Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Dragoljub Krezović iskoristio je svoje diskreciono pravo i naložio da ovo državno preduzeće uplati 1.000 eura za štampanje sramne revizionističke knjige „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“. - Izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nije bio obaviješten ili konsultovan o ovoj uplati. Krezović je to uradio samoinivijativno – kazali su Portalu ETV izvori iz ove kompanije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921080948_dbb3afc5e70f751ae907c79f6170741b096a70f0c9fc2aa3de3de122edde9ba1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250921080948_dbb3afc5e70f751ae907c79f6170741b096a70f0c9fc2aa3de3de122edde9ba1" data-rendition-name="original" width="1776" height="2220" loading="lazy" alt="Dragoljub Krezović"><figcaption>ZLOUPOTRIJEBIO NOVAC RUP-A: Dragoljub Krezović(Photo: RUP)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je juče za Portal ETV da su Opština i Rudnik pomogli sa po 1.000 eura štampanje knjige, odgovarajući na pitanje hoće li, eventualno, tražiti da se zabrani promocija u skupštinskoj sali, koja je, inače, održana sinoć. Krezović je za predsjednika Odbora direktora RUP-a imenovan u decembru prošle godine, a na toj poziciji zamijenio je Milana Lekića koji je poslije niza skandala koje je napravio podnio ostavku. Konkretan povod za Lekićevu ostavku bio je saobraćajni udes koji je pijan izazvao 11. oktobra, kada je slupao skupi službeni automobil. Vozilo je potpuno uništeno. Krezović je, kao i Milan Lekić, na ovu poziciju došao kao kandidat proruske i prosrpske Nove srpske demokratije Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. Krezović je na funkciju imenovan „iz penzije“ koju je ostvario 2018. godine. Aktuelne proruske i prosrpske vlasti u Crnoj Gori, od kada su nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzeli upravljanje državom, pozicije dijele isključivo po partijskim „torovima“, tako da partije nasljeđuju upražnjena mjesta i imenuju svoje ljude. Milan Lekić koji je sada poslanik u Skupštini Crne Gore i nakon što je izašao iz upravljačkih struktura RUP-a nastavio je da koristi resurse ove kompanije, preko partijskog kolege Krezovića, što je potvrđeno 1. februara kada je uništio još jedno vozilo ovog preduzeća „reno lagunu“. Automobil je potpuno izgorio u požaru u Lekićevom selu Rađevići. Tužilaštvo ga je oslobodilo bilo kakve odgovornosti za ovaj slučaj. Nakon istrage utvrdili su da je vatra buknula zbog neispravnih instalacija. Objavili smo tada da je „reno“ zaduživao Krezović kao predsjednik Odbora direktora Rudnika i da ga je pozajmio Lekiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>PODRŠKA SRAMNOJ KNJIZI: Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Za sada nema informacija hoće li Krezović biti pozvan na odgovornost zato što je državnu kompaniju izložio neprijatnoj situaciji da se nađe među finansijerima sramnog uratka koji veliča četnički pokret, ratne zločince, kvislinge i saradnike fašista u Drugom svjetskom ratu. Opštinski odbor Bošnjačke stranke Pljevlja sinoć je oštro reagovao na promociju sramne knjige, a u saopštenju su i oni potvrdili da je Krezović finansirao njeno štampanje, ali novcem Rudnika uglja. - Zamislite taj nivo nedostatka empatije i taj način prenošenja poruka današnjoj generaciji, kada Opština Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja, kompanije čijem radu doprinose i oni (pripadnici islamske vjere) čiji su preci pobjegli ispred četničke kame, danas njihovim novcem podržavaju ovakve propagandne promocije! Danas se tim novcem slave upravo oni koji su htjeli da ih fizički istrijebe! Ova sramota i bruka se nikada nije desila u našem gradu! Čak ni devedesetih! Najsramnija stranica istorije Pljevalja se upravo piše, i što je najgore konstantno dopisuje – istakli su oni, pored ostalog, u saopštenju. I grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja upozorila je prije dva dana na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“. Podsjetili su da su četnici u Pljevljima, za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše đece i žena. Istakli su i da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno više od 8.000 žena, đece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala. - Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava – upozorili su oni. Ocijenili su da je posebno sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju. - Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - istakli su oni.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krezović bez znanja Lakovića državne pare uplatio za sramnu knjigu koja veliča četnički pokret

Analiza žalbi upućenih Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuje na rastući trend nepostupanja prvostepenih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali i na praksu zloupotrebe tog prava u cilju naplate troškova angažovanja advokata, koji dosežu dvije hiljade EUR po predmetu. 
 
Iz AZLP su saopštili da je Savjet Agencije, u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini ove godine, uočio nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od novih nevladinih organizacija. 
 
- Koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period - navodi se u saopštenju 
 
Kako su kazali iz Agencije, analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa, koji često čekaju rješenje Savjeta AZLP kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Savjet Agencije u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. 
 
Kako se dodaje, odbijene su žalbe u 270 predmeta, a kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama i neutvrđivanje kvaliteta dostavljene informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije, već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. 
 
Iz Agencije su istakli da prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o SPI odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava, što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima, a koja su bliže određena drugim zakonima - dodaje se u saopštenju Agencije. 
 
Oni su naglasili da stranke moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o SPI nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa i povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta. 
 
Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je, objasnili su iz Agencije, nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. 
 
U saoptenju se navodi da je Savjet Agencije prilikom odlučivanja uočio i da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom nivou velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. 
 
- Na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore efektira naplatom troškova upravog spora - precizira se u saopštenju. 
 
Kako su naveli iz AZLP, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji često doseže iznose oko dvije hiljade EUR po jednom predmetu. 
 
Iz AZLP su rekli da je Savjet, u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijam, podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom roku zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, i da se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari. 
 
- Zloupotrebu prava na SPI treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući - istakli su iz AZLP. 
 
Oni su kazali da je informacini sistem Agencije registrovao 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini ove godine i da su kontrolori izvršili nadzor kod 49 subjekta sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. 
 
- Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za SPI imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

Službeno vozilo Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija zatečeno je u subotu, 28. juna, oko osam sati na trotoaru u ulici Veliše Mugoše u Podgorici.&nbsp;
Prema dostupnoj fotografiji koja je objavljena na sajtu Vlade, automobil marke Dacia Logan, registarskih oznaka PG CG 967, bio je parkiran na pješačkoj površini, onemogućavajući nesmetan prolaz pješacima.
Vladi je prijavljena sumnja na zloupotrebu službenog vozila, budući da je riječ o vikendu i o lokaciji koja nije povezana s redovnim radnim obavezama ministarstva.
Prema dostupnim podacima na sajtu Vlade, ovaj automobil je ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija krajem januara ove godine.

1084x550

FOTO: Vikend vožnja automobilom MPNI i trotoar kao parking

Klinički centar Crne Gore utvrdio je da je došlo do povrede prava pacijenta u slučaju Ane Raičković, novinarke dnevnog lista Pobjeda i saradnice Televizije E, čija je medicinska dokumentacija nezakonito završila u rukama advokata odbrane okrivljenih koji se terete za napad na nju i članove njene porodice.
Ova informacija potvrđena je iz KCCG na zahtjev Sindikata medija Crne Gore nakon interne provjere, čime je ustanovljeno da su najzaštićeniji podaci iz zdravstvenog kartona pacijentkinje dospjeli u posjed neovlašćenih lica – konkretno, advokata odbrane optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i njenim bližnjima Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića.
- U vezi Vašeg dopisa, od dana 02. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra), na dalje postupanje – navodi se u dopisu KCCG-a Sindikatu medija koji potpisuje pomoćnica direktora za kontrolu kvaliteta 
 dr Ivana D. Čurović Šoškić.
Iako je KCCG sproveo internu istragu i slučajem se bavi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), i dalje nije poznato kako je došlo do curenja dokumenta i ko je tačno odgovoran za njegovo nezakonito distribuiranje.&nbsp;
Pokušaj zloupotrebe ličnih podataka zabilježen je na ročištu održanom 28. marta, kada je advokat Danilo Mićović, u prisustvu koleginice Marte Šćepanović, sudiji Iliji Raduloviću predao izvještaj ljekara specijaliste iz KCCG i zatražio da se on uvrsti kao dokaz. Izvještaj je sadržao i konkretne dijagnoze, koje je Mićović pročitao u sudnici, u pokušaju da relativizuje nalaze vještaka o povredama Raičković koje su joj nanijeli optuženi.
Sudija je, međutim, zahtjev odbio. Punomoćnik oštećene, advokat Srdan Kažić, odmah je reagovao navodeći da je dokument pribavljen nezakonito. Time je spriječeno njegovo uvođenje u dokazni materijal, ali ne i dodatna viktimizacija novinarke.
Da je riječ o teškom kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti jer medicinski podaci ni na koji način nijesu smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, ukazali su i iz Sindikata medija i Društva profesionalnih novinara.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović-Veličković, ocijenila je tada da je riječ o „zapanjujućem pokušaju zloupotrebe“ i poručila da je očigledno da optuženi i njihova odbrana „ne prezaju ni od čega“.
– Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke – upozorila je tada Camović-Veličković.
I DPN je takođe protestovalo zbog pokušaja manipulacije najzaštićenijim ličnim podacima i najavilo da će tražiti od AZLP da utvrdi odgovornost.
– Ovo je opasan presedan. Ne samo da je pretučena novinarka, već su napadači pokušali da iskoriste njene lične zdravstvene podatke kako bi je dodatno diskreditovali pred sudom. Ako se ovakvi slučajevi ne sankcionišu, nijedan pacijent u Crnoj Gori ne može biti siguran da su njegovi podaci zaštićeni – poručili su tada iz DPN i izrazili očekivanje da tužilaštvo razmotri pokretanje krivičnog postupka zbog nezakonitog pribavljanja i pokušaja zloupotrebe medicinske dokumentacije.
Slučaj Ane Raičković i sa ovog aspekta postao je test za institucije u Crnoj Gori: Klinički centar mora da utvrdi unutar sopstvenog sistema gdje je zakazala zaštita, AZLP mora da reaguje kao nezavisni kontrolni mehanizam; a tužilaštvo da pošalje poruku da se ovakva zloupotreba ličnih podataka neće tolerisati.
Za novinare, ali i za sve pacijente u Crnoj Gori, ključno je da se pošalje poruka da se povjerenje u zdravstveni sistem ne smije izigravati – pogotovo kada je riječ o ljudima koji se već nalaze u ranjivoj poziciji.
Optuženi Bećirovići, zajedno sa tjelohraniteljima, terete se za fizički i verbalni napad na Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Podgorici.
Uprkos snimcima nadzornih kamera i medicinskoj dokumentaciji povreda, okrivljeni tvrde da do napada nije došlo, a više svjedoka – zaposlenih u istom restoranu – izjavilo je da nisu vidjeli ništa sporno. Suđenje će biti nastavljeno danas sa završnim riječima.

Duško Mihailović

1250x600

KCCG PRIZNAO GREŠKU: Povrijeđeno pravo novinarke Raičković na zaštitu medicinskih podataka

Predsjednik države Jakov Milatović nije prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jer je u toku radnog vremena imao aktivnosti u vezi izborne promocije liste "Za bolju Podgoricu", koju je podržao na nedavnim lokalnim izborima u Podgorici - ocjena je Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
Oni su istakli da predsjedniku Crne Gore nije propisano radno vrijeme koje ga ograničava da ima aktivnosti koje se odnose na promociju izborne liste.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tražila je od ASK-a da se pokrene postupak i utvrdi kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, jer je Milatović, u toku radnog vremena, bio na konferenciji za medije liste koju je podržao.

ASK: Milatović nije prekršio zakon, predsjedniku nije propisano radno vrijeme

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: zloupotreba