OSVRT

Gentle Giant

Međunarodne povelje ne dozvoljavaju da se uskrati pravo bilo kome sa pravom državljanstva na biračko pravo ili pravo da na referendumu odlučuje ravnopravno sa domicilnim stanovništvom o sudbini Crne Gore. Bilo koje varijante da se ta prava tobože uskrate radi formalnog dvojnog državljanstva pala bi pred međunarodnim sudom za ljudska prava. Znači, uvede li se dvojno državljanstvo sa Srbijom, građani Crne Gore mogu da se oproste od prava da odlučuju ko će im biti vlast, ili o bilo čemu drugom. Đe se đelo ono 127.228 Crnogoraca?

Aleksandar Čupić (Foto: Youtube, prinscreen/Parlament Srbije)
Aleksandar Čupić (Foto: Youtube, prinscreen/Parlament Srbije)

Gentle Giant je do sada poznat kao britanski bend progresivne muzike iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, njihova dva najbolja albuma i dan danas čuvam u vinilskom izdanju, preporučujem ih ozbiljnim konzumentima muzike, da bi epitet „nežnog diva“ od skoro preuzeo novoizabrani predśednik srpskog parlamenta Aleksandar Čupić, sa studentske liste.

Nije to jedini epitet koji ga je pratio ovih dana: predlagači su govorili o njegovoj „antičkoj lepoti“, „produhovljenoj bradi“, o „čoveku blagog, prijatnog glasa, spremnog svakoga da sasluša“, „tolerantnog“ i sl. Nije mi namjera da budem ironičan, već da opišem taj skoro pjesnički zanos pobjednika izbora koji se pretvorio u euforiju kao da se već ostvarila norveška demokratija. Polakote.

Kad je u pitanju dosadašnja vlast Aleksandra Vučića i klike oko njega više puta sam se očitovao u svojim tekstovima vizavi njihove vladavine. Čak sam ih više puta kvalifikovao kao organizovanu kriminalnu organizaciju. To što sam ih tako kvalifikovao daleko je od toga da sam pristalica bilo kakvog „pravdoljubivog“ revanšizma i ostrašćenosti, posebno ne nekontrolisane osvetoljubivosti. Iskreno se nadam da će se preambiciozni zanos catch - all politikom, hvalospjevi u kojima svako projektuje pobjedu studentske liste sukladno svojim političkim i društvenim stavovima kao sigurnom epilogu, pretočiti u jačanje institucija i prepuštanje njima da se bave svim aspektima učinaka proteklih četrnaest godina vladavine Aleksandra Vučića i prateće klike. Nema sumnje da će imati pune ruke posla.

SRBIJA VAPI ZA KORJENITIM PROMJENAMA, ALI...

Studentski pokret je najavio zakon o lustraciji, kojim bi se svi oni koji su se ogriješili o zakon i demokratske principe, koji nijesu valjano obavljali svoje dužnosti kao dio institucija, ili nijesu koristili ovlašćenja koja im je zakon omogućavao, koji su zloupotrebljavali svoj položaj u sticanju privilegija ili kršenju prava drugih, onemogućili na duži vremenski period da obavljaju te ili slične poslove. Sve češće se iznose i mišljenja da treba zabraniti rad SNS-a. Ako postoje ustavne pretpostavke ni to mišljenje nije nelegitimno, pod uslovom da uslijede vanredni izbori.

Ali dok god SNS legalno i legitimno djeluje u političkom životu kao opoziciona stranka, ona mora imati odgovarajući status u političkom životu, što god ja o njima mislio. Izbor predśednika i više potpredśednika parlamenta Srbije, članova raznih skupštinskih odbora samo sa pobjedničke izborne liste nije obećavajuće u tom smislu.

Aleksandar Vučić u parlamentu (Foto: AP/Darko Vojinović)
Aleksandar Vučić u parlamentu(Photo: AP/Darko Vojinović)

Posebno što su zaobiđeni predstavnici lista manjinskih naroda, što nije najbolja poruka za njih. Još kad se najavljuje kažnjavanje i onemogućavanje govora van skupštinske teme, govora na slobodne teme, opstrukcije od strane opozicije, stiče se utisak da se želi od parlamenta stvoriti mašinerija koja će odlučivati koje su teme i ponašanje u interesu Srbije, a koje nijesu i dozvoljavati raspravu samo pod tim uslovima.

U javnosti se uglavnom govori sa hvalospjevima kako se parlamentu vraća dostojanstvo, red, pristojnost, čak i stid. Kao da se zaboravlja da parlament, između ostalog, služi i kao mjesto u kojem je bolje da se lome koplja između različitih političkih opcija, nego da se ta koplja lome na ulici. Nijesam pobornik ni potpisivanja unaprijed ostavki od strane Studentske liste u parlamentu, kao ni kontrolne uloge studentskog plenuma nad radom njihove liste. Srbija uistinu vapi za korijenitim promjenama, ali ne na način da to čine sveznajući centri moći, već kroz demokratizaciju cijelog društva i društveni dogovor, kroz izgradnju profesionalnih i nezavisnih institucija, slobodu medija, poštovanje ljudskih prava, neselektivno i ultimativno poštovanje zakona i striktnu podjelu vlasti na tri nezavisne grane.

ODNOS PREMA REGIONU BEZ PROMJENA

Uopšte ne sumnjam da će se Srbija pod novom vlašću demokratizovati, da će se institucijama vratiti nadležnosti, medijima sloboda, da će institucije sile morati djelovati u okvirima zakona, da će se preispitati svi dosadašnji međudržavni ugovori i projekti koji su rađeni pod sumnjivim okolnostima. Kako je Srbija već više od tri decenije glavni remetilački faktor u regionu, da ne računamo ranija stoljeća, mnoge u okruženju najviše interesuje što će se promijeniti u politici Srbije prema regionu i u vanjskoj politici.

Moram reći vrlo malo toga. Srbija i dalje zastupa vojnu neutralnost, odbija da uvede sankcije Rusiji zbog divljačke, zločinačke agresije na Ukrajinu, brinući da će one pogoditi samo narod u Rusiji, dok izostaje briga za svakodnevne nevine, civilne žrtve po Ukrajini. I dalje će se voditi slična politika u trouglu EU, USA i Rusija (Kina se manje pominje). Kad je u pitanju vojska Srbije, govori se o nabavci raketa većeg dometa i bespilotnim letilicama. Uvodi se dobrovoljno služenje vojnog roka od šest mjeseci i dalja profesionalizacija vojske.

Skupština Srbije (AP Photo/Darko Vojinović)
Skupština Srbije(Photo: AP Photo/Darko Vojinović)

Kad je u pitanju region, najavljuju borbu za Kosovo u okviru Srbije i poštovanje rezolucije UN 1244. Što bi rekli, vrlo ambiciozno. Kad je u pitanju BiH, kažu čuvaće ustavni položaj i utvrđene nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u okviru zajedničkih institucija, kao i njenu pokretnu i nepokretnu imovinu, preispitaće dosadašnju praksu primjene tzv. bonskih ovlašćenja Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Ono što je nama najinteresantnije je najava politike prema Crnoj Gori. Iako mi se čini da su neki očekivali promjene u tom dijelu, za mene nema ništa neočekivano. Da ne parafraziram, citiraću: „Zalagaćemo se za unapređenje statusa srpskog naroda u Crnoj Gori i ostvarivanje prava zajemčenih ustavnopravnim garancijama koje uređuju zaštitu identiteta i zabranu asimilacije, kao i rešavanje pitanja dvojnog državljanstva, zaključivanjem bilateralnog sporazuma ili pronalaženjem drugog odgovarajućeg pravnog rešenja kojim bi se omogućilo rešavanje pitanja dvojnog državljanstva na obostranu korist“. Nadam se da im oreol demokratske vlasti neće ići na ruku u tome.

CRNOJ GORI ZABRANJENA PROMOCIJA NACIONALNOG IDENTITETA

Jer, da ogolimo o čemu se radi: to bi značilo da će se nova vlast u Srbiji boriti da srpski jezik dobije status službenog jezika, da se trobojka uvede kao ravnopravna zastava i da se te dvije stvari ustavno urede. Jer je to ta „ustavnopravna garancija“ zaštite srpskog identiteta. Zanimljivo, što se asimilacije tiče, Studentska lista nije zabrinuta što je broj Crnogoraca u Srbiji od 147.466 (1,58%) 1981. godine spao na 20.238 (0,30%) 2022. godine. Ili, čak i da ne idemo tako daleko u prošlost, već da se bavimo samo vladavinom SNS-a, u odnosu na popis 2011. godine, Crnogoraca je manje za 47%? Kako se to zove u srpskoj naučnoj terminologiji?

Ali je zato srpska lista veoma zabrinuta što je broj Srba u Crnoj Gori malo porastao, jer kakav je to bijedni porast sa 19.407 (3,32%) 1981. godine, na 205.370 (32,93%) 2023. godine?! Ili, da opet ne idemo daleko u prošlost, 13,27% više u odnosu na prošli popis 2011, kada ih je bilo 178.110 (28,73%)!

Molim Studentsku listu da nas Crnogorce u Srbiji asimiluju na isti način kao što su Srbi asimilovani u Crnoj Gori! Opštepoznata je naučna istina da su u svakoj zemlji svijeta političke, naučne i kulturne elite promovisale nacionalni identitet države čiji su dio, da su od raznih etničkih grupa, uključujući i kolonizatore i useljenike, recimo u Južnoj Americi uspjeli da izgrade različite nacionalne identitete, iako je cijela Južna Amerika većinom vjerski katolička, a jezički špansko govorno područje, izuzev Brazila.

Izgleda da je samo Crnoj Gori zabranjeno da popularizuje i promoviše crnogorski nacionalni identitet, jer to navodno ugrožava srpski identitet, koji je uglavnom importovan i politički, i proglašava se asimilacijom, a poželjno je promovisati srpski identitet, koji, gle čuda, ničim ne ugrožava crnogorski nacionalni identitet i nije asimilacija Crnogoraca?

DVOJNO DRŽAVLJANSTVO OPASNO PO CRNU GORU

Crna Gora, je zahvaljujući kratkovidosti političkih, naučnih i kulturnih elita, zaboravila da izgradi svoje nacionalne institucije, viđela ih je kao dovoljne u Beogradu, obrazovne sisteme su prepuštili Beogradu i obrazovnim programima Srbije, svoje političke, naučne i kulturne karijere su projektovali za Beograd, Crna Gora im je služila kao usputna stanica. Crna Gora je bila, a očito je i danas ostala, medijska kolonija Beograda, pa nije ni čudo što su mnogi Crnogorci svoj identitet gradili uz Dugu, Ilustrovanu politiku, Večernje novosti, Politiku ekspres, Kurir, Informer, Blic... krajem prošlog stoljeća.

Inače, uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom je idealna prilika da Srbija ispuni sve svoje želje kad je Crna Gora u pitanju. To dvojno državljanstvo bi obezbjedilo vječitu vlast Srbiji nad Crnom Gorom preko većine koju će obezbjediti glasovima iz Srbije. Međunarodne povelje ne dozvoljavaju da se uskrati pravo bilo kome sa pravom državljanstva na biračko pravo ili pravo da na referendumu odlučuje ravnopravno sa domicilnim stanovništvom o sudbini Crne Gore.

Bilo koje varijante da se ta prava tobože uskrate radi formalnog dvojnog državljanstva pala bi pred međunarodnim sudom za ljudska prava. Znači, uvede li se dvojno državljanstvo sa Srbijom, građani Crne Gore mogu da se oproste od prava da odlučuju ko će im biti vlast, ili o bilo čemu drugom. Đe se đelo ono 127.228 Crnogoraca?

Programska šema

20:00 – 21:00
OD PETKA DO PETKAEMISIJA
21:00 – 22:00
IZVRNUTE PRIČEEMISIJA
22:00 – 00:00
PODLUCKASTEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.