Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov, već realnost sa kojom se država suočava kroz sve češće poplave, suše i požare i zato je strateško djelovanje u toj oblasti pitanje odgovornosti, poručeno je sa predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore do 2050. godine.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da taj dokument predstavlja jedan od najvažnijih stubova klimatske i razvojne politike u narednim decenijama i da ga pripremaju u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke.
Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u MERS-u Ivana Grujić kazala je da klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru.
- One su već danas realnost sa kojom se suočavamo kroz sve češće poplave, suše, šumske požare i toplotne talase, sa direktnim posljedicama po naše prirodne resurse, privredu i kvalitet života građana - rekla je Grujić na predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja.
Ona je poručila da upravo zbog toga dugoročno i strateško djelovanje u toj oblasti nije pitanje izbora, već odgovornosti.
Strategija niskougljeničnog razvoja, prema riječima Grujić, postavlja jasnu i kredibilnu putanju ka ostvarenju dugoročnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
- Istovremeno, ona predstavlja logičan i ambiciozan nastavak Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, proširujući našu viziju na period do 2050. godine - kazala je Grujić.
Taj dokument se, kako je dodala, zasniva na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim važnim oblastima, od energetike, saobraćaja, industrije, do poljoprivrede, otpada i šumarstva.
U saopštenju se navodi da se poseban značaj Strategije ogleda u njenom najambicioznijem scenariju, koji predviđa dekarbonizaciju energetskog sistema, snažnu elektrifikaciju saobraćaja i industrije, unapređenje energetske efikasnosti i valorizaciju prirodnih ponora ugljenika, uz očuvanje ekološke ravnoteže.
Grujić je naglasila da Strategija jasno pokazuje da klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika.
- Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i inovativne tehnologije mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti, smanjenju zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, razvoju zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta - rekla je Grujić.
Ona je istakla da, istovremeno, takva transformacija jača otpornost ekonomije i društva na buduće klimatske i ekonomske šokove.
Grujić je dodala da je proces izrade Strategije bio inkluzivan i transparentan, zasnovan na otvorenom dijalogu i konstruktivnoj saradnji.
Ona je zahvalila svima koji su, kroz svoje znanje, iskustvo i posvećenost, doprinijeli izradi dokumenta i njegovom kvalitetu, naročito Svjetskoj banci na snažnoj stručnoj i finansijskoj podršci u okviru Partnerstva za implementaciju tržišnih mehanizama.
Kako je rekla Grujić, usvajanje Strategije nije kraj, već početak zahtjevnog, ali neophodnog procesa.
- Njena uspješna implementacija zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju, kontinuitet politika i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Ministarstvo će u tom procesu imati jasnu koordinacionu i vodeću ulogu, uz snažno partnerstvo sa drugim institucijama i međunarodnom zajednicom - navela je Grujić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Grujić: Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru, već realnost

Papa Lav kritikovao je sinoć svjetske vlade zbog toga što do sada nijesu usporile globalno zagrijavanje i pozvao na snažniji odgovor na ovu prijetnju, dok su zemlje na UN klimatskom samitu COP30 u brazilskom amazonskom gradu Belem ušle u drugu sedmicu pregovora sa ciljem da riješe najosjetljivija pitanja prije roka.
Poruka Pape odražava sve veću zabrinutost zbog opadajuće međunarodne ambicije i rastućih emisija gasova staklene bašte, punih deset godina nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, istorijskog dogovora na kojem su se zemlje prvi put složile da ograniče globalno zagrijavanje na daleko ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Naučnici upozoravaju da je Zemlja sada predodređena da prekorači tu granicu, otvarajući vrata razorni posljedicama.
- Stvaranje vapi kroz poplave, suše, oluje i neprekidnu vrućinu - &nbsp;rekao je Papa Lav u video poruci prikazanoj na događaju koji je održan paralelno sa samitom.
- Pariški sporazum je doveo do stvarnog napretka i ostaje naš najjači alat za zaštitu ljudi i planete. Ali moramo biti iskreni: ne, sporazum nije taj koji ne uspijeva, nego mi u našem odgovoru. Ono što ne uspijeva je politička volja nekih.
Delegati u vrućem gradu pored rijeke nastoje da postignu dogovor do srijede o nekoliko teških tema, uključujući klimatsko finansiranje i ciljeve za smanjenje emisija, dok će ostatak dnevnog reda biti riješen do posljednjeg predviđenog dana u petak, rekao je juče predsjednik COP30 Andre Korea do Lago.
- Veoma je teško, kao što svi znate, jer ima mnogo dokumenata i još uvijek je mnogo tekstova otvoreno… ali svi uključeni smatraju da vrijedi pokušati - rekao je on.
Trajanje većine klimatskih samita se produži preko vremena.

500x500

1250x600

1084x550

Papa Lav poziva na odlučniju akciju dok UN klimatski samit ulazi u posljednju sedmicu

Ministri životne sredine Evropske unije (EU) postigli su dogovor kojim se ublažava predloženi cilj za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2040. godine i usvojili novi klimatski plan do 2035. godine.
Nakon maratonskih pregovora tokom cijelog jučerašnjeg dana i jutros, ministri su jednoglasno odobrili dugo očekivani klimatski plan Unije, čime je EU izbjegla međunarodnu sramotu da se pojavi praznih ruku na samitu COP30 ovog mjeseca.
Plan, koji je obavezan prema Pariskom sporazumu, postavlja novi cilj da se emisije u EU smanje između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2035. Taj plan nije pravno obavezujući, ali određuje pravac klimatske politike EU u narednih pet godina. Raspon ciljeva sličan je neformalnoj izjavi koju je EU predstavila na klimatskom samitu u Njujorku u septembru.
Ministri su takođe usvojili pravno obavezujući cilj za smanjenje emisija u EU za 85 odsto do 2040. godine. Dogovor predviđa da se dodatnih 5 odsto smanjenja postigne kroz kupovinu međunarodnih karbonskih kredita, odnosno “outsourcing” smanjenja emisija u inostranstvu.
Osim toga, vladama će biti dozvoljeno da koriste karbonske kredite za dodatnih pet procentnih poena svojih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.
Ministri su podržali i široku klauzulu o reviziji, koja omogućava EU da u budućnosti prilagodi cilj za 2040. godinu ukoliko se pokaže da klimatska politika negativno utiče na ekonomiju Unije. Dogovor takođe predviđa jednogodišnje odlaganje primjene novog evropskog tržišta ugljenika za grijanje i emisije iz automobila, koje bi trebalo da počne 2027. godine.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nijesu podržale dogovor o cilju za 2040. godinu, dok su Bugarska i Belgija bile uzdržane. Ostale zemlje EU27 podržale su sporazum.
Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da usaglase sopstvenu poziciju o klimatskom cilju za 2040. i da pregovaraju sa Savjetom EU prije nego što cilj postane zakon.

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Naši prioriteti su jasni – integrisati procjene rizika od klimatskih promjena u planiranje zdravstvene zaštite, ojačati sisteme ranog upozoravanja i reakcije i osigurati da otpornost na klimatske promjene postane ključni element univerzalnog zdravstvenog pokrića, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun koji predvodi Delegaciju Crne Gore na jubilarnom, 75. zasijedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, koji se održava od 28. do 30. oktobra u Kopenhagenu, Danska. Šimun je poručio da Crna Gora ostaje posvećena bliskoj saradnji sa SZO i partnerskim zemljama, jer klimatske promjene ne poznaju granice, pa ni naš odgovor ne smije  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb" data-rendition-name="original" width="590" height="443" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Trodnevno zasijedanje otvoreno je obraćanjem najviših zvaničnika SZO, uključujući generalnog direktora, dr Tedrosa Adanoma Gebrejesusa, koji je istakao ključne globalne izazove u oblasti zdravstva i aktivnosti SZO na njihovom prevazilaženju. Regionalni direktor SZO za Evropu, dr Hans Kluge, u svom izlaganju naglasio je značaj zajedničkih napora zemalja članica u sprovođenju Evropskog programa rada 2020–2025 i Agende za održivi razvoj do 2030. godine. On je posebno istakao doprinos Crne Gore i ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna u realizaciji zdravstvene agende SZO u evropskoj regiji, naročito u oblasti sprovođenja Plana djelovanja za jačanje implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana u periodu 2015–2025. U okviru tehničkog brifinga na visokom nivou posvećenog temi klime i zdravlja, ministar Šimun je aktivno učestvovao u diskusiji šefova delegacija, iznijevši stavove Crne Gore o zaštiti zdravlja od posledica klimatskih promjena i mogućnostima jačanja otpornosti zdravstvenih sistema. Šimun je istakao da je Crna Gora, kao mediteranska i planinska zemlja, sve više izložena učestalim i intenzivnim toplotnim talasima, poplavama i ekstremnim padavinama, povećanom prisustvu vektora zaraznih bolesti, kao i rastućem opterećenju mentalnog zdravlja, posebno kod mladih. U svom obraćanju je naglasio da Crna Gora intenzivno radi na jačanju pristupa „Jedno zdravlje – One Health“, kroz bolju koordinaciju sektora ljudskog zdravlja, veterinarstva, zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane, s ciljem povećanja klimatske otpornosti zdravstvenih ustanova i unapređenja energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979" data-rendition-name="original" width="4284" height="5712" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Na marginama zasijedanja, ministar i članovi delegacije održali su više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima drugih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Malta, Sjeverna Makedonija i San Marino. Delegaciju Crne Gore na 75. sjednici Regionalnog komiteta SZO za Evropu, pored ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, čine dr Ognjen Delić, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela i mr Svetlana Stojanović, nacionalni koordinator za SZO.

Šimun: Adekvatnim odgovorom na klimatske promjene zajedno gradimo otpornije zdravstvene sisteme

Crna Gora je posljednjih decenija suočena s izraženim klimatskim promjenama i sve ekstremnijim vremenskim pojavama, upozorio je ekspert za klimu i klimatske promjene mr Luka Mitrović u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
Mitrović je rekao da je za Crnu Goru specifično da su prisutne ekstremne klimatske promjene i vremenske situacije.&nbsp;
- Od 2003. godine, kada se 100 dana u kontinuitetu temperatura u Podgorici nije spustila ispod 30 stepeni - takozvanih 100 tropskih dana - karakteristične su i velike padavine, nekoliko godina sa obilnim snjegovima i olujnim nepogodama - rekao je Mitrović.
On je istakao da je pitanje klime jedno od najaktuelnijih tema u svijetu, te da prelaz između godišnjih doba više nije postepen kao ranije.
- Suština jeste da je klima sada postala drugačija, s tim što imamo nagle promjene, koje se ogledaju u naglom porastu temperature, naglom smanjenju temperature, naglom izlivu jakih padavina. To je u suštini nešto što je posljedica globalne promjene klime - kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, globalna klima se promijenila pod uticajem čovjeka, jer je efekat staklene bašte „isključivo stvoren antropogenim faktorom“, pretjeranom upotrebom fosilnih goriva i emitovanjem štetnih gasova.
- Zemlja se zagrijava više nego što se hladi, jer u geografiji i klimatologiji postoji jedan pojam – onoliko toplote koliko dobije Zemlja od Sunca, toliko treba da vrati u međuplanetarni prostor. Međutim, zbog veće koncentracije tih gasova, prije svega CO₂, vodene pare i metana, oni imaju to svojstvo da zadrže toplotu. Inače, da nema ugljen-dioksida u atmosferi, imali bismo temperaturu koja je 30 stepeni niža – dakle, uslovi za život na Zemlji ne bi bili idealni. Taj ugljen-dioksid ima ulogu da drži toplotu, ali njegova povećana koncentracija izaziva otopljavanje, promjenu klime, drugačiju strukturu atmosfere i brže kretanje vazdušnih masa - istakao je Mitrović.
On je podsjetio da je prošla godina bila najtoplija na planeti u posljednjih 170 godina.
- Porast temperature računa se u odnosu na predindustrijsko vrijeme, a taj porast prošle godine iznosio je 14,98 stepeni - precizirao je Mitrović.
Govoreći o Crnoj Gori, naveo je da je riječ o prostoru koji je posebno izložen promjenama.
- Crna Gora se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i jedan je od najviše pogođenih prostora promjenom klime i otopljavanjem. Kada posmatramo cijelu zemlju, prošla godina je bila ubjedljivo najtoplija – odstupanje se kretalo od dva do četiri stepena, u zavisnosti od mjesta do mjesta. Ono što je specifično, kada pogledamo analizu, jeste da se brže zagrijava sjever Crne Gore, taj sjeverni planinski dio se brže zagrijava, zato što je to kontinentalni dio, dok se primorje zagrijava sporije zbog uticaja mora, jer voda ima taj efekat - zaključio je Mitrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsWyfr5U9X8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mitrović: Sjeverni planinski dio Crne Gore se brže zagrijava

Ovog petka u emisiji E uživo govorimo o uticaju klimatskih promjena na meterološke prilike. Tim povodom naš gost je Luka Mitrović, ekspert za klimu i klimatske promjene. 
 
Predstavljamo projekat „Tajne školskih hodnika“ Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića. 
 
Beč je proglašen „najljubaznijim“ gradom u Evropi - komentarišemo temperament građana juga i sjevera Evrope. 
 
Koje navike milenijalaca „izluđuju“ generaciju Z? 
 
Postoje li muško- ženska prijateljstva i koliko često je ljubomora prisutna u prijateljstvima? 
 
Znate li šta je „sivi razvod“? 
 
Emisiju E uživo gledajte u terminu od 16 do 18 sati na kanalu E televizije.

E uživo: Uticaj klimatskih promjena, „Tajne školskih hodnika“ nikšićke Gimnazije, navike milenijalaca koje „izluđuju“ generaciju Z...

Studija sugeriše da topljenje arktičkog leda povećava nivo azota, što bi moglo obogatiti morski život.
Nova studija koju je sproveo Univerzitet u Kopenhagenu otkrila je iznenađujuću korist topljenja arktičkog morskog leda, prenosi Anadolija.
Proces topljenja mogao bi ojačati lanac ishrane Arktičkog okeana povećanjem nivoa azota - hranljive materije neophodne za morski život, objavio je „Eurasian Review“.
Po prvi put, međunarodni tim istraživača otkrio je da se proces poznat kao fiksacija azota – hemijska reakcija u kojoj određene bakterije pretvaraju azotni gas u amonijum – odvija ispod arktičkog morskog leda, pa čak i u centralnim djelovima okeana.
Amonijum je oblik azota koji podstiče rast algi, koje čine osnovu morskog ekosistema.
- &nbsp;Do sada se vjerovalo da se fiksacija azota ne može odvijati ispod morskog leda jer se pretpostavljalo da su uslovi života za organizme koji sprovode taj proces previše teški. Pogriješili smo - rekla je glavna autorka studije Liza V. fon Frizen, bivša doktorantkinja na Odjeljenju za biologiju.
Prema studiji, bakterije odgovorne za fiksaciju azota u Arktičkom okeanu nisu cijanobakterije, koje dominiraju procesom u toplijim regionima, već potpuno drugačije necijanobakterijske vrste.
Najveće stope fiksacije zabilježene su duž ivica leda, gdje se topljenje odvija najbrže. Kako globalno zagrijavanje uzrokuje povlačenje morskog leda, očekuje se da će se zone topljenja proširiti, stvarajući povoljnije uslove za fiksaciju azota.
- Drugim riječima, količina dostupnog azota u Arktičkom okeanu vjerovatno je potcijenjena, i danas i u budućim projekcijama - rekla je fon Frizen.
To bi, dodala je, moglo značiti da je i potencijal za proizvodnju algi potcenjen, jer klimatske promjene nastavljaju da smanjuju pokrivač morskog leda.
Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije na globalni ciklus ugljenika. Alge apsorbuju ugljen-dioksid (CO₂) tokom fotosinteze.
Zato bi povećanje proizvodnje algi moglo poboljšati sposobnost Arktičkog okeana da apsorbuje ugljenik.
- Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički okean će apsorbovati više ugljen-dioksida jer će se više vezivati u biomasi algi - rekao je viši autor studije, profesor Lase Riman.
Međutim, istakao je da su biološki sistemi veoma složeni, pa je teško dati precizne prognoze, jer drugi mehanizmi mogu djelovati u suprotnom smjeru.
Istraživači su naglasili da fiksacija azota mora biti uključena u buduće klimatske i ekosistemske modele.
- Još ne znamo da li će neto efekat biti koristan za klimu. Ali jasno je da moramo uzeti u obzir važan proces kao što je fiksacija azota kada pokušavamo da predvidimo šta će se dešavati s Arktičkim okeanom u narednim decenijama, kako se morski led bude smanjivao - rekao je Riman.
Otkriće pokazuje da brzo promenljivi Arktik i dalje može iznenaditi naučnike i podseća da prilagodljivost prirode i dalje može mijenjati ravnotežu između života i klime, čak i na krajnjem sjeveru planete.

Studija: Otapanje arktičkog leda moglo bi da ojača morski život

Visoke temperature su prošle godine u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva, što je porast od gotovo 25 odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazala je studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni, objavljena danas u časopisu "Nature Medicine".
- U Evropi je od lketa 2022. do leta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama - rekla je autorka studije Đoan Balester Klaramunt, prenosi Hina.
Baš kao i 2022. i 2023, Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija ljetnjim vrućinama. Prema procjenama stručnjaka, između 1. juna i 30. septembra 2024. u toj je zemlji od posljedica visokih temperatura umrlo 19.000 ljudi.
Španija je druga sa više od 6.700 smrtnih slučajeva, a slijedi Njemačka sa oko 6.300 smrtnih slučajeva. Nakon nje je Grčka sa nešto manje od 6.000 smrtnih slučajeva i Rumunija sa više od 4.900 osoba koje su podlegle posljedicama vrućina.
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama posmatra u odnosu na broj stanovnika. Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na prvom mjestu sa 574 smrtna slučaja na milion stanovnika, a slijede Bugarska sa 530 i Srbija sa 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina, mada je u nekim zemljama poput Njemačke, Španije i Francuske ljeto 2022. bilo još gore.
Istraživači su istakli da su starije osobe posebno izložene riziku.

Visoke temperature u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva

Zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem toplotni talas koji je u julu zahvatio Norvešku, Švedsku i Finsku bio je najmanje 10 puta vjerovatniji i za dva stepena topliji, navodi se u naučnom izvještaju objavljenom danas.
Ekstremne vrućine pogodile su od sredine jula inače hladne nordijske zemlje, sa temperaturama iznad 30 stepeni u Finskoj tokom 22 uzastopna dana, što je najduži toplotni talas zabilježen u toj zemlji.
U norveškom dijelu Arktičkog kruga, tokom 13 dana jula bilo je iznad 30 stepeni. Švedska je imala 10 uzastopnih tropskih noći kada se temperature nisu spuštale ispod 20 stepeni.
U studiji organizacije World Weather Attribution upozorava se da toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, imaju posljedice po zdravstveni sistem i da će slični događaji postati pet puta češći do 2100. godina ukoliko se brzo ne prestane s upotrebom fosilnih goriva.
- Čak se i uporedivo hladne skandinavske zemlje danas suočavaju sa opasnim toplotnim talasima sa zagrevanjem od 1,3 stepena. Ovaj događaj treba shvatiti kao podsjetnik da nijedna zemlja nije bezbjedna od klimatskih promjena - rekla je autorka studije Friderike Oto.
Prema toj studiji, klimatske promjene su toplotni talas sredinom jula u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj učinio najmanje 10 puta vjerovatnijim nego što bi bio u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,3 stepeni.
Naučnici su takođe zaključili da su temperature u tim zemljama tokom toplotnog talasa bile za dva stepena veće.
Sa globalnim zagrevanjem, ovakav dvonedjeljni period visokih temperatura se očekuje na otprilike svakih 50 godina, a ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,6 stepeni, što se očekuje u ovom vijeku, slični događaji će biti pet puta vjerovatniji i dodatnih 1,4 stepena topliji nego danas.
Dugi periodi vrućina u tri zemlje doveo je do pretrpanih i pregrijanih bolnica, požara, cvjetanja toplotnih algi i većeg broja utapanja.
To je takođe izazvalo otežane uslove za rad, nesanicu i zdravstvene rizike, a istraživači upozoravaju da je taj „tihi ubica“ možda uzrokovao stotine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Zbog velikih vrućina irvasi su potražili hlad u gradovima, a stočari su upozoravali da su životi njihovih životinja ugroženi.
Jedna od autorki studije Maja Valberg ukazala je da infrastruktura u tim zemljama nije napravljena da izdrži te ekstremne temperature i da je starije stanovništvo sve više podložno opasnim vrućinama.
- Vidjeli smo izvjestan napredak u adaptaciji i pripremljenosti, posebno od 2018. godine, kada smo doživjeli naš posljednji veliki toplotni talas. Ali i dalje moramo da učinimo više kako bismo osigurali da su naša infrastruktura i sistemi prilagođeni hladnoći spremni i za visoke temperature - rekla je Valberg.

Klimatske promjene učinile toplotni talas u nordijskim zemljama 10 puta vjerovatnijim

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: klimatske-promjene