<p>Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr<b> Branislav Radulović</b> podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;</p>
<p>Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.</p>
<p>Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.</p>
<p>Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.</p>
<p>Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;</p>
<p>VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.</p>
<p>Prof. dr <b>Srđan Darmanović</b>, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.</p>
<p>Prof. dr <b>Miloš Vukčević</b>, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.</p>
<p>Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;</p>
<p>Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr <b>Nikola Šaranović</b> podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;</p>
<p>- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

<p>Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde <b>Bojan Božović </b>koji je zajedno sa advokatom <b>Milošem Vukčevićem</b> pripremio tekst tog dokumenta.</p>
<p>Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer <b>Milojko Spajić</b> biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador <b>Johan Satler</b>. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije <b>Danijel Živković</b> (DPS), <b>Damir Šehović </b>(Evropski savez) i <b>Adrijan Vuksanović</b> (HGI).&nbsp;</p>
<p>Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<h2><b>Hitna procedura</b></h2>
<p>Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.</p>
<p>- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.</p>
<p>Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.</p>
<h2><b>Poteškoće</b></h2>
<p>Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.</p>
<p>- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.</p>
<p>Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;</p>
<p>- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.</p>
<h2><b>Parlamentarna većina obaviještena</b></h2>
<p>Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.</p>
<p>Rekao je da je komunicirao sa <b>Momom Koprivicom</b> iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora <b>Jelena Božović</b>.</p>
<p>Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.</p>
<h2><b>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</b></h2>
<p>Na činjenicu da je<b> Milan Knežević</b> iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.</p>
<p>- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.</p>
<h2><b>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</b></h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Rakočević</b> je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.</p>
<p>- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.</p>
<p>On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.</p>
<p>- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.</p>
<h2><b>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</b></h2>
<p>Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.</p>
<p>- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (<b>Milojko Spajić</b>). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.</p>
<p>- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.</p>
<p>Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.</p>
<h2><b>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</b></h2>
<p>Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je <b>Mladen Mikijelj </b>ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.</p>
<p>Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja<b> Slaven Radunović</b> iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.</p>
<p>- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.</p>
<h2><b>Politička trgovina</b></h2>
<p><b>Nikola Rakočević </b>iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.</p>
<p>- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.</p>

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

<p>Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana salašavali ministar pravde i funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ <b>Bojan Božović</b> i, u ime opozicionih stranaka, advokat Miloš Vukčević, u potpunosti je danas usaglašen. Nakon što ga ujutru potpiše premijer <b>Milojko Spajić</b> biće zvanično poslat Venecijanskoj komisiji na hitno usaglašavanje, saznaje Portal ETV.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180356_e5910179c8549be4a7b1b366ae7d0c5e2c17d7c7ba0c44f8e4af92ce58aa3f2b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323180356_e5910179c8549be4a7b1b366ae7d0c5e2c17d7c7ba0c44f8e4af92ce58aa3f2b" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DOGOVOREN TEKST: Ministar Bojan Božović i advokat Miloš Vukčević "> <figcaption>DOGOVOREN TEKST: Ministar Bojan Božović i advokat Miloš Vukčević<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Premijer Spajić u ime PES-a, te <b>Danijel Živković</b> za Demokratsku partiju socijalista, <b>Damir Šehović</b> u ime Evropskog saveza i <b>Adrijan Vuksanović</b> u ime Hrvatske građanske inicijative potpisali su 15. marta Sporazum kojim se, između ostalog, obavezuju da će tražiti mišljenje Venecijanske komisije o ustavnosti procedure kojom je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao, a predsjednik parlamenta <b>Andrija Mandić</b> zaključio da je prestao mandat sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180356_c1e2e9dd6be7deb1b9ba7ef1065021bb8ae3de1350060f8a7119f99f625e9a65.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250323180356_c1e2e9dd6be7deb1b9ba7ef1065021bb8ae3de1350060f8a7119f99f625e9a65" data-rendition-name="original" width="785" height="692" loading="lazy" alt="HOĆE LI SVI DRŽATI RIJEČ: Tekst Sporazuma od 15. marta"> <figcaption>HOĆE LI SVI DRŽATI RIJEČ: Tekst Sporazuma od 15. marta<span></span></figcaption> </figure>  <p>Sporazum je potpisao i šef Delegacije Evropske komisije <b>Johan Satler</b>, koji je bio i posrednik u pregovorima PES-a i tri stranke opozicije.&nbsp;</p> <p>Tokom protekle sedmice bilo je, unutar Nove srpske demokratije i Demokrata, ideja da se neformalno ,,delegira“ i treći pravni stručnjak, koji bi uticao na formulisanje zahtjeva koji se šalje Venecijanskoj komisiji. &nbsp;Ipak, nakon više konsultacija, i sa šefom Delegacije EU Satlerom, pokušaji nije bilo zvaničnog zahtjeva, taj pokušaj ubacivanja trećeg eksperta je propao.&nbsp;</p> <p>Prema informacijama ETV, u pismu koje će sjutra biti poslato Venecijanskoj komisji traži se ocjena da li je prekršena procesura koja je striktno propisana članom 154 Ustav Crne Gore, kao i da li je ignorisan član 15 Zakona o Ustavnom sudu koji reguliše prestanak funkcije sudije Ustavnog suda.&nbsp;</p> <p>Prema informacijama Televizije E, u zahtjevu prema Venecijanskoj komisiji, neće se tražiti arbitriranje koji se zakon - Zakon o radu ili Zakon o penzijsko invalidskoj zaštiti - treba da se koristi prilikom penzionisanja sudija Ustavnog suda. Venecijanska komisija bavi se prvenstveno ustavnim pitanjima, ne i arbitriranjem zakona.&nbsp;</p> <p>Evropska komisja za demokratiju putem prava – poznatija kao Venecijanska komisija zbog svojih sjednica u Veneciji - savjetodavno je tijelo Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima. Uloga Venecijanske komsije je davanje savjetodavnih mišljenja državama članicama, a naručito pružanje ,,hitne ustavne pomoći državama u tranziciji da usklade svoj pravni sistem i institucionalnu strukturu sa Evropskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokaratije, ljudskih prava i vladavine prava.&nbsp;</p>

Draško Đuranović

Zahtjev Venecijanskoj komisiji šalje se sjutra nakon što ga potpiše premijer Spajić

<p>Zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, prema prijedlogu opozicionih stranaka, radiće advokat i bivši dekan Pravnog fakulteta na Univerzitetu "Mediteran" <b>Miloš Vukčević</b>, dok će u ime dijela vladajućih partija to raditi aktuelni ministar pravde i funkcioner Pokreta Evropa sad <b>Bojan Božović</b>, saznaje "Dan".</p>
<p>Prema sporazumu, koji je premijer <b>Milojko Spajić</b> u ime PES-a potpisao sa dijelom opozicije, tekst zahtjeva "venecijancima" treba da pripreme po jedan predstavnik obje strane.</p>
<p>Nakon što se usaglase, dogovereni zahtjev Venecijanskoj komisiji treba da uputi Spajić.</p>
<p>Rok da se obrati Venecijanskoj komisiji je do nedjelje.</p>

Tekst za Venecijansku komisiju rade Božović i Vukčević

<p>Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga premijer Milojko Spajić iz dalje procedure treba da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini.</p>
<p>To je poručeno sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja” u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.</p>
<p>Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.</p>
<p>- Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji - jasan je Nikaljević.</p>
<h2>Crnogorci se neće odreći i prepustiti svoju istoriju</h2>
<p>Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.</p>
<p>- Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtjeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi - naglasio je Nikaljević.</p>
<p>Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.</p>
<p>- Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise - upitao je Nikaljević.</p>
<p>STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.</p>
<h2>Pravno nedopustivo</h2>
<p>Advokat i član Stege Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.</p>
<p>- Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica - ukazao je Vuković.</p>
<p>Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.</p>
<p>- Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime - kazao je Vuković.</p>
<h2>Spajić da razmisli o posljedicama</h2>
<p>Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.</p>
<p>- STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom - naglasio je Vuković.</p>
<p>Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.</p>
<p>- Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije - istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana SPC od kojeg se ne odstupa.</p>
<p>Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.</p>
<p>- Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani - stav je Gojnića.</p>
<h2>Na premijeru najveća odgovornost</h2>
<p>Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.</p>
<p>- Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti - jasan je Vukčević.</p>
<p>Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.</p>
<p>- Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću - zaključio je Vukčević.</p>

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna i crkvena

<p>Advokat <b>Miloš Vukčević</b> dostavio je podgoričkom Osnovnom sudu dopunjenu tužbu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) <b>Zorana Lazarevića </b>protiv Ministarstva odbrane, u kojoj se navodi da on i dalje trpi dvostruku diskriminaciju i to po političkoj osnovi i starosnoj dobi, piše Dan.</p>
<p>Vukčević, koji zastupa Lazarevića, navodi da je tužba dopunjena jer general i dalje trpi diskriminaciju, pa su mu zabranjene sve aktivnosti u inostranstvu.</p>
<p>- Brigadni general Zoran Lazarević podnio je tužbu zbog diskriminacije. Za period koji je naveden u tužbi, tužena država, odnosno Ministarstvo odbrane, diskriminisala je generala svrstavajući ga da je pripadnik bivšeg političkog režima i političkih partija koje su danas opozicione, tako da je prvi dio tužbenog zahtjeva usmjeren na diskriminaciju po političkoj osnovi. Nesporno je iz svih izjava koje je davao ministar odbrane<b> Dragan Krapović</b>, ali i ostali službenici tog ministarstva, da je utvrđeno da je kod ministra stvoreno jako ubjeđenje da je general pripadnik političkih struktura bivšeg režima <b>Mila Đukanovića,</b> ali i sadašnjeg predsjednika države <b>Jakova Milatovića</b>. S obzirom na to da Lazarević nije član nijedne političke partije, jasno je da se radi o diskriminaciji političkog ubjeđenja kod ministra - izjavio je za "Dan" advokat Vukčević.</p>
<p>On tvrdi da je general diskriminisan i po osnovu starosne dobi.</p>
<p>- Dakle, nesporna je izjava ministra Krapovića da je general Lazarević najstariji pripadnik vojske, čime ga je izdvojio od svih ostalih i jasno time dokazao da su sve radnje koje preduzima prema Lazareviću bile usmjerene iz tog razloga. Time što je najstariji u vojsci i što je, po ubjeđenju ministra, pripadnik opozicionih partija i struktura, sve su radnje usmjerene samo iz jednog razloga da bi se izdvojio i diskriminisao Lazarević u odnosu na druge zaposlene. Tu posebno ukazujem, a to smo naveli i u tužbu, na naredbe koje se odnose na zabranu generalu Lazareviću inostranih aktivnosti, koje naredbe nikada nijesu donesene ni za jednog drugog generala, niti ijedno drugo lice koje pripada visokom rukovodnom kadru u ministarstvu, a usudio bih se reći čak i u Crnoj Gori. Nakon podnošenja tužbe, ministarstvo je nastavilo sa diskriminacijom generala Lazaraveći, pa je donijelo naredbe kojima mu je zabranilo inostrane aktivnosti i za period novembra i januara. Posljednja naredba mu zabranjuje sve buduće inostrane aktivnosti i umjesto njega kao lice se šalje načelnik štaba Generalštaba VCG ili predstavnik pri EU ili NATO-u - ukazuje Vukčević.</p>
<p>On je naglasio da je posebno ponižavajuće to što govor generala Lazarevića sa svečanosti povodom Dana VCG nije dostavljen medijima, niti objavljen na društvenim mrežama, što je bila uobičajena praksa.</p>
<p>- Tužbom se traži da se utvrdi da je MO diskriminisalo Lazarevića, te da se ovakve diskriminatorne radnje zabrane ubuduće i da se presuda objavi u sredstvima javnog informisanja. General nije tražio naknadu materijalne štete, iako na to ima pravo, jer mu to nije cilj. Cilj mu nije nikakva finansijska korist, nego da se utvrdi da su sve ove radnje ministra bile diskriminatorne i da se takve radnje u ministarstvu zabrane ubuduće - rekao je Vukčević.</p>
<p>On je zatražio da se tokom postupka sudu dostave sva rješenja Ministarstva odbrane od 2021. godine do sada o produženju trajanja službe u VCG.</p>
<p>U Osnovnom sudu u Podgorici juče je za januar odloženo ročište po tužbi Lazarevića od 11. oktobra. Tokom postupka, kako je najavljeno, biće zatraženo saslušanje više svjedoka, između ostalih, i ministra Dragana Krapovića, Zorana Lazarevića i članova Savjeta za odbranu i bezbjednost.</p>
<h2>Krapović smatra da su mu tužbom napadnuta prava</h2>
<p>Ministar odbrane je juče preko punomoćnika <b>Siniše Gazivode </b>podgoričkom Osnovnom sudu dostavio izjavu o stupanju u parnicu u svojstvu umješača, a na strani tuženog Ministarstva odbrane.</p>
<p>- Navodi u tužbi u cjelini su usmjereni na ministra odbrane, kao lice za koje se tvrdi da je, navodno, izvršilo diskriminaciju prema tužiocu. Iz svega navedenog, ministar Dragan Krapović ima više nego očigledan pravni interes za uspjeh tuženog u sporu, posebno uzimajući u obzir činjenicu da su navedenom tužbom napadnuta njegova lična prava, a čija je zaštita zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom - navodi se u izjavi koju potpisuje punomoćnik minstra Krapovića.</p>

Advokat dostavio dopunjenu tužbu Osnovnom sudu: Ministarstvo nastavilo sa diskriminacijom Lazarevića, zabranili mu inostrane aktivnosti

<p>Više državno tužilaštvo uputilo je Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore zahtjev za ukidanje imuniteta poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) <b>Marku Kovačeviću</b>, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a povodom njegovog govora prilikom obilježavanja 166 godina od bitke na Grahovu.&nbsp;</p>
<p>Podsjećamo, Kovačević je tada, u svojstvu predsjednika opštine Nikšić poručio da će s onima koji neće da budu kao braća, nego da ličen na Turke postupati kao prema Turcima.&nbsp;</p>
<p>Međutim, nije poznato kada će se članovi Administrativnog odbora izjasniti o ovom pitanju. Predsjednica tog skupštinskog tijela i poslanica pokreta Evropa sad <b>Jelena Nedović</b>, ranije je kazala kako je tužilaštvo dostavilo zahtjev bez spisa predmeta, te da je neophodno da poslanici imaju uvid u optužni prijedlog kako bi donijeli odluku.&nbsp;</p>
<p>Optužni prijedlog ne smije se podnijeti prije ukidanja imuniteta&nbsp;</p>
<p>Advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, <b>Miloš Vukčević</b> za Portal Analitika ukazuje da bi podnošenje optužnog prijedloga značilo da je pokrenut krivični postupak.&nbsp;</p>
<p>- Shodno članu 86 Ustava isti se ne može pokrenuti, prije nego što se poslaniku, u konkretnom slučaju Marku Kovačeviću, ne skine imunitet, odobrenjem od strane Skupštine - pojašnjava Vukčević.</p>
<p>Kako dodaje, to znači da tužilaštvo ne smije podnijeti optužni prijedlog protiv Kovačevića, prije ukidanja poslaničkog imuniteta.&nbsp;</p>
<p>- Jasno je da je izjava predsjedniceOdbora pravno neutemeljena, odnosno prije bih rekao smišljena u cilju izbjegavanja skidanja imuniteta poslaniku Kovačeviću - ocjenjuje Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Podsjeća da je našim Ustavom, poput modernih evropskih ustava, propisano da se poslaniku ne može odrediti pritvor, niti se isti može krivično goniti jer uživa imunitet.</p>
<p>- I to je potpuno opravdano i utemeljenorješenje. To istovremeno ne znači da svaki prijedlog tužilaštva za određivanje pritvora ili krivično gonjenje poslanika, Skupština treba automatski da prihvati, jer bi se u tom slučaju moglo postaviti pitanje zašto je ustavotvorac uopšte propisivao odredbe o imunitetu poslanika - podvlači Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Administrativni odbor, kako naglašava, nema pravo da od tužilaštva traži dostavljanje optužnog prijedloga, jer bi to, kako napominje, značilo da je krivični postupak pokrenut.&nbsp;</p>
<p>- Ono što Administrativni odbor može tražiti jeste da državno tužilaštvo dostavi činjenično i pravno obrazloženi prijedlog za skidanje imuniteta, te u tom pravcu može tražiti određena pojašnjenja i dopunu prijedloga - ističe Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Takođe, kako dodaje, Odbor može zatražiti saslušanje zastupnika podnosioca prijedloga na Administrativnom odboru, te da odgovara na pitanja poslanika s ciljem davanja svih neophodnih pojašnjenja.&nbsp;</p>
<p>- Na taj način, članovi Administrativnog odbora mogu steći kompletnu sliku o tome šta se tačno stavlja na teret Kovačeviću, te nakontoga moraju donijeti odluku - naglašava Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Primjer na kojem se vidi zašto poslanici ne žele donošenje Zakona o Skupštini&nbsp;</p>
<p>Sagovornik Analitike ukazuje da poslanici ne bi smjeli da izbjegnu donošenje odluke bilo da se prijedlog za ukidanje imuniteta prihvata ili odbija.&nbsp;</p>
<p>- U tom smislu, izjavu predsjednice Odbora kojom od tužilaštva traži da dostavi optužni prijedlog smatram smišljenom u cilju izbjegavanja prvenstveno odlučivanjaAdministrativnog odbora i Skupštine o skidanju imuniteta poslaniku Kovačeviću - izričit je Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje da se Administrativni odbor, kako kroz obrazloženje tužilaštva, tako i tokom saslušanja podnosioca prijedloga praktično može upoznati sa sadržinom optužnog prijedloga koji tužilaštvo namjerava da podnese.&nbsp;</p>
<p>- I na ovom primjeru se vidi zašto poslanici ne žele da donesu Zakon o Skupštini, jer bi se istim uredila i jasna procedura skidanja imuniteta koja je upravo potrebna u ovakvim situacijama - podvlači Vukčević.&nbsp;</p>
<p>Kako poručuje, odluka da se ukine imunitet ili pak da se odbije prijedlog tužilaštva morala bi biti zasnovana na pravno utemeljenim razlozima, a ne na političkim odlukama.&nbsp;</p>
<p>- Ne bih se začudio da Skupština odbije da skine imunitet poslaniku Kovačeviću iz prostog razloga što je poslanik vladajuće većine. Da je pak u pitanju poslanik opozicije, Administrativni odbor i Skupština bi odluku o skidanju imuniteta donijeli vrlo brzo - zaključuje Vukčević.</p>

Vukčević: Izjava Nedović smišljena da se izbjegne ukidanje imuniteta Kovačeviću

<p>Univerzitetski profesor i advokat Miloš Vukčević podržao je listu &nbsp;"Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za<br/>
primjer” i kandidata za gradonačelnika Borisa Mugošu na predstojećim izborima u Podgorici.</p>
<p>- Borisa Mugošu poznajem skoro 20 godina, još kad smo kao asistenti počeli na radimo na Univerzitetu Mediteran, pa do današnjeg dana kada je poslanik. Strpljivo gradeći profesionalnu i političku karijeru Boris se nije promjenio - ostao je dosljedan sebi i svojim principima. Obrazovan, kulturan, strpljiv, spreman da sasluša sagovornika i argumentovano odgovori, u zadnjih nekoliko godina predstavlja pravo osvježenje na političkoj sceni Crne Gore - naveo je Vukčević.<br/>
 <br/>
Prema njegovim riječima, Mugoša je jedan od rijetkih kandidata za gradonačelnika koji odlično poznaje ne samo lokalnu problematiku, već i<br/>
način rada i organizaciju državne uprave.<br/>
 <br/>
- Kao sekretar Sekretarijata Glavnog grada te kasnije zamjenik gradonačelnika, Borisposjeduje dragocjeno višegodišnje iskustvo u radu<br/>
lokalne administracije i rješavanjuproblema građana Podgorice, dok je kao savjetnik u Vladi i poslanik u Skupštini Crne Gore imao priliku da<br/>
se upozna i sa funkcionisanjem sistema državne uprave te i na taj način doprinese razvoju lokalnih politika našeg glavnog grada Podgorice. Sve navedeno čini ga savršenim kandidatom za gradonačelnika koji će biti spreman da se suoči sa brojnim izazovima i problemima koji opterećuju našu Podgoricu - kazao je Vukčević.<br/>
 <br/>
Naglasio je i da Boris nije sam.<br/>
 <br/>
- Listu Evropskog saveza koju predvodi čineljudi koji su, poput Borisa, dokazani profesionalci u svom poslu, ali prije svega dobri ljudi koji imaju i znanja i sposobnosti da Podgoricu učine evropskim gradom kojim ćemo se ponositi. Mnoge od njih ličnopoznajem i siguran sam da nakon 29.septembra Podgoricu i njene građane čekajuljepši dani sa Evropskim savezom i Borisom Mugošom na čelu - poručio je Vukčević.</p>

Vukčević podržao Evropski savez: Nakon 29. septembra Podgoricu i njene građane čekaju ljepši dani

<p>Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.</p>
<p>Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.</p>
<p>- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.</p>
<p>Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.</p>
<p>- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Hrvatske <b>Gordan Grlić Radman </b>rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.</p>
<p>- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom <b>Milojkom Spajićem</b> i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.</p>
<p>Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.</p>
<p>- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.</p>

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

<p>Kotoranin <b>D. M. </b>(35) uhapšen je na Cetinju, nakon što je iz sudnice gdje mu je izrečena kazna od 300 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ponovo sjeo za volan, saopšteno je iz Uprave policije na mreži Iks (X).</p>
<p>Kako navode, kod D. M. je prvobitnom kontrolom utvrđeno da je vozio pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od promila (1 g/kg). </p>
<p>- On je uhapšen i priveden sudiji za prekršaje, koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300 eura. Međutim, odmah nakon izricanja kazne, on  je ponovo zatečen da upravlja vozilom - ističu iz Uprave policije.</p>
<p>Alkotestiranjem je i utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od promila (1g/kg), kada je ponovo uhapšen.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1936371605891932618%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšen Kotoranin: Iz sudnice zbog vožnje pod dejstvom alkohola ponovo sjeo za volan

<p>Davne 1962., reprezentacija Jugoslavije igrala je u polufinalu Svjetskog prvenstva u Čileu. Ono zbog čega je avantura „plavih“ bitna za našu priču jeste što je svaku od utakmica pomenutog prvenstva, pratio uživo po jedan član stručne ili selektorske komisije tadašnjeg saveza. Zapažanja su pretočena u izvještaje i kasnije objavljena u „Jugoslovenskom futbalu“, časopisu namijenjom domaćim trenerima.</p>
<p>Mi takav časopis nažalost nemamo (a nije da im ga nisam predlaga'), a što se tiče sistematskog praćenja utakmica na Evropskom prvenstvu za omladince na kojem smo prvi put učestvovali - poslao sam ljudima iz FSCG-a nekoliko upita o eventualnom preduzimanju slične akcije s njihove strane, ali odgovor nisam dobio.</p>
<p>No, šćede sudbina da se takmičenje održi baš u Rumuniji, u kojoj boravim posljednje tri godine, pa sam iskoristio priliku da što uživo, što na televiziji, ispratim utakmice, kako naše tako i ostalih reprezentacija, i tako sam sastavim ovaj svojevrsni taktički pregled EP-a, koji je sad pred vama.</p>
<h2>Moć pozitivnog mišljenja</h2>
<p>Primijenimo li pozitivno mišljenje na tek završeno istorijsko učešće naše omladinske reprezentacije na Evropskom prvenstvu, primijetićemo ogroman plus za:</p>
<p>1. Iskustvo: igračima, stručnom timu, savezu;</p>
<p>2. Eventualne transfere: skauti najjačih evropskih klubova (da sad ne imenujemo) bili su na tribinama;</p>
<p>3. Upoznavanje konkurencije: što i kako rade ostali, i đe smo mi u odnosu na njih.</p>
<p>Prve dvije tačke su manje-više same po sebi jasne i ne bih ih previše analizirao. Što se tiče treće – zaronimo amigo.</p>
<p>E da, još jedna stvar: ova analiza ni u tragovima ne sadrži prozivode poput fizičke spreme i izostanka najbitnijih igrača (ne znam za vas ali ja sam na njih (mislim na prozivode) postao alergičan).</p>
<h2>Golmani plešu</h2>
<p>Kad bi me neko pitao na čemu bih jednom treneru mlađih kategorija u Crnoj Gori, na osnovu zaključaka sa ovog EP-a, prvo predložio da radi, jeste – igra golmana.</p>
<p>Golman, ne samo po igri nego i po građi, nije što je nekad bio. Danas profil čini laganija građa, hitar korak, tehnički doćerana parada i naravno najbitnije – izvanredna distribucija lopte (vjerovatno najbolji primjeri Martin (Danska) i Setford (Engleska)). Jednostavno rečeno, golman nije samo jedan od učesnika u napadu, već često i plejmejker. Što se naših golmana tiče, iako je Milović branio dvije i po utakmice i imao nekoliko odličnih odbrana, Đurović se mnogo više uklapa u opisani profil.</p>
<p>Kako se do toga tehničkog nivoa golmana dolazi? Pomenuću primjer iz ličnog trenerskog iskustva iz Rumunije (čija U19 reprezentacija se plasirala u polufinale), đe golmani redovno i u svim uzrastima, učestvuju sa ostalim igračima u vježbama i igrama tipa „čuvanja lopte“. I od svojih saigrača su rijetko kad gori.</p>
<h2>Posjed lopte i visoki kriterijumi</h2>
<p>Ne sumnjam da bi selektor Vukčević i bilo ko od mojih kolega iz Crne Gore želio da mu ekipa dominira, drži loptu u svom posjedu itd. To skoro i da nije pitanje stila, već obaveze u modernom fudbalu.</p>
<p>No zbog čega našima ove stvari, iako ih svakodnevno vježbaju, nisu išle na ovom prvenstvu? Obratimo li pažnju na zagrijavanje pred utakmicu (svi koji su makar jednom bili na stadionu znaju da je praćenje zagrijavanja poseban merak) primijetićemo jednu razliku. Dok mi i dalje, po nepisanom pravilu, „čuvanje lopte“ igramo u prostoru od minimum 20x20m, ekipe poput</p>
<p>Engleske, Danske, Norveške itd. „čuvanje lopte“ igraju u prostoru od 15x10m, što će reći, znatno manjem.</p>
<p>Izgleda da su mnogo viši zahtjevi koje konkurenti postavljaju pred sebe po pitanju prostora i vremena, pa otud i veća otpornost kad se nađu pod presingom. Da zaključimo: nije u pitanju samo što, nego i kako radimo.</p>
<h2>Biti prepoznatljiv</h2>
<p>Holandija: osnovni sistem igre 4-2-3-1, napad u sistemu 3-4-3; Engleska, Španija, Norveška: 4-2-3-1, napad u 4-1-4-1; Rumunija: 4-4-2 ili 4-1-3-2; Danska: 5-4-1, prelazak u 4-2-5 (!); Crna Gora: klasični 4-2-3-1 sistem bez ikakvog posebnog obilježja.</p>
<p>Prvi korak, da bi smo na evropskoj sceni bili prepoznatljivi, jeste odrediti način napada. Ako već igramo uobičajeni 4-2-3-1 sistem, moramo mu dati neki šmek: đe se kreće bek, kuda se kreće krilo, mijenja li ko mjesta – ajmo malo. Primjetno je da je već u uzrastu od 18-19 godina, promjena formacije pri prelasku iz odbrane u napad skoro standard.</p>
<p>Odsustvo ovakvih ideja do sad je nažalost „krasio“ i našu seniorsku reprezentaciju, a i naše klubove u Evropi đe, kakav god rezultat bio, taktički i napadački se nemaš za što uhvatit. Zato paralelno sa rezultatima treba razvijati i svoje osobenosti i stil. Jer tako igraju najbolji (a i malo je zanimljivije).</p>
<h2>Iz drugog ugla: fizika out, taktika in</h2>
<p>Kad se uzme u obzir kako se u 90% slučajeva tumačio rezultat i igra naše reprezentacije (fizička sprema), a što se sa druge strane zaista dešavalo koliko na našim toliko i na ostalim mečevima (taktička sprema), shvatamo da nam je potreban oštar zaokret u razmišljanju.</p>
<p>Optimizam, da je takvo što ne samo moguće nego i već i na putu, baziram na:</p>
<p>· Drugom poluvremenu protiv Španije. Iako je motivacija naših protivnika u tom momentu bila upitna, viđelo se da imamo što da pokažemo. Pored psihološkog rasterećenja, vjerujem da su duži i smisleniji napadi bili posljedica promjena u sastavu;</p>
<p>· Kvalitetu trenera u Crnoj Gori. U našoj zemlji postoji značajan broj trenera zdravih pogleda na razvoj mladih igrača i njihove taktičke kreativnosti, što je preduslov da dostignemo najviši rezultatski i igrački nivo.</p>
<p>Da rekapituliramo: golman-plejmejker + čuvanje lopte na malom prostoru + taktička prepoznatljivost – ono su što nam trenutno nedostaje da bi bili konkurentniji najboljim evropskim omladinskim selekcijama.</p>
<p>Da zaključimo: poenta ovako značajnog iskustva nije ni bila koliko daleko ćemo stići, već koliko puno ćemo naučiti (što ostaje da se vidi). Ono što je ipak sad, i više nego ikad jasno, jeste: taktička priprema igrača mora postati prioritet svakog našeg kluba, trenera i selekcije.</p>
<p>Završna napomena: Crna Gora će postati dio evropskog vrha kad pobjede i porazi ne budu bili tumačeni kao pitanje fizičke spreme, pseudopsiholoških kategorija i sl., nego čitanja igre, odluka sa loptom, kretanja na terenu i drugih vještina kojima smo se do sad, bavili manje, a otsele ćemo siguran sam, puno više.</p>
<p>Sportski pozdrav.</p>

EP U19: Ponešto o taktici i nimalo o fizičkoj spremi

<p>Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane uhapsili su <b>J. B. </b>(28) zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, dok će protiv njegovog suvozača <b>M. R. </b>(52) biti podnijeta prekršajna prijava zbog posjedovanja 39 komada različitih tableta sa liste opijata, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako je precizirano, J. B. je kontrolisan dok je upravljao putničkim motornim vozilom "Mercedes" kolašinskih registarskih oznaka, te je utvrđeno da je pozitivan na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu.</p>
<p>- Pregledom vozila policijski službenici su pronašli dva komada municije kalibra 7,65 mm i o tom događaju upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se municija uputi na odgovarajuća vještačenja, a da se nakon toga podnese krivična prijava protiv J. B. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U torbici M. B. policija je pronašla 39 komada različitih tableta sa liste opijata sa čim je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji se izjasnio da se u radnjama ove osobe ne stiču elementi krivičnog djela, već da se radi o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, te će protiv njega biti podnijeta prekršajna prijava.</p>

Berane: Uhapšen zbog vožnje pod dejstvom narkotika, protiv suvozača prekršajna zbog posjedovanja opijata

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: milos-vukcevic