Uganda bi mogla biti domaćin prvog centra za povratak migranata iz Evrope

Uganda bi sljedeće godine mogla postati domaćin prvog centra za povratak neregularnih migranata iz Evrope, prema planu na kojem radi pet članica Evropske unije. 

Bilateralni pregovori koje s afričkom zemljom vode Njemačka, Austrija, Holandija, Danska i Grčka ušli su u odmaklu fazu, a dogovor bi podrazumijevao finansijsku nadoknadu za Ugandu, piše grčki list Katimerini, pozivajući se na diplomatske izvore.

Prijedlog se zasniva na ideji da bi mnogi migranti izabrali da se dobrovoljno vrate u svoju zemlju porijekla umjesto da ostanu u Ugandi.

Ministri za migracije pet zemalja EU trebalo bi da se sastanu 4. septembra u Kopenhagenu kako bi procijenili napredak u pregovorima, a zatim se očekuje da do kraja mjeseca tehnički timovi odu u Afriku na završne razgovore. U centru, koji bi u početku radio kao pilot-program, bilo bi smješteno između 5.000 i 10.000 migranata kojima je odbijen zahtjev za azil u zemljama u koje su prvo stigli.

Prema planu, to bi prije svega bili muškarci koji su pravili probleme u prihvatnim centrima za migrante, dok bi djeca bila isključena.

Očekuje se da prvi centar počne da radi tokom predsjedavanja Grčke EU, koje počinje u julu 2027. godine.

Inicijativa je zajednički projekat pet zemalja Unije i zasnovana je na novoj uredbi EU prema kojoj osobe kojima je odbijen zahtjev za azil mogu biti prebačene u centre izvan EU dok se ne organizuje njihovo vraćanje u zemlju porijekla, ako odbijaju da se dobrovoljno vrate.

Među zemljama koje su razmatrane za otvaranje centara za povratak su i Ruanda, koja ostaje glavna alternativa, kao i Kenija, od koje se, izgleda, odustalo, piše Katimerini.

Evropska komisija nije uključena u pregovore o otvaranju centra, rekao je portparol novinarima, prenio je EUObserver.

Otvaranje centara ne podržavaju sve članice EU, a najglasnije kritike dolaze iz Francuske i Španije.

Raniji dogovori Velike Britanije i Italije o otvaranju sličnih centara u Ruandi i Albaniji naišli su na značajne pravne prepreke i kritike boraca za ljudska prava.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaerti je u julu u pismima Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Holandiji upozorio da centri za povratak i drugi aranžmani za prebacivanje stranih državljana u treće zemlje predstavljaju „značajne rizike po ljudska prava“, uključujući zlostavljanje i proizvoljno pritvaranje, te je predložio zaštitne mjere.