U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 28,3 hiljade nezaposlenih, 1,4 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 9,54 odsto. U istom mjesecu 2024. bila je 11,4 odsto.
Zavod je u čitavoj prošloj godini evidentirao 11,15 hiljada novozaposlenih.
Za godinu je ukupno oglašeno 23,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Manje nezaposlenih na kraju decembra

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Digitalna transformacija, institucionalno jačanje i partnerstvo sa poslodavcima predstavljaju ključ razvoja savremenog tržišta rada, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić.&nbsp;
On je na prvom Forumu rada i zapošljavanja Dijalog i partnerstvo za budućnost, koji je održan na Jahorini, kazao da zavodi za zapošljavanje moraju postati motori promjena, digitalni i fleksibilni servisi koji povezuju poslodavce, obrazovanje i građane. &nbsp;
- Naš cilj je tržište rada koje brzo reaguje, a Zavod koji daje rješenja, ne samo posredovanje - poručio je Perčobić na panelu pod nazivom Tržište rada do 2030. godine.&nbsp;
Na skupu, koji je okupio više od 100 učesnika, tokom pet panela razgovarano o stanju i izazovima tržišta rada, digitalizaciji i novim vještinama koje će biti tražene od radnika, migracijama, zapošljavanju stranaca, mobilnosti radne snage, otpornosti tržišta rada kao i iskustvima iz regiona u Evrope.&nbsp;
U delegaciji Zavoda bili su i pomoćnik direktora u Sektoru za evidencije, statistiku i istraživanja u oblasti zapošljavanja, Goran Bubanja koji je predstavio iskustva Zavoda u istraživanju i analitici tržišta rada, načelnik Službe za informacioni sistem, Mihailo Nikčević, koji je govorio o digitalizaciji usluga i razvoju informacionih platformi Zavoda i savjetnica za informisanje, Danka Rabrenović.
Tokom Foruma zaključeno je da globalna i regionalna migracijska kretanja i promjene na tržištu rada zahtijevaju prilagođavanje službi zapošljavanja novim trendovima.&nbsp;
Učesnici su naglasili važnost jačanja institucionalnih kapaciteta, digitalne transformacije i međusobne saradnje javnih službi kao preduslova za smanjenje neravnoteža na tržištu rada.&nbsp;
- Zemlje regiona pozvane su da aktivno koriste fondove Evropske unije, razvijaju pametne politike zapošljavanja i stvaraju uslove za zadržavanje domaće radne snage i kvalitetno angažovanje stranih radnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Forum je, kako se zaključuje, potvrdio da su dijalog, partnerstvo i zajednički pristup ključni alati za izgradnju otpornijeg i konkurentnijeg tržišta rada, te da će ovo okupljanje postati stalna platforma za razmjenu iskustava, ideja i dobrih praksi između institucija, poslodavaca, sindikata i međunarodnih partnera.

Digitalnom transformacijom do savremenog tržišta rada

U Crnoj Gori je na kraju oktobra bilo 27,91 hiljada nezaposlenih, 3,2 odsto više nego u septembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b" data-rendition-name="original" width="851" height="585" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju septembra iznosila 9,03 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,06 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9" data-rendition-name="original" width="862" height="640" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  &nbsp;Zavod je za prvih deset mjeseci ove godine evidentirao 9,4 hiljade novozaposlenih. &nbsp;Za isti period oglašeno je 19,72 hiljade slobodnih radnih mjesta.

1084x550

Zavod za zapošljavanje: Porasla nezaposlenost

Crnoj Gori nedostaje domaće radne snage. Sezonske poslove uglavnom obavljaju stranci, dok crnogorski državljani odlaze da zarade van zemlje.
To pokazuje i analiza Privredne komore, koja ukazuje na duboke razlike na tržištu rada između juga, centra i sjevera. 
Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Danilo Perčobić rekao je da smo dotakli smo najnižu stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori.
- Ali moramo biti svjesni izazova koji nas čekaju u budućnosti, a to su vrlo niska stopa nezaposlenosti na jugu Crne Gore, koja iznosi svega dva i po posto. To znači apsolutni deficit radne snage. U centralnoj regiji imamo idealnu stopu zaposlenosti; stopa je pet i po odsto i vidimo da smo tu dosta fluentni. Ali imamo jedan paradoks: u Crnoj Gori, gdje je stopa nezaposlenosti na sjeveru Crne Gore preko 30 odsto - istakao je on.
Kako bi se bolje razumjele potrebe tržišta rada, Zavod za zapošljavanje sa poslodavcima je detaljno analizirao stanje. Rezultati kažu da je nedostatak radne snage posebno izražen u djelatnostima koje nose najveći dio privrede.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG Gordana Bošković rekla je da je u ovom istraživanju učestvovalo 360 poslodavaca, te da je obuhvatilo mikro, mala i srednja preduzeća.
- Samim tim, oni su činili ukupan uzorak. Sektori koji su u najvećoj mjeri bili obuhvaćeni bili su sektor građevinarstva, trgovine, industrije, zdravstva i usluga. Ono što se u velikoj mjeri ispostavilo, što ćete vidjeti u samoj analizi, jeste da su iskazane visoke potrebe za upošljavanjem novih kadrova - rekla je ona.
Poslodavci sve češće ističu da nije problem visina zarada, već nedostatak kvalifikovanih radnika. Mnogi upozoravaju i na slabu vezu između obrazovnih profila i stvarnih potreba tržišta, što dodatno otežava zapošljavanje. Zato iz Zavoda najavljuju da će fokus staviti na obuke i pripremu radne snage prema zahtjevima poslodavaca.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG je navela da je u fokusu sektora priprema mjera i aktivnosti kroz koje će, radeći sa nezaposlenima, prevazići prepreke koje im smetaju da pronađu zaposlenje.
- Istovremeno, želimo da pozovemo poslodavce da zajedno pripremimo radnu snagu, kako bi ona bila gotov proizvod za njihov sektor - navela je ona.
Na pitanje da li će planirane aktivnosti zaista dati rezultate, ili će Crna Gora i naredne godine biti suočena sa istim problemima, iz Zavoda poručuju da su spremni da ispune sve što je u njihovoj nadležnosti.
Kažu i da je, iako su izazovi veliki, jasno da Crna Gora ima potencijal da smanji nezaposlenost, ako udruži obrazovanje, poslodavce i institucije u zajedničkom cilju da svaki građanin ima priliku za rad i pristojan život u svojoj zemlji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnoj Gori fali domaće radne snage: Stranci na sezonskim poslovima, a naši državljani van zemlje

Na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapošljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko tržište rada, poručeno je na okruglom stolu "Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja“ koji su zajednički organizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Skup je okupio predstavnike sektorskih odbora Privredne komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i prijedloge za jačanje saradnje sa Zavodom. Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenim licima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapošljavanju. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da je tema povezivanja potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja od suštinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije. Govoreći o istraživanjima Komore, Drakić je naglasila da je nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama jedno od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba tržišta rada.&nbsp; - Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta – ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog društva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vještine, te u stvaranje stabilnog tržišta rada, gradimo konkurentnu privredu i društvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije. Privredna komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate – da mladi stiču znanja i vještine koje tržište rada stvarno traži – poručila je Drakić. Mr David Perčobić, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije. On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  - U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapošljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnih kadrova - &nbsp;kazao je on.&nbsp; Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama tržišta rada. Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata. Poseban akcenat biće stavljen na aktivaciju teško zapošljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na tržište rada smanjuje socijalne razlike. Mr Gordana Bošković, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede. Kazala je da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.&nbsp; - Naš cilj je da sistem zapošljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama tržišta rada. Zavod za zapošljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strateški partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg tržišta rada u zemlji - zaključila je Bošković. Mr Gordana Vukčević, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima. - Želimo da pripremimo nezaposlena lica za tržište rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s teškoćama pri zapošljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju - kazala je Vukčević. Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.&nbsp; - Naš zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na vaše zahtjeve - poručila je Vukčević. U okviru panela „Perspektiva privrede – ključni izazovi i potrebe“, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapošljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vještina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede. Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je kašnjenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena. Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage. Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podrške države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija – nema održivog zapošljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji. Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnološki razvoj. Poručeno je da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede. Zavod za zapošljavanje je istakao da će i dalje ulagati u programe za obuku, podršku i zapošljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.

Graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede

Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 27,05 hiljada nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju avgusta iznosila 8,93 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 10,96 odsto.
Zavod je za prvih devet mjeseci ove godine evidentirao 8,58 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 17,79 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Nezaposlenost u septembru bila niža 0,7 odsto nego u avgustu

Ukupno 27.244 osobe su, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, nezapošljene u Crnoj Gori.
Ovi podaci su, kako su objavili na Fejsbuku, datirani na 31. avgust 2025.&nbsp;
- Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosila je 9,03 odsto - naveli su oni.
Slobodnih radnih mjesta je, kažu u Zavodu od 1. januara do 31. avgusta ove godine, bilo 16.419.
- Zavod za zapošljavanje Crne Gore nastavlja da podržava građane kroz programe zapošljavanja i osposobljavanja, povezujući kvalifikovane kandidate sa otvorenim radnim mjestima - zaključili su oni u objavi.

Više od 27 hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

1250x600

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju februara

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tag: zavod-za-zaposljavanje