Državljaninu Grčke I.M. (34) zabranjen je ulazak u Crnu Goru jer su službenici granične policije, prilikom kontrole na GP Debeli Brijeg, u njegovom vozilu pronašli skoro 59.000 britanskih funti. - Službenici Regionalnog centra granične policije “Jug” - Stanice granične policije Herceg Novi su preduzimajući aktivnosti usmjerene na suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala, u saradnji sa službenicima Uprave carina i Frontexa, juče na graničnom prelazu Debeli brijeg, prilikom pokušaja ulaska u Crnu Goru, kontrolisali vozilo marke Mercedes, E-klase, registarskih oznaka Velike Britanije, kojim je upravljao I.M. (34) državljanin Republike Grčke - saopšteno je iz Uprave policije. Detaljnom kontrolom na drugoj liniji graničnih provjera, u vozilu je pronađeno 58.935 britanskih funti i 60 škotskih funti, koji su bili sakriveni ispod patosnica vozila, u džepovima sjedišta, kao i u torbi i odjeći.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120208120_516d5b37ce6d2d94bfbdc3420c9534ecba7311b6edf2ea171ef103d6480b6f0b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120208120_516d5b37ce6d2d94bfbdc3420c9534ecba7311b6edf2ea171ef103d6480b6f0b" data-rendition-name="original" width="960" height="1056" loading="lazy" alt="zaplijenjeni novac i vozilo"></figure>  Sa događajem su upoznati službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, koji su od lica I.M. privremeno oduzeli novac, radi daljih provjera. Policijski službenici su nakon sprovedenih službenih radnji, I.M. uručili Rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120208120_c715ee632c01b52d4233526558de711b5bc49a2a4ce7a7ebf7619b8420622977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120208120_c715ee632c01b52d4233526558de711b5bc49a2a4ce7a7ebf7619b8420622977" data-rendition-name="original" width="590" height="1189" loading="lazy" alt="zaplijenjeni novac i vozilo"></figure>  - Uprava policije i Uprava carina nastavljaju aktivnosti na suzbijanju prekograničnog kriminala sprovođenjem pojačanih graničnih kontrola i kroz snažnu međuinstitucionalnu saradnju, sa ciljem zaštite finansijskog i bezbjednosnog sistema Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grku zabranjen ulazak u Crnu Goru, u vozilu skrivao blizu 59.000 britanskih funti

Granična policije oduzela je auto BMW koje potražuje Švajcarska, a kojim je upravljao M.G. (40) iz Hrvatske koji ima zabranu ulaska u Crnu Goru.
- Detaljno sprovedenim provjerama policijski službenici su utvrdili da se predmetno vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane švajcarskih organa - kazali su u policiji.
Vozilo je oduzeto i predato policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje na dalje postupanje.
- Osim toga, detaljnom provjerom u odnosu na M.G. policija je utvrdila da je u odnosu na ovo lice aktivna mjera zabrane ulaska u Crnu Goru, te je sproveden odgovarajući postupak i nije mu dozvoljen ulazak u našu državu - dodali su u policiji.

Na GP Dobrakovo oduzet BMW koji potražuje Švajcarska, vozio ga Hrvat kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Državljanin Srbije N.Đ. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša na izlazu iz Crne Gore, nakon što je policija kod njega pronašla marihuanu. 
Kako je saopšteno iz policije, on je procesuiran zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima nakon čega ga je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom od 950 eura.
Inspektor za strance je donio rješenje od otkazu njegovog boravka do 90 dana, ali i o zabrani ulaska u Crnu Goru na period od jedne godine.

Državljanin Srbije uhapšen zbog marihuane i prekršaja u saobraćaju, zabranjen mu ulazak u Crnu Goru na godinu

Rješenjem o protjerivanju policija je državljaninu Jermenije A.M. (35) &nbsp;izrekla zabranu ulaska u Crnu Goru u trajanju od 20 godina.
- Službenici Sektora granične policije su 13. decembra 2024. godine, nakon izdržane kazne zatvora zbog počinjenih krivičnih djela kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, državljaninu Republike Jermenije A.M. (35) ograničila slobodu kretanja smještajem u Prihvatilište za strance. Nakon sprovedenih pripremnih mjera i radnji, A.M. (35) je juče, od strane službenika granične policije prinudno udaljen do graničnog prelaza Aerodrom Podgorica radi protjerivanja sa teritorije Crne Gore - saopšteno je iz policije.
Oni su podsjetili da je A.M. bio uhapšen u akciji Uprave policije u Budvi u oktobru 2023. godine kada su u vozilu kod drugoosumnjičenog A.M. (32) pronađene dvije silikonske maske, dva pištolja marke „Glock“, sa po 19 komada municije u okvirima i jedan automatski pištolj marke „Škorpion“ sa 17 komada municije u okviru.
- Tada su slobode lišeni pomenuti A.M. (35) i P.X. (26) iz Republike Albanije zbog sumnje da su izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok se P.X. teretio i za krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Službenici Uprave policije će, poručuju, preduzeti zakonom propisane mjere i radnje prema stranim članovima kriminalnih grupa na način što će istima na ovakav ili restriktivniji način onemogućiti sprovođenje kriminalnih aktivnosti na teritoriji Crne Gore, sa jasnom porukom da Crna Gora neće biti sigurna oaza kriminalnim strukturama, već bezbjedna destinacija za svoje građane i turiste koji borave ili prolaze kroz našu državu.

Državljaninu Jermenije 20 godina zabranjen ulazak u Crnu Goru

Rješenjem Uprave policije dr Hadži-Bojan Marjanović, ljekar iz Niša, targetiran je kao ,,prijetnja za nacionalnu bezbjednost“ i označen kao ,,saradnik organizovanih krimininalnih grupa“ pa mu je 19. juna izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru – navodi se u dokumentaciji Uprave policije kojom raspolaže Portal ETV.
U policijskom aktu koji potpisuje direktor Uprave policije Zoran Brđanin, nijesu navedeni podaci kojima se potvrđuju teške optužbe, već je samo napomenuto da su te informacije označene stepenom tajnosti ,,Interno“.
Na osnovu policijskog dokumenta, izvjesno je da je ljekar iz Niša naprasno upisan u ,,evidenciju Uprave policije koja obuhvata strance, za koje raspoloživi podaci ukazuju da ta strana lica sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ekstremnim i radikalnim grupama koje djeluju u Crnoj Gori“!
<h2>,,Kobna greška“ ljekara iz Niša</h2>
U serijalu istraživačkih tekstova Portal ETV je pisao da je dr Hadži Marjanović - koji je, skupa sa ljekarkom Vesnom Mitić Lakušić i ljekarom Vasilijem Markovićem, redovno pratio zdravstveno stanje pritvorenog Milivoja Katnića - naprasno postao meta Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kada se 13. juna nije pojavio na razgovoru u policijskim prostorijama.
Prema saznanjima Portala ETV, policijski službenik SPO (identitet poznat redakciji) nije htio da prihvati obrazloženje dr Hadži Marjanovića da se, zbog ljekarskog tretmana povrijeđenog ramena, već nekoliko dana nalazio u Nišu, i da nije u mogućnosti, sve do završetka primarne terapije, dođe u Podgoricu.
Očito da dr Hadži-Bojan Marjanović nije slutio da će ga odluka da se, zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, Milivoje Katnić uputi na operaciju, dovesti u vrlo nezgodnu poziciju – da se nađe na spisku osoba koje predstavljaju opasnost po unutrašnju bezbjednost Crne Gore!
,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu, etiketiran sam kao kriminalac i učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Ambasadi Crne Gore u Beogradu.
<h2>Da li iko čita žalbe?&nbsp;</h2>
Prema tumačenju ljekara iz Niša, ,,glavni uzrok čitave priče“ je - telefonski poziv koji je dobio 12. juna oko 15 sati sa broja 067 185 ***, kada ga je službenik SPO pozvao na razgovor „u vezi sa zdravstvenim stanjem pritvorenika Milivoja Katnića“.
Kako je pisao Portal ETV, dr Hadži Marjanović je nekoliko dana prije nego što će dobiti poziv iz SPO, nakon slučajnog pada u Podgorici, teže povrijedio rame i poslije tretmana u Kliničkom centru Crne Gore transportovan je za Niš na dalje liječenje.
No, policajci i sam vrh SPO očito nijesu povjerovali u verziju priče poznatog niškog ljekara-primarijusa, specijaliste opšte hirurgije i subspecijaliste urgentne hirurgije. Nijesu pomogle ni informacije dr Hadži Marjanovića da je ljekar sa dugogodišnjom, zavidnom biografijom, da je bio godinama na upravljačkim pozicijama Urgentnog centra u Nišu...
Nijesu pripadnici SPO željeli da saslušaju ni podatke da je, nakon svih bezbjednosnih provjera, još od 13. jula 2022. godine radno angažovan, po ugovoru o djelu, na poslovima zatvorskog ljekara u UIKS-u, te da za dvije godine nije bilo nikakvih primjedbi, „već samo pohvala za vrijedan rad sa pacijentima“.
„Službeniku SPO sam izričito naglasio da ću, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, doći u Specijalno odjeljenje policije da bih dao pojašnjenje i izjavu o zdravstvenom stanju“, kaže dr Hadži Marjanović, ali naglašava da niko nije želio da čuje njegove riječi.
Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi - ne samo za personu non grata - već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa.&nbsp;
<h2>,,Operacija SPO“ nakon operacije</h2>
U žalbi na rješenje Uprave policije koju je predao Ambasadi Crne Gore u Beogradu, dr Hadži Marjanović detaljno opisuje postupanja u liječenju pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca. &nbsp;
Navodi da su svi ljekari uzeli učešće u liječenju i dravstvenog stanja i da je od prvog dana boravka Milivoja Katnića u Spužu u njegov zdravstveni karton upisano da je pored brojnih problema - srčanih smetnji, hemoridalne bolesti, bolesti pluća - preživio i plućnu emboliju, o čemu postoji medicinska dokumentacija.
Dr Hadži Marjanović navodi da „su se stvari značajno promijenile“, a zdravstveno stanje Katnića značajno pogoršalo, nakon što je osim štrajka glađu započeo i štrajk žeću.
„Pri tom, pritvorenik je uporno odbijao naše preglede (mjerenje pritiska, pulsa, tjelesne težine, temperature, pregled pluća i srca slušalicama ili EKG aparatom), odbijao je da se pošalje u KCCG na pregled i terapiju, nije prihvatao infuzionu terapiju. Pozivao sa na Malteški protokol u kome je opisano pravo pritvorenika da svojim tijelom pokuša da postigne određene ciljeve, čak i u situaciji pada vitalnih parametara uz očuvanu svijest. Pritvorenik je bio pod stalnim video i zdravstvenim nadzorom dok su smjene nas troje ljekara radili po 12 sati naizmjenično“, napisao je ljekar iz Niša u žalbi na Rješenje Uprave policije. &nbsp;
Potom dr Hadži Marjanović objašnjava da se pojavio hirurški problem, o čemu postoji njegov zvaničan izvještaj. Nakon Konzilijarnog pregleda zatvorskih ljekara, predložena je hitna operacija po striktno medicinskim indikacijama, &nbsp;„zbog mogućeg razvoja stanja koje bi u ovoj situaciji bilo fatalno“. Mišljenje ljekara iz UIKS-a potvrdio je i hirurški konzilijum KCCG, pa je Katnić &nbsp;operisan po hitnom postupku.
<h2>Kobni izbor</h2>
„U izboru zdravstvene ustanove gdje će se ta procedura obaviti po pravilniku UIKS-a ne učestvuju ljekari iz UIKS –a, već je to bila stvar izbora pritvorenika“, objasnio je primarijus Hadži Marjanović.
Od tog momenta, piše u žalbi ljekara, „nastaje pakao birokratskog lavirinta“: njemu su javili da ne smije nogom da kroči na crnogorsku teritoriju! Uzalud je, kaže, pisao višem i Specijalnom državnom tužilaštvu, direktoru i zamjeniku direktora Uprave policije, šefu granične policije i mnogim drugim instancama pitajući za savjet kako da postupi...
„Ukoliko je stručan i posvećen rad greška i sagledavanje svakog čovjeka, bilo koje boje kože, rase, vjerske ili druge pripadnosti, pa bio on kriminalac ili ne, ako je humanost i poštovanje Hipokratove zakletva - put u organizovan kriminal kako sam etiketiran, onda prihvatam krivicu! Ali, ukoliko Crna Gora teži ka Evropskim vrijednostima i vladavini prava, mišljenja sam da je ova mjera posljedica nemara, jednostranosti i neodgovornosti nekih državnih službenika u donošenju ishitrenih i vrlo štetnih odluka i zaključaka - štetnih kako po mene kao pojedinca, tako i po službene organe Crne Gore - jer ostavlja vrlo ružnu sliku. Ovo etiketiranje mene kao saradnika organizovanog krinimala, kako piše u Rešenju UP, predstavlja zakonom kažnjivu i neosnovanu klevetu“, piše u žalbi dr Hadži Marjanović. &nbsp;
<h2>Povreda integriteta ličnosti</h2>
Ističe na kraju da je Rješenjem UP povrijeđen njegov duševni i psihički integritet, te zdravstveno stanje o čemu posjeduje kardiološku dokumentaciju.
„Povrijeđeno mi je pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, osporeno mi je i ograničeno pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara koji i dan danas radi i pomaže ljudima. Dovedena je u pitanje i budućnost moje četvoro dece, ugrožena je čast i ugled moga imena i mog prezimena, ugled čoveka koji je radio preko 40 godina bez mrlje u svojoj karijeri i životu... Učinjena mi je i velika ljudska, moralna, stručna i materijalna šteta“, upozorava primarijus dr Hadži Bojan Marjanović.
Zato je na kraju žalbe inistirao da se, što je prije moguće, poništi mjera zabrane ulaska u Crnu Goru ,,jer je neopravdana, bez pravih i istinitih informacija, bez postojanja materijalnih dokaza“.
„Voljan sam da dođem, ukoliko to bude dozvoljeno, u Crnu Goru, u Specijalno policijsko odeljenje da dam pojašnjenje na sva pitanja u vezi terapije i praćenja zdravstvenog stanja pritvorenika Katnić Milivoja. Neka pobedi istina i pravda“, zaključuje na kraju dopisa upućenog na adresu Ministasrtva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Međutim, da bi istina i pravda pobijedile, čemu se nada ljekar iz Niša, neophodno je da vrh Uprave policije, ali prvenstveno i rukodstvo Specijalnog policijskog odjeljenja, odgovore na pitanja koja se javljaju nakon objelodanjivanja dokumenata o zabrani ulaska u Crnu Goru dr Hadži Marjanoviću. Prije svega na ključno - ko je, na osnovu kojih podataka i informacija, ljekara proglasio saradnikom organizovanih kriminalnih grupa? Ali i na ono koje neminovno slijedi: ko će preuzeti odgovornost kada se ispostavi da su optužbe neutemeljene a ljudska prava uglednog ljekara iz Srbije brutalno pogažena – samo zato što je pružao medicinsku zaštitu Milivoju Katniću u skladu sa etikom svoje profesije?

Draško Đuranović

Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

Primarijus dr Hadži-Bojan Marjanović, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru nakon što se 13. juna nije javio na razgovor u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, uložio je prigovor u Ambasadi Crne Gore u Beogradu - objasnio je u mejlu nakon jučerašnje objave teksta ,,Na udaru doktori koji nijesu zaključili 'da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju'“ .
<h2>Žalba na rješenje o zabrani</h2>
,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024. uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, informisao je dr Hadži Marjanović.
Istovremeno, ljekar iz Niša je uputio, kako je napomenuo, ,,male korekcije“ o njegovoj biografiji koja je navedena u tekstu Portala ETV.
Naglasio je da je specijalista opšte hirurgije i subspecijalista Urgentne hirurgije i da je bio rukovodilac Urgentnog, a ne Kliničkog centra u Nišu. Za rad u Istražnom zatvoru u Spužu angažovao ga je menadžment Kliničkog centra u Podgorici a ne uprava UIKS-a kako je navedeno u jučerašnjem tekstu.
<h2>Progon ljekara</h2>
Kako je Portal ETV u dva istraživačka teksta otkrio, specijalni tužilac Miloš Šoškić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković sproveli su nekoliko akcija protiv ljekara koji su ordinirali u Istražnom zatvoru u Spužu, kako bi iz okruženja Milivoja Katnića uklonili doktore čiji su nalazi bili pozitivni po bišeg GST i koji su mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora.&nbsp;
Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Dr Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio na razgovor u prostorijama SPO. Iz nekog nepoznatog razloga istražitelji SPO nijesu htjeli da povjeruju da je ključni razlog njegovog nedolaska - medicinski tretman u Nišu, nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.
<h2>Kršenje Zakona o strancima?</h2>
Kako je u mejlu napomenuo ljekar iz Niša, on je u skladu sa Zakonom o strancima u zakonskom roku (osam dana) uložio ,,najbližem diplomatskom predstavništvu“ (Ambasada Crne Gore u Beogradu) na policijsko rješenje o zabrani ulaska.
Iz crnogorske policije ignorišu upite Portala ETV, pa nije jasno po kojem je osnovu dr Hadži-Bojanu Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru. Prema zakonu, devet je razloga da se strancu zabrani ulazak na crnogorsku teritoriju i većina ih je – čak sedam stavova člana 8 Zakona o strancima – administrativne prirode, odnosno tiče se ispravnosti ličnih isprava.&nbsp;
Međutim, tačka 9 otvara mogućnost da je, upravo po zahtjevu SPO i SDT, ljekaru iz Niša zabranjen ulazak u Crnu Goru prevashodno iz političkih razloga – ,,ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja“.
No, za sada nema zvaničnog izjašnjenja iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore o razlozima zabrane ulaska dr Hadži-Bojana Marjanovića.
<h2>,,Zavjera ćutanja“</h2>
Kako je Portal ETV ranije izvijestio, uprava UIKS-a obavijestila je 20. juna dr Hadži Marjanovića da mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali nije mu proslijeđeno Rješenje crnogorske policije.
Čak i kada je dolazio do graničnog prelaza Božaj, dr Hadži-Bojanu Marjanoviću je šef granične ispostave samo uručio izjavu, ali ne i rješenje o zabrani ulaska.
Sve je to bio povod da se niški ljekar zvanično, žalbom, obrati Ombudsmanu za ljudska prava Siniši Bjekoviću, tvrdeći da su mu porijeđena garnatovana ljudska prava. Iz kancelarije Ombudsmana je Portalu ETV potvrđeno da su dobili predstavku dr Hadži Marjanovića ali o predmetu nijesu željeli da komuniciraju, što je redovna procedura.&nbsp;
Kako je Portal ETV već objavio, 13. juna su na razgovoru u SPO, osim Haži Bojana Marjanovića, pozvan i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, kao i ljekarka Vesna Lakušić.
Od njih dvoje nije bilo moguće dobiti izjavu, pa Portal ETV nije mogao potvrditi informaciju da su ljekaru Markoviću pripadnici SPO zatražili a onda i obavili pregled mobilnog telefona. Prema informacijama naše redakcije, ljekar Vasiije Marković se nalazi na bolovanju i više ne sarađuje sa upravom Istražnog zatvora u Spužu.&nbsp;
<h2>(Zlo)upotreba profesije&nbsp;</h2>
,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu iz pritvora u koje je Portal ETV imao uvid.
Bivši glavni specijalni tužilac ističe nekorektno postupanje jedne ljekarke koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.
,,Ona me je pitala - bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.&nbsp;
Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.&nbsp;
U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi, čak se specijalni tužilac zabrinuo za svoj i život ministra unutrašnjih poslova?!
Tako je Milivoje Katnić postao, po mišljenju specijalnog tužioca, ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!
Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“ - Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva, raspravljajući o dokumentu SDT koji broji 141 stranicu – nepuna tri dana.
Na kraju, Vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković, osim što je donijelo odluku doslovce prepisujući stavove iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kojima se falsifikuje nalaz ljekara (!) ali i dio stavova SDT u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava?!&nbsp;
(Sjutra: Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!)

Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

Nakon što se 13. juna nije odazvao pozivu Specijalnog policijskog odjeljenja da objasni zbog čega je preporučio da pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić treba da se podvrgne hirurškoj intervenciji, dr Hadži Bojan Marjanović, ljekar iz Niša koji je bio angažovan u Istražnom zatvoru u Spužu, pretrpio je sankcije svojstvene diktatorskim režimima – zabranjen mu je ulazak u Crnu Goru.
Specijalista urgentne medicine, koji još od jula 2022. godine obavlja preglede i dijagnostikovanje bolesti pritvorenika u Istražnom zatvoru, potvrdio je u kratkom razgovoru za ETV da mu je naprasno uskraćen boravak u Crnoj Gori i da, za sada, ne zna zvanične razloge tog drakonskog poteza.
<h2>Kad SPO pozove...</h2>
,,Iz Specijalnog policijskog odeljenja su 13. juna pozvali sve nas iz zdravstvene službe koji radimo u UIKS-u. Nažalost, ja nisam bio prisutan u Crnoj Gori, jer sam slomio rame 8. juna, da bih sledećeg dana, nakon što je urađena, vrlo brzo i efikasno, dijagnostika u Kliničkom centru Crne Gore, bio prevezen za Niš. Bio sam, dakle, u Nišu tog 13. juna kada je meni stigao telefonski poziv da se javim u Specijalno odjeljenje. Službeniku SPO sam rekao da ne mogu da dođem na razgovor i davanje izjave zato što sam odsutan... Onda su mi, 20. juna, iz UIKS-a saopštili da je stigla mera zabrane ulaska u Crnu Goru na moje ime“, kazao je novinarima Televizije E.
Kako mu do razgovora nije uručeno rješenje, dr Hadži Marjanović nema zvaničnu potvrdu da je zabranom ulaska u Crnu Goru kažnjen zbog neodazivanja na poziv iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
,,Još nisam uspeo da dobijem to rešenje iz crnogorskog MUP-a. Ne znam zbog čega se to i šta se to zapravo desilo, da li je vezano za slučaj Milivoja Katnića ili je vezano za nešto drugo... Ali, znam da drugih problema nije bilo ili da ja nisam imao nikakvih drugih problema“, istakao je Hadži Bojan Marjanović u telefonskom razgovoru.
<h2>Zabrana postoji, ali zbog čega?</h2>
Naveo je da je, u drugoj polovini juna, već bio na crnogorskom graničnom prijelazu Božaj, da su ga samo obavijestili da ne može u Crnu Goru, ali da nije dobio rješenje kojim mu je određena mjera zabrane.
Sa dr Hadži Marjanovićem smo razgovarali u srijedu 7. avgusta. Obećao je da će se, čim dobije rješenje iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), koje je navodno poslato poštom, javiti Portalu i Televiziji E. Od tada je nedostupan. Na brojne pozive nije odgovarao, a kasnije je blokirao naše pozive.
Da li je ljekaru iz Niša neko u međuvremenu zaprijetio da obustavi sve razgovore sa novinarima ili je dr Hadži Marjanović samostalno odlučio da naprasno zašuti, ekipa Portala ETV nije mogla da provjeri.
<h2>Žalba Hadži Marjanovića ombudsmanu Bjekoviću</h2>
Međutim, izvjesno je da je dr Hadži Bojan Marjanović zaključio da SPO i državni organi Crne Gore krše njegova prava, pa je krajem juna ombudsman za ljudska prava Siniša Bjeković dobio pisanu predstavku ljekara iz Niša.
Iz kancelarije ombudsmana, potvrdili su za Portal ETV da su dobili žalbu doktora iz Niša, ali nijesu željeli da otkriju što je suština žalbe. Nepoznato je da li se žalio na izrečenu zabranu ulaska u Crnu Goru ili je dr Hadži Marjanović imao pritužbe na ponašanje Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi Predrag Šuković ili na naloge koje izdaje Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović.
Već ta informacija - da dr Hadži Marjanović smatra da su mu prekršena neka prava - otkriva da postoji politička pozadina postupanja prema ljekarima koji su pregledali Milivoja Katnića u Spužu.
Ali i tužilačko-policijski pritisak: po saznanjima Portala ETV, svi ljekari koji su pregledali Milivoja Katnića i predložili da bude upućen na ljekarsku interveneciju u kliniku ,,Moj lab“ bili su pod ,,posebnim tretmanom“ - osim što su pozvani da daju izjave, pregledani su im telefoni i listane poruke...
<h2>Zavjera ćutanja</h2>
Prema informacijama Portala ETV, 13. juna, poziv za razgovor u Specijalno policijsko odjeljenje, osim dr Hadži Marjanovića, dobili su i ljekar Vasilije Marković i ljekarka Vesna Lakušić.
Redakcija ETV bila je uporna u pokušajima da razgovara sa dvoje ljekara, ali sve je bilo uzalud: dr Marković je odbio da govori, dok je ljekarka Lakušić imala nešto drugačiju strategiju.
Tako je, nakon više poziva Portala ETV, u ponedjeljak 5. avgusta dr Lakušić poslala dvije kratke poruke – da joj ne radi zvučnik na telefonu, te da joj napišemo porukom što želimo i zbog čega smo je zvali.
Nakon što je novinarska ekipa ETV objasnila razloge poziva, sljedećeg dana smo dobili poruku da dr Vesna Lakušić ne želi da govori o bilo čemu što je vezano za ,,slučaj Milivoja Katnića“.
,,To morate zvanično da se obratite na mail direktora i pr... Pišite...“, bile su dvije posljednje poruke koje je ETV dobila od dr Vesne Lakušić.
I od tada – muk. Na pozive ETV više se nije javilo nijedno od troje ljekara kojima je zajedničko da su pregledali Milivoja Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.
<h2>Kad ljekari postanu ,,sumnjiva lica“...</h2>
O pritiscima SPO i SDT na ljekare koji su vodili računa o zdravstvenom stanju Milivoja Katnića i Veselina Veljovića detaljno su izvještavali crnogorski mediji.
,,Inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja saslušavali su 12. i 13. juna više sati izvršnu direktoricu privatne ordinacije ,,Moj Lab“ doktoricu Najdanu Gligorović-Barhanović u vezi sa liječenjem i intervencijom koju je u toj ustanovi prošlog petka imao bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić“, napisala je istraživačka novinarka Pobjede Marija Žižić.
Prema tim informacijama, inspektori Specijalnog policijskog tima kojim rukovodi Predrag Šuković, uzeli su iz klinike ,,Moj Lab“ medicinsku dokumentaciju Milivoja Katnića - da bi provjerili kako je ljekarski tretiran, iako unutar SPO ne postoji stručnjak koji bi obavio vještačenje?!
Sličan postupak je viđen i prilikom ,,ispitivanja“ ljekarskog postupanja u slučaju tretmana Veselina Veljovića, nekadašnjeg direktora Uprave policije koji je proveo duže od godine u pritvoru. Tako je Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, osim ljekara koji su liječili Katnića, danima isljeđivalo i ljekare koji su bili zaduženi za liječenje Veljovića koji se, zbog teškog zdravstvenog stanja od 20. maja liječio u Kliničkom centru.
Zbog boravka Veljovića na Klinici za neurologiju izjave su dali direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović i više ljekara...
<h2>Politički proces i politički pritvorenici</h2>
Informacije kojima Portal ETV raspolaže ukazuju da vrh SPO i SDT pokušava da svim sredstvima spriječi otkrivanje istine. Osnovni cilj Miloša Šoškića, specijalnog tužioca koji vodi predmet protiv Milivoja Katnića, je da bivšeg glavnog tužioca predstavi kao agresivnog čovjeka, ,,homicidnog, uz samoubičake namjere“, kako bi Katnić – sve do pokretanja sudskog postupka – bio u pritvorskoj jedinici.
Dokumentovane neistine, uz kršenje ljudskih prava, kao i nepoštovanje članova Zakona o krivičnom postupku koje je tužilac Šoškić počinio, uz ,,aminovanje“ glavnog specijalnog tužioca Novovića, a koje su zabilježene u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću, ukazuju da tužilačke akcije protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca poprimaju obilježja klasičnog političkog procesa koji je svojstven nedemokratskim državama i društvima.
I, kao u klasičnim političkim procesima, brojni svjedoci raznih oblika kršenja ili ignorisanja zakona postaju mete zastrašivanja, pa čak i progona.
To se dokumentuje i u zvaničnim spisima. Tako je, u Zahtjevu za produženje pritvora za Milivoja Katnića, specijalni državni tužilac otvoreno targetirao šest istraživačkih novinara i nagrađivanog pisca Milorada Popopovića da su bili ,,pod uticajem kriminalne organizacije“, svrstavajući ih na taj način u kriminalnu grupu.
Slučaj dr Hadži Bojana Marjanovića, te izricanje zabrane ulaska u Crnu Goru, ali i prava zavjera ćutanja na kršenje ljudskih prava - ne samo pritvorenika već i ljekara koji ih pregledaju - pokazuje razmjere drastične politizacije Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, ali i stepen upotrebe i zloupotrebe moći.
Koja u Crnoj Gori prolazi bez ikakvih reakcija.

Da li je dr Hadži Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog Milivoja Katnića?

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zabrana-ulaska-u-crnu-goru