Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Sjedinjene Američke Države su saopštile da obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju povezanih s Avganistanom pošto je avganistanski državljanin pucao na dvoje pripadnika Nacionalne garde, od kojih je jedna preminula dan poslije pucnjave u blizini Bijele kuće.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u četvrtak rekao da je 20-godišnja Sara Bekstrom preminula od zadobijenih rana pošto ju je dan ranije upucao osumnjičeni koga je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost identifikovalo kao 29-godišnjeg Rahmanulaha Lakanvala.
Ministar odbrane Pit Hegset na društvenim mrežama je potvrdio da Bekstrom preminula.
Drugi ranjeni pripadnik Nacionalne garde, 24-godišnji Endru Vulf, "bori se za život", rekao je Tramp.
Lakanval je ranjen i navodno je u kritičnom stanju poslije razmjene vatre prije nego što su ga pripadnici Nacionalne garde uhapsili u srijedu.
Tramp, koji je u vrijeme napada bio u svojoj rezidenciji na Floridi kako bi proslavio Dan zahvalnosti, nazvao je pucnjavu "činom zla, činom mržnje i činom terora".
Tramp je rekao da je Lakanval stigao u SAD u septembru 2021. jednim od "onih ozloglašenih letova", što se odnosi na evakuaciju Avganistanaca pošto su talibani povratili kontrolu nad zemljom poslije povlačenja SAD.
On je dodao da će njegova administracija "preispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom predsjedničkog mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju potom je na X potvrdila da se "s trenutnim dejstvom, obrada svih imigracionih zahtjeva koji se odnose na avganistanske državljane obustavlja na neodređeno vrijeme, dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provere".
- Zaštita i sigurnost naše domovine i američkog naroda ostaju naš jedini fokus i misija"-dodala je ta agencija.
Lakanval je služio u avganistanskoj vojsci deceniju, podržavajući američke specijalne snage u ratom razorenoj zemlji tokom tog vremena.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Ratklif potvrdio je u saopštenju da je Lakanval takođe radio za tu agenciju i američku vojsku dok je bio u Avganistanu.
<h2>Strah od odmazde</h2>
Avganistanci u SAD rekli su da se plaše da će incident povećati pritisak na njih i da bi moguće da bi mogli biti meta napada iz odmazde.
- U SAD sam godinu dana kao izbkeglica i još nisam dobio zelenu kartu i sada sam veoma zabrinut. Ne samo ja, već svi Avganistanci ovde su zabrinuti. Brinemo se da ćemo biti deportovani ili da ćemo se suočiti s drugim problemima, jer smo ovdje došli iz Avganistana uz velike teškoće. U Avganistanu je za nas veoma opasno- rekao je za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE) Avganistanac koji trenutno živi u Kaliforniji i koji je tražio da ne bude imenovan.
Drugi izbjjeglica koji je pobegao u susjedni Pakistan rekao je da je šok od pucnjave odjeknuo širom svijeta.
- Prodao sam sve što sam imao u Avganistanu i došao u Pakistan s porodicom nadajući se da će se naša budućnost promijeniti i da ćemo se preseliti u Ameriku. Učinili smo sve što smo mogli, ali čekamo ovde u beznadežnoj situaciji. Trebalo bi da kazne jednu osobu, a ne sve avganistanske izbjeglice zbog njegovih postupaka.- rekao je on povodom preseljenja u Islamabad pošto je skoro dvije decenije radio s američkim snagama dok su međunarodne snage podržavale demokratski izabranu vladu.
Avganistanske izbjeglice su već bile pod pritiskom u SAD pošto je njihova oznaka u okviru Privremenog zaštićenog statusa (TPS) istekla 14. jula. Promena utiče na, kako se procjenjuje, 9.000 do 12.000 Avganistanaca koji legalno žive i rade u SAD u okviru tog programa.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost saopštilo je da je ukidanje TPS-a zasnovano na njegovoj procjeni da su se uslovi u Avganistanu "dovoljno poboljšali" i da više ne ispunjavaju zakonske zahtjeve za TPS.
<h2>Angažovanje Nacionalne garde</h2>
Očekuje se da će napad u srijedu blizu metro stanice nekoliko blokova od Bijele kuće, ponovo staviti u fokus Trampov kontroverzni potez da rasporedi pripadnike Nacionalne garde u nekoliko velikih američkih gradova u proklamovanom cilju da smanji stopu kriminala širom zemlje.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Hegset je rekao da će 500 vojnika Nacionalne garde biti dodato na više od 2.000 pripadnika te Garde koji su već stacionirani u glavnom gradu.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer koja se otvoreno sukobila s predsjedničkom administracijom oko raspoređivanja Nacionalne garde u prijestonici, rekla je da je napad "užasan i beskrupulozan" i dodala da je "osumnjičeni u pritvoru zbog ove ciljane pucnjave i da će biti krivično gonjen u punoj mjeri zakona".

500x500

Avganistanske izbjeglice zabrinute dok SAD obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju poslije pucnjave u Vašingtonu

Američki predsjednik Donald Tramp &nbsp;najavio je trajnu obustavu migracija iz svih „zemalja trećeg svijeta“, nekoliko dana nakon smrtonosne pucnjave u blizini Bijele kuće u kojoj je ubijena pripadnica Nacionalne garde. Napadač je bio državljanin Avganistana.
Tramp tvrdi da je cilj mjere „potpuni oporavak“ američkog imigracionog sistema i zaustavljanje ilegalnih ulazaka. Nakon incidenta, Ministarstvo za državljanstvo i imigracione usluge privremeno je obustavilo obradu svih zahtjeva državljana Avganistana.
Na mreži Truth Social, Tramp je poručio da će „zaustaviti migraciju iz zemalja trećeg svijeta, ukinuti beneficije nedržavljanima, oduzimati državljanstva onima koji narušavaju domaći mir i deportovati sve koji predstavljaju teret ili bezbjednosni rizik“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FrealDonaldTrump%2Fstatus%2F1994272683387687053%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1994272683387687053%7Ctwgr%5E195545936f35950d7a4b22bcdff0adf6c57022a3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h3>Povod: pucnjava u Vašingtonu</h3>
Napad se dogodio u blizini Bijele kuće. Poginula je Sara Bekstrom dok je njen kolega Endru Vulf teško ranjen. Osumnjičeni je Rahmanulah Lakanval, koji je u SAD došao 2021. godine. Motiv napada još nije utvrđen.
Tramp je ovaj slučaj povezao sa evakuacijom iz Avganistana 2021. godine, optužujući administraciju Džoa Bajdena za „nekontrolisan ulazak“ izbjeglica.

1250x600

1084x550

Tramp najavio trajnu obustavu migracija iz „zemalja trećeg svijeta“

Državljanin Pakistana T.A.B. (26) uhapšen je zbog sumnje da je krijumčario migrante u rejonu Božaja.
Prethodno je, u istom slučaju, uhapšen maloljetni Pakistanac, a sinoć su policijski službenici po nalogu postupajućeg tužioca lisice na ruke stavili i njegovom sunarodniku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmalojetni-pakistanac-uhapsen-zbog-krijumcarenja-migranata-zaobisli-granicu-na-bozaju-i-usli-u-crnu-goru-kroz-sumu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon prikupljenih obavještenja od T.A.B. je ubapšen zbog sumnje da je, kao saizvršilac, počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, kada su u Crnu Goru prokrijumčareni državljani Sijera Leone. 
T.A.B. i maloljetnik su, kako se sumnja, počinili ovo krivično djelo tako što su ilegalne migrante, šumskim stazama, zaobilazeći granični prelaz, prebacili u Crnu Goru za dogovoreni novčani iznos, u namjeri da im omoguće dalji tranzit ka zemljama Evropske unije.
- Službenici granične policije nastavljaju sa pojačanim nadzorom državne granice, posebno u zonama povećanog migracionog kretanja sa fokusom na sprečavanju i sankcionisanju krijumčarenja ljudi, ilegalnih prelazaka granice i drugih oblika prekograničnog kriminala, sa ciljem očuvanja unutrašnje i regionalne bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen još jedan Pakistanac osumnjičen za krijumčarenje migranata u rejonu Božaja

Službenici Regionalnog centra granične bezbjednosti “Centar” i Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala sinoć su u mjestu Božaj zatekli šest stranih državljana koji su ilegalno ušli u Crnu Goru. 
S.I. (27), T.H. (22), Y.F. (31) i T.A.B. (26) – iz Sijera Leone kao i Pakistanci K.M.D. (22) i maloljetnik star 17 godina, su, kako se sumnja, prešli državnu granicu koristeći šumske staze, nakon čega su stigli u Crnu Goru, gdje ih je zaustavila granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su pomenuta lica maloljetniku iz Pakistana dala određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru, zaobilazeći granične prelaze, a zatim dalje organizovao transport prema zemljama Evropske unije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici maloljetni Pakistanac je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Malojetni Pakistanac uhapšen zbog krijumčarenja migranata: Zaobišli granicu na Božaju i ušli u Crnu Goru kroz šumu

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Iz Kine do Srbije avionom, potom do Sarajeva autobusom. Tako dvojica kineskih državljana, mladića u ranim dvadesetim godinama, opisuju svoj migrantski put. - Platio sam kartu za autobus i tako došao- rekao je za RSE Yong o tome kako je stigao iz Srbije do Sarajeva. Kineskim državljanima nije potrebna viza za boravak do 30 dana u Srbiji, dok bezvizni režim za BiH propisuje bezvizni boravak do 90 dana. Yong i Chen su u migrantskom kampu Blažuj desetak kilometara od Sarajeva. To nisu njihova prava imena jer nisu željeli da se predstave. Oni se među nekoliko stotina kineskih migranata koji su se pojavili od početka godine na zapadnobalkanskoj ruti, otvorenoj 2015. kada su stotine hiljada izbjeglica sa Bliskog istoka i Severne Afrike zbog ratova bježale u Evropu. Prema podacima Frontex-a, Evropske agencije za zaštitu granica i obale, na toj ruti je od početka godine do septembra otkriveno 482 državljana Kine u ilegalnom prelasku granica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_55ead4e1b76f7f098f3c78d0f01141ca8c6773368224f50ac3fac644d17e4931.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111212110_55ead4e1b76f7f098f3c78d0f01141ca8c6773368224f50ac3fac644d17e4931" data-rendition-name="original" width="851" height="479" loading="lazy" alt="Kineski migranti"> </figure>  A samo u posljednja tri mjeseca otkrivene su četiri grupe sa preko 50 državljana Kine u nedozvoljenom pokušaju prelaženja granice na zapadnobalkanskoj ruti. U jednom od tih pokušaja, početkom oktobra, u prevrtanju čamca na Dunavu stradao je jedan kineski državljanin. Yong i Chen, sa kojima je RSE razgovarao isred kampa Blažuj, nerado govore, pa tako ne žele ni o razlozima zbog kojih su napustili Kinu. Dvadeset jednogodišnji Yong ispričao je da razmišlja o mogućnosti odlaska u neku od zemalja Evropske unije, ali da nije pokušavao i da ne zna kako bi to uradio. - Želim da ostanem ovde i nađem posao, zaradim neki novac. Možda ću tražiti posao u nekoj prodavnici, mogao bih da radim kao trgovac- kaže Yong. Došao je iz provincije Henan, a u svojoj zemlji je radio kao dostavljač hrane. U Blažuju je sreo Chena, koji je stigao iz provincije Jiangsu. Chen je u Kini radio kao pomoćni radnik u kuhinji. Nemaju novca da plaćaju smještaj i tvrde da su im po dolasku u Bosnu nestale stvari i da su izgubili pasoše, ne želeći da govore o detaljima. Na pitanje da li su tražili pomoć od kineske ambasade zbog pasoša, kažu da to ne namjeravaju i da pomoć očekuju od Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Njih dvojica kažu i da su u kampu upoznali još nekoliko osoba iz Kine. U prihvatnom centru Blažuj je, prema zvaničnim podacima, krajem oktobra boravilo je pet kineskih državljana. Reč je o kampu otvorenog tipa koji korisnici mogu da napuštaju kako žele. U drugom kampu Ušivak kod Sarajeva boravila su dva državljana Kine. Komesarijat za izbeglice i migracije Srbije nije odgovorio na uput RSE da li je u prihvatim kampovima i centrima za azil bilo u 2024. i 2025. kineskih državljana. Ni ambasade Kine u Beogradu i Sarajevu nisu odgovorila na upit RSE o pojavi kineskih držvljana na balkanskoj migrantskoj ruti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_139580e3c76ab4dea77bea3f021ce196c6680e99011bf598693e56eef6b18085.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111212110_139580e3c76ab4dea77bea3f021ce196c6680e99011bf598693e56eef6b18085" data-rendition-name="original" width="643" height="709" loading="lazy" alt="Balkanska ruta"> </figure>  <h2>Kako kineski migranti stižu do Balkana?</h2> Samo jedan avionski let približava državljane Kine granicama zapadnih zemalja i Evropske unije (EU). Onda iz Srbije i Bosne Hercegovine, za koje im nisu potrebne vize, pokušavaju dalje ka Zapadu. Time prisustvo kineskih migranata na zapadnobalkanskoj ruti objašnjava Radoš Đurović iz nevladinog beogradskog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila. Srbija je bezviznim režimom otvorila vrata za državljane Kine, zemlje sa kojom tokom posljednje decenije intenzivira političku, ekonomsku i vojnu saradnju. Jedna od zemalja EU u koju pokušavaju da uđu iz Srbije i BiH je Hrvatska. U toj zemlji je namjeru za međunarodnom zaštitom u 2024. izrazilo 454 državljana Kine, a u devet mjeseci 2025. njih 377. - Svi su oni pristigli iz Bosne i Hercegovine i Srbije zlorabeći bezvizni režim u tim državama- navelo je za RSE Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske. MUP Srbije nije odgovorio na upit RSE koliko je tokom 2025. evidentirano državljana Kine u nedozvoljenom prelasku granice. Dok je prema podacima Granične policije BiH samo od jula spriječeno krijumčarenje više od 140 stranih državljana, uglavnom, u pokušaju prelaska granice prema Hrvatskoj. Među njima je najviše bilo državljana Kine, Egipta, Maroka, Bangladeša i Pakistana. Preko milion Kineza tražilo je azil u inostranstvu između 2012. i 2024. godine, pokazaju podaci Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Iako su Sjedinjene Države njihov primarni cilj, očito je da je jedan broj kineskih migranata želi da stigne do Evrope. Laura Hart (Harth) iz međunarodne organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders, kaže za RSE da bi balkanska ruta, slično rutama ilegalne imigracije u SAD, mogla biti korišćena kao probna putanja. - Za one koji žele da stignu do Evrope preko ilegalnih migracionih puteva, posebno uz opasno učešće mreža trgovine ljudima- dodala je. Upravo zbog eksploatacije zapadnobalkanske rute za ilegalnu migraciju, Velika Britanija je sredinom oktobra uvela sankcije balkanskim kriminalnim grupama zbog prodaje lažnih pasoša koji se koriste u trgovini ljudima, kao i za nekoliko osoba umiješanih u finansiranje ilegalnih migracija. Istovremeno su britanski službenici za bezbjednost granice raspoređeni prvi put na Balkanu u cilju razbijanja mreža koje krijumčare migrante u Veliku Britaniju. Britanska vlada je navela u saopštenju da je omela ključni put za ilegalnu migraciju u Veliku Britaniju "sankcionisanjem bandi koje eksploatišu rutu Zapadnog Balkana i finansijera koji snabdijevaju opremu za male čamce". U Frontex-u, međutim, kažu da je u 2024. na zapadnobalkanskoj ruti zabilježen nagli pad ilegalnih prelazaka za 78 odsto nakon snažnih napora zemalja regiona da zaustave tok. - Ovaj trend pada nastavlja se i tokom ove godine sa padom otkrivanja ilegalnih prelazaka granice od 47 odsto u prvih devet mjeseci u poređenju sa istim periodom prošle godine- dodaje se u odgovoru Frontex-a za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_b18d33bcc1378b1965df9be871e1b2b4806ec647e38a1d5c12bf17ea1a41f196.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025111212110_b18d33bcc1378b1965df9be871e1b2b4806ec647e38a1d5c12bf17ea1a41f196" data-rendition-name="original" width="677" height="288" loading="lazy" alt="Zapadnobalkanska ruta"> </figure>  Fronteks je raspoređivanjem svojih pripadnika na granicama BiH krajem oktobra, kompletirao svoje prisustvo u svim zemljama Zapadnog Balkana sa ciljem jačanja kontrole granica i borbe protiv ilegalnih migracija. Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner rekao je tada da to doprinosi smanjenju ilegalnih prelazaka granice za više od 90 odsto u protekle tri godine. &nbsp; <h2>Šta govore brojke u Srbiji i BiH?</h2> Nikola Kovačević iz nevladinog Centra za istraživanje i razvoj društva (IDEAS) kaže da kineski državljani nisu neuobičajeni ni kao turisti u Srbiji, ali ni kao ljudi koji dolaze kako bi dalje migrirali ka Evropi. - Moj indikator je broj Kineza koji traže azil u Srbiji koji je porastao u zadnje dvije godine. To je nekoliko ljudi, ali prije ih nije bilo uopšte.- kaže on upitan o kineskim migrantima na balkanskoj ruti. Kovačević kaže da je prema podacima MUP-a Srbije u prvih devet mjeseci 2025. bilo tri zahtjeva za azil kineskih državljana, a u prethodnoj godini jedan. Prema tim podacima, kako dodaje, namjeru za traženje azila u 2022. izrazilo je troje kineskih državljana, u 2023 – osmoro, 2024 – troje i do septembra 2025 – petoro. U Migracionom profilu Srbije za 2024. navodi se i da je u 2024. za 27 državljana Kine izrečena mjera udaljenja sa teritorije Srbije. U tom zvaničnom dokumentu, kao najčešći razlozi za udaljenje stranaca navode se nezakoniti prelasci granice, čak 72,8 odsto. Radoš Đurović, čija organizacija pomaže tražiocima azila, kaže da se ne susreću često sa državljanima Kine. - To znači tokom godine nekoliko slučaja, a Centar radi sa preko 2.500 ljudi godišnje, što ne znači da tih ljudi nema. Oni ne moraju da dođu u kontakt sa nama ako je krijumčarenje uspješno. Izuzetno rijetko se ljudi iz Kine nađu u centrima za prihvat- objasnio je. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH posljednje dvije godine raste broj kineskih državljana koji su otkriveni u nezakonitom prelasku granice. Od dvoje u 2023. taj broj se popeo na 151 u 2024. Retko ko od njih iskazuje namjeru za azil u BiH, pa je tako tokom 2024. godine od 21.489 migranata koji su iskazali namjeru za azil bilo tri državljanina Kine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_36051bfc461cf86d92e57b1528d933cdb99660b2cda7f5087891b5e69c4644ad.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111212110_36051bfc461cf86d92e57b1528d933cdb99660b2cda7f5087891b5e69c4644ad" data-rendition-name="original" width="692" height="641" loading="lazy" alt="Kineski državljani u BIH"> </figure>  <h2>Sa migrantima dolaze i kriminalne grupe</h2> - Ono što smo mi primijetili u posljednje vrijeme je da s migrantima dolaze i kriminalne grupe- rekao je za RSE Samir Avdibegović iz udruženja Vaša prava, koje pruža pravnu pomoć migrantima. On podjseća na slučaj Yonga Zhanga (42), koga je Sud BiH 15. oktobra prvostepeno osudio na deset mjeseci zatvora zbog međunarodnog navođenja na prostituciju. Osuđen je zbog navođenja i podsticanja prostitucije uglavnom državljanki Kine u Mostaru, Sarajevu, Doboju i Banja Luci i vršenja prevoza iz Srbije u BiH. U Srbiji su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. identifikovane dvije žrtve trgovine ljudima koje imaju državljanstvo Kine. Zapadnobalkanski koridor se pominje i u saopštenju Europola, policijske agencije EU, iz januara kada je objavljeno razbijanje sofisticirane kineske kriminalne mreže. Ta mreža je bila uključena u iregularnu imigraciju i trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. U racijama u Barseloni, Madridu i Toledu u Španiji, kao u Zagrebu u Hrvatskoj uhapšeno je 30 ljudi, uključujući vođe kriminalne mreže. U saopštenju je navedeno da je koristeći zapadnobalkanski koridor, krijumčarska grupa sarađivala sa lokalnim posrednicima i vozačima kako bi iregularno transportovali žrtve u EU. <h2>Zašto Kinezi sve više traže azil?</h2> Prema podacima UNHCR-a broj tražilaca azila iz Kine povećao se 11 puta od 2012. kada je na vlast došao Si Đinping, koji se smatra najmoćnijim kineskim liderom u posljednjih nekoliko decenija. Kada je došao na vlast za Đinpinga se smatralo da će zemlji donijeti reforme, danas ga kritičari optužuju da stvara totalitarnu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212114_d42d0b06860ebd9798ba83ac37497b2f36f765b0902750506059ea33b378b6f0.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025111212114_d42d0b06860ebd9798ba83ac37497b2f36f765b0902750506059ea33b378b6f0" data-rendition-name="original" width="678" height="448" loading="lazy" alt="državljani Kine"> </figure>  Organizacija Safeguard defenders navodi da je samo u 2022. godini, broj kineskih tražilaca azila u inostranstvu bio isti kao i tokom cijele desetogodišnje ere Hu Đintaoa. Aktivistkinja ove organizacije Laura Hart kaže za RSE da pored rastućeg represivnog okruženja, posebno prema etničkim i vjerskim manjinama, treba uzeti u obzir i druge faktore. - Pad domaće ekonomije u Kini, sve niža društvena mobilnost i gotovo nemogućnost traženja pravne zaštite za uobičajene probleme kao što su nezakonito prisvajanje zemljišta, neisplaćene plate i korumpirani zvaničnici- navela je. <h2>Gdje kineski državljani najviše traže azil?</h2> Prema podacima UNHCR-a u 2024. kineski državljani su najviše zahtjeva za azil podnijeli u Sjedinjenim Država, skoro 148.000. Potom Australiji, gdje ih je bilo oko 14.000, pa u Kanadi skoro 5.000. U Evropi su kineski državljani azil najviše tražili u Velikoj Britaniji – njih skoro 2.500, zatim Italiji – preko 2.000 i Nemačkoj – preko 1.200.

Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu

Evropska komisija saopštila je danas da će Italija, Španija, Grčka i Kipar dobiti pomoć za preseljenje najmanje 30.000 tražilaca azila i time ublažiti "migracioni pritisak" na te zemlje.
Ta odluka će pokrenuti osjetljive pregovore između 27 zemalja članica Evropske unije (EU), od kojih mnoge nerado žele da prihvate migrante.
EU je 2024. godine usvojila reformu svoje politike o migracijama i azilu, koja će uskoro stupiti na snagu.
Ključni element je novi sistem "solidarnosti" usmjeren na pomoć mediteranskim zemljama koje Brisel smatra pod "migracionim pritiskom".
Ostale zemlje će morati ili da prime neke od tražilaca azila iz tih zemalja ili da im pruže finansijsku pomoć od 20.000 eura po migrantu.
Države članice su pokušale da utiču na odluku Komisije, koja je odložila njeno objavljivanje za mjesec.
- Grčka i Kipar su pod intenzivnim migracionim pritiskom zbog nesrazmjernog broja dolazaka tokom prošle godine - navela je Evropska komisija.
Dodala je da su Španija i Italija takođe pod intenzivnim migracionim pritiskom zbog nesrazmjernog broja dolazaka poslije operacija potrage i spasavanja na moru.
Ta odluka će poslužiti kao osnova za pregovore između država članica o dodatnom broju tražilaca azila koje je svaka spremna da primi ili o iznosu finansijske pomoći koju je spremna da pruži.
Neke zemlje su već ranije najavile da neće prihvatiti nikoga u okviru ove šeme i da će se ograničiti na pružanje finansijske pomoći.
Očekuje se da će najmanje 30.000 migranata biti "preseljeno" svake godine u okviru novog sistema.
Konačan broj tek treba da se utvrdi, a odluka o tome ko će gdje ići mora da bude donijeta do kraja decembra.

Četiri zemlje Evropske unije će dobiti pomoć za preseljenje migranata

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Jasmina Beharovic

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: migranti