Viši sud u Podgorici je, povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, saopštio da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana.
- Logičkim i ciljnim tumačenjem obaveze Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da izvršava mjeru nadzora zabrana napuštanja stana izvodi se jedini mogući zaključak da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana, jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Medenica je juče osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Međutim, nakon izricanja presude i određivanja pritvora on nije zatečen na adresi gdje je bio u kućnom pritvoru.
Viši sud je izdao naredbu za raspisivanje nacionalne potjernice za Milošem Medenicom.&nbsp;
Saopštenje Višeg suda prenosimo u cjelosti:
Imajući u vidu izraženo interesovanje javnosti, kao i polemike koje su se u međuvremenu pojavile, Sud smatra neophodnim da se obrati javnosti ovim saopštenjem:
Dana 17.10.2022. godine Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu Kt-S.br.70/22, kojom je, između ostalih, optuženom Medenici Milošu stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.1 u vezi st.6 KZ CG, produženog krivičnog djela krijumčarenje iz čl.265 st.2 u vezi čl.49 st.1 i čl.23 st.2 KZ CG, dva krivična djela protivzakoniti uticaj putem pomaganja iz čl.422 st.3 u vezi st.2 i čl.25 KZ CG, produženog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga iz čl.301 st.2 u vezi st.1 i čl.49 st.1 KZ CG, produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.3 u vezi st.1 i 2 i čl.49 st.1 KZ CG, krivičnog djela teška tjelesna povreda putem podstrekavanja iz čl.151 st.1 u vezi čl.24 st.2 KZ CG i krivičnog djela sprječavanje dokazivanja iz čl.390 st.1 KZ CG.
Dana 17.10.2025. godine, rješenjem krivičnog vanraspravnog vijeća ovog suda Kvs.br. 880/25, optuženom Medenica Milošu u stavu I ukinut je pritvor određen rješenjem sudije za istragu ovog suda Kris.br. 32/22 od 27.05.2022. godine, a posljednji put produžen rješenjem krivičnog vijeća ovog suda Kvs.br. 768/25 od 09.09.2025. godine, po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st.1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku dok je u stavu II, na osnovu čl. 166 st. 1 i 2 tač. 1 ZKP - a, okrivljenom Medenica Milošu, izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana – na adresi Ulica Ulcinjska broj 2, Podgorica u kojem optuženi mora boraviti dok traje ova mjera i za koje vrijeme se ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, osim po pozivu suda. Optuženi Medenica Miloš, je shodno čl. 166 st. 6 ZKP - a, upozoren, da ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega se može odrediti pritvor. Takođe je određeno da ovu mjeru nadzora izvršava Uprava Policije - Odjeljenje bezbjednosti Podgorica te da ista može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude. Optuženom je pritvor ukinut shodno odredbi člana 179 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku te da je čl. 179 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je decidno propisano da od dana podizanja optužnice pa do dana donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Rješenjem Apelacionog suda Crne Gore &nbsp;Kvsž.br. 457/25 od 18.11.2025. godine, u stavu I povodom žalbe okrivljenog Miloša Medenice, a po službenoj dužnosti ukinuto je rješenje Višeg suda u Podgorici Kvs.br.880/25 od 17.10.2025.godine u stavu II i predmet u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje dok je u stavu II žalba branioca okrivljenog Miloša Medenice, izjavljena protiv stava II rješenja Višeg suda u Podgorici Kvs.br.880/25 od 17.10.2025.godine, odbačena kao nedozvoljena.
Postupajući po ukidnim razlozima iz odluke Apelacionog suda Crne Gore &nbsp;Kvsž.br. 457/25 od 18.11.2025. godine, Viši sud u Podgorici je rješenjem Kvs.br. 1011/25 od 19.11.2025. godine prema optuženom Medenica Milošu, na osnovu čl. 166 st. 1 i 2 tač. 1 ZKP - a, &nbsp;izrekao mjeru nadzora zabrana napuštanja stana – na adresi Ulica Ulcinjska broj 2, Podgorica u kojem optuženi mora boraviti dok traje ova mjera i za koje vrijeme se ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, osim po pozivu suda. Određeno je i da se optuženi iz stana može udaljavati samo pod nadzorom određenog lica, koje odredi Uprava policije-Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, po pozivu suda i izuzetno rješenjem se može odrediti da okrivljeni za određeno vrijeme može napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog liječenja ili ako to nalažu posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teške posledice po život i zdravlje optuženog. Shodno čl. 166 st. 6 ZKP - a, optuženi Medenica Miloš upozoren je da, ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega se može odrediti pritvor te je određeno da ovu mjeru nadzora izvršava Uprava Policije - Odjeljenje bezbjednosti Podgorica a ista može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude.
Od 17.10.2025. godine, u predmetu Ks.br. 15/20, u kom je Medenica Milošu prvo određen pritvor, a nakon što je isti ukinut i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana, optuženi Medenica Miloš je pristupio na svako zakakano ročište za glavni pretres (ukupno ih je bilo 12 – 21.10.2025.;22.10.2025.;28.10.2025.;05.11.2025.;11.11.2025.;18.11.2025.;19.11.2025.; 26.11.2025.; 01.12.2025;02.12.2025.;11.12.2025. godine, zaključno sa danom 12.12.2025. godine, kada su stranke iznijele završne riječi a dokazni postupak okončan.
Naglašavamo da u spisima predmeta Ks.br. 15/20 ne egzistiraju dopisi – izvještaji Uprave policije o kontroli poštovanja određene mjere.
Odredbom čl. 167 st.1 ZKP-a propisano je da rješenjem kojim se izriče mjera zabrane napuštanja stana sud će odrediti da se okrivljeni ne smije udaljavati iz stana u kojem živi i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, odnosno da se iz stana može udaljavati samo pod nadzorom određenog lica. Izuzetno, rješenjem se može odrediti da okrivljeni za određeno vrijeme može napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog liječenja ili ako to nalažu posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teške posljedice po život, zdravlje ili imovinu.
Dalje, odredbom člana 168 st.2 ZKP-a propisano je da mjeru &nbsp;zabrane napuštanja stana, zabrane napuštanja boravišta, zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrane pristupa ili sastajanja sa određenim licem, privremenog oduzimanja putne isprave i privremenog oduzimanja vozačke dozvole izvršava policija.
Logičkim i ciljnim tumačenjem obaveze Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da izvršava mjeru nadzora zabrana napuštanja stana izvodi se jedini mogući zaključak da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana, jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 KZ CG, vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
Sa ovim saopštenjem, Sud obavještava javnost da se po ovom pitanju neće više oglaštavati.
Rješenje o određivanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana okrivljenom Medenica Milošu nalazi se <a href="https://sudovi.me/vspg/sadrzaj/lJ5M">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Viši sud o slučaju Medenica: Obaveza policije da spriječi bjekstvo iz stana

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je deset godina zatvora, a njen sin Miloš Medenica na deset godina i dva mjeseca i da plate po 50.000 eura.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Svi optuženi oglašeni su krivim dok Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, Goran Jovanović treba da plate dva miliona i 736.715 eura u budžet zbog nastale štete.
Sutkinja Kovačević kazala je da sudsko vijeće nije prihvatilo navode optužnice da je Vesna Medenica počinila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Ona je osuđena zbog protiv zakonit uticaj.
Milošu Medenici je određen pritvor, Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i &nbsp;oduzet je pasoš.
Marko Vučinić osuđen je na jedinstvenu kaznu od šest godina i dva mjeseca zatvora i 15.000 eura. Njemu je takođe izrečena mjera zabrana napuštanja Podgorice i oduzimanje pasoša. Nikola Raičević osuđen je na osam godina i da plati 20.000 eura,&nbsp;
Marko Popović osuđen je na godinu, Bojan Popović na pola godine a Vasilije Petrović na godinu zatvora. Miloradu Medenici izrečena je na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i dva mjeseca, Luki Bakoč godinu i četiri mjeseca i njemu je ukinut pritvor. Radomir Raičević osuđen je na godinu i četiri mjeseca, Darko Lalović na godinu, Petar Milutinović na tri godine i sporedna kazna od 5.000 eura. Marjan Bevanja i Stevo Karanikić osuđeni su na po četiri godine, Ivana Kovačević na četiri i po godine i 15.000 da uplati, Goran Jovanović i Jovan Milović na po tri godine i deset mjeseci, Vojin Perunović dvije godine.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka.
Izricanju presude nijesu prisustvovali Miloš i Vesna Medenica.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Marija Žižić

Vesna Medenica osuđena na deset godina, njen sin na deset godina i dva mjeseca, optuženi da uplate u budžet dva miliona i 736.715 eura

Cetinjanka Ivana Šoć preminula je u februaru 2011. godine od ugušenja – otkazivanja pluća izazvanog komplikovanom infekcijom virusa svinjskog gripa H1N1 usljed propusta ljekara koji nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost stanja u kojem se pacijentkinja Šoć nalazila, piše Pobjeda.
Ovo su danas u podgoričkom Višem sudu saopštili vještaci sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani detaljno obrazlažući svoj nalaz i mišljenje iz februara 2022. godine, kao i njegovu dopunu od 8. februara ove godine.
Zbog optužbi za nesavjesno liječenje pokojne Ivane Šoć sudi se ljekarima Draganu Obradoviću, Brankici Dupanović i Bogdanki Andrić.
- Crnogorski ljekari pogriješili su u procjeni stanja pacijentkinje i nijesu prepoznali smrtonosne komplikacije virusa H1N1 - kazali su vještaci.
Oni su istakli da ostaju pri zaključcima u nalazu za koji tvrde da je urađen precizno i u skladu sa medicinskim standardima, uprkos pokušajima odbrane da iz formalnih razloga ospori validnost njihovog rada.
Prema nalazu, uzrok smrti pacijentkinje Šoć, koja je preminula dan nakon otpusta iz bolnice, bio je direktno povezan sa infekcijom virusom H1N1.
Advokat Zdravko Begović, branilac okrivljenog Dragana Obradovića, oštro je kritikovao izvođenje ovog dokaza, ocjenjujući saslušanje vještaka iz Slovenije kao “apsurdno” zbog, kako je naveo, loše korespodencije i neadekvatnog prevoda tokom postupka.
Ipak, slovenački vještaci ostali su pri stavu da je osnovna greška bila to što ljekari nijesu slušali pacijentkinju, nijesu obavili ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali da je problem u plućima.
A stanje je, kako su kazali, u startu bilo alarmantno.
Podsjetili su da je pacijentkinja došla u bolnicu u jeku epidemije gripa, sa temperaturom od 40°C, otežanim disanjem i izraženim kašljem.
- Pacijente treba gledati i slušati, to je osnova medicinske prakse - kazali su vještaci.
Dodali su i da u svojoj dugoj karijeri nijesu imali sličan primjer, ali da je, kada se sagledaju svi nalazi, slučaj jasan.
Iako se teška klinička slika obično javlja kod starijih pacijenata, ocijenili su da je ova 30-godišnja pacijentkinja vjerovatno imala određene imunološke smetnje.
Prema njihovom mišljenju, osim davanja tamiflua, ljekari su morali da sprovedu detaljnu dijagnostiku pluća i da pacijentkinju zadrže u bolnici.
Umjesto toga, tretman je vođen u smjeru neuropsihijatrije, što je, kako su kazali, bilo pogrešno.
<h2>Sukob u sudnici</h2>
Atmosfera u sudnici se zaoštrila nakon što je advokat Begović više puta reagovao zbog ograničavanja pitanja upućenih vještacima.
On je kazao da bi mu za preostala pitanja bila potrebna još dva dana, ali da mu sud to ne dozvoljava.
- Sudbina ljudi je ovdje u pitanju, a vi ste vezani rokovima - rekao je Begović sudskom vijeću.
Ocijenio je da je postupanje suda neprimjereno i da mu je onemogućeno da svom branjeniku pruži adekvatnu odbranu.
Kada je sud zabranio da vještak odgovori na pitanje o tome da li je njegovo izlaganje “suvislo ili mlaćenje prazne slame”, Begović je odbio da postavlja dalja pitanja, dodajući da mu je žao što u sudnici ,nema kolege koji su spremni da se odupru ovakvom ponašanju suda.
<h2>Propuštena šansa</h2>
Viši sud je u decembru 2022. naložio dopunu supervještačenja u slučaju smrti Ivane Šoć sa konkretnim zadatkom da se Komisija u Ljubljani izjasni o nalazu beogradskih vještaka, koji je bio suprotan i njihovom supervještačenju i prvom nalazu hrvatskih stručnjaka.
Profesori Mitja Košnik, Janez Tomažić, Fajko Bajrović, Peter Pregelj, Marjeta Kladnik i Katarina Šurlan Popović u osnovnom nalazu supervještačenja izveli zaključak da je ,,neposredni uzrok smrti Ivane Šoć kardiorespiratorno otkazivanje kod infekcije virusom influence A (H1N1)“.
Istakli su da je kliničko odvijanje bolesti bilo djelimično nekarakteristično obzirom na normalan nalaz CRP-a, leukocita i uredne rendgenske slika pluća na prijemu i nekoliko dana prije otpuštanja.
Međutim, postojali su simptomi kao što su visoka temperatura, respiratorni problemi, nalazi koji su ukazivali na zahvaćenost pluća i zatajenje disanja.
Ljekari su se, naveli su vještaci, fokusirali na nekontrolisane pokrete i eventualni neurološki ili psihološki uzrok, dok respiratorni distres nijesu prepoznali.
Posebno su naglasili da ljekari nijesu kontrolisali analizu arterijskih krvnih gasova, nijesu radili nalaz plućne funkcije, nijesu mjerili frekvenciju disanja, niti su kontrolisali osnovna laboratorijska ispitivanja.
- Pokazalo se da se kod bolesnice razvio Akutni Respiratorni Distresni Sindrom (ARDS), koji zahtijeva hospitalizaciju na intenzivnom odjeljenju, intubaciju i mehaničku ventilaciju. Smrtnost kod ARDS iznosi 35 do 50 odsto - navodi se u osnovnom nalazu supervještačenja.
Supervještačenje iz Ljubljane time je potvrdilo stav zagrebačkih ljekara i opovrglo mišljenje beogradskih vještaka, koji su tvrdili da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanja funkcije pluća.
<h2>Sudski proces</h2>
Podsjetimo, zbog optužbi za nesavjesno liječenje pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovni postupak protiv ljekara Dragana Obradovića, Brankice Dupanović i Bogdanke Andrić.
Apelacioni sud je u julu 2019. ukinuo presudu iz 2018. godine, kojom je Obradović bio osuđen na godinu zatvora, dok su njegove koleginice bile oslobođene.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje uz nalog za nova vještačenja.
Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine. Otpuštena je u veoma teškom stanju, a manje od 24 sata kasnije preminula je u Cetinju.

Ivana Šoć preminula zbog propusta ljekara

Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Viši sud u Podgorici uvažio je žalbu Osnovnog državnog tužilaštva i ukinuo prvostepenu presudu kojom su zamjenik direktora "Aerodroma Crne Gore" (ACG) Petar Radulović i direktor kompanije "Wir metaloprerada" Darko Đondović oslobođeni optužbe da su pri dostavljanju dokumentacije za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora ACG-a, falsifikovali ispravu.
Time je predmet vraćen na na ponovno suđenje.
- Viši sud je uvažio žalbene navode ovog tužilaštva, ocjenjujući da je prvostepena presuda donesena uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka i da su razlozi presude nerazumljivi i protivrječni sadržini dokaza izvedenih tokom glavnog pretresa - navedeno je u saopštenju ODT-a.
Prvostepenu oslobađajuću presudu krajem 2024. godine donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.

Ponovo će se suditi Raduloviću i Đondoviću za falsifikovanje isprave

Bivšem šefu kriminalističke policije u Baru, policajcu Iliji Vasoviću danas je ukinut pritvor.
Tu odluku je donijelo Krivično vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević.
Vasović je uhapšen 6. juna prošle godine i od tada se nalazio u pritvoru.
Iz Specijalnog tužilaštva su ranije saopštili da prikupljeni dokazi upućujuću da je Vasović u drugoj polovini 2020. godine u Ulcinju, Baru postao član kriminalne organizacije koju je kako se, osnovano sumnja, organizovao Aleksandar Mrkić.
Osim Aleksandra Mrkića i Vasovića na optužnici su i bivši direktor policije Veselin Veljović, te Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
- Vasović je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i svoja policijska ovlašćenja. Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije – naveli su ranije iz SDT.
Vasović je pred sudom kategorično negirao navoda iz optužnice i dodao da je mnogo gnusnih laži pročitao o sebi i da se nada da će sud utvrditi istinu.
- Ne osjećam se krivim, ne priznajem krivicu odgovaraću na pitanja svojih advokata i ostalih branilaca, ali neću odgovarati na pitanja tužilaca. Od prisutnih poznajem jedino Veselina Veljevića, jer sam bio na sastancima dok je bio direktor Uprave policije. Privatno nikada nijesmo imali kontakt. Poznajem Aleksandra Mrkića i prilikom privođenja vidio sam Arsenija Kalezića - ispričao je Vasović.
On je naglasio da nikada nijedan službeni podatak nije odao nijednoj osobi a, kako je to predstavljeno optužnicom.

Iliji Vasoviću ukinut pritvor nakon 16 mjeseci

Viši sud u Podgorici je, tokom ove sedmice, zakazao 112 glavnih pretresa u predmetima prvostepene krivične nadležnosti, od čega je samo danas održano 12 ročišta.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, među održanim pretresima su i predmeti organizovanog kriminala i korupcije koji se vode protiv nekadašnjih čelnika i visokopozicioniranih službenika policije i pravosuđa - bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i druga povezana krivična djela.
Podsjećaju da su održani i pretresi u dva predmeta protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, optužene za zloupotrebu službenog položaja. Pretres je održan i protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, kao i protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović, optuženih za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifokovanje službene isprave.
Tokom sedmice vođen je i postupak protiv bivšeg policijskog službenika Petra Lazovića zbog krivičnog djela otmica, kao i protiv Krsta Vujića, navodnog pripadnika tzv. „škaljarskog klana“, optuženog za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.
Takođe, 23. septembra u ovom sudu objavljena je presuda kojom su Duško Knežević, Marko Nikolić i Dijana Zečević oslobođeni optužbi za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, u predmetu poznatom kao „Aerodromi“.
- Uprkos otežanim uslovima rada izazvanim štrajkom pritvorenika, Viši sud u Podgorici uspijeva da obezbijedi nesmetano održavanje glavnih pretresa i efikasan tok postupaka, uz puno poštovanje zakonom propisanih prava svih učesnika u postupku - ističu u sudu.
Podsjećaju da je, vodeći računa o racionalnom korišćenju resursa, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, preduzela je konkretne mjere u cilju rasterećenja prostornih kapaciteta Višeg suda. 
- Tako su sudnice Vrhovnog i Osnovnog suda u Podgorici stavljene na raspolaganje sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda, što omogućava efikasnije vođenje postupaka u predmetima sa velikim brojem pritvorenih lica, kao i brže i učestalije zakazivanje glavnih pretresa u predmetima organizovanog kriminala i korupcije - zaključeno je u saopštenju.

U podgoričkom Višem sudu ove sedmice 112 pretresa, održani i u predmetima protiv bivših čelnika policije i pravosuđa

Filip Bešović, jedan od optuženih za ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. godine danas je u Višem sudu kazao da mu je to „krivično djelo namješteno“.
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović upitao „zašto mu nije namješteno neko muško djelo a ne da prati ženu po Podgorici“.
- Prvo su me optužili da sam ja organizator grupe koja se teretila za ranjavanje Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića. Nakon toga sam optužen da sam vozio, pratio i podstrekavao na ubistvo ove novinarke – rekao je Bešović. Dodao je da ima „samo dvije ruke i da nije teoretski mogao da počini ova djela“.
On je od vijeća zatražio da se u postupak uključe ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Evropska Unija jer smatra da neće imati pravično suđenje.
Prema navodima optužnice u novinarku Lakić je ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje pucao Filip Knežević koji je u bjekstvu.
Kneževića je te noći, prema navodima Tužilaštva, vozio Bešović. U praćenju novinarke, koje je, tvrde u tužilaštvu, trajalo najmanje nedjelju dana, osim Kneževića, učestvovali su i Veselin Bubanja, Goran Rakočević i Luka Bulatović.
Optuženi Rakočević i Bešović su optuženi i za ubistvo putem podstrekivanja. Prema navodima iz optužnice oni su naknadno podstrekavali Bajrama Pistu da ubije novinarku Lakić.
Optuženi Bubanja kazao je da je u vrijeme kada je novinarka ranjena bio na liječenju.
- Vještačenjem mog telefona nije pronađeno ništa što bi me dovelo u vezu sa ovim krivičnim djelom - rekao je Bubanja.
Tvrdi da su ga tadašnji čelnici tužilaštva i policije, označili kao bezbjednosno interesantnu osobu iako nije osuđivan.
Optužbe su negirali i Luka Bulatović i Branislav Karadžić, kojem se na teret stavlja da je učestvovao u ubistvu Kruščića, 21. maja 2018. godine.
Optužena za pripadništvo u kriminalnoj grupi kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića Sanja Božović istakla je da nema veze sa bilo kojim kriminalnim klanom.
- Stan u Podgorici sam iznajmila za sebe zbog posla, a ne za kriminalce - rekla je Božović.
I optuženi Darko Lalović koji se tereti za članstvo u kriminalnoj organizacije kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića rekao je da je odgovoran samo za municiju koja je pronađena u njegovoj kući.
- To su meci mog pokojnog đeda za koje je on imao oružni list - rekao je Lalović. Negirao je i da je koristio skaj aplikaciju
Suđenje je prekinuto zbog zdravstvenih problema optuženog Bešovića. Proces će biti nastavljen 17. jula.

Bešović tvrdi da mu je sve namješteno i traži da se u postupak uključi Ambasada Sjedinjenih Američkih država

Svjedok Esad Zejnilović danas je na suđenju odbjeglom Aleksandru Mrkiću kazao da je na saslušanju u Tužilaštvu bio je zbunjen i uplašen kada je rekao da je napustio firmu Montenegro Tabacco Company kada je posumnjao u nepravilnosti zbog velike nabavke količine duvana.
Zajnilović je brat od tetke Aleksandra Mrkića koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu koja se bavila krijumčarenjem cigareta. Na optužnici osim Aleksandra Mrkića je više osoba a među njima i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović ali i nekadašnji šef kriminalistike Centra bezbjednosti Bar Ilija Vasović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWP1rngY8jyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Svjedok Zejnilović &nbsp;je kazao da je od 2006. do 2007. godine radio kao vozač za Nikolu Mrkića,da bi od 2007.godine do 2011. sa Aleksandrom Mrkićem osnovao firmu Montenego Tabacco Company.
Tu firmu, kako kaže, u kojoj je bio direktor napustio je jer je bila planirana prodaja.
Sutkinja Vesna Kovačević ukazala je na razlike u kazivanju pred tužiocem i danas u Višem sudu.
Tražila je objašnjenje u kakve nepravilnosti je Zejnilović posumnjao na što je on rekao " ja sam se prepao, tačno je ovo što sam danas rekao".
- Ne sjećam se da sam to rekao. Isprepadan sam bio. Govorili su mi da me mogu zatvoriti, da me mogu pustiti. Na pet mjesta sam saslušavan. Od 16 do 2 sati ujutro su me ispitivali - ispričao je Zejnilović.
Sutkinja Kovačević pročitala je iskaz svjedoka koji je dao u Tužilaštvu gdje je ispričao da je Mrkić u osnivanje firme uložio 1.600.000 eura.
Zejnilović je naveo i da je u firmi bio direktor ali da je sve odluke donosio Mrkić i da se " on za sve pitao".
Pred tužiocem je naveo da je posumnjao u nepravilnosti i zbog toga je napustio firmu.
On je naveo i da Muja Nikočevića poznaje još kad je bio dijete i da ga je upoznao sa Mrkićem.
Svjedok Zejnilović ponovio je da je takav iskaz dao jer se prepao i da je zbunjen &nbsp;bio a i danas je, kako kaže, zbunjen.
- Nemam ništa loše da kažem protiv Aca Mrkića, bio sam zbunjen i preplašen- kazao je svjedok.
Njemu ništa nije poznato o poslovima brata od tetke od 2018. godine od perioda koji se Mrkiću stavlja na teret da je formirao kriminalnu grupu.
On je na pitanje advokata kazao da je firma Montenego Tabacco Company poslovala u skladu sa zakonom konstatujući ponova da ne zna što je govorio u Tužilaštvu.
Na pitanje Veselina Veljovića svjedok je rekao da ga poznaje samo iz medija.
- Niko od jačih iz vlasti nije dolazio u fabriku. Nikada Veljović nije boravio u fabrici, niti je pokazivao interesovanje za djelatnost te fabrike. Nikada ga nijesam vidio da je došao u fabriku. Nikada Aleksandar Mrkić nije pomenuo Veljovića u razgovoru, niti nekog iz vlasti - kazao je Zejnilović.
On je na pitanje Veljovića rekao da je tačno da su 2008./2009. godine policijske snage opkolile fabriku i izuzeli dokumentaciju.
Veljović je ukazao sudskom vijeću da dok je bio direktor a s obzirom na "priče" o poslovanju fabrike Montenegro Tabacoo Company izvršeni su pretresi i tri godine je dokumentacija analizirana. U tu akciju, prema riječima Veljovića, bilo je uključeno i SDT.
Na to je svjedok rekao da je 35 inspektora opkolilo fabriku i da je izuzeta sva dokumentacija.
Svjedok je na pitanje odbrane rekao i da je Mrkić bio bogat čovjek i dok su bili djeca i da je on human i mnogima je pomagao.
Za tužioca Jovana Vukotića iskaz svjedoka u sudnici je nelogičan i smišljen da optuženima olakša poziciju.
- Svjedok se ne sjeća što je govorio prije godinu, a sjeća se da je fabriku opkolilo 35 policajaca. Ovaj iskaz je posljedica što je dio optuženih na slobodi - kazao je tužilac Vukotić.
Danas je saslušan i svjedok Slavko Vuleta, zaštitar u Luci Bar.
Advokati optuženih - Ilije Vasovića i Arsenija Kalezića zatražili su ukidanje pritvora o čemu će sudsko vijeće odlučiti 24.jula za kada je zakazan nastavak suđenja.
Branilac Veljovića, advokat Mihailo Volkov ukazao je da njegov klijent treba da ide na operaciju u Tursku i da želi o tome da upozna sudsko vijeće.
Osim Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Ilije Vasovića na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Svi optuženi su kategorično odbacili navode optužnice.

Zejnilović: Ne znam što sam govorio u Tužilaštvu, bio sam uplašen; Veljović: Utvrđeno da je poslovanje fabrike bilo čisto

Ročište za kontrolu optužnice protiv više osoba osumnjičenih za teško ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića odgođeno je danas pred Višim sudom u Podgorici. Razlog odlaganja bio je izostanak advokata Vasa Bečanovića, branioca optuženog Save Kaluđerovića, kao i zahtjev odbrane za dodatno vrijeme radi uvida u spise predmeta.
Novo ročište zakazano je za 22. jul, saopštio je predsjednik vijeća, sudija Zoran Radović.
Petar Lipovina i Žarko Pejaković ubijeni su 6. novembra 2024. godine oko 15:20 sati u Podgorici, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo.
Za direktne izvršioce ovog zločina policija i tužilaštvo sumnjiče Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, ranije poznatog kao Nikola, za kojima se još traga. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U okviru istrage, uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin Tomi Ra Frost (41), nastanjen u Andrijevici.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, u koju je ETV imao uvid, Više državno tužilaštvo sumnja da su Dacić, Marijanović i Uskoković stvorili uslove i uklonili prepreke za izvršenje teškog ubistva.
U dokumentu se navodi da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe 6. novembra vozilom „Mercedes“ dovezao izvršioce do lokala „Amfora“ u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „Renault Scenic“. Odatle su se odvezli na Bulevar 21. maj, gdje su sačekali žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila u njihov „BMW“, usmrtivši ih na licu mjesta.

Ivona Đokić

Kontrola optužnice za ubistvo Lipovine i Pejakovića odgođena za 22. jul

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tag: visi-sud-podgorica