Sa motom „Osvijetli sjenke“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji će biti održan u Podgorici, Beranama i Kotoru.
Centralni program realizuje se od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, dok će prateća izdanja biti održana u Beranama 11. i 12. decembra i u Kotoru 12. i 13. decembra 2025. godine.
Tema festivala: glasovi iz sjenki savremenog društva
Program ovogodišnjeg UBRZAJ-a objedinjen je filmskim pričama koje razotkrivaju unutrašnje borbe i traume, nasljeđe nasilja, izbjeglištvo, migracije, otpor i potragu za identitetom.
U selekciji su filmovi koji govore o:
- hrabrosti pojedinca da se suprotstavi moćnicima
- ženskim i dječjim glasovima koji probijaju barijere ćutanja
- identitetima koji se bore protiv predrasuda
- umjetnosti kao prostoru slobode i pobune
Filmsko svjetlo, poručuju organizatori, iz mraka izvodi ljude i priče koje su norme, politika i rigidni sistemi gurnuli u sjenke.
Svečano otvaranje i nagrada za ljudska prava
Festival počinje 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, svečanim otvaranjem na Velikoj sceni KIC „Budo Tomović“. Tom prilikom biće uručena godišnja nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam.
Nakon ceremonije otvaranja biće prikazan film „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše potresan poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze. Film, nagrađivan širom svijeta, dobio je najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala.
UBRZAJ ovim naslovom simbolično otvara izdanje posvećeno osvjetljavanju ratnih tragedija i odgovornosti onih koji ćute.
Partneri i podrška
UBRZAJ 2025 realizuje se uz podršku:
- Opštine Kotor
- Opštine Berane
- KIC „Budo Tomović“
- Crnogorske kinoteke
- JU KC „Nikola Đurković“
- Centra za kulturu Berane
- Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
- Fonda za razvoj manjina
- UN OHCHR
- UNDP
- Evropske unije
Partneri festivala su Beldocs i Human Rights Film Network (HRFN).
Poslovna zajednica ponovo je pružila podršku, pa organizatori ističu sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolis, Compania de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji su: Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, Pobjeda, Dan, CDM, Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i Elmag.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počinje 16. izdanje festivala UBRZAJ 2025: “Osvijetli sjenke” u Podgorici, Beranama i Kotoru

Aktuelni način upravljanja i uređivanja Javnog servisa doprinosi produbljivanju društvenih podjela, relativizaciji istorijskih činjenica i potkopavanju antifašističkog nasljeđa, zbog čega štetu trpe građani, novinari i pravo javnosti na objektivno i profesionalno informisanje. Ovo je poručeno sa panela „Kako osnažiti nezavisnost RTCG-a?”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije.
Zaključna poruka skupa je da se politički odnos prema Javnom servisu hitno mora promijeniti, uz poziv da aktuelni generalni direktor podnese ostavku zbog — kako je ocijenjeno — hipoteke nezakonitog izbora koja kompromituje rad RTCG-a.
<h3>Ljumović: Pritisci sve učestaliji, institucija bez dijaloga</h3>
Član Savjeta RTCG Janko Ljumović upozorio je na ambijent u kojem profesionalci s iskustvom trpe ozbiljne pritiske:
– U RTCG-u gotovo da ne postoji unutrašnji dijalog, a sporna pitanja se premještaju u javnost. Nedavna smjena urednice koja je potom dobila regionalnu nagradu pokazuje pravu sliku stanja – kazao je Ljumović.
Prema njegovim riječima, organizaciona kultura koja počiva na nadmoćnom odnosu uprave i netransparentnim procesima direktno narušava profesionalne standarde.
– Novinar je slobodan, ali ima urednika, direktora i Savjet. Ako ti filteri nijesu slobodni već zarobljeni ideološkim ili političkim uticajima, onda sloboda autora postaje iluzija – naglasio je on.
<h3>Camović-Veličković: RTCG raspolže budžetom većim od 16 opština – a upravlja se nezakonito</h3>
Članica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković ocijenila je da je javni servis „otet od građana“:
– Aktuelni generalni direktor već pet godina obavlja funkciju bez zakonitog mandata. To je presedan koji urušava kredibilitet čitave institucije – poručila je ona.
Podsjetila je da RTCG ima budžet veći od 16 opština u Crnoj Gori:
– Time se upravlja bez zakonite odgovornosti. Trpe građani, zapošljeni i objektivno informisanje – dodala je.
<h3>Vulić: Atmosfera straha i kršenja radnih prava</h3>
Novinar Sabrija Vulić opisao je narušene međuljudske odnose i opšti strah među zaposlenima:
– Svaka reakcija prema rukovodstvu može značiti premještaj. Imamo primjere otkaza koji su na sudu već pali kao neosnovani – istakao je on.
Vulić je upozorio na potpuno odsustvo digitalne transparentnosti:
– Sistematska dokumenta, putni nalozi, izvještaji – sve to mora biti javno, a nije. Niko nema uvid u stotine izmjena radnih mjesta – kazao je on.
<h3>Nikolić: Javni servis produbljuje podjele u društvu</h3>
Izvršna direktorka Instituta za medije Olivera Nikolić tvrdi da RTCG danas igra ulogu generatora podjela:
– RTCG ne doprinosi prevazilaženju podela nego njihovom produbljivanju. Istorijski revizionizam postaje dio programa, bez konteksta i odgovornosti – ocijenila je ona.
Nikolić je navela primjere relativizacije ratnih zločina i ugrožavanja antifašističkih vrijednosti:
– Prvi korak mora biti ostavka generalnog direktora kako bi se otvorio prostor za novi profesionalni razvoj – zaključila je.

1250x600

1084x550

CGO: Politički pritisci i nezakonitosti urušavaju ulogu Javnog servisa

Nova epizoda PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO), koju možete pogledati i na Televiziji E u petak od 15:05h, posvećena je porastu govora mržnje i ksenofobije na Zapadnom Balkanu, kao i ulozi medija, političkih elita i društvenih mreža u oblikovanju javnog diskursa i granica društvene tolerancije.
Povod je talas nasilnih incidenata i etnički motivisanog govora mržnje nakon napada na mladića u Podgorici, što otvara pitanja o kreiranju kolektivne krivice, motivima koji stoje iza toga, odgovornosti donosilaca odluka, ali i drugih aktera društva.
O ovim temama sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima u CGO-u, razgovarali su: Ervina
Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Crne Gore, Adnan Rondić, novinar iz Bosne i Hercegovine, i Balša Božović, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) iz Srbije.
PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 – Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

Novi PROUDCAST "Ko proizvodi neprijatelje, a ko profitira?" CGO-a premijerno na TVE

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Alen Bajrović, sin žrtve ratnog zločina deportacije izbjeglica Osma Bajrovića, uputili su 10. novembra Ministarstvu kulture i medija inicijativu za uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića u Pljevljima.
- Više puta smo pozdravili uklanjanje nezakonito postavljenih spomen-obilježja širom Crne Gore. U inicijativi smo podsjetili ministarku na njenu jasnu poruku da je „svako nezakonito postavljanje i zadržavanje spomen-obilježja, bez obzira na to da li je riječ o nazivima ulica, pločama, spomenicima ili drugim oblicima obilježavanja, predstavlja direktno kršenje zakona i nepoštovanje vrijednosti na kojima počiva Crna Gora“, te da „nema izuzetaka, nema selektivne primjene i tolerancije“ u takvim slučajevima- kazali su.
Cijene i što je ministarka tokom svog rada na uklanjanju ovakvih obilježja posjetila Opštinu Petnjica, gdje je utvrdila da nema table sa natpisom Ulica Osmana Rastodera, ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata.
- Međutim, u Pljevljima se već 25 godina nalazi Ulica Pavla Bulatovića, koji je, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Prema zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je, po njegovom naređenju, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo. Ove činjenice potvrđene su i u presudi Ks. 6/12 iz 2012. godine (dostupnoj na sudovi.me). Dodatno, kao ministar odbrane SRJ od 1993. do 2000. godine, Bulatović je bio nadležan za strukture čiji su pripadnici počinili teške ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Haškog tribunala, Grejem Bluit, javno je potvrdio da je “ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu” - navode u saopštenju Bajrović, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje i Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
U korespondenciji koja je prethodila inicijativi, kako kažu, Ministarstvo kulture i medija im je potvrdilo da ne posjeduje nikakvu dokumentaciju o saglasnosti za naziv ove ulice.
- Iako je imenovanje izvršeno u vrijeme SRJ, član 50 Zakona o spomen-obilježjima jasno propisuje da se svi objekti i nazivi koji su dodijeljeni nakon 15. novembra 1971. godine bez odobrenja nadležnog organa smatraju bespravno postavljenim. Uz to je prekršen i član 10 Zakona, koji zabranjuje podizanje spomen-obilježja ličnostima koje su u istoriji Crne Gore ili čovječanstva imale negativnu ulogu, što se za Pavla Bulatovića nesumnjivo može reći- navode iz ovih organizacija.
Od podnošenja inicijative, opominju, prošlo je više od 15 dana, a nemaju informaciju da je Ministarstvo po inicijativi postupilo, iako je u sličnim predmetima ranije reagovalo prilično brzo.
- Pozivamo Ministarstvo da djeluje dosljedno, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, i naloži uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića. Ovakva obilježja nisu samo uvreda za sjećanje na žrtve, jer predstavljaju opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CGO, HRA i Bajrović: Pozivamo Ministarstvo da djeluje dosljedno i naloži uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića

Crna Gora ne bi trebalo da vidi članstvo u Evropskoj uniji kao završni čin integracija, već kao početak nove faze u kojoj će društvo morati da održava i unapređuje dostignute standarde. Riječ je o procesu koji zahtijeva stabilne institucije, dosljedne reforme i visok nivo društvene odgovornosti – zaključeno je na Evropskom kafeu koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Ovaj format neformalnih razgovora ima za cilj da mladima približi evropske politike i podstakne razumijevanje važnosti reformi i evropskih vrijednosti. Gošća današnjeg razgovora bila je ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela.
Ambasadorka Marsela istakla je da su snažan normativni okvir i poštovanje zakonitosti osnov stabilnosti svakog demokratskog društva. Naglasila je da Evropska unija svojom jasno definisanom regulativom olakšava funkcionisanje institucija i podstiče reforme koje direktno utiču na kvalitet života građana.
– Kada Crna Gora postane članica EU, administrativne procedure biće jednostavnije, biće olakšano kretanje u okviru Unije, a brojni benefiti postaće dio svakodnevice građana. EU ima ogromnu moć da pokreće reforme, unapređuje institucije i mijenja društvo nabolje. Razlika prije i poslije članstva biće više nego vidljiva – kazala je Marsela.
Posebno je ukazala na važnost profesionalne i stabilne javne uprave:
– Ako želite da preuzmete model iz Italije, važno je znati da, iako se vlade često mijenjaju, administracija ostaje snažna i kontinuirano sprovodi reforme. U Crnoj Gori se sa svakom promjenom vlasti pokušava mijenjati kompletan sistem, što usporava procese i narušava kontinuitet.
Učesnice događaja, studentkinje Humanističkih studija UDG-a, podijelile su pozitivne utiske.
Nejla Javorovac ocijenila je da je razgovor bio inspirativan i koristan:
– Naučili smo mnogo o procesu EU integracija i o podršci Italije Crnoj Gori. Zahvalni smo ambasadorki što je podijelila svoje iskustvo i perspektivu.
Slično je istakla i Anja Asanović:
– Ambasadorka je strpljivo odgovorila na sva naša pitanja i istakla važnost evropskih vrijednosti. Posebno nas je motivisala da aktivno pratimo i učestvujemo u kreiranju evropske budućnosti naše zemlje.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, s ciljem približavanja procesa donošenja odluka mladima i jačanja njihovog učešća u evropskim integracijama.

Lekcije iz Italije: Stabilna administracija ključ evropskog puta

Zloupotreba nacionalnih i vjerskih identiteta, koji se sve češće predstavljaju kao jedini validni marker pripadnosti, dodatno produbljuje društvene podjele i stvara prostor za netrpeljivost i manipulacije. Upravo to bila je jedna od ključnih tema najnovijeg izdanja PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO), u kojem je saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala sa Ervinom Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, novinarom Adnanom Rondićem iz BiH i Balšom Božovićem, izvršnim direktorom Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) iz Srbije.
Povod za razgovor bili su i nedavni nasilni incidenti i talas govora mržnje nakon napada na mladića u Podgorici, koji je isprva pogrešno pripisan turskim državljanima.
<h3>Rondić: Reakcija premijera nije slučajna</h3>
Novinara Adnana Rondića nije iznenadila reakcija premijera Milojka Spajića, koja je kulminirala iznenadnim ukidanjem viza turskim državljanima.
– Neko će reći ishitrena, ali nijesam siguran da bi tako reagirao da je prva informacija govorila o nekim drugim državljanima. Mislim da je time pokušao osjetiti bilo crnogorskog društva – i, bojim se, dobro ga je procijenio. Zato izlazi sa političkom odlukom o ukidanju viza zbog događaja u kojem turski državljani, evo, nijesu učestvovali. To je otvorilo niz situacija u kojima smo slušali ono što se, nažalost, na ovim prostorima sluša stoljećima – ocijenio je Rondić.
<h3>Dabižinović: Ne suočavamo se sa prošlošću, već je ponavljamo</h3>
Atmosferi netrpeljivosti, smatra Ervina Dabižinović, doprinijela je i činjenica da društva regiona nikada nijesu suštinski prošla proces suočavanja s devedesetim.
– Poslije 90-ih ljudi više nijesu zajedno. I onda nije neobično ono što se dogodilo prije par dana – to je iz dobrog sjećanja. Odakle neke patriotske patrole i kako su se odjednom pojavile na ulici? Vidite ljude sa fantomkama i palicama koje policija sprovodi i lijepo čuva. Imate institucije države uključene u jednu pesnicu i jedan progon – naglasila je.
Ističe da se to ponavlja zato što nikada nije utvrđena odgovornost.
– Lice neprijatelja nije nepoznato, ali pošto nije procesuirano ono što se desilo, imaćemo ponavljanje – 1995–2025 – upozorila je.
<h3>Božović: Destabilizacija kao politički alat</h3>
Balša Božović ocijenio je da nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o „obnovi Osmanskog carstva“ nijesu slučajne, već dio šireg političkog narativa.
– Vi ste sada u situaciji da zaokružite svoj nacionalni interes i uvedete Crnu Goru u EU. Na tom putu imaćete ovakvih situacija: histeriju, lažne iskaze, spremne navijačke grupe, naručene parole… To su školski primjeri destabilizacije. U naredne dvije-tri godine imaćete hiperprodukciju toga. Ne znam hoćete li uspjeti da preživite taj dio – upozorio je Božović.
<h3>Multikulturalnost kao deklaracija, a ne stvarnost</h3>
Dabižinović je naglasila da se multikulturalnost u Crnoj Gori danas uglavnom svodi na deklarativnu vrijednost.
– Suštinski se urušava i potpuno mijenja jedna kulturna matrica. Od 2006. imamo dvije ekipe – jedni koji nijesu prihvatali nezavisnost i drugi koji su mislili da će sve uraditi kako treba. Tada nije bilo lustracije, nijednog elementa tranzicione pravde – objasnila je ona.
<h3>Manipulacija konceptom „pomirenja“</h3>
Božović je posebno govorio o zloupotrebi ideje pomirenja:
– Oni su smislili to da se pomirimo, ali nijesu prvi fašisti koji to rade. Franko je miješao kosti dželata i žrtve. Tuđman takođe. Kažu: „kosti su se već pomirile“. Šta je za njih pomirenje? Da se Mladić i Majke Srebrenice pomire? I onda vas pitaju: znači vi nijeste za pomirenje?
<h3>Rondić: Postoji kolektivna odgovornost – ako znaš, a ćutiš</h3>
Rondić naglašava razliku između individualne krivične odgovornosti i kolektivne etičke odgovornosti:
– Genocid su počinili pojedinci, ali jako mnogo njih. To se sve dešavalo pred nečijim očima. Ako ćutite, a vidite i znate šta se dešava – imate tu vrstu odgovornosti.
<h3>Božović: Korišćenje kolektivne krivice za opravdavanje nasilja</h3>
Božović upozorava da se insistiranje na kolektivnoj krivici koristi da se opravda represija.
– U kafiću „Panda“ u Peći jedinice za specijalne operacije, uz logistiku Zemunskog klana, izvršile su masakr srpske djece da bi pripremile narativ o terorizmu. Kolektivno su zalijepili etiketu „svi ste teroristi“ – i onda je legitimno da vas „sravne sa zemljom“. Oni se ne libe da žrtvuju koliko god treba – rekao je.
<h3>„Prazna nam je zemlja“</h3>
Na kraju, Rondić upozorava da politika koja podstiče mržnju nikome nije donijela dobro:
– Hajde da izbrojimo štetu – jedni, drugi, treći, peti. Najviše govorimo o srpskim političkim elitama, pa skladno tome i srpskom narodu. Pričamo o Srpskom svijetu, a pogledajmo gdje to danas Srba nema. Hrvatska, ogromni dijelovi BiH, i sama Republika Srpska – posebno istok – prazno. Em etnički očišćeno, em se ljudi nijesu vratili, em su Srbi otišli. Prazna nam je zemlja – zaključio je.

CGO: Produbljene podjele, neriješeni ratni tereti i političke manipulacije kao pogonsko gorivo novih kriza

Nizak stepen realizacije reformskih obaveza iz Reformske agende 2024–2027, posebno u oblasti vladavine prava, ukazuje na nedostatak istinske političke volje i slabosti institucionalnih kapaciteta - ocijenio je asistent na projektima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivan Kašćelan.
To, ukazuje on, usporava proces evropskih integracija u ključnoj fazi i povećava rizik od kašnjenja u povlačenju sredstava iz Instrumenta EU za reforme i rast zemalja Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Plan rasta usmjeren je na ubrzanje evropskih integracija kroz ekonomski razvoj i sprovođenje strukturnih reformi. EU je Crnoj Gori ovim instrumentom opredijelila 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredite pod povoljnim uslovima. Povlačenje sredstava uslovljeno je realizacijom mjera iz <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, zbog čega ovaj dokument ima ključnu ulogu u ekonomskom i političkom razvoju zemlje - naveo je Kašćelan.
Vlada je, kaže on, prve nacrte reformskih mjera usvojila u decembru 2023. godine, a finalnu verziju u septembru 2024. godine.
- Evropska komisija dala je zvanično odobrenje u oktobru 2024. godine. Treba podsjetiti i da je proces izrade Reformske agende bio netransparentan i bez adekvatnog konsultativnog procesa - dodao je on.
Reformska agenda sadrži 130 kvantitativnih i kvalitativnih mjera u četiri prioritetne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora; digitalna i energetska/zelena tranzicija; razvoj ljudskih resursa; i vladavina prava i temeljna prava. U oblasti poslovnog okruženja predviđena su 34 reformska koraka, od kojih je, ukazuje on, do juna 2025. godiine ispunjeno tri od sedam planiranih, uključujući uspostavljanje registra državnih preduzeća i privrednih društava sa državnim učešćem, povećanje transparentnosti međuvladinih sporazuma i ugovora, te usvajanje Prostornog plana Crne Gore.
- Ključne mjere, poput unapređenja integriteta inspekcija, revizije antikorupcijskog okvira i reforme korporativnog upravljanja u državnim preduzećima, kako je to i EU konstatovala, nijesu realizovane - naveo je Kašćelan.
Druga oblast, fokusirana na digitalnu infrastrukturu i tranziciju ka održivim izvorima energije, predviđa 42 reformska koraka, a do polovine godine ispunjeno je, kako navodi Kašćelan, sedam od dvanaest planiranih mjera.
- To uključuje liberalizaciju tržišta električne energije, usvajanje Nacionalnog plana razvoja širokopojasne infrastrukture, unapređenje e-uprave, usklađivanje Zakona o informacionoj bezbjednosti sa NIS2 direktivom i mjere za zaštitu energetski ranjivih potrošača. No, kasne ključni koraci poput potpune transpozicije paketa integracije električne energije, usvajanje zakonodavstva o obnovljivim izvorima (RED II direktiva), aukcija za najmanje 400 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije, strategije obnove zgrada i operativne strukture za pravednu tranziciju - naveo je on.
Treća oblast, razvoj ljudskih resursa, ima 24 reformska koraka, usmjerena na obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu uključenost. Do sada je bila predviđena samo jedna mjera, koja je i realizovana, a odnosi se na definisanje minimalnog paketa zagarantovanih socijalnih usluga i njegovo finansiranje kroz Strategiju deinstitucionalizacije.&nbsp;
- Najslabiji rezultati zabilježeni su u četvrtoj oblasti - vladavina prava i temeljna prava, presudnoj za napredak u pregovorima sa EU, za koju je predviđeno ukupno 30 reformskih mjera, posebno u domenu pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te slobode izražavanja i medija. U ovom periodu, realizovan je samo jedan od pet planiranih koraka - imenovanje predsjednice Vrhovnog suda, iako ni to nije pratio potreban nivo transparentnosti - naglasio je Kaščelan.
Nijesu, kako je naveo, sprovedene ustavne izmjene u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a, nije uspostavljena razmjena podataka između Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i drugih organa niti sistem standardnih operativnih procedura u pravosuđu za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, a nije ukinut ni bezvizni režim sa državama za koje EU zahtijeva vizni režim.
- Ukratko, ostvareni rezultati kreću se od 20 odsto u vladavini prava, preko 43 odsto u poslovnom okruženju do 58 odsto u digitalnoj i energetskoj tranziciji, dok je u razvoju ljudskih resursa realizovana jedina planirana mjera - istakao je Kašćelan.
On je podsjetio da je CGO ranije upozorio da <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/25/sporost-reformi-crnu-goru-kosta-evropskog-novca-i-kredibiliteta/" target="_blank">sporost reformi Crnu Goru košta evropskog novca i kredibiliteta</a>, kao i da je država do sada povukla svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera, odnosno 18,3 od predviđenih 52,1 miliona eura, realizujući samo 12 od ukupno 25 planiranih mjera u ovom periodu. Indikatovno je, cijeni on, i da je Vlada pokušala da obmane Evropsku komisiju, tvrdeći da je realizovano 17 mjera, dok je Evropska komisija, nakon svoje evaluacije, potvrdila svega 12 mjera kao realizovanih.
- Iako sredstva mogu biti povučena naredne godine, trenutno kašnjenje ukazuje da će Crna Gora završiti godinu sa značajnim zaostatkom, imajući u vidu još 32 planirane mjere do kraja godine, uz prethodni zaostatak od 13 mjera - istakao je on.
Nema, kako je ustvrdio, javno dostupnih podataka o aktivnostima Vlade u pravcu dinamiziranja ovog procesa niti o odgovornosti institucija i rukovodilaca za dosadašnje kašnjenje.
- CGO zaključuje da kašnjenje ukazuje na nedostatak političke posvećenosti i slabosti javne uprave, gdje nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje i dalje ograničavaju kapacitete za sprovođenje reformi - naveo je Kašćelan.

Nedostatak političke odlučnosti i kapaciteta ugrožava sprovođenje reformi

Pohvaljujemo rad Uprave policije koja je osigurala visok nivo bezbjednosti na sam dan utakmice, kao i navijače Crne Gore koji su jasno osudili svaki ekstremizam i govor mržnje tokom utakmice uz povike “Ustaše i četnici zajedno ste bježali”, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje.
- &nbsp;Skrećemo pažnju i na selektivnu reakciju vlasti: osudili su ponašanje hrvatskih navijača, ali su prešutjeli napad na vozilo hrvatskih navijača dan ranije. &nbsp;&nbsp;Dosljedna osuda nasilja i govora mržnje je ključ za zdrav društveni ambijent- kazali su iz CGO.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1990729383519138202&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO upozorio na selektivnu reakciju vlasti: Osudili ponašanje hrvatskih navijača, ćute na napad na njihovo vozilo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo i njegova realizacije mora biti zasnovana na nastavnoj paradigmi u kojoj će se njegovo obavezno izučavanje odvijati kroz učešće, istraživanje i iskustvo, ključne su poruke iz Akcionog dokumenta o građanskom obrazovanju, pripremljenog u okviru projekta koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz ovih NVO poručuju da građansko vaspitanje i obrazovanje predstavlja put koji polazi od djeteta i kreće se u pravcu odgovornog, slobodnog, empatičnog, etički osposobljenog i aktivnog građanina.
&nbsp;- Akcioni dokument koji je uradio Neđeljko Đurović, profesor i aktivista, objedinio je preporuke za unapređenje statusa predmeta građansko obrazovanje, koje su nastale u okviru konsultacija sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Prethodno je, ističu, izrađena i početna studija o trenutnom stanju građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima, čiji su autori profesori Sava Kovačević i Miroslav Minić, a koja je, takođe, korišćena kao osnova za kreiranje ovog dokumenta.
-Jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načina na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, prepoznato je kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035. Sve grupe sa kojima su urađene konsultacije su istakle da predmet mora imati status obaveznog, a akcioni dokument adresira konkretne korake potrebne i sugestije kada je riječ o kurikulumu, izvođenju nastave i nastavnicima koji će predavati ovaj predmet. ističu.
&nbsp;Navode da je jedna od ključnih preporuka iz dokumenta da je potrebno da učenje mora biti participativno i iskustveno i podržano od strane institucija, civilnog sektora, medija i međunarodnih organizacija, čime bi se učenicama i učenicima omogućilo sticanje znanja i vještina za samostalno ili grupno rješavanje stvarnih problema u lokalnoj zajednici, volontiranje ili sprovođenje projekata. Kroz taj modalitet, ističu, učenici i učenice će imati priliku da građanske kompetencije primijene, tako da djelovanje, organizovanje, pregovaranje i preuzimanje odgovornosti postane dominantan oblik ponašanja kod mladih u Crnoj Gori, umjesto da to ostane na teoriji.
&nbsp;- Važno je naglasiti da međunarodni trendovi ukazuju da je pohađanje nastave iz predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje neophodno zbog razumijevanja krhkosti demokratskih institucija i sagledavanja značaja svakodnevne borbe za očuvanje ljudskih prava i sloboda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U dokumentu su predstavljena su i četiri operativna cilja: promovisanje značaja uključivanja građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima u formalno obrazovanje u Crnoj Gori, izrada kataloga znanja – predmetnih programa građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, sprovođenje obuke za izvođenje obaveznog predmeta građansko vaspitanje/građansko obrazovanje i izrada interoperabilnog portala za nastavne sadržaje, nastavne modele i primjere dobre prakse.
&nbsp;- Akcioni dokument, na crnogorskom i engleskom jeziku, biće predstavljen donosiocima odluka, i korišćen u daljem zagovaranju da ovaj predmet ponovo bude obavezan, za šta se CGO, HRA i Anima godinama zalažu- poručuju iz ovih organizacija,
&nbsp;
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju CGO, HRA i ANIMA, dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: cgo