.
- Brigadni general Zoran Lazarević podnio je tužbu zbog diskriminacije. Za period koji je naveden u tužbi, tužena država, odnosno Ministarstvo odbrane, diskriminisala je generala svrstavajući ga da je pripadnik bivšeg političkog režima i političkih partija koje su danas opozicione, tako da je prvi dio tužbenog zahtjeva usmjeren na diskriminaciju po političkoj osnovi. Nesporno je iz svih izjava koje je davao ministar odbrane Dragan Krapović, ali i ostali službenici tog ministarstva, da je utvrđeno da je kod ministra stvoreno jako ubjeđenje da je general pripadnik političkih struktura bivšeg režima Mila Đukanovića, ali i sadašnjeg predsjednika države Jakova Milatovića. S obzirom na to da Lazarević nije član nijedne političke partije, jasno je da se radi o diskriminaciji političkog ubjeđenja kod ministra - izjavio je za "Dan" advokat Vukčević.
On tvrdi da je general diskriminisan i po osnovu starosne dobi.
- Dakle, nesporna je izjava ministra Krapovića da je general Lazarević najstariji pripadnik vojske, čime ga je izdvojio od svih ostalih i jasno time dokazao da su sve radnje koje preduzima prema Lazareviću bile usmjerene iz tog razloga. Time što je najstariji u vojsci i što je, po ubjeđenju ministra, pripadnik opozicionih partija i struktura, sve su radnje usmjerene samo iz jednog razloga da bi se izdvojio i diskriminisao Lazarević u odnosu na druge zaposlene. Tu posebno ukazujem, a to smo naveli i u tužbu, na naredbe koje se odnose na zabranu generalu Lazareviću inostranih aktivnosti, koje naredbe nikada nijesu donesene ni za jednog drugog generala, niti ijedno drugo lice koje pripada visokom rukovodnom kadru u ministarstvu, a usudio bih se reći čak i u Crnoj Gori. Nakon podnošenja tužbe, ministarstvo je nastavilo sa diskriminacijom generala Lazaraveći, pa je donijelo naredbe kojima mu je zabranilo inostrane aktivnosti i za period novembra i januara. Posljednja naredba mu zabranjuje sve buduće inostrane aktivnosti i umjesto njega kao lice se šalje načelnik štaba Generalštaba VCG ili predstavnik pri EU ili NATO-u - ukazuje Vukčević.
On je naglasio da je posebno ponižavajuće to što govor generala Lazarevića sa svečanosti povodom Dana VCG nije dostavljen medijima, niti objavljen na društvenim mrežama, što je bila uobičajena praksa.
- Tužbom se traži da se utvrdi da je MO diskriminisalo Lazarevića, te da se ovakve diskriminatorne radnje zabrane ubuduće i da se presuda objavi u sredstvima javnog informisanja. General nije tražio naknadu materijalne štete, iako na to ima pravo, jer mu to nije cilj. Cilj mu nije nikakva finansijska korist, nego da se utvrdi da su sve ove radnje ministra bile diskriminatorne i da se takve radnje u ministarstvu zabrane ubuduće - rekao je Vukčević.
On je zatražio da se tokom postupka sudu dostave sva rješenja Ministarstva odbrane od 2021. godine do sada o produženju trajanja službe u VCG.
U Osnovnom sudu u Podgorici juče je za januar odloženo ročište po tužbi Lazarevića od 11. oktobra. Tokom postupka, kako je najavljeno, biće zatraženo saslušanje više svjedoka, između ostalih, i ministra Dragana Krapovića, Zorana Lazarevića i članova Savjeta za odbranu i bezbjednost.
<h2>Krapović smatra da su mu tužbom napadnuta prava</h2>
Ministar odbrane je juče preko punomoćnika Siniše Gazivode podgoričkom Osnovnom sudu dostavio izjavu o stupanju u parnicu u svojstvu umješača, a na strani tuženog Ministarstva odbrane.
- Navodi u tužbi u cjelini su usmjereni na ministra odbrane, kao lice za koje se tvrdi da je, navodno, izvršilo diskriminaciju prema tužiocu. Iz svega navedenog, ministar Dragan Krapović ima više nego očigledan pravni interes za uspjeh tuženog u sporu, posebno uzimajući u obzir činjenicu da su navedenom tužbom napadnuta njegova lična prava, a čija je zaštita zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom - navodi se u izjavi koju potpisuje punomoćnik minstra Krapovića.

Advokat dostavio dopunjenu tužbu Osnovnom sudu: Ministarstvo nastavilo sa diskriminacijom Lazarevića, zabranili mu inostrane aktivnosti

Više državno tužilaštvo uputilo je Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore zahtjev za ukidanje imuniteta poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a povodom njegovog govora prilikom obilježavanja 166 godina od bitke na Grahovu.&nbsp;
Podsjećamo, Kovačević je tada, u svojstvu predsjednika opštine Nikšić poručio da će s onima koji neće da budu kao braća, nego da ličen na Turke postupati kao prema Turcima.&nbsp;
Međutim, nije poznato kada će se članovi Administrativnog odbora izjasniti o ovom pitanju. Predsjednica tog skupštinskog tijela i poslanica pokreta Evropa sad Jelena Nedović, ranije je kazala kako je tužilaštvo dostavilo zahtjev bez spisa predmeta, te da je neophodno da poslanici imaju uvid u optužni prijedlog kako bi donijeli odluku.&nbsp;
Optužni prijedlog ne smije se podnijeti prije ukidanja imuniteta&nbsp;
Advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, Miloš Vukčević za Portal Analitika ukazuje da bi podnošenje optužnog prijedloga značilo da je pokrenut krivični postupak.&nbsp;
- Shodno članu 86 Ustava isti se ne može pokrenuti, prije nego što se poslaniku, u konkretnom slučaju Marku Kovačeviću, ne skine imunitet, odobrenjem od strane Skupštine - pojašnjava Vukčević.
Kako dodaje, to znači da tužilaštvo ne smije podnijeti optužni prijedlog protiv Kovačevića, prije ukidanja poslaničkog imuniteta.&nbsp;
- Jasno je da je izjava predsjedniceOdbora pravno neutemeljena, odnosno prije bih rekao smišljena u cilju izbjegavanja skidanja imuniteta poslaniku Kovačeviću - ocjenjuje Vukčević.&nbsp;
Podsjeća da je našim Ustavom, poput modernih evropskih ustava, propisano da se poslaniku ne može odrediti pritvor, niti se isti može krivično goniti jer uživa imunitet.
- I to je potpuno opravdano i utemeljenorješenje. To istovremeno ne znači da svaki prijedlog tužilaštva za određivanje pritvora ili krivično gonjenje poslanika, Skupština treba automatski da prihvati, jer bi se u tom slučaju moglo postaviti pitanje zašto je ustavotvorac uopšte propisivao odredbe o imunitetu poslanika - podvlači Vukčević.&nbsp;
Administrativni odbor, kako naglašava, nema pravo da od tužilaštva traži dostavljanje optužnog prijedloga, jer bi to, kako napominje, značilo da je krivični postupak pokrenut.&nbsp;
- Ono što Administrativni odbor može tražiti jeste da državno tužilaštvo dostavi činjenično i pravno obrazloženi prijedlog za skidanje imuniteta, te u tom pravcu može tražiti određena pojašnjenja i dopunu prijedloga - ističe Vukčević.&nbsp;
Takođe, kako dodaje, Odbor može zatražiti saslušanje zastupnika podnosioca prijedloga na Administrativnom odboru, te da odgovara na pitanja poslanika s ciljem davanja svih neophodnih pojašnjenja.&nbsp;
- Na taj način, članovi Administrativnog odbora mogu steći kompletnu sliku o tome šta se tačno stavlja na teret Kovačeviću, te nakontoga moraju donijeti odluku - naglašava Vukčević.&nbsp;
Primjer na kojem se vidi zašto poslanici ne žele donošenje Zakona o Skupštini&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da poslanici ne bi smjeli da izbjegnu donošenje odluke bilo da se prijedlog za ukidanje imuniteta prihvata ili odbija.&nbsp;
- U tom smislu, izjavu predsjednice Odbora kojom od tužilaštva traži da dostavi optužni prijedlog smatram smišljenom u cilju izbjegavanja prvenstveno odlučivanjaAdministrativnog odbora i Skupštine o skidanju imuniteta poslaniku Kovačeviću - izričit je Vukčević.&nbsp;
Ukazuje da se Administrativni odbor, kako kroz obrazloženje tužilaštva, tako i tokom saslušanja podnosioca prijedloga praktično može upoznati sa sadržinom optužnog prijedloga koji tužilaštvo namjerava da podnese.&nbsp;
- I na ovom primjeru se vidi zašto poslanici ne žele da donesu Zakon o Skupštini, jer bi se istim uredila i jasna procedura skidanja imuniteta koja je upravo potrebna u ovakvim situacijama - podvlači Vukčević.&nbsp;
Kako poručuje, odluka da se ukine imunitet ili pak da se odbije prijedlog tužilaštva morala bi biti zasnovana na pravno utemeljenim razlozima, a ne na političkim odlukama.&nbsp;
- Ne bih se začudio da Skupština odbije da skine imunitet poslaniku Kovačeviću iz prostog razloga što je poslanik vladajuće većine. Da je pak u pitanju poslanik opozicije, Administrativni odbor i Skupština bi odluku o skidanju imuniteta donijeli vrlo brzo - zaključuje Vukčević.

Vukčević: Izjava Nedović smišljena da se izbjegne ukidanje imuniteta Kovačeviću

Univerzitetski profesor i advokat Miloš Vukčević podržao je listu &nbsp;"Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za 
primjer” i kandidata za gradonačelnika Borisa Mugošu na predstojećim izborima u Podgorici.
- Borisa Mugošu poznajem skoro 20 godina, još kad smo kao asistenti počeli na radimo na Univerzitetu Mediteran, pa do današnjeg dana kada je poslanik. Strpljivo gradeći profesionalnu i političku karijeru Boris se nije promjenio - ostao je dosljedan sebi i svojim principima. Obrazovan, kulturan, strpljiv, spreman da sasluša sagovornika i argumentovano odgovori, u zadnjih nekoliko godina predstavlja pravo osvježenje na političkoj sceni Crne Gore - naveo je Vukčević. 
 
Prema njegovim riječima, Mugoša je jedan od rijetkih kandidata za gradonačelnika koji odlično poznaje ne samo lokalnu problematiku, već i 
način rada i organizaciju državne uprave. 
 
- Kao sekretar Sekretarijata Glavnog grada te kasnije zamjenik gradonačelnika, Borisposjeduje dragocjeno višegodišnje iskustvo u radu 
lokalne administracije i rješavanjuproblema građana Podgorice, dok je kao savjetnik u Vladi i poslanik u Skupštini Crne Gore imao priliku da 
se upozna i sa funkcionisanjem sistema državne uprave te i na taj način doprinese razvoju lokalnih politika našeg glavnog grada Podgorice. Sve navedeno čini ga savršenim kandidatom za gradonačelnika koji će biti spreman da se suoči sa brojnim izazovima i problemima koji opterećuju našu Podgoricu - kazao je Vukčević. 
 
Naglasio je i da Boris nije sam. 
 
- Listu Evropskog saveza koju predvodi čineljudi koji su, poput Borisa, dokazani profesionalci u svom poslu, ali prije svega dobri ljudi koji imaju i znanja i sposobnosti da Podgoricu učine evropskim gradom kojim ćemo se ponositi. Mnoge od njih ličnopoznajem i siguran sam da nakon 29.septembra Podgoricu i njene građane čekajuljepši dani sa Evropskim savezom i Borisom Mugošom na čelu - poručio je Vukčević.

Vukčević podržao Evropski savez: Nakon 29. septembra Podgoricu i njene građane čekaju ljepši dani

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: milos-vukcevic