Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Zoran Bećirović napustio je danas zatvor u Spužu.
On je tamo odslužio kaznu od godinu zatvora, zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Da je Bećirović izašao iz zatvora, objavila je Pobjeda.
Podsjetimo, prethodno je kaznu odslužio i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je takođe učestvovao u incidentu.
Uz to, Bećirovićev sin Luka bio je osuđen na uslovnu kaznu, koja je istekla ranije tokom godine.

Bećirović izašao iz zatvora

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran je za curenje zaštićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, koji su došli do Danila Mićovića, branioca optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i članovima njene porodice.
To se navodi u odgovoru koji je Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) donijela na pritužbu Sindikata medija Crne Gore.
Advokat Mićović je, u postupku koji se zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje vodio protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev.
Nakon toga, KCCG je, po zahtjevu Sindikata medija, utvrdio da je došlo do povrede prava Ane Raičković, dok je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet po službenoj dužnosti kako bi ispitao ko je Mićoviću dostavio zaštićene podatke.
<h2>Dokumentacija poslata sa računara doktorke koja je na bolovanju</h2>
Ombudsman je, na zahtjev Sindikata medija Crne Gore, 28. marta pokrenuo ispitni postupak na rad KCCG-a. Klinički centar je nakon toga obavijestio Zaštitnika da su sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je ljekarski izvještaj distribuiran javnosti.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29.05.2024. koja je obavila ovaj ljekaski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26.03.2025 - saopštio je Ombudsman.
Naveo je da je KCCG zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj.
- On je naveo da se dr Đurišić za vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju, a na kojem se nalazi i dalje. Takođe, ista je direktoru Instituta navela da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu - navodi se.
Iz KCCG-a su Ombudsmanu kazali i da kroz informacioni sistem nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, pa da nije moguće utvrdititi ko ga je štampao.
KCCG je takođe sve prikupljene informacije proslijedio Upravi policije na dalje postupanje.
<h2>Prekršen član 8 Evropske konvencije</h2>
Zaštitnik je podsjetio da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u podrčuje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Zaštitnik smatra da otkrivanje izvještaja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog živaota.
Ombudsman je dalje konstatovao da ni KCCG nije osporio da do takvog curenja podakta došlo. Ipak, istakao je i da ta zdravstvena ustanova mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način zaštićeni od neovlašćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
- Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena. Zaštitnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozivitnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura poštovanje privatnog života podnositeljke pritužbe. Stoga je došlo do kršenja člana 8 Konvencije”.
<h2>KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka</h2>
Ombudsman je zaključio da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nisu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve sitaucije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima - dodaje Zaštitnik.
Po mišljenju Zaštitnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG-a, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
- Iako ovaj organ nakon sprovedenog postupka nije mogao identifikovati lice koje je štampalo ovaj izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je KCCG uopšteno uzevši dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost - naveo je Ombudsman pozivajući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju M.D. protiv Španije od 28.06.2022.
<h2>KCCG da postroži pristup zbirkama ličnih podataka građana</h2>
Zaštitnik je u preporukama KCCG-u naveo da ta zdravstvena ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja, te da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG-u se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka, te unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka – uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.

Ombudsman: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka novinarke Ane Raičković

Biznismen Zoran Bećirović osuđen je danas na godinu, a njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović na deset mjeseci zatvora zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.
Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.
Sudija Ilija Radulović saopštio je, u obrazloženju presude da se okrivljenima na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, detaljno opisujući hronologiju brutalnog napada čiji su glavni akteri bili Bećirovići i Mijatović.
On je precizirao da se Bećiroviću i Mijatoviću pritvor produžava zbog ranije utvrđenih razloga: Bećiroviću zbog postojanja opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a Mijatoviću zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo.
Branilac okrivljenih, advokat Danilo Mićović najavio je da će uložiti žalbu na presudu.
<h2>Obrazloženje presude</h2>
Prema ocjeni sudije Radulovića, stariji Bećirović i Mijatović uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve.
- Na taj način, po stavu suda, nije bilo mjesta izricanju neke druge, osim kazne efektivnog zatvora - precizirao je on.
Dodao je i da je pri određivanju visine kazne uzeo u obzir činjenice da Zoran Bećirović nije ranije osuđivan, da je Mijatović porodičan čovjek I otac dvoje maloljetne djece, a da je Luka Bećirović mlađa osoba i do sada neosuđivana, kao i da njegove radnje nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njen automobil.
- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila šta se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka, objasnio je sudija Radulović.
Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.
<h2>Snimak opovrgao odbranu okrivljenih</h2>
Odbrana Zorana Bećirovića u kojoj je naveo da se dogodila samo žustrija rasprava, da nije “prstom dotakao” niti vrijeđao Raičković, u potpunosti je opovrgnuta pregledanim video snimcima.
Sudija Radulović istakao je da je bilo interesantno to da su sva četvorica okrivljenih događaj opisali na identičan način, predstavljajući samo one radnje koje su iz njihovog ugla bile bitne, dok se se ni jedan od optuženih ne sjeća da je išta preduzimao od elemanata krivičnog djela koje im se stavlja na teret.
- Sud takve odbrane svakako nije prihvatio kao istinite, jer je očigledno da se radi o odbranama koje su date sračunato kako bi se sebi olakšao položaj u krivičnom postupku - naglasio je on.
Za razliku od njih, pojasnio je sudija, Ljubiša Dukić svo vrijeme je smirivao situaciju i ponašao se zaštitnički u odnosu na Anu Raičković.
- Ponašanje koje je Dukić ispoljio je pozitivno i ono se očekuje od svakog građanina Crne Gore - svi treba da se ponašaju na način što će gledati da ne ugroze duševni niti fizički integritet drugog lica - pojasnio je on.
<h2>Policijska zaštita</h2>
Dan uoči današnje presude, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Ani Raičković.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost. Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Raičković je napadnuta 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Podsjećamo, Tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.

Presuda za napad na Anu Raičković: Bećiroviću godina, a Mijatoviću deset mjeseci zatvora

Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković, pet mjeseci nakon što su je 10. novembra ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet, brutalno napali biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost.
Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je još početkom marta ove godine da je Raičković ugrožena bezbjednost i da je neophodno da joj se dodijeli dvadesetčetvoročasovno policijsko obezbjeđenje.
I pored toga što je Raičković još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje, na reakciju Uprave policije čekalo se dugo, a novinarka je tek juče dobila status štićene ličnosti.
Da je Ani Raičković bila neophodna policijska zaštita odmah nakon napada smatrali su iz brojnih nevladinih organizacija i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koji su u više navrata apelovali na Upravu policije da postupi prema mišljenju ANB-a i odmah joj dodijeli policijsku pratnju.
<h2>Višemjesečna ćutnja</h2>
Pobjeda se više puta obraćala Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi dobila odgovor zbog čega se odugovlači proces dodjeljivanja policijskog obezbjeđenja, kada je Agencija za nacionalnu bezbjednost već uradila procjenu stepena ugroženosti Raičković i utvrdila da joj je neophodna zaštita.
Tim povodom, uputili su pitanja na adrese ovih državnih institucija 22. januara, a tek devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
– Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalog, reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije – naveli su iz policije 31. januara.
Pobjedini izvori tada su kazali da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Danas presuda napadačima</h2>
Novinarka Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-na-kojem-becirovic-vrijeda-novinarku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Presuda napadačima biće izrečena danas, a tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.
<h2>Povrijeđena prava Raičković</h2>
Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) utvrdila je da je došlo do povrede prava pacijenta Ane Raičković kada je na ročištu pred Osnovnim sudom advokat Danilo Mićović, koji inače zastupa okrivljene, dostavio njenu ljekarsku dokumentaciju, koja je nezakonito pribavljena.
– U vezi sa vašim dopisom od 2. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra) na dalje postupanje – navodi se u odgovoru Sindikatu medija, koji potpisuje punomoćnik direktora za kontrolu kvaliteta dr Ivana Čurović-Šoškić.
Odbrana okrivljenih – Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića – advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, zloupotrijebili su njene lične podatke i povrijedili pravo pacijenta time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra i zatražili da se sprovede kao dokaz.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkccg-priznao-gresku-povrijedeno-pravo-novinarke-raickovic-na-zastitu-medicinskih-podataka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, zbog ovog poteza odbrane okrivljenih, Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog zloupotrebe lične, zaštićene dokumentacije.
Advokat Mićović predložio je tada da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Međutim, već tada bilo je u potpunosti jasno da je prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti, a sudija Radulović je nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen, odbio prijedlog da se sporni izvještaj uvrsti kao dokaz.
<h2>Popović „slučajno“ fotografisao Raičković</h2>
Kolašinac Vukota Popović saslušan je po nalogu tužioca zbog toga što je uoči početka ročišta 28. marta mobilnim telefonom krišom fotografisao novinarku Anu Raičković u zgradi Osnovnog suda u Podgorici.
Popović je, inače, blizak prijatelj biznismena Zorana Bećirovića, a tog dana prisustvovao je glavnom pretresu.
Raičković je sjutradan, 29. marta, Popovića prijavila policiji, objasnivši da je zbog ovakvog postupka doživjela neprijatnost, ali da nije htjela da to saopštava u sudu, kako ne bi remetila suđenje.
Fotografisanje u prostorijama sudova strogo je zabranjeno, što znači da je Popović svjesno i namjerno prekršio zakon, s njemu poznatim razlogom.
Osnovno tužilaštvo u Podgorici utvrđuje s kojom namjerom je Popović to uradio i da li je fotografiju Raičković slao nekome i zbog čega.
<h2>Prijava protiv portala Aktuelno</h2>
Raičković je podnijela i prijavu policiji zbog komentara koji je objavljen na portalu Aktuelno, čiji je suvlasnik biznismen Zoran Bećirović.
Raičković je podnijela dvije prijave zbog targetiranja od strane nepoznatih lica i uvredljivih komentara koje ovaj portal objavljuje, a koji, kako je ranije kazala, imaju isti narativ koji i sam Bećirović iznosi na suđenjima pred Osnovnim sudom u Podgorici.
U prijavi je navela da je ispod neptpisanog teksta, koji obiluje neistinama, pod naslovom „Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“, objavljen sadržaj u kojem se navodi da je ona „specijalac“ organizovane kriminalne vlasti, koja ima zadatak eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fraickovic-podnijela-prijavu-zbog-targetiranja-i-prijetnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ani Raičković dodijeljena policijska zaštita dan pred izricanje presude napadačima

Na snimku koji je novinarka „Pobjede“ i saradnica Televizije E, Ana Raičković, dostavila sudu, čuje se i vidi kako joj optuženi Zoran Bećirović govori: „Mrš, kurv*... jedna, klošarko! Ti ćeš da me snimaš?!“
Na istom snimku se vidi kako Mladen Mijatović ustaje od stola i prilazi Raičković, koja snima dok se kreće u njegovom pravcu. „Što da ne snimam?“, pita Raičković. „Zašto da me psuje? Ko mi govori 'je*** te', ko da me je...?“ Mijatović odgovara: „Ko te je... Ko tebe psuje?“
Raičković mu tada kaže da se odmakne jer osjeća miris alkohola, na šta joj Mijatović odgovara: „Mrš!“
Nakon toga, Raičković se obraća Zoranu Bećiroviću riječima: „Ajde sad ponovi". Prilazi njegovom stolu i govori: „Ajde, ponovi!“. Bećirović joj uzvraća: "Mrš, kurv*...! Nemoj da me snimaš, klošarko i kurv*...! Nemoj da me snimaš!" – dok se okreće prema njoj.
Raičković mu tada govori: „Ti ćeš to meni da kažeš?“, a Bećirović odgovara: „Vidi je u kožne gaće! Ti ćeš mene da snimaš". Na to Raičković govori: „Sram te bilo, bitango!“
Za vrijeme incidenta, za stolom sjedi i Luka Bećirović, koji ne komentariše dešavanja, kao ni Ljubiša Dukić, koji je takođe prisutan.
Na snimku se vidi terasa objekta „Gurman“.
Vještak za digitalnu forenziku, Nikola Cmiljaninić, izjavio je da ostaje pri nalazu od 31. marta. Na pitanje advokatice Marte Šćepanović, kazao je da u relevantnom vremenskom periodu nije bilo drugih snimaka osim ovog koji je dostavljen na CD-u.
Sudiji Iliji Raduloviću je potvrdio da se radi o autentičnom snimku, koji je izuzet sa telefona Ane Raičković, sačinjen upravo tim uređajem, traje 30 sekundi i ne sadrži nijednu karakteristiku koja bi ukazivala na njegovu neautentičnost.
Odbrana optuženih uložila je prigovor na ovaj dokaz, ističući da je u suprotnosti sa ranijim iskazom Raičković, koja je tvrdila da nije mogla da snimi incident jer ju je Mijatović u tome spriječio.
Advokat Matija Bulatović predložio je da se snimak dostavi Tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnog djela davanja lažnog iskaza i nezakonitog snimanja.
Advokatica Marta Šćepanović izjavila je da su optuženi mirno sjedjeli za stolom.
- Odbrana smatra da se radi o uzajamnim uvredama i verbalnom deliktu, da je Raičković prišla njihovom stolu bez ikakvog straha, da ih je snimala bez dozvole i provocirala - rekla je Šćepanović.
Raičković je kazala da je snimak napravila desetak minuta nakon što je vrijeđana.
Advokat Miloš Vuksanović, koji zastupa Raičković, zatražio je da se sasluša Milivoje Purić, koji se takođe pojavljuje na snimku. Tvrdio je da je Purić svojim iskazom izbjegao da kaže istinu i da bi trebao biti saslušan na glavnom pretresu. Sudija Ilija Radulović odbio je ovaj zahtjev.
Optuženi Zoran Bećirović u odbrani je rekao da Raičković nije prijetio, nije je vrijeđao, nije je udarao, davio ni on niti bilo ko od ljudi koji su bili sa njim. Ispričao je i da je sjedio u bašti restorana Gurman kada je stigla djevojka u kožnim gaćama i bila je obučena „kao za grad“.&nbsp;
Tada joj je dobacio nešto kao što, kako je rekao, „muškarci rade“ - ali je uslijedila „njena burna i nervozna reakcija“. I Mijatović je u odbrani negirao da je Raičković bilo ko prijetio, vrijeđao ili nasrtao na nju.
Osim Zorana Bećirovića, za napad na Raičković, njenog sina i vjerenika, sudi se i njegovom sinu Luki Bećiroviću, te tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću. Svima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Tužiteljka Romina Vlahović tražila je da se odgodi davanje završnih riječi. Odbrana optuženih zatražila je ukidanje pritvora ali je tužiteljka bila protiv. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog da se okrivljenom Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću ukine pritvor.
Radulović je prihvatio zahtjev tužiteljke da se odgodi davanje završnih riječi za srijedu u 13h.

Marija Žižić

Bećirović govori novinarki: „Mrš, kurv... jedna, klošarko jedna!“

Nema dileme da su lični podaci novinarke Pobjede Ane Raičković grubo zloupotrijebljeni, a zapanjujuće je kako je odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića koji se terete za napad na nju, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, uopšte uspjela da dođe do takvog dokumenta – stav je sagovornika Pobjede, advokata Veselina Radulovića i potpredsjednice Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović-Veličković.
Odbrana okrivljenih zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom u petak 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Punomoćnik Raičković, advokat Srdan Kažić konstatovao je da se radi o izvještaju koji je pribavljen nezakonito, nakon čega je sudija Radulović odbio zahtjev da se ovaj izvještaj uvrsti kao dokaz.
- Radi se o podacima koji uživaju pojačan stepen zaštite i definisani su Zakonom o zaštiti podataka ličnosti, saopštio je za Pobjedu advokat Radulović.
Sa druge strane, Camović-Veličković ocjenjuje da je dobro i logično što je sudija Radulović odbio da prihvati kao dokaz nezakonito pribavljenu medicinsku dokumentaciju, koju je odbrana okrivljenih pokušala da zloupotrijebi.
- Zapanjujuće je da su oni uopšte uspjeli da dođu do takvog dokumenta i pitanje je što još Ana Raičković može da očekuje do kraja suđenja, a i nakon presude. Jasno je da ljudi koji su je brutalno napali ne prezaju ni od čega. Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke koji će biti vođeni ovim povodom, naglasila je Camović-Veličković.
Advokat Radulović takođe je problematizovao okolnosti pod kojima je neko mogao da dođe do tih papira, a kasnije da ih predloži kao dokaze.
- Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnim slučaju - odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid - kazao je Pobjedi Radulović.
<h2>Vještačenje telefona Raičković</h2>
Advokat Radulović osvrnuo se i na odluku o vještačenju telefona novinarke Pobjede, kako bi se iz njega izuzeo video-snimak na kojem se vidi kako biznismen Zoran Bećirović, u noći napada na nju i članove njene porodice ispred restorana „Gurman“, brutalno vrijeđa Raičković.
- To što je sudija naložio vještačenje telefona Ane Raičković ne predstavlja kršenje zakona, ali je sud morao da postupi ispravnije. Kada nadležni organ, bilo da je tužilaštvo ili sud, kao u ovom slučaju, oduzima mobilni telefon, pa čak i od okrivljenih lica, a ne od osobe koja ima status oštećene u ovom postupku, mora se voditi računa o tome da obezbijedi dovoljan stepen zaštite podataka koji se nalaze u telefonu, kategoričan je on.
Prema njegovim riječima, na takav način se nije moglo izvršiti oduzimanje telefona od Raičković, a posebno jer se bavi novinarskim poslom.
- Telefon mora biti obezbijeđen i mora se obezbijediti zaštita svih ličnih podataka, koje Raičković ima u telefonu. S obzirom na njenu profesiju, moguće je da tu postoje zaštićeni podaci o novinarskim izvorima koji moraju ostati zaštićeni i u tom dijelu je sud morao da vodi više računa. Telefon, ako je bilo neophodno da se oduzme, morao se obezbijediti na adekvatan način tako da ni vještak kasnije, a ni druga lica koja nijesu ovlašćena za to, ne dođu u posjed podataka koji ne bi trebalo da znaju, precizirao je advokat Radulović.
Govoreći o vještačenju telefona Raičković, kako bi se izuzeo video-snimak, Camović-Veličković smatra da nije postojala druga mogućnost, a da se on pribavi na alternativni i vjerodostojan način.
- Raičković je svakako od početka tražila da se on uvrsti u dokazni materijal, iako nije prijatno što joj je zbog tog snimka cijeli telefon oduzet i potencijalno kompromitovani izvori i narušena privatnost. Za sada ništa ne ukazuje da je došlo do bilo kakve zloupotrebe, decidna je potpredsjednica Sindikata medija.
Ističe da, uzimajući u obzir dosadašnji tok postupka, optuženi nemaju ni „slamku“ za koju bi se uhvatili u odbrani jer je od početka jasno da su brutalno vrijeđali i napali Raičković, kao i članove njene porodice.
<h2>AZLP da utvrdi kako je došlo do zloupotrebe</h2>
Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) izrazilo je protest zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih Ane Raičković. Oni su najavili da će zatražiti od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio.
- Nije moguće da je u cilju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i dijeliti zdravstvene podatke novinara. Udruženju je sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega. Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mejlovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE, naveli su iz Društva profesionalnih novinara.
Takođe, iz DPNCG su izrazili zabrinutost zbog odluke suda da se vještači telefon Raičković i podsjetili da informacije koje se tiču novinarskih izvora moraju biti zaštićene od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguć samo kroz član 37 Zakona o medijima.
- Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom, a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović, istakli su u saopštenju.
<h2>Tok postupka</h2>
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog nasilničkog ponašanja.
Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanene strane lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku Milivoju Puriću, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on, ipak, sasluša.
Suđenje se nastavlja 11. aprila.
<h2>Što kaže zakon</h2>
Zakon o zaštiti podataka ličnosti propisuje da je lice koje želi da pristupi podacima drugog lica, najprije obavijesti tu osobu o pravu pristupa ličnim podacima i pravu na ispravljanje.
Takođe, dužan je da tu osobu obavijesti o namjeni i pravnom osnovu za obradu ličnih podataka te vrsti ličnih podataka koji se obrađuju.
- Zaštita ličnih podataka obezbjeđuje se svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, piše u ovom zakonu.

Ko je odbrani Bećirovića dostavio lične podatke Raičković?

Nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković ugrožena bezbjednost zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, policija je dužna da joj odmah dodijeli dvadesetčetvoročasovnu policijsku zaštitu, saopštio je za Pobjedu stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ivan Pekić.
On je za Pobjedu kazao da Uprava policije mora da postupi prema onome što je ANB utvrdila jer će, u suprotnom, ugroziti bezbjednost Raičković.
- Ako je Uprava policije tražila dodatno objašnjenje za procjenu stepena ugroženosti Raičković, a ANB ponovo potvrdila da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, onda je policija morala odmah da dodijeli obezbjeđenje Raičković, jer ako se ogluše o to, onda time ugrožavaju time samu bezbjednost novinarke Pobjede, istakao je Pekić.
Pojašnjava da je dodjela policijske zaštite u Crnoj Gori uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima te da ovaj zakon definiše nadležnosti MUP-a i policije, uključujući i obezbjeđivanje određenih ličnosti, objekata i prostora.
- Odluku o dodjeli policijske zaštite donosi nadležni organ, obično Uprava policije u saradnji sa ANB, na osnovu procjene ugroženosti bezbjednosti pojedinaca i te mjere mogu uključivati fizičku zaštitu, patroliranje oko prebivališta ili stana gdje živi osoba ili da se izvrši dodjela policijskog obezbjeđenja - objašnjava Pekić.
Dodaje da ANB i policija, procjenu ugroženosti pojedinca vrše na osnovu različitih faktora poput prijetnji, incidenata ili obavještajnih podataka koje imaju prikupljene putem obavještajnog rada da bi se utvrdilo da li se toj osobi zaista prijeti.
- Kada se daje policijska zaštita, policija to može uraditi kada postoje konkretne prijetnje, ako neko prima prijetnje smrću ili nasilje. Procjena bezbjednosnih službi, u ovom slučaju ANB i druge nadležne institucije vrše analizu rizika. Dakle, riječ je o važnim ličnostima – zvaničnicima, sudijama, tužiocima, novinarima, političarima ili bilo kojoj drugoj javnoj ličnosti - precizirao je Pekić.
Naglašava da ove ličnosti, nakon procjene, mogu dobiti zaštitu koja se daje preventivno i represivno.
- Tokom specifičnih situacija, svjedoci u važnim sudskim procesima ili osobe uključene u neke krivične istrage takođe mogu dobiti zaštitu od strane policije. Odluku o dodjeli zaštite donosi nadležni organ, obično policija, ali nakon što procjenu donese ANB, u mjeri koju može uključivati fizička zaštita, patroliranje oko prebivališta ili dodjela policijskog obezbjeđenja - zaključio je Pekić.
Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Nju i članove njene porodice napali su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i njegov tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković su Bećirović i Mijatović vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu, a mlađi Bećirović joj je polomio staklo na automobilu.
Dan nakon pisanja da je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede ugrožena bezbjednost, iz Uprave policije još uvijek nema odgovora zbog čega se još uvijek razmatra dodjela policijske zaštite Ani Raičković, kada je zakonski to dužna da uradi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-zna-da-je-raickovic-ugrozena-bezbjednost-ali-cuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema saznanjima Pobjede iz vrha bezbjednosnog sektora, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, nakon čega su od ANB zatražili dodatno pojašnjenje.
Agencija je još jednom policiji dostavila mišljenje u kojem se navodi da je Raičković neophodna dvadesetčetvoročasovna policijska zaštita, međutim, Uprava policije je još uvijek nijema na analizu ANB i tim povodom se još uvijek nije obraćala novinarki Pobjede.
Pored toga, Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje. Ipak, do toga još uvijek nije došlo.
U međuvremenu, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se postupak protiv starijeg Bećirovića i Mijatovića koji se zbog napada na Raičković nalaze u pritvoru, dok se mlađi Bećirović i Dukić brane sa slobode.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede, ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on ipak sasluša.
Pred Sudom za prekršaje u toku je postupak protiv Zorana i Luke Bećirovića jer su, kako je to navedeno u prijavi, omalovažavali policijske službenike i prijetili im da će ih ostaviti bez posla.
Takođe, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirana su dva predmeta po prijavi Raičković zbog objavljivanja neistinitih navoda i pokušaja kompromitacije i zastrašivanja na portalu Aktuelno u seriji tekstova ispod kojih je objavljen uvredljiv sadržaj na račun njen i njene porodice.
Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Policija dužna da Ani Raičković dodijeli policijsku zaštitu

Suđenje optuženom Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji se terete za napad na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika danas je u Osnovnom sudu u Podgorici odgođeno jer nije došao vještak neuropsihijatar doktor Željko Golubović.
On je obavijestio sud da zbog kratkog vremenskog perioda nije uspio da uradi nalaz za optužene.
Doktor Golubović je rekao i da će se potruditi da u što kraćem vremenu izradi nalaz.
Sudija Ilija Radulović saopštio je da optuženi Luka Bećirović i Ljubiša Dukić danas treba da se jave doktoru Golubović koji će obaviti razgovor sa njima.
Suđenje je odgođeno za 28. mart.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10.novembra ispred restorana brze hrane Gurman prvoverbalno i grubo izvrijeđali novinarku, a onda fizički nasrnuli na nju njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.

Vještak Golubović zbog kratkog roka nije izradio nalaz za optužene

Zagađenje iz Termoelektrane isto je ili veće nego prije ekološke rekonstrukcije, menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja, poručili su iz GP URA.
- U više navrata smo upozoravali da Termoelektrana Pljevlja neće biti spremna za puštanje u rad 1. decembra. Na kraju su je ipak pustili u rad bez neophodnih dozvola propisanih zakonom, a pritom nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci. Na taj način EPCG i Ministarstvo energetike, na čijem je čelu Admir Šahmanović, svjesno su ugrozili sve građane Pljevalja, koji su vjerovali da će po završetku rekonstrukcije situacija sa TE Pljevlja biti znatno povoljnija kada je u pitanju ispuštanje štetnih gasova - saopštili su iz URE povodom alarmantne situacije sa zagađenjem vazduha u Opštini Pljevlja.&nbsp;
Naglasili su da su danima jedini upozoravali na protivzakonske aktivnosti u TE Pljevlja, ali da su menadžment EPCG i Ministarstvo energetike prećutali situaciju, zbog čega pozivaju nadležne da utvrde odgovornost.
- Tačno je da ovaj problem postoji dugi niz godina i da je i ranije bilo sličnih situacija, ali nikada do sada nije rađena ovakva vrsta ekološke rekonstrukcije, a da se u rad pusti pogon TE bez završenih poslova. Pozivamo nadležne da hitno objave podatke o emisiji štetnih gasova iz TE, jer tvrdimo da su oni isti ili na većem nivou nego prije rekonstrukcije - saopštili su u URI.
Razlog za to je, kako navode, jednostavan: u TE Pljevlja nijesu u funkciji ni postrojenje za odsumporavanje, ni postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova.&nbsp;
Takođe, iz URE pozivaju EPCG da objavi podatke sa svojih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
- Sačekaćemo inspekcijski nalaz, ali ako se naši navodi, nakon objavljivanja podataka mjerenja, ispostave kao tačni, u šta nažalost, ne sumnjamo, odgovorni u menadžmentu EPCG moraju podnijeti neopozive ostavke. Isto tako, očekujemo da se nadležna tužilaštva uključe u ispitivanje kako je i uz čiju saglasnost TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad - zaključuju u URI.

URA: Menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a maksimalna temperatura iznosiće 19 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do šest, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 19 sati glasalo je 61,5 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 19 sati glasalo 61,5 odsto birača

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: zoran-becirovic