Kompanija Ljetopis Automotive podnijela je krivičnu prijavu protiv V.B. zbog napada na zaposlene i imovinu te firme čime je, kako kažu u toj firmi, pričinjena šteta od oko 75.000 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080317084_fd6c37c47baadbe0b64b99fd227b2bc8f09ce2e42f77d4da9fdb1854cf3e71e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080317084_fd6c37c47baadbe0b64b99fd227b2bc8f09ce2e42f77d4da9fdb1854cf3e71e3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Kompanija Ljetopis Automotive"> </figure>  Iz kompanije je saopšteno da se jedan u nizu napada desio juče, u 13:50 sati, kada je V.B. čekićem veće težine razbio automobile ispred njihovog objekta. Tvrde da je do sada izostala adekvatna reakcija nadležnih. - Tokom više izdvojenih incidenata, V.B. je: uništavao automobile parkirane neposredno ispred prodajnog salona objekta; fizički napao dva zaposlena unutar samog objekta u kancelarijskim prostorijama A.M. i njegovog kolegu. Od strane oba napadnuta lica podnijete su prijave protiv napadača. Sljedeći napad bio je nakon radnog vremena kompanije, kada je nožem nasrnuo na portira M.M, koji je i sam podnio prijavu protiv njega. Nakon toga, otprilike mjesec dana od napada na M.M, opet po završetku radnog vremena, napao je portira S.P, koji je takođe podnio prijavu protiv njega. U svakom napadu od gore navedenih prijetio je zaposlenima, gestikulirajući pokret rukom ispod vrata, što je tužilaštvo odbacilo kao prijetnju - navedeno je u saopštenju kompanija Ljetopis Automotive.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080317084_fd7ae32cd4ee9ba35cc84c036046ea9e8f285b94ee0f4bca8a7f4ce949af272a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080317084_fd7ae32cd4ee9ba35cc84c036046ea9e8f285b94ee0f4bca8a7f4ce949af272a" data-rendition-name="original" width="1000" height="607" loading="lazy" alt="Kompanija Ljetopis Automotive"> <figcaption>Detalj iz snimka sa nadzorne kamere(Photo: Kompanija Ljetopis Automotive)</figcaption> </figure>  Dodaju da je policija nakon svakog napada intervenisala i postupila sa svojim nadležnostima, ali da su do sada odbačene krivične prijave koje su podnosili zaposleni i preduzeće. Napominju i da je tužilaštvo odbacilo više naših prijava jer su smatrali da nema krivičnog djela. - Najnoviji napad vandalizma je prijavljen i čekamo ishod - kazali su u kompaniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080317084_038af3091449a1a6dd50859a3a170a4a7199ebe7ebb5df37b7ccc175dde4e013.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080317084_038af3091449a1a6dd50859a3a170a4a7199ebe7ebb5df37b7ccc175dde4e013" data-rendition-name="original" width="1000" height="750" loading="lazy" alt="Kompanija Ljetopis Automotive"> <figcaption>Velika šteta na vozilima(Photo: Kompanija Ljetopis Automotive)</figcaption> </figure>  Dodaju da kompanija sa 52 radnika svakodnevno funkcioniše pod prijetnjom novih napada i da je bezbjednost radnika ozbiljno narušena, a da sistemska zaštita izostaje. - Kompanija Ljetopis Automotive uredan poreski obveznik, samo prošle godine platila preko 3.500.000 eura poreskih dažbina, uredno bez i jednog dana kašnjenja isplaćuje zarade zaposlenima. Zbog svega što se dešava, mi, zaposleni i rukovodstvo firme postavljamo javno pitanje: Ko nas štiti? Ko čuva naše radno mjesto i živote naših zaposlenih? Da li je bezbjednost 52 zaposlena lica nešto što mora biti ugroženo da bi se reagovalo tek kad bude kasno. Ukoliko je V.B. lice kojem je potrebna stručna pomoć i dodatna briga, postavljamo i ovdje pitanje zašto se ta potreba ignoriše i zašto nadležni organi ne reaguju u njegovom, a i u interesu opšte sigurnosti - ističu u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080317084_633abd097822fa8ed65bc0395c5abf8345281d59863b3fa77cf3285c08d114c2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025080317084_633abd097822fa8ed65bc0395c5abf8345281d59863b3fa77cf3285c08d114c2" data-rendition-name="original" width="1000" height="750" loading="lazy" alt="Kompanija Ljetopis Automotive"> </figure>  Uprkos višestrukim obraćanjima nadležnim instituicijama, nisu naišli, tvrde, na konkretne i odlučne mjere koje bi ih zaštitile. - Lice koje nosi oružje, koje je već i ranije poznato policiji, jer imamo saznanja da nismo jedina kompanija i lica koje su ga prijavljivali, i dalje se slobodno kreće bez nadzora. Postavljamo ozbiljno pitanje: da li smo prepušteni sami sebi - napomenuli su u saopštenju. Iz kompanije Ljetopis Automotive pozvali su nadležne institucije da se jasno i javno izjasne ukoliko smatraju da ih zaštite i da "ako zakon ne važi jednako za sve", žele da to čuju od onih koji ga sprovode.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080317084_38b8ed912310243d55c176ee93016f72fd784a7582a74054b55f8e7dfb6645d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025080317084_38b8ed912310243d55c176ee93016f72fd784a7582a74054b55f8e7dfb6645d9" data-rendition-name="original" width="1000" height="750" loading="lazy" alt="Kompanija Ljetopis Automotive"> <figcaption>Velika šteta na vozilima(Photo: Kompanija Ljetopis Automotive)</figcaption> </figure>  - Ako je jedina opcija da se sami branimo, molimo nadležne institucije da se i o tome javno izjasne, jer svi zaposleni osjećaju da su izloženi ozbiljnoj i direktnoj prijetnji, bez sistemske zaštite. Ovim putem, jer su mediji jedini preostali kome se do sada nismo obratili, pozivamo sve nadležne organe da: hitno obezbijede uslove za bezbjedan rad zaposlenih; spriječe dalje propuste koji mogu imati ozbiljne, potencijalno tragične posljedice. Ne tražimo izuzeće, već da se zakon primjenjuje jednako, u interesu bezbjednosti svih građana. Odgovornost mora postojati. Bezbjednost ne smije biti prepuštena slučaju - zaključuju iz kompanije Ljetopis Automotive.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FOTO: Firma iz Podgorice na meti napada, traže hitnu reakciju nadležnih: Na vozilima čekićem napravio štetu od 75.000 eura, nožem nasrtao na zaposlene

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) planira da izdvoji gotovo 40.000 eura, bez uračunatog PDV-a, za popravku havarisanih službenih automobila i motocikala, navodi se u objavi na Elektronskom sistemu javnih nabavki (ESJN).
Maksimalna vrijednost nabavke, s uračunatim porezima i svim potencijalnim troškovima, procijenjena je na 67.200 eura.
Najveći dio planiranih sredstava, oko 30.000 eura, MUP će utrošiti na sanaciju dvadeset automobila različitih marki i godišta. Popravke će obuhvatati farbanje, zamjenu šoferšajbne, haube, farova i drugih dijelova, kao i limarske, električarske usluge i servisiranje.
Prema dokumentaciji, u planu je popravka vozila: Toyota Land Cruiser (2000. godište), Mercedes (2004. i 2008. godište), Volkswagen Golf A5 (2005. godište), Opel Astra 1,6 CDTI (2014. i 2018. godište), Opel Astra 1.6 CDTI (2018. godište), Opel Astra Enjoy (2018. godište), Opel Vivaro combi (2018. godište), Dacia Daster Aambinace (2018. godište), Volkswagen (2018. godište), Opel vivaro (2018. godište), Dacia Sandero Stepway (2020. godište), &nbsp;Opel Insignia Innovation (2018. godište), Jeep Wrangler Unlimited (218. godište) Skoda Oktavio Ambittion &nbsp;(2019. godište), Skoda Skala Ambittion (2020. godište), Toyota Yaris MY19 &nbsp;(2020. godište), Renault Megan IV Sedan (2021. godište), Skoda Skala Ambittion (2022. godište).
Za sređivanje četiri motora - tri marke Suzuki 4-T/DL (2016. godište) i jednog BMW R 1200 RT /15 (2015. godine) biće izdvojeno 7.100 eura.
Radovi će uključivati ram-popravke, farbanje, zamjenu retrovizora, štitnika ruku, prednje osovine, krsta volana, rotacionog svjetla, kao i usluge mehaničara, električara i servisiranje.
Zainteresovani ponuđači mogu dostaviti svoje ponude elektronskim putem, preko portala ESJN, najkasnije do 17. jula ove godine.

Tamara Klikovac

1084x550

MUP izdvaja skoro 40.000 eura za popravku 20 automobila i četiri motocikla

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

1250x600

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

Nikšićanini J.J. (20), I.J. (22) i P.M. (23) uhapšeni su zbog izazivanja požara na vozilu.&nbsp;
Oni se sumnjiče da su, 12. decembra 2024. godine, na parking prostoru koji se nalazi na Šetalištu Alekse Backovića, izazvali požar na putničkom motornom vozilu u vlasništvu jedne firme iz Nikšića, a koje koristi lice zaposleno u toj firmi.&nbsp;
J.J, I.J. i P.M. su uz krivičnu prijavu sprovedeni na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.&nbsp;
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić nastavljaju sa sprovođenjem planskih mjera i radnji na zaštiti i unapređenju bezbjednosti građana, zaštiti imovine i sprečavanju vršenja i rasvjetljavanju krivičnih djela, kao i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja - poručuju iz Uprave policije.

Nikšićani osumnjičeni da su podmetnuli požar na autu

Dva automobila izgorjela su jutros na parkingu u Budvi. U požaru nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena veća materijalna šteta.
Automobili su gorjeli na parkingu u blizini Milmedike.
Služba zaštite i spašavanja primila je poziv u 03.45 časova, prijavljen je požar u blizini baze Hello taksija, u naselju iza benzinske stanice na glavnom bulevaru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG0nNmjon-2A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema informacijama koje je RTV Budva dobila od Vatrogasne službe, gorjela su dva automobila – džip Porše i Audi, oba sa budvanskim registarskim oznakama. Vatrogasci su brzo reagovali i efikasnom akcijom uspjeli da ugase požar, čime su spriječili dalje širenje vatre.
Na sreću, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena značajna materijalna šteta.
Iz budvanske policije su za RTV Budva saopštili da je izvršen uviđaj na licu mjesta, dok će dalja vještačenja utvrditi uzrok požara i okolnosti pod kojima je došlo do ovog incidenta.

U Budvi izgorjela dva automobila, utvrđuje se uzrok požara

Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 2,75 miliona vozila. 
 
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion. 
 
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). 
 
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 2,75 miliona vozila

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: automobili