Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;23. januara produžilo je pritvor &nbsp;Danilu Mandiću - potvrdila je je Portalu ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu Nađa Pešić.
Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Danilo Mandić je sinovac predsjesnika Skupštine Andrije Mandrića.
Mandić je stricu Andriji Mandiću bio privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
Optuženi se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.
Suđenje Danilu Mandiću nastavlja se danas. U ovom postupku svjedok Darko Perović treći put je odbio da svjedoči.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danilu Mandiću produžen pritvor

Optužnica koja je prepričana i iskonstruisana objavljena je u jednom mediju i tako je zlonamjerno mojoj porodici i meni nacrtana meta i ugrožena bezbjednost, a sve kako bi od mene napravili svjedoka saradnika, što ja nijesam, niti ću ikada biti - kazao je u Višem sudu penzionisani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović na ročištu za kontrolu optužnice kojom se tereti da je bio jedan od organizatora šverca cigareta. On je od vijeća kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović tražio da se optužni akt potvrdi, ne zato što se osjeća krivim, već suprotno da dokaže svoju nevinost pred Sudom. Golubović je naveo da je optužnicom obuhvaćeno 15 osoba i da on samo poznaje Sander Stanaja. - Ja nijesam mogao odrediti uloge, zadatke, davati uputstva članovima organizacije, ako su oni to i bili, što meni nije poznato - rekao je Golubović. Sander Staneja, kako je ispričao, poznaje više od 20 godina i zna da su on i porodica vlasnici više firmi a jedna od njih je zvanični uvoznik i distributer cigareta. - Nijesam imao saznanja, niti sada imam da se njegova firma bavila nezakonitim poslovima. Niti sam od njega imao finansijsku korist, niti sumnjam da bi me zloupotrijebio, doveo u zabludu za neki nelegalna posao - decidan je bio Golubović. Ne postoji ni jedan dokaz da je, kako je objasnio, za račun navodne organizacije i njenih članova koje ne poznaje a što bi bilo nužno za onoga ko je formira prenosio preko carinske linije neocarinjene duvanske proizvode. - Ne postoji ni mjesto, ni vrijem, jer to nijesam uradio - kategoričan je penzionisani službenik ANB -a. On je dodao da nije utvrđena, niti registrovana njegova veza ni sa jednim carinskim i policijskim sližbenikom, niti prisustvo u Luci Bar. -To ukazuje da nijesam imao učešće u izvršenju krivičnih djela što ću dokazati pred Sudom - kazao je Golubović. On je ponovio da nije organizovao kriminalnu grupu, niti je prenosio neocarinjene cigarete. Optužnica je podignuta protiv Golubovića i vlasnika auto centra Rokšped Sander Stanaja koje SDT tereti da su navodno bili na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. Osim njih optužnim aktom je obuhvaćeno još 13 osoba. Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su, kako se sumnja, bili na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura. Kao članovi njihove organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović. Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović. Svi optuženi i njihovi branioci ustvrdili su da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz za optužbe. Prokopije Perić koji je bio direktor u jednoj od firmi Stanaja kazao je da mu je jasno što mu se stavlja na teret, ali nije zbog čega mu se to stavlja na teret. - Kako komentarisati da sam član navodne kriminalne grupe koja švercuje cigarete, a cigarete niko nije vidio. Skaj nikada nijesam koristio, niti sam imao kriptovani telefon- kazao je Perić. Objasnio je da se 23 godine legalno bavi prodajom duvanskih proizvoda i da je kao izvršni direktor Rokšpeda za više od 20 godina uplatio 320 miliona eura u budžet na ime akciza za cigarete. - Bavljenje švercom cigareta je protiv svih mojih moralnih načela - kazao je Perić. On je dodao da je osam mjeseci u pritvoru i da tužiteljka Tanja Čolan Deretić kao jedan od osnova navodi da je 150 puta izašao iz Crne Gore jer ima porodicu u Bosni i Hercegovini te i da ima državljanstvo Srbije. -Tačno je da sam toliko puta izašao, ali je tačno i da sam se toliko puta vratio. Ostatak života ću provesti u Crnoj Gori, to smo odlučili moja supruga i ja - kazao je Perić. Branioci Golubovića, advokati Velibor Marković i Dragoljub Đukanović istakli su da do nivoa osnovane sumnje nijesu dokazani navodi optužnice da je njihov branjenik počinio krivično djelo. Đukanović je naglasio da skaj nije dokaz i kao primjer naveo odluke pravosudnih organa Švajcarske da su Francuzi nezakonito slušali njihove građane. Prema mišljenju advokatice Andrijane Razić iako je optuženi akt napisan na 300 strana to je pokušaj da se kvantitetom nadomjesti kvalitet. I advokat Enis Baković koji zastupa Stanaje kazao je da se ne protivi potvrđivanju optužnice i da će na sudu dokazati neosnovanost tvrdnji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126180144_79cbb7ec9e61da1270fffc8ada5960be1a36a65ef1c282168f9794da0bae148e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126180144_79cbb7ec9e61da1270fffc8ada5960be1a36a65ef1c282168f9794da0bae148e" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Andrijana Razić"> <figcaption>Andrijana Razić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126180148_27782b2dc62089debfc341e8ca74205ff7c7269540b0679a6b854384920e7f74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126180148_27782b2dc62089debfc341e8ca74205ff7c7269540b0679a6b854384920e7f74" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Enis Baković "> </figure>  Advokat Dušan Lukšić koji zastupa Sukovića kazao je da na 300 strana nema dokaza ko je od navodnih organizatora angažovao njegovog klijenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126180148_9eb8fd12b183b647f5387cbe2af35c71b455ba358724387c7afe8378f02fdfba.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126180148_9eb8fd12b183b647f5387cbe2af35c71b455ba358724387c7afe8378f02fdfba" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dušan Lukšić"> <figcaption>Dušan Lukšić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  - Ne postoje cigarete, ne da nije utvrđeno kako su napustile Luku Bar, nego da li su uopšte napustile. Kako je moguće da u strogo kontrolisankm granicama EU prođu na tržište Hrvatske, Italije - kazao je Lukšić. Sa druge strane tužiteljka smatra da je optužnica zasnovana na dokazima i zatražila je da bude potvrđena.

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Vlasnik "Glosarija" Branislav Martinović kazao je u Višem sudu da bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića poznaje šest decenija, da su kumovi i da mu je pomagao sa 3.000 mjesečno od trenutka kada mu je prestala funkcija do momenta kada je počeo da prima penziju.
Martinović je, objasnio da to nije bilo pozajmica, nego pomoć svom prijatelju- kumu.
On je to izjavio na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću, koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom klanu što su oni u odbranama negirali.
Martinović je u kratkom iskazu pred vijećem sudije Veljka Radovanovića ispričao da je Katniću poslao i neki namještaj za Barjamovicu koji je imao u kući na Žabljaku.
- Jedan drugog smo pomagali čitav život i ponavljam to nije bila pozajmica - istakao je Martinović.
Tužilac Miloš Šoškić je bio bez pitanja.
Optuženi Katnić je kazao da se sa Martinovićem poznaje od djetinjstva i da su pomagali jedan drugog koliko su mogli.
- U srednjoj školi smo dijelili burek, na fakultetu smo radili teške poslove - kopali kanale, istovarili kamione. Bilo je trenutaka kada sam i ja njemu pomagao - kazao je Katnić.
On je kazao da ga je Martinović pomogao sa ukupno 70.000 eura i zadnji iznos je bio u januaru ili februaru 2024.
Na pitanja Katnića, Martinović je istakal da nije samo njemu pomagao navodeći da je dobio i priznanje za društveno odgovorni rad.
- Pomagao sam ljudima kao fizičko lice sigurno sam dao više od 100 hiljada eura pomoći - kazao je Martinović&nbsp;
Na današnjem ročištu saslušani su policajci iz SPO i nastavak suđenja zakazan je za 22. januar kada će svjedočiti bivši direktor ANB -a Dejan Peruničić ali i Ranko Vuković i Milan Mrvaljević.

MARTINOVIĆ: Katniću sam davao 3.000 mjesečno od kada mu je prestala funkcija, kumovi smo i čitav život smo se pomagali

Presuda u slučaju predsjednika i dijela članova Savjeta Radio televizije Crne Gore stigla je po žalbi u Viši sud 15. decembra 2025. godine – saopštila je za Portal ETV samostalna savjetnica Višeg suda za odnose sa javnošću Ivana Vukmirović.
- Predmet po žalbi stigao je 15. decembra u Viši sud i usljed velikog obima posla te činjenice da je kraj kalendarske godine nije mogao biti pripremljen za vijećanje i donošenje odluke. Javnost će biti obaviještena o odluci - objasnila je Vukmirović za Portal ETV.
Branioci optuženih izjavili su žalbu na prvostepenu presudu Osnovnog suda koju je donijela sutkinja Dragana Lubarda koja je osudila predsjednika Savjeta i dio članova tog dijela na sedam mjeseci uslovne kazne.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljević i članovi Filip Lazović, Naod Zorić i Amina Murić proglašeni su krivi da su zloupotrijebili službeni položaj kada su izabrali Borisa Raonića na poziciju direktora javnog servisa znajajući da ne ispunjava zakonske uslove za to.
U završnoj riječi tužilac je obustavio postupak protiv Predraga Miranovića.
Prvostepena presuda izrečena je 23. septembra.

Presuda po žalbi u slučaju predsjednika Savjeta i članova RTCG stigla 15. decembra u Viši sud

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Mijajloviću i nakon 86 dana pritvora uskraćen telefonski kontakt sa porodicom

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Vijeće sudije Veljka Radovanovića odbilo je predlog advokata Zorana Piperovića i Stefana Jovanovića koji su tražili da se pritvor njihovom branjeniku, bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, zamijeni kućnim pritvorom.&nbsp;
Obrazlažući predlog Piperović je kazao da je htio sudu da ukaže kako je njegovom branjeniku dodat kao pritvorski osnov tačka 4 (pritvor nužan radi nesmetanog vođenja postupka), naglašavajući da se pravno nije problematizovalo što je Apelacioni sud to prihvatio, iako, prema riječima advokata, ne može se dodati tačka na pravosnažno rješenje Višeg suda o određivanju pritvora.
Nakon toga, zastupnik optužnice specijalni tužilac Miloš Šoškić rekao je da je na njima, tačnije tužilaštvu kao stranci u postupku, da predlažu tačke a na sudu je da li će ih prihvatiti ili neće.&nbsp;
„Htio sam prosto da kažem sudiji zašto predlažem da se pritvor zamijeni mjerom kućnog pritvora. Nije prošlo, nema veze obnovićemo ga, ali sam htio da mu kažem kako je donijeta tačka 4. Na to se nije osvrnuo tužilac osim što je rekao, a što je tačno i tu je bio u pravu, naše je da predlažemo kao stranke da dodaju tačku 4 a njihovo je hoće li da prihvate ili neće. Kao što vidite Apelacioni sud prihvata. Ali se nije pravno problematizovalo da li ona može ili ne može da se doda na pravosnažno rješenje, jer i on zna da ne može. Ali je korektno rekao – naše je da predložimo“, istakao je Piperović.
Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom saslušanjem svjedoka danas je nastavljeno suđenje Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
&nbsp;

Piperović: Tužilac korektno rekao - naše je da predložimo Apelacionom sudu, a na njima hoće li prihvatiti

Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se njegovom branjeniku bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću ukine pritvor. Prema ocjeni suda, razlozi za pritvor "još postoje". Advokat Piperović i njegov kolega Stefan Jovanović detaljno su obrazložili zbog čega bi trebalo da bude ukinut pritvor njihovom branjeniku i predložili da se Lazoviću odredi - mjera zabrane napuštanja stana, oduzimanja putne isprave i elektronski nadzor. Piperović je ukazao da je na pravosnažno rješenje Višeg suda u Apelacionom sudu dodata tačka 4 što je pravni nonsens. - Znao sam da je cilj nečiji da Zoran Lazović umre u Istražnom zatvoru jer se drugačije to ne može obrazložiti. Kada sam vidio da tužilac Miloš Šoškić nije postupio po odluci Vijeća za kontrolu optužnice i kada je vratio bez ispravki znao sam da optužnica mora biti potvrđena. Tada je, kako kaže, znao da je cijela operacija osmišljena da Lazoviću i Katniću figurativni rečeno i " bez imalo patetike" kosti ostanu u Spužu. - Ovaj prijedlog upućujem jer cijenim vijeće i posebno Vas kao predsjednika ovog vijeća jer sam siguran da nećete razmišljati da li će odluka dopasti Aleksi Bečiću, Momu Koprivici i naravno Borisu Bogdanoviću. U to sam siguran što god da odlučite - bio je jasan Piperović. On je dodao da se za Lazovića navodi da će napustiti porodicu i pobjeći.&nbsp; - Da li možete da zamislite da bi Zoran Lazović mogao da pobjegne i ostavi unučad, djecu. Da li neko može da pomisli da bi čovjek od skoro 70 godina pobjegao ostavio porodicu i krio se kod Belivuka i Miljkovića - upitao je Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"> <figcaption>Zoran Piperović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Siguran je, kako kaže, da vijeće zna da bi Lazović i Katnić i bez jedne mjere bili u sudnici. On je ukazao da nije htio da traži ukidanje pritvora bez određivanja ijedne mjere jer kako je naveo to bi " izazvalo juriš na sudsko vijeće". - Znate od koga bi to bilo i bili bi prve vetingovane sudije - kategoričan je Piperovič. Njegov kolega, advokat Jovanović podsjetio je vijeće da u spisima predmeta postoji dokaz kada je Lazović čuo da će biti uhapšen da je preko advokata poslao podnesak glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da je na raspolaganju Tužilaštvu i ostavio je broj telefona. - Stvoren je opasan narativ. Lazović i njegova porodica su odavno targetirani - kazao je Jovanović. Tužilac Miloš Šoškić protivio se prijedlogu odbrane za ukidanje pritvora. Nakon pauze od 10 minuta sudsko vijeće je odbilo prijedlog.

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Tag: visi-sud