,,KRIVA PRAVDA”: Kad politika ovlada sudovima
Apelacioni sud Crne Gore oborio je odluku specijalnog vijeća Višeg suda u Podgorici i potvrdio optužnicu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, suspendovanih policijskih službenika Draga Spičanovića, Vladana Lazovića i Milovana Pavićevića, suspendovane tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića. Optužnica Specijalnog državnog tužilaštva, koju su specijalne sudije prethodno odbacile zbog nedostatka dokaza, sada je dobila sudsku potvrdu na drugom stepenu. Apelacioni sud tvrdi da u spisima postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali javnosti nije saopšteno ni ko je odlučivao o ovom osjetljivom predmetu, ni na osnovu kakvog iskustva su sudije procjenjivale obimnu optužnicu.
Prvi put u istoriji crnogorskog pravosuđa, Apelacioni sud Crne Gore je – već na prvom vijećanju - preinačio odluku Višeg suda.
Danas se na sajtu Apelacionog suda pojavilo obavještenje da je Vijeće Apelacionog suda potvrdio optužnicu protiv Aleksandra Mijajlovića, Predraga Boškovića i još četvoro okrivljenih.
Ovaj svojevsrni presedan, otvara pravno, ali i političko pitanje: kako dokazni materijal Specijalnog državnog tužilaštva, koji za Viši sud nije bio dovoljan za nastavak postupka, za Apelacioni sud je postao osnov za potvrđivanje optužnice?
BROJNA PITANJA
Obrazloženje odluke na sajtu Apelacionog suda ne pruža odgovore.
-U fazi ispitivanja optužnice, sud nije ovlašćen da cijeni da li činjenice na kojima se zasniva optužnica pružaju pouzdan dokaz da li su okrivljeni izvršili krivična djela koja im se optužnicomstavljaju na teret, niti da li su ispunjeni uslovi da budu oglašeni krivim – kaže se u kratkoj obavijesti.
Iznenađenje zbog odluke Apelacionog suda nijesu krili advokati odbrane. Ocjenjuju takav potez ocjenjuje neuobičajenim i odstupanjem od dosadašnje prakse, posebno imajući u vidu težinu optužbi i složenost predmeta.
Stefan Jovanović, advokat okrivljene Andrijane Nastić ističe da, shodno zakonu i nadležnostima, Apelacioni sud, shodno zakonu, može da preinači odluku nižestepenog suda. Međutim, naglašava da je ovo prva odluka u kojoj postoji ovakvo rezionovanje Apelacionog suda.
-Uvijek bi se, kada se uvaže žalbeni navodi tužilaštva, takva odluke ukidale uz vrlo jasne ukidne naloge, odnosno instrukcije po kojima treba postupiti. Zašto je u konkretnom slučaju drugačije? Zaista, bez uvida u sadržaj predmetne odluku, teško je reći – ističe Jovanović.
U razgovoru za ETV advokat naglašava da je vrlo upitno zbog čega Vijeću Višeg suda, koje je postupalo u ovom predmetu, nije data šansa da - uz jasne ukidne naloge ili instrukcije - eventualno preispita svoj prethodni stav...
NEKA NOVA SUDSKA PRAKSA?
I Miloš Vukčević, advokat Draga Spičanovića, ističe da je iznenađen ovakvom odlukom Apelacionog suda i da to odudara od sadašnje prakse Apelacionog suda.
-Smatram da nema uslova za potvrđivanje optužnice, da je optužnica jedna vrsta konstrukcije tužilaštva koja ne počiva na dokazima, na pretpostavkama i na tvrdjama. Nažalost, Apelacioni sud je ovakvom svojom odlukom definitivno potvrdio da je sudska kontrola optužnice u Crnoj Gori svedena na puku formalnost, gdje sudovi prihvataju sve ono što tužilaštvo napiše i da je svelo kontrola optužnica na puku formalnost – ističe Vukčević u izjavi za ETV.
Odbrana očekuje da u obrazloženju odluke Apelacionog suda – koje za sada nije dostupno - budu jasno predočeni razlozi zbog kojih je drugostepeno vijeće prihvatilo žalbene navode Specijalnog državnog tužilaštva.
Advokat Jovanović napominje da će, nakon prijema ovakve odluke, odnosno nakon uvida u odluk, odbrana tek biti u mogućnosti da uvidi koji su razlozi opredijelili Apelacioni sud na jednu ovakvu odluku, odnosno koji su to konkretno žalbeni navodi tužilaštva od strane Apelacionog suda Crne Gore uvaženi.
ODLUKA KOJA ZBUNJUJE
Da je odluka Apelacionog suda u najmanju ruku zbunjujuća, smatra advokat Veselin Radulović.
Po njemu, nije sporno da sud u fazi kontrole optužnice ne utvrđuje krivicu. Ali, sud jeste dužan da utvrdi da li postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju. To je bila i suština odluke, kako ističe, Višeg suda to je i suština ovog instituta kontrole optužnice.
-Viši sud je u ovom predmetu prema javno objavljenim podacima i informacijama razmatrao, ne samo pitanje postojanja osnovane sumnje, već i pitanje da li činjenice navedene u optužnici ispunjavaju sva ona zakonska obilježja krivičnih djela koja su predmet optužnice – ističe Radulović.
KONTROLA OPTUŽNICE KAO FORMALNOST
Advokat Vučević ističe da je ovakvom odlukom Apelacionog suda kontrola optužnice svedena na formalnost.
-Zadatak suda je da ispita da li postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju. Vijeće Višeg suda je našlo da nema. Nažalost, Apelacioni sud je puke pretpostavke i tvrdnje tužilaštva prihvatio kao dokaze, bez postojanja osnovane sumnje. Na taj način se kontrola optužnice svela na puku formalnost. Slobodno mogu reći: kada je ova optužnica potvrđena, svaka će optužnica i sve ono što izađe iz Specijalnog državnog tužilaštva biti potvrđeno od strane Crnogorskih sudova – zaključuje Vukčević.
Upravo je kvalitet obrazloženja odluke ono na čemu insistiraju i advokati. Kada drugostepeni sud zauzme suprotan stav od Višeg suda, morao bi jasno navesti na osnovu kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja za svakog okrivljenog pojedinačno.
VUKAS RADONJIĆ UPOZORIO SUDIJE?
Potvrđivanje optužnice ne znači utvrđivanje krivice, ali zahtijeva konkretne i provjerljive razloge. Bez njih, sve se svodi na puku formalnost lišenu svakog prava i pravde.
Ali i otvara pitanje upliva politike u pravosuđe.
-Važno je reći da sudovi ne bi smjenli da donose odluke da bi zadovoljili politička očekivanja, ali ni da bi izbjegli određene političke kritike – smatra advokat Radulović.
Politizaciji odluke Višeg suda kojim je svojevremeno odbačena optužnica protiv Mijajlovića i grupe najviše je doprinio porparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić. On je tada ocijenio da je odbacivanje optužnice, citiramo, ,,nezakonito i opasno po Crnu Goru”.
Da li je ta poruka bila upućena javnosti ili – sudijama Apelacionog suda koje su koji mejsec kasnije preinačili odluku Višeg suda?