Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU), sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, komentarišući amandmane koje je Vlada danas utvrdila na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Vuković je rekao da, dok opozicija pokušava da natjera vladajuću većinu da se fokusira na integracije u EU, neko sa druge strane stalno radi istu stvar. 
- Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom. Ne testirajte našu dobru volju - poručio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2027018433980772835&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, bez potpunog usklađivanja sa tekovinama EU

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić tvrdi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove klubova poslanika o tome da li će sjutra biti sjednice Skupštine. 
Nikolić je to kazao, nakon što je iz Vlade saopšteno da su utvrdili amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u. 
- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno još čeka informaciju da li će vlada tražiti raspravu. Konspiracija je jer se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima - naveo je Nikolić u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F2027002794914230779&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Konspiracija - ispod radara guraju zakone o ANB-u i unutrašnjim poslovima

Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.

500x500

1250x600

1084x550

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović kazao je da Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u formi koja će se naći danas pred poslanicima nikome ne ide u korist, pa ni direktoru Ivici Janoviću. Ipak, smatra da će ga parlamentarna većina usvojiti na isti način na koji je i u prethodnom periodu zeleno svjetlo dobilo više spornih zakona.
Janović je u "Bojama jutra" na TV Vijesti kazao da će poslanici DPS-a glasati protiv ovakvog zakonskog rješenja koje bi danas trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Skupštine.
- I reakcije stručne i međunarodne javnosti i opozicije svjedoče koliko ima zakona koji su sporni kojima se moralo pristupiti na bolji način da bismo došli zajedno do boljih rješenja. Bilo bi logičnije da smo imali biše mogućnosti i vremena da se uključimo kako bi zakoni bili donijeti na bolji način - naveo je Janović.
Generalno, ističe on, zakon o ANB-u je potreban jer se 20 godina nije mijenjao, ali ne u ovoj formi, već usklađen sa standardima EU i našim međunarodnim partnerima.
- Nema dileme da je zakon trebalo donijeti. Ali, trebalo je raditi više na jačanju povjerenja građana u tu instituciju, a ne ostavljati ovakve dileme - dodao je Janović, navodeći niz spornih detalja tog rješenja među kojima su kako zaštititi građane od zloupotreba, način penzionisanja određenih službenika ANB-a, javne nabavke...
Prema njegovim riječima, dosta je dilema, a malo vremena.&nbsp;
- Zato kažem da je trebalo prići sa više senzibiliteta izradi ovog zakona. Vjerujem da sadašnji direktor ANB-a ima namjeru da posao obavlja časno i profesionalno, ali kad donosimo zakon ne donosimo ga zbog jednog čovjeka. Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni njemu - naglasio je Janović.
On je još jednom apelovao da se zakon povuče iz procedure i da se inkluzivnije pristupi izradi boljeg rješenja.
T.K.

Janović: Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni direktoru ANB-a

Akcija za ljudska prava (HRA) i nevladino udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” podsjeća da se sjutra navršavaju 33 godine od otmice i ubistva 20 putnika iz voza „Lovćen 671“ na stanici Štrpci, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz tih nevladinig organizacija podsjećaju da su putnici nasilno izvedeni iz voza, opljačkani, zlostavljani i ubijeni samo zato što nijesu bili srpske nacionalnosti.
- Njihova tijela su bačena u Drinu. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Osmorica ubijenih bili su građani Crne Gore. Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan nepoznati putnik - navedeno je u saopštenju za javnost.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine – dok porodice ostalih i dalje čekaju da svoje najmilije dostojanstveno sahrane.
- U znak trajnog sjećanja na žrtve i sa ciljem da se istina o ovom zločinu očuva u javnom prostoru, nevladino udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ i Akcija za ljudska prava (HRA) predložili su Skupštini opštine Bijelo Polje da jedna ulica ponese naziv Ulica žrtava otmice u Štrpcima. Smatramo da je takvo obilježavanje važno za izgradnju kulture sjećanja i kulture mira, kao civilizacijskih dostignuća svakog demokratskog društva - navodi se u saopštenju.
U HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava” ističu da su potreba za sistemskim njegovanjem sjećanja dodatno je naglašena rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je HRA sprovela 2024. godine, prema kojem svega 38,8 odsto građana zna šta se dogodilo u Štrpcima.&nbsp;
Ovaj podatak, kako kažu, ukazuje na zabrinjavajući nedostatak obrazovanja o novijoj istoriji Crne Gore. Uključivanje činjenica o zločinu u Štrpcima u nastavni program istorije neophodno je kako bi se, ističu, spriječilo ponavljanje zločina i okolnosti u kojima su oni mogući.
- Ni pravda za žrtve, u smislu potpunog procesuiranja odgovornih, nije ostvarena. Prije tri godine HRA je podnijela inicijativu Specijalnom državnom tužilaštvu da proširi istragu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce, kao i na one koji su imali saznanja o planiranoj otmici, a nijesu preduzeli ništa da je spriječe. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj, ali javnost do danas nije obaviještena o njegovim rezultatima - smataraju oni.
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini pravosnažno je osuđeno deset osoba – jedna u Crnoj Gori (2003. godine) i devet u BiH (2016. i 2023. godine). U Srbiji je suđenje pripadnicima paravojnih formacija započelo 2019. godine. Nakon ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom postupku je 2025. godine troje optuženih osuđeno na kazne od pet i deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ali presuda još nije pravosnažna. Dvojica optuženih su u međuvremenu preminula.
Komandant jedinice „Osvetnici“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotnu kaznu zatvora zbog drugih teških zločina počinjenih u Višegradu, ali mu za otmicu i ubistvo putnika u Štrpcima još nije suđeno, iako je za taj zločin optužen pred Sudom BiH.
- Postupak vođen u Crnoj Gori protiv Nebojše Ranisavljevića utvrdio je da je otmica bila unaprijed planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih struktura Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Dokazi izvedeni tokom suđenja, uključujući dokumentaciju Fonda za humanitarno pravo, ukazuju na postojanje lanca komandne odgovornosti koji vodi do tadašnjih visokih državnih funkcionera. Uprkos tome, do danas niko od nalogodavaca i organizatora zločina nije optužen - podsjećaju u HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava”.
U tim organizacijama pozivaju građane da im se sjutra pridruže u odavanju počasti žrtvama – u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobrežju u 10 sati, i u Bijelom Polju kod spomen-obilježja „Sahat života“ u 13 sati.
- Sjećanje na žrtve Štrbaca nije samo čin pijeteta prema stradalima i njihovim porodicama, već i obaveza društva da insistira na punoj istini, pravdi i odgovornosti. Bez toga, nema trajnog mira ni povjerenja u institucije - poručeno je u saopštenju za javnost.

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

Vlada je pokrenula proceduru za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore, kojom bi se ukinuo imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela povezana sa korupcijom, a zatražiće mišljenje Evropske i Venecijanske komisije radi usklađivanja sa preporukama GRECO-a i evropskim standardima.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, u cilju obezbjeđivanja njegove usklađenosti sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.
U okviru Petog kruga evaluacije, Group of States against Corruption (GRECO) preporučio je da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
U Izvještaju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene. 
Važeće rješenje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora. 
- Takvo normativno rješenje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i narušavanja principa jednakosti pred zakonom - navedeno je u saopštenju Vlade.
Polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore. 
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao je Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja. 
- Prema Nacrtu rješenja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ovim rješenjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
Time se, kako je pojašnjeno, omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mišljenja radnje preduzete u vršenju ustavnih nadležnosti. 
- Predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najviših nosilaca izvršne vlasti i usklađivanju sa međ unarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije. Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i šalje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti - poručeno je u saopštenju.

Tražiće mišljenje EK i VK: Bez imuniteta premijeru i članovima Vlade za koruptivna djela

Iz državnog budžeta biće izdvojeno pet miliona eura za nabavku lakih oklopnih vozila namijenjenih Posebnoj i Specijalnoj jedinici policije, s ciljem jačanja kapaciteta za odgovor na visokorizične bezbjednosne prijetnje.
To je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je prethodno predložilo Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru nabavke.&nbsp;
U dokumentu koji je Vlada usvojila navodi se da trenutno raspoloživa vozila Specijalne jedinice policije (SJP) i Posebne jedinice policije (PJP) ne omogućavaju optimalan odgovor u situacijama visokog rizika.
- Savremeni bezbjednosni izazovi – uključujući terorizam, organizovani kriminal, nasilni ekstremizam, ilegalne migracije, javne nerede i visokorizične policijske operacije – zahtijevaju brzu, taktički efikasnu i bezbjednu upotrebu specijalizovanih policijskih i vojnih snaga. Nabavkom novih lako oklopnih vozila obezbijediće se povećana zaštita pripadnika jedinica u najsloženijim operativno-taktičkim operacijama, veća mobilnost, vatrena moć i operativna efikasnost, taktička prednost i dominacija u kriznim situacijama borbe protiv terorizma i naoružanih ekstremista, integracija savremenih borbenih i komandno-komunikacionih sistema (RCWS, C2, navođenje), usklađenost sa NATO standardima i interoperabilnost sa jedinicama Vojske koje se u određenim situacijama upotrebljavaju u zajednički koordinisanim akcijama - ističe se u dokumentu.
Vozila ovog tipa već predstavljaju standard u policijskim specijalnim jedinicama država regiona, što ih, kako se ističe u vladinom dokumentu, stavlja u značajnu taktičku prednost u odnosu na crnogorske snage.
- Realizacijom ove nabavke došlo bi do jačanja nacionalnih kapaciteta u sistemu kolektivne bezbjednosti i odbrane, kao i dugoročne otpornosti na bezbjednosne prijetnje i krizne situacije - naglašeno je u dokumentu.
Za 2026. godinu planirano je ukupno izdvajanje od 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je za pet lakih oklopnih vozila predviđeno pet miliona eura.
Predloženo je da Ministarstvo odbrane formira interresornu radnu grupu koja će sprovesti ispitivanje tržišta i, po modelu međudržavne nabavke (G2G), predložiti Vladi zaključak na osnovu kojeg bi bio potpisan implementacioni sporazum sa državom iz koje bude izabran najpovoljniji dobavljač.
Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, kao i drugih organa po potrebi, dok će naknade članovima biti isplaćene jednokratno po završetku posla, u skladu sa važećim propisima.

Crna Gora nabavlja laka oklopna vozila: Pet miliona za jačanje kapaciteta policije i odbrane

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je zatečen presudom Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju u slučaju napada na fotoreportera Vijesti, Borisa Pejovića, fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kao i novinara Vijesti Balšu Rudovića, koji su izvještavali o nezakonitom postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, u Gornjem Zaostru kod Berana. Sud je sve okrivljene za napad na novinare i fotoreportere oslobodio.
CGO podsjeća da napadi na medijske radnike nijesu incidenti bez šireg značenja, već direktan udar na pravo javnosti da bude informisana i na elementarne demokratske standarde. Posebno brine, kako kažu u toj organizaciji, kada se takvi napadi dešavaju u kontekstu pojačanih tenzija i događaja koji generišu javnu pažnju.&nbsp;
- Upravo je prisustvo novinara i fotoreportera u takvim prilikama ključno za dokumentovanje činjenica i sprječavanje manipulacija. Napadi koji ostaju bez adekvatnog sudskog epiloga nose dodatni rizik od zastrašivanja. Time se medijskim radnicima faktički nameće granica šta se smije, a što ne smije snimiti i objaviti, i to mimo kriterijuma javnog interesa, što neminovno djeluje demotivišuće na njihov rad - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO.
Kada društvo ne dobije jasnu poruku da je napad na novinara nedopustiv i sankcionisan, Obradović kaže da se povećava osjećaj nesigurnosti u profesiji, a raste i rizik od autocenzure.
- To je posebno opasno u maljim medijskim zajednicama, gdje se posljedice pritisaka osjećaju brže i dublje. Dugoročno, takva praksa smanjuje spremnost za izvještavanje o osjetljivim temama, slabi istraživačko novinarstvo i uskraćuje javnost za provjerene informacije - ocijenio je on.
CGO ukazuje da mediji u Crnoj Gori već rade u složenom i zahtjevnom okruženju, opterećenom bezbjednosnim rizicima, političkim i ekonomskim pritiscima, kao i strukturnom ranjivošću profesije.
- U takvom ambijentu, svaki slučaj nasilja prema medijskim radnicima, a naročito institucionalni ishodi koji može biti shvaćeni kao nedovoljno odvraćajući, samo pogoršavaju ukupnu klimu i šalje lošu poruku i medijskoj zajednici i javnosti - naveo je Obradović.
On je podsjetio da Evropska unija u izvještajima svojih institucija o Crnoj Gori kontinuirano naglašava potrebu dosljedne primjene standarda u oblasti slobode izražavanja, pri čemu bezbjednost novinara ostaje jedan od ključnih pokazatelja stvarnog napretka u vladavini prava.
- U suprotnom, stvaraju se uslovi u kojima nasilje postaje prihvaćena taktika pritiska, a profesionalno izvještavanje se tretira kao provokacija, umjesto kao ostvarivanje javnog interesa - istakao je Obradović.
CGO poziva nadležne institucije da afirmišu politiku nulte tolerancije prema nasilju nad medijima kroz dodatno osnaživanje sistem zaštite medijskih radnika, efikasnije i pravovremeno postupanje po prijavama, unapređenje procjene rizika i dosljednu primjenu standarda koji garantuju bezbjedan rad medija.
- CGO će nastaviti da prati slučajeve napada i pritisaka na medijske radnike, kao i institucionalno postupanje u tim predmetima, insistirajući da se bezbjedan i dostojanstven rad medija prepozna i tretira kao prioritet od javnog interesa - poručio je Obradović.

Tag: zakon-o-anb-u