Jučerašnja odluka Skuštine opštine Zeta o zabrani izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pravno je ništavna, ocjenjuje za <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-odluka-so-zeta-pravno-nistavna">Antenu M </a>advokat Veselin Radulović.
On kaže da ta odluka ima jednaku pravnu snagu kao kada bi Opština Zeta odlučila da u Ustav kao zvanični jezik uvede srpski jezik i da izmijeni zakone o državnim simbolima i državaljanstvu.
Prema njegovim riječima, ne može lokalna samouprava da donosi odluke ili naredbe koje su suprotne zakonu ili koje su suprotne prostornim planovima kao pravnim aktima višeg reda.&nbsp;
Radulović kaže da stoga, pravno odluka SO Zeta nema nikakvo obvezujuće dejstvo za bilo koga. Na taj način bi, dodaje, Skupština opštine Zeta mogla da donosi i druge odluke koje su dio zahtjeva koji se ispostavljaju u vezi sa protestima povodom izgradnje postrojenja u Botunu.
- Pa bi mogla Skupština opštine Zeta i da riješi identitetska pitanja - onako kako se to traži - da promijeni jezik, da promijeni zastavu, da promijeni sve ono što je definisano Ustavom i što su tražili kroz ove proteste. Dakle, jednako bi to imalo pravnu snagu kao što ima i ova odluka koju su sada usvojili, odnosno naredba o zabranih izgradnje postrojenja u Botunu - zaključio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Odluka SO Zeta pravno ništavna

Okupljanja posljednjih dana ostavljaju utisak da je zaštita životne sredine najmanje što brine jer isplivavaju druga pitanja kroz inicijative za izmjenu Ustava, promjenu identitetskih pitanja koje tretira Ustav, ali i kroz poruke sa protesta - ocijenio je advokat Veselin Radulović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, naglasio da će se već na narednom kolegijumu predsjednika Skupštine naći prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima - koji predviđa rigoroznije kazne za organizatore neprijavljenih skupova koji ometaju saobraćaj i blokiraju ključnu infrastrukturu.
Političari ne rade ništa, kaže Radulović, na primjeni postojećeg Zakona o javnim okupljanjima koji je, smatra on, dovoljno adekvatan i dovoljno dobar da kada bi se primjenjivao doslovno ne bi građani suočavali sa problemima, kao što je to slučaj posljednjih dana.&nbsp;
- Čini se da svaki slučaj politički iskorištava onako kako odgovara partijama, pa tamo gdje im se čini da im to može donijeti korist to komentarišu na ovaj ili onaj način, tamo gdje im se čini da im može možda nanijeti određenu političku štetu imamo kao u ovim slučajevima jedan krug političkih partija i funkcionera koji ćute, ne oglašavaju se i ne rade ništa. Svaki javni skup treba posmatrati posebno, tako bi trebalo i policija da radi - da procjenjuje da li postoje uslovi za održavanje nekog skupa ili da postoje uslovi da se on u određenom momentu ograniči, zabrani ili prekine - rekao je Radulović.
Smatra da je policija pod jakim političkim uticajem partije koja rukovodi bezbjednosnim sektorom i zbog toga se ne rješavaju problemi oko protesta, a Vlada, dodaje on, ne želi i ne zna da riješi taj problem.
Naglašava da je lako uočljiva politička zloupotreba ljudi koji protestuju, pa treba uzeti u razmatranje povod, razlog za okupljanje i u kojim okolnostima se to okupljanje vrši, na koji način se organizuje i kakva se poruka šalje.&nbsp;
- Podsjetiću da ta priča o izgradnji kolektora u Botunu nije od juče, čini mi se da se nekih dvije decenije zna, barem javnost zna da je ta lokacija određena za izgradnju toga postrojenja i onda se logično mora postaviti pitanje zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije, čini se da danas taj razgovor više nema smisla jer je kompletna procedura završena, da li je ona sprovedena onako kako je trebalo i da li je to bilo dovoljno transparentno sasvim sam siguran da nije, ali opet ponavljam zašto se nije reagovalo u vrijeme kada je moglo da se razgovara o promjeni lokacije i kada je možda ta lokacija mogla da se promijeni - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Radulović: Zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije ?

Još 2009. godine, kada je donešen i sada važeći Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), napisao sam dvije kolumne sa nazivom „ZKP se piše radi nevinih“. Ovu izreku prvi put sam čuo kao student, od sjajnog profesora, pokojnog Milorada Perovića. To nije bila moja nostalgija za studentskim danima i sjećanje na najboljeg profesora koga sam ikada slušao, već pokušaj upozorenja. Isti profesor učio je studente da je za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, poslije Ustava, ZKP najvažniji propis u pravnom poretku države. Zato ova izreka važi i za sve druge propise čija primjena utiče na ljudska prava.
U javnosti je krajem prošle godine predstavljen predlog izmjena zakona o unutrašnjim poslovima kojim se, između ostalog, predviđa da se obustavljaju svi disciplinski postupci koji se već vode zbog postojanja tzv. bezbjednosnih smetnji i da svim okrivljenim policijskim službenicima po sili zakona prestaje radni odnos. Takvo rješenje njegovi tvorci javno predstavljaju kao odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije. Međutim, iza te populističke parole krije se duboko problematično i opasno odstupanje od osnovnih principa pravne države. Ovo jer zakoni postoje ne samo da bi se sankcionisali krivi, već prije toga da bi nevine štitili od samovolje, greške, zloupotrebe i političkog pritiska.
Predloženo zakonsko rješenje uvodi upravo ono što je zabranjeno i Ustavom i evropskim standardima – pretpostavku krivice. Policijskom službeniku ne prestaje radni odnos zato što je kriv, zato što je odgovornost dokazana i zato što su utvrđene činjenice. Njemu radni odnos prestaje zato što su protiv njega pokrenuli postupak oni koji sada zakonom hoće da ga proglase krivim. I to na osnovu neprovjerenih operativnih informacija, koje same po sebi nijesu dokaz, nijesu sudski provjerene i čak nijesu ni konkretizovane. Drugim riječima: dovoljna je sumnja, bez dokaza, da bi posljedica bila najteža moguća. Izostanak javne rasprave i mišljenja Evropske komisije potvrđuje i loše namjere predlagača.
Ako ovaj predlog bude usvojen, šta bi spriječilo njegove tvorce da u nekom narednom periodu predlože izmjene ZKP-a kojim bi se propisalo da se svi krivični postupci koji se vode za neka krivična djela obustavljaju i da se svi okrivljeni po sili zakona oglase krivim i kazne najtežom propisanom kaznom zatvora?
U javnim istupima, direktor policije energično brani predloženo zakonsko rješenje porukama da u policiji „nema mjesta onima koji sarađuju sa kriminalom“, „piju kafe sa kriminalcima“ ili „rade protiv interesa države“, uz tvrdnju da je to „standard u razvijenim državama“. Oko toga ne postoji spor jer niko razuman i dobronamjeran ne tvrdi da policajci koji su korumpirani, koji svjesno sarađuju sa kriminalnim strukturama ili zloupotrebljavaju službeni položaj, treba da ostanu u službi.
Međutim, to nije tema rasprave o predloženim izmjenama zakona. Tema te rasprave je ko, na koji način i uz koje garancije utvrđuje da je neko „korumpiran“, „saradnik kriminala“ ili „nedostojan službe“. Zato kada se u javnosti govori o „standardima razvijenih država“, mora se reći cijela istina, koju direktor policije ili ne zna, ili je svjesno prećutkuje. Ako se direktor policije poziva na „evropske standarde“, onda se mora pozivati na cijeli standard, a ne samo na njegovu represivnu polovinu. U razvijenim pravnim državama optužba nije dokaz, operativna informacija nije činjenica, sumnja nije krivica, a procedura je jednako važna kao i rezultat.
Nijedna ozbiljna država ne zasniva prestanak radnog odnosa policijskim službenicima isključivo na neprovjerenim, tajnim, operativnim podacima, bez jasne procedure, bez prava na uvid, bez mogućnosti osporavanja i odbrane i bez nezavisne kontrole.
Najopasnija obmana u ovakvim raspravama od strane zagovornika predloženog rješenja je predstavljanje procesnih garancija kao „zaštitu kriminalaca“. To nije tačno jer procesne garancije postoje da bi se razlikovali krivi od nevinih. One ne štite kriminalce — one štite sistem od greške. One štite sistem od kriminalaca koji imaju političku moć. Prava nevinih nikada nijesu bila prepreka borbi protiv kriminala.
Sve što je do sada rečeno vodi ka jednom dubljem i neugodnijem pitanju za tvorce i aplogete ovog predloga: kakvo shvatanje prava stoji iza ovakvog zakonskog rješenja i gdje su oni i od koga učili pravo? Jer predloženi model ne odaje utisak da su njegovi tvorci i najglasniji branitelji vođeni onom pravnom logikom kojoj su generacije pravnika učene — logikom po kojoj je pravo štit od samovolje, a ne njeno oruđe.
Nekada su profesori poput Milorada Perovića studentima govorili izreke, poput „ZKP se piše radi nevinih.“ To nije bila akademska dosjetka, već lekcija o suštini pravne države. Ko je razumio ovu izreku, zna da postupak ne postoji da bi potvrdio već donijetu odluku, zna da sumnja ne može zamijeniti dokaz i zna da represija bez garancija ne proizvodi pravdu, već strah. Generacije pravnika u regionu učile su krivičnopravne predmete iz knjiga profesora poput Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića. Svi oni su, svako na svoj način, upozoravali studente na isto: najveća opasnost za pravni sistem nije krivac koji izbjegne kaznu, već nevin čovjek kojeg sistem slomi. To su profesori kod kojih se učilo da sumnja nije dokaz, da operativna informacija nije činjenica i da postupak nije smetnja, već jedini legitimni put do istine.
Međutim, tvorci predloženog rješenja nijesu učili pravo od profesora poput Milorada Perovića, Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića i sličnih. Oni su bili studenti profesora sa sumnjivim diplomama i doktoratima, koji su ih naučili da je dovoljno „znati“ ko je kriv, da je postupak prepreka, da su garancije luksuz, a ljudska prava potencijalna smetnja. Takvo shvatanje nije evropski standard.
Ako se zaboravi da se zakon piše radi nevinih, onda se on neminovno piše protiv nekoga. Danas ga Demokrate pišu protiv „sumnjivih policajaca“, sjutra protiv nekih drugih, a preksjutra protiv svakoga ko se nađe na pogrešnoj strani njihove operativne procjene, odnosno ko ne pripada toj partiji koja kontroliše policiju. Pravni sistem koji ne polazi od zaštite nevinih ne jača državu — on je slabi, jer država nije jaka kada može brzo da kazni, već kada može pouzdano da razlikuje krivicu od sumnje.
Borba protiv kriminala i korupcije je neophodna, ali ona mora biti vođena zakonom, a ne na račun ljudskih prava. Jer država koja unaprijed kažnjava, prije nego što dokaže, na kraju ostaje bez onoga što bi trebalo da joj bude temelj – ostaje bez pravde. Ko god je ozbiljno učio pravo, zna da zakon koji nije pisan radi nevinih, prije ili kasnije postaje oružje protiv njih. A tada više niko nije bezbjedan, ni policajac, ni sudija, ni tužilac, ni bilo koji građanin.
Zakone koji zadiru u osnovna ljudska prava i slobode ne smiju pisati oni koji nijesu naučili čemu pravo služi. Društvo koje dozvoli da loši studenti loših profesora kreiraju i brane norme o odgovornosti, krivici i sankciji, ne rizikuje samo da ima loše zakone, već rizikuje gubitak pravne države. Jer pravo ipak ne postoji radi moći, već radi zaštite — naročito onda kada je najteže razlikovati krivicu od sumnje.

1250x600

1084x550

Kad sumnja postane zakon

Advokat Veselin Radulović kazao je u razgovoru za Portal ETV da smatra da će funkcioneri Demokrata „povećati“ pritisak na one koji kritikuju njihove loše odluke i da će nastaviti da se iz poslaničkih klupa „obračunavaju“ sa svima koji drugačiji misle i koji budu ukazivali na njihove loše postupke i propuste.
- Očekujem da taj pritisak iz dana u dan raste, jer psihološki profili tih ljudi koji to rade, govori u prilog tome. Evo vidjeli smo ovih dana da su uspjeli da od Vlade izdejstvuju da njihov kadar bude izabran u punom mandatu za direktora policije. Vidjeli smo i neposredno nakon toga izbora kako se taj čovjek ponašao u Skupštini prethodnih dana na jedan kranje neprimjeren, nervozan ali donekle i nevaspitan način – kazao je advokat Radulović.
<h2>KRŠENJE USTAVA</h2>
On je problematizovao odnos direktora policije Lazara Šćepanovića prema civilnom sektoru. Radulović je decidan da oni nemjeravaju da nastave sa pritiskom i da se boji da neće stati sve do onog momenta dok ih zakon i institucije ne zaustave.
Za advokata Radulovića prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službeni Ministrastva unutrašnjih poslova predstavlja pokušaj stavljanja policije pod potpunu političku kontrolu. On ističe da nema govora da se radi o pokušaju profesionalizacije policije već naprotiv.
- U julu je gotovo identičan prijedlog bio u skupštinskoj proceduri od poslanika Demokratske Crne Gore. On je povučen zbog reakcije javnosti i Evropske komisije i odlučeno je da taj prijedlog mora prethodno ići na mišljenje Evropskoj komisiji. Očekivalo se da ljudi koji stoje iza toga da se urazume. Očekivao sam negdje da oni, ipak, to neće uradIti u kontekstu onog prethodnog odgovora. Mislim da oni srljaju i dalje i nažalost dobili su podršku od Vlade. Prijedlog je ušao u skupštinsku proceduru – objasnio je Radulović.
On je dodao da nijesu vodili računa o tome da se usaglasi sa evropskim standardima i da nijesu sačekali mišljenje Evropske komisije, ali građani su vidjeli reakciju Evropkse komisije koja treba da da to mišljenje, a o sadržini tog prijedloga je, kako kaže, suvišno govoriti.
Iz tog prijedloga, prema riječima Radulovića, vidi se brutalno kršenje Ustava i primjene procedure koja isključivo odgovara jednoj političkoj partiji, a koja
podrazumijeva da od volje pojedinca zavisi da li će neko biti zaposlen u policiji, da li će neko ostati da radi, da li će neko biti targetiran kao saradnik kriminalnih klanova ili označen kao osoba za koju postoje smetnje za rad u policiji, bez ikakvih dokaza i to od Komisije koju je formirao ministar.
Sve je to, upozorava advokat, suprotno evropskim standardima i on je siguran i ukoliko taj prijedlog prođe skupštinsku proceduru ako se usvoji u Skupštinu da će na kraju Sud sve te odluke poništiti.
<h2>O PRIJAVAMA</h2>
U razgovoru advokat Radulović se osvrnuo i na krivične prijave i dopune krivičnih prijava koje je Specijalnom državnom tužilaštvu podnosio od avgusta do sredine decembra protiv čelnih ljudi bezbjednosnog sektora i funkcionera Demokrata. Do sada nije dobio povratnu informaciju o statusu tih prijava, iako je podnosio urgencije i tražio da ga obavijeste što su preduzeli.
Radulović je podsjetio da Zakonik o krivičnom postupku predviđa roko od tri do šest mjeseci u nekim složenijim činjenično pravnim predmetima, a možda bi se upravo te prijave koje je on podnio tako mogle tretirati, tako da Specijalno državno tužilaštvo je još u zakonskom roku.
- Ono što jeste malo čudno i neuobičajeno je to što nije dobio nikakvu povratnu informaciju o prijavam iako je upućivao urgenciju, a to u ranijm predmetima nije bio slučaj – uvijek sam dobijao informaciju da li je formiran predmet i da li su neke radnje preduzete. Za sada su te informacije izostale. Malo je to čudno, ali da sačekam da vidim da li će Tužilaštvo u narednom periodu po mojim prijavam nešto preduzeti, a što je obavezno po zakonu – objasno je Radulović.
On smatra da SDT do sada ništa nije radilo po njegovim prijavama i to na neki način izaziva sumnju u objektivnost te institucije jer su u tim krivičnim prijavam osumnjičeni funkcioneri političke partije koja je trenuto na vlast u Crnoj Gori.
- Nažalost neću reći ništa novo ako kažem da Tužilaštvo ni sada ni prethodnih godina i decenija nije moglo da se pohvali da je potpuno profesionalno postupalo prema osobama koje imaju političku moć i koje obavljaju vlast – istakao je Radulović.
On očekuje da državni organi rade svoj posao ne isključujući mogućnost da postoje objektivne okolnosti zbog kojih SDT nije provjerilo navode iz prijava koje je podnio.

Marija Žižić

Demokrate će povećavati pritisak na kritičare i neće stati dok ih institucije ne zaustave

Advokat Veselin Radulović i dalje nema povratnu informaciju iz SDT-a za krivične prijave koje je podnio protiv funkcionera Demokratske Crne Gore, između ostalog i onu koja se odnosi na fakultetsku diplomu Borisa Bogdanovića. Radulović je to kazao, gostujući u emisiji E-uživo, komentarišući odluku Ministarstva prosvjete da obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend – u Beogradu. 

- Ni za tu, ni za ove ostale krivične prijave nijesam dobio nikakvu povratnu inforamciju, iako sam podnio, prije više od mjesec dana, i urgenciju SDT-u da me obavijesti šta su uradili tim povodom i koje su radnje preduzeli. Naravno, u skladu sa zakonom. Nijesam dobio nikakvo obavještenje. Možda se to donekle može opravdati, ja sam svjestan toga – da tužilaštvo ne raspolaže, prije svega ljudskim. a onda ni tehničkim kapacitetima da odgovori na svaku krivičnu prijavu u nekom razumnom roku. Ali, evo, vidjećemo- kazao je Radulović. 

Sagovornik TV E kazao je da očekuje da se tužilaštvo prema toj, ali i prema ostalim krivičnim prijavama koje je podnio – odnese odgovorno. Radulović se osvrnuo i na odluku resornog ministarstva da obustavi priznavanje diploma sa Megatrenda.
- Pa, može se reći da je zakašnjela reakcija, ali smatram da je bolje što je i sada došla nego da ne dođe nikada. Ta odluka jeste značajna, dakle - dobro je da je država, odnosno Vlada odlučila da nešto preduzme tim povodom. Jako je važno pitanje i očekujem da se ne stane samo na tome. Kad sam pročitao tu vijest o toj odluci, ja sam se prvo zapitao šta ćemo sa ovim diplomama koje su već priznate. Dakle, iza tih diploma ne stoji znanje, jer ja uvijek smatram da je svaka diploma lažna iza koje ne stoji znanje. Nije važno na kom univerzitzetu je stečena. Jeste da je Megatrend poznat po tome, jeste da je možda gospodin Bogdanović neko koga se svi sjete ovdje kad se spomene Megatrend, ali – nažalost - nije jedini- kazao je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWHxm9B23CCI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Šta ćemo sa diplomama Megatrenda koje su već priznate?

Advokat Veselin Radulović podnio je Etičkom odboru Ministarstva unutrašnjih poslova dopunu inicijative za davanje mišljenja da li je direktora Uprave policije Lazar Šćepanović povrijedio Kodeks policijske etike kada je 27.decembra pred Skupštinom iznio teške i uznemirujuće optužbe bez valjanog dokaza da su iz „Uprave za izvršenje krivičnih sankcija izvođeni pripadnici kriminalnih grupa, da su maskirani korišćeni kao provokatori, naoružavani, kao i da su uslovni otpusti tempirani u vrijeme policijskih operacija“.
Prethodno je advokat Radulović uputio inicijativu Edičkom odboru da ispita postupanje Šćepanovića pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu zbog naknadnog reagovanjq na saopštenje NVO Akcije za ljudska prava. Tada je Šćepanović, kako se navodi u inicijativi, govoreći o amandmanima na Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, u kontekstu djelovanja NVO sektora postavio pitanje: „Ko brani kriminalce“ Ili neko ima interes, nakon čega je izlaganje nastavio u odnosu na Akciju za ljudska prava.
U dopuni inicijative Radulović problematizuje da je Šćepanović 27. decembra saopštio i da „ne smije ulaziti u detalje“ zbog tajnosti postupka, dok je iznio teške optužbe, koje same po sebi ukazuju na moguće postojanje teških krivičnih djela &nbsp;- zloupotreba službenog položaja, ozbiljni sistemski propusti u radu državnih organa.
-Takvo postupanje Šćepanovića &nbsp;predstavlja očiglenu protivrječnost i ukazuje na neodgovorno i neetičko korišćenje javne govornice, bez poštovanja osnovnih principa zakonitosti i profesionalne odgovornosti – navodi advokat Radulović.
Ističe da je Šćepanović postupio suprotno članu „ 9. stav 3 Kodeksa policjske etike kojim je propisano da policijski službenik u javnim nastupima u kojima ne predstavlja Policiju ne smije iznositi podatke iz djelokruga Policije ili svog radnog mjesta koji mogu narušiti ugled Policije i povjerenje građana u njen rad“.

Radulović traži da Etički odbor ispita ponovno obraćanje Šćepanovića

U ,,slučaju Botun“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno. Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum. Time je referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/radulovic-mjestani-botuna-dovedeni-u-zabludu-i-zloupotrijebljeni-u-politicke-svrhe">Pobjedu </a>advokat Veselin Radulović povodom referenduma u Zeti o tome da li su građani za ili protiv izgradnje kolektora.
Referendum u Botunu, koji je proteklog vikenda organizovan povodom odluke o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, otvorio je niz pitanja koja prevazilaze lokalni problem i zadiru u suštinu odnosa prava, politike i demokratskih procedura u Crnoj Gori.
O ovom pitanju prema navodima predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića od 12.747 mještana, koliko je imalo pravo glasa, njih 7.834 se izjasnilo protiv izgradnje postrojenja na toj teritoriji. U situaciji u kojoj se volja građana sudara sa već donijetim zakonitim odlukama i jasno definisanim nadležnostima organa vlasti, postavlja se pitanje da li se ovakvim praksama jača demokratska kultura ili, naprotiv, narušava povjerenje u pravni poredak i obesmišljava pravo građana na stvarno odlučivanje. Posebno zabrinjava mogućnost da se referendumi raspisuju o pitanjima o kojima se, po zakonu, ne može odlučivati na tom nivou, čime se otvara prostor za političke manipulacije i uzaludno trošenje javnih sredstava.
Veselin Radulović ukazuje na razliku između političkog legitimiteta i pravne obaveznosti referenduma, te da je institut neposrednog izjašnjavanja građana u ovom slučaju suštinski zloupotrijebljen.
On podsjeća da Zakon o referendumu i drugim oblicima neposrednog izjašnjavanja građana jasno propisuje da se referendum može raspisati samo o pitanjima koja su u nadležnosti organa koji ga raspisuje. Kako odluka o izgradnji kolektora u Botunu ne spada u nadležnost lokalne zajednice, niti je mogla biti riješena referendumskim izjašnjavanjem, pravna situacija je, prema njegovim riječima, bila „prilično čista“.
- U ,,slučaju Botuna“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno - dodao je on.
Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum a time je, prema riječima Radulovića, referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe.
Posebno problematičnim ocjenjuje pitanje informisanosti građana, navodeći da je otvoreno da li su oni koji su izašli na referendum imali potpune i tačne informacije o pravnom okviru i realnim efektima svog glasanja, odnosno da li su uopšte znali da njihov stav ne može proizvesti obavezujuće posljedice.
Kada je riječ o finansijskom aspektu, Radulović ističe da postoji osnov da se ispita da li su sredstva utrošena na organizaciju referenduma bila zakonito i racionalno potrošena.
- Nije riječ o zanemarljivom iznosu, a organizatori su morali biti svjesni da se novac troši na proces koji nema pravnu svrhu, već isključivo političku - naveo je Radulović.
Iako smatra da bi takva potrošnja trebalo da bude predmet kontrole nadležnih organa, naš sagovornik izražava ozbiljnu sumnju da će se u ovom slučaju pokrenuti inspekcijski ili tužilački postupci radi utvrđivanja eventualne odgovornosti.
- Čisto sumnjam da će se u ovom slučaju to provjeravati i da će se u cijelu priču uključiti bilo koja inspekcija ili tužilaštvo i provjeravati da li u radnjama onih koji su sve to organizovali ima elemenata nekog krivičnog djela - kazao je Radulović.
U pogledu mogućnosti da se odluka o izgradnji kolektora ospori ukoliko bude donijeta suprotno referendumskom izjašnjavanju, Radulović je kategoričan u stavu da se takva odluka ne može pravno osporiti.
- U ovom slučaju se sudaraju politički i pravni koncept. U državama koje počivaju na vladavini prava prednost mora imati zakonitost, čak i onda kada odluka nije popularna ili se percipira kao nepravična - smatra on.
Ishod referenduma, kako naglašava, sa pravnog aspekta nema veći značaj od bilo kog drugog neobavezujućeg izjašnjavanja građana o infrastrukturnim projektima koji nijesu u njihovoj nadležnosti.
Radulović upozorava da ovakva praksa ima dugoročno štetne posljedice po povjerenje u demokratske procese.
- Kada se građani pozivaju da odlučuju o pitanjima o kojima realno ne mogu odlučivati, obesmišljava se pravo na neposredno izjašnjavanje i šalje poruka da se zakonite i ustavne odluke mogu blokirati ili relativizovati ukoliko za to postoji politička volja i dovoljan pritisak - poručio je on.
<h3>Politički dogovor mimo prava</h3>
Veselin Radulović smatra da postoje dva moguća epiloga ,,slučaja Botun“. Prvi, koji, kako navodi, podrazumijeva sprovođenje zakonito donijetih odluka u skladu sa pravnim poretkom, i drugi, koji se u crnogorskoj praksi često pokazuje realnijim – politički dogovor mimo prava.
Iako kao pravnik ne smatra takav ishod prihvatljivim jer podrazumijeva kršenje zakonitih odluka, Radulović ne isključuje mogućnost da upravo takav kompromis bude konačno rješenje i u slučaju Botuna.

Radulović: Mještani Botuna dovedeni u zabludu i zloupotrijebljeni u političke svrhe

Vlada Crne Gore je nezakonito odredila Lazara Šćepanovića za v.d. direktora policije, kazao je u izjavi za Antenu M advokat Veselin Radulović.
- Naime, shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, na koji se i Vlada poziva u rješenju, za vršioca dužnosti starješine organa uprave neko se može odrediti najviše dva puta. Direktor policije je starješina organa uprave i ovo ograničenje mora važiti i za njega. Stoga smatram da je određivanje g-dina Šćepanovića treći put za vršioca dužnosti nezakonito, ali politika i partijski interesi su nažalost opet ispred poštovanja zakona u Crnoj Gori - smatra Radulović.
Međutim, kako dodaje, očigledno je da još uvijek nije postignut politički dogovor o izboru direktora u punom mandatu jer na toj poziciji, ni u punom mandatu, ni u v.d. stanju, političari ne žele profesionalca, već partijskog poslušnika.
- Samo je pitanje da li će ta osoba nastaviti da služi partijskim interesima Demokrata, kako je slučaj sa aktuelnim vršiocem dužnosti, ili će na toj poziciji doći neko ko će služiti interesima neke druge partije na vlasti. Zbog toga imamo i nezakonito produženje vd mandata Lazaru Šćepanoviću jer bi direktor u punom mandatu bio i ranije izabran da su stručne i profesionalne reference i integritet odlučujući za izbor - zaključuje Radulović.

Radulović: Vlada je nezakonito odredila Lazara Šćepanovića za v.d. direktora policije

Građanska je i profesionalna obaveza svih nas da, u skladu sa mogućnostima, u slučajevima kršenja ljudskih prava, a posebno kada to dolazi od državnog aparata sile, reagujemo i pružimo pomoć - istakao je advokat Veselin Radulović u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Na pružanje besplatne pravne pomoći za 35 osoba koje je policija prekršajno procesuirala zbog protesta kod vile Gorica 8. jula se odlučio jer se, upoređujući to okupljanje sa drugim skorašnjim okupljanjima u Crnoj Gori, radi o sistematskim kršenju osnovnih ljudskih prava onih koji su tog dana, kako ističe, legitimno i sa punim pravom protestovali.&nbsp;
- Znamo šta je bio razlog, vidjeli smo na koji način se to odvijalo i smatrao sam kao svoju građansku i profesionalnu obavezu da im na neki način pružim podršku i pomoć. Mislim da svi imamo tu obavezu kao građani da ne bismo došli u onu situaciju "kada su došli po mene nije imao ko da se pobuni" - naveo je Radulović.
Riješio je da im ponudi pravnu pomoć, ako bude bilo potrebno, a smatra da vjerovatno hoće jer su pokrenuti prekršajni postupci i pružiće im pravnu pomoć pred sudom.
Ističe da je prekršajni postupak protiv 35 građana pokrenut nakon isteka roka od 60 dana, a to je imperativna odredba čije kršenje proizvodi određene posljedice.&nbsp;
- Na svakom koraku je policija pravila ozbiljne propuste i ozbiljne greške i kršila osnovna ljudska prava - kazao je Radulović.
Podsjetio je da u posljednjih nekoliko mjeseci bilo prilike da se vide određeni protesti i okupljanja raznim povodima, poput postavljana spomenika Pavlu Đurišiću, gdje je faktički policija, kako kaže, obezbjeđivala izvršenje krivičnog djela.
- Imali smo nedavno i one proteste, takozvana spontana okupljanja na Zabjelu povodom incidenta koji se desio sa državljanima Azerbejdžana, u početku je bila priča da se radi o turskim državljanima i vidjeli smo kako se okupljaju ti građani i kako se sprovodi jedno okupljanje koje jeste po svojoj suštini bilo nasilno, a nakon toga i pred zgradom Vlade - podsjeća Radulović.
Čuli smo, dodaje, i govor mržnje i pozive na nasilje, dok policija nije reagovala, a obezbjeđivala je taj skup.&nbsp;
- Na tom skupu su bili ljude sa fantomkama, sa bejzbol palicama. Da napravimo poređenje sa ovim skupom koji se desio 8. jula pod Goricom - ovamo su bili mirni ljudi, ljudi koji nijesu nosili fantomke, ljudi koji nijesu nosili bejzbol palice, ljudi koji nijesu uzvikivali da nekoga treba zaklati ili protjerati iz Crne Gore. Tamo su bili ljudi uglavnom visoko obrazovani, intelektualci, ljudi koji su se pobunili sa pravom, legitimno i jedine poruke koje su mogle da se čuju bile su antifašističke - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvWoglceCyUk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Građanska i profesionalna obaveza da reagujemo u slučajevima kršenja ljudskih prava, posebno kada to dolazi od državnog aparata sile

Lawyer Veselin Radulović will submit a supplement to the criminal complaint to the Special State Prosecutor’s Office against the political party Democrats - Democratic Montenegro, representative in the Parliament of that party Boris Bogdanović, and the Minister of Culture and Media and a party representative &nbsp;Tamara Vujović today, due to reasonable suspicion that they committed the criminal offenses of forming a criminal organization, abuse of official position over a prolonged period, and abuse of position over a prolonged period through incitement and aiding and abetting.
Radulović requests that the Special State Prosecutor’s Office examine the reasons why the Government in May 2021 adopted the Information on the termination of the agreement and the buyout of the Meljine - Petijevići road section, on the basis of which only one day later a new agreement was signed that caused damage to the state budget of 4,5 million euros. He believes it should be examined whether there is reasonable suspicion that any officials of the then Government or officials of the local self-government in Herceg Novi participated in the planning, preparation, and execution of the criminal offenses.
Radulović filed two complaints against the Democrats and their officials in August, followed by four additional supplements to the criminal complaints, but to this day there has been no response from the Special State Prosecutor’s Office.
<h2>DISPUTED TERMINATION OF THE AGREEMENT</h2>
In the supplement to the criminal complaint, which Portal ETV had access to, it is stated that the goal of the criminal organization was to acquire unlawful power for the benefit of “the Democrats and other reported persons,” to the detriment of the budget of Montenegro. Radulović claims that each member had a pre-determined or determinable task.
- In the organization’s activities, intimidation is applied and there is influence of the criminal organization over the political authorities, the media, and the legislative and executive branches - the supplement to the criminal complaint states.
The political party Democrats - Democratic Montenegro allegedly had the role and task of concealing the abuses of members of the criminal organization and, according to lawyer Radulović, of creating conditions for and inciting criminal offenses. All of this allegedly resulted in the acquisition of financial gain to the detriment of the state budget.
- The party, through its officials and members, immediately after becoming part of the government at the end of 2020 and throughout 2021, repeatedly sent letters to the Government of Montenegro with the same question and demand: That the state reach a new agreement with the concessionaire „Universal Monte“, backed by Serbian businessman Vuk Hamović. Based on a 2007 tender, a contract was concluded with this company for the construction of the Meljine - Petijevići road, as part of the Herceg Novi - Trebinje road, for the construction of a 12,5 kilometer section. Under that contract, the concessionaire would have lost the right to collect toll revenues in 2027. They falsely presented that they were acting in the interest of citizens in order to stop toll collection, thereby gaining political benefit for the party in the upcoming local elections in Herceg Novi. Thus, together with other reported persons, they ultimately succeeded in having the Government and the Municipality of Herceg Novi conclude a new agreement with „Universal Monte“ on May 7th 2021, to the detriment of the state, which stipulated an obligation for the state to pay the concessionaire more than 4 million euros, an amount that the concessionaire managed to collect through court proceedings on the basis of that agreement - the complaint states.
<h2>QUESTIONS</h2>
According to lawyer Radulović, on April 23rd 2021 Bogdanović sent a letter to the Government asking whether and when a new agreement would be concluded with the concessionaire „Universal Monte“, backed by businessman Hamović. It is suspected that Bogdanović's role was to create conditions and encourage the commission of criminal acts.
Vujović, according to the complaint, had the task, in her capacity as a then member of Parliament, of creating conditions for and inciting the commission of criminal offenses to the detriment of the state budget.
- On December 10th 2020 she submitted a parliamentary question to the then Minister of Capital Investments Mladen Bojanić pointing out the problems faced by residents of Herceg Novi regarding toll collection on the Meljine - Petijevići section, with a proposal that the Government assume full authority over the road section and that 4,5 million euros be paid to the concessionaire „Universal Monte“. Based on the 2007 tender, a contract had been concluded with that company for the construction of the Meljine - Petijevići road, as part of the Herceg Novi - Trebinje road, for a 12,5 kilometer section, under which the concessionaire would otherwise have lost the right to toll revenues in 2027. Then, on March 2nd 2021 she also submitted a parliamentary question to the then Minister of Finance Milojko Spajić with the same proposal. Thus, together with other reported persons, she ultimately succeeded in having the Government of Montenegro and the Municipality of Herceg Novi conclude a new agreement with „Universal Monte“ on May 7th 2021, to the detriment of the state of Montenegro, which stipulated an obligation for the state to pay the concessionaire over 4 million euros, an amount that the concessionaire managed to collect in court proceedings on the basis of that agreement - the complaint states.
Lawyer Radulović emphasizes that the evidence from the previous criminal complaints and supplements indicates that the entire infrastructure of the Democratic Montenegro party “was placed at the service of planning and executing criminal offenses, primarily the abuse of official authority by officials of that party, through which criminal offenses the organization and its members, over a prolonged period, acquired financial and political gain while simultaneously causing damage to the budget of Montenegro”.

Radulović: The Special State Prosecutor’s Office should examine the role of the Democrats, Bogdanović and Vujović, as the state lost more than 4,5 million euros in the construction of the Meljine - Petijevići Road

Košarkaši Majamija pobijedili su u noći između četvrtka i petka Čikago 116:113 i nanijeli mu treći uzastopni poraz u Američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi (NBA).
Majami su predvodili Norman Pauel sa 21 poenom, Bem Adebajo sa 20 poena i 12 skokova i Hajme Hakes sa 19 poena, 10 skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte.
U ekipi Čikaga Ajo Dosunmu bio je najefikasniji sa 23 poena uz sedam skokova i pet asistencija, Matas Buzelis postigao je 16 poena uz devet skokova, a naš Nikola Vučević 15 poena uz 10 skokova.

Vučevićev dabl-dabl nedovoljan za pobjedu

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Tag: veselin-radulovic