Cetinjanka Ivana Šoć preminula je u februaru 2011. godine od ugušenja – otkazivanja pluća izazvanog komplikovanom infekcijom virusa svinjskog gripa H1N1 usljed propusta ljekara koji nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost stanja u kojem se pacijentkinja Šoć nalazila, piše Pobjeda.
Ovo su danas u podgoričkom Višem sudu saopštili vještaci sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani detaljno obrazlažući svoj nalaz i mišljenje iz februara 2022. godine, kao i njegovu dopunu od 8. februara ove godine.
Zbog optužbi za nesavjesno liječenje pokojne Ivane Šoć sudi se ljekarima Draganu Obradoviću, Brankici Dupanović i Bogdanki Andrić.
- Crnogorski ljekari pogriješili su u procjeni stanja pacijentkinje i nijesu prepoznali smrtonosne komplikacije virusa H1N1 - kazali su vještaci.
Oni su istakli da ostaju pri zaključcima u nalazu za koji tvrde da je urađen precizno i u skladu sa medicinskim standardima, uprkos pokušajima odbrane da iz formalnih razloga ospori validnost njihovog rada.
Prema nalazu, uzrok smrti pacijentkinje Šoć, koja je preminula dan nakon otpusta iz bolnice, bio je direktno povezan sa infekcijom virusom H1N1.
Advokat Zdravko Begović, branilac okrivljenog Dragana Obradovića, oštro je kritikovao izvođenje ovog dokaza, ocjenjujući saslušanje vještaka iz Slovenije kao “apsurdno” zbog, kako je naveo, loše korespodencije i neadekvatnog prevoda tokom postupka.
Ipak, slovenački vještaci ostali su pri stavu da je osnovna greška bila to što ljekari nijesu slušali pacijentkinju, nijesu obavili ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali da je problem u plućima.
A stanje je, kako su kazali, u startu bilo alarmantno.
Podsjetili su da je pacijentkinja došla u bolnicu u jeku epidemije gripa, sa temperaturom od 40°C, otežanim disanjem i izraženim kašljem.
- Pacijente treba gledati i slušati, to je osnova medicinske prakse - kazali su vještaci.
Dodali su i da u svojoj dugoj karijeri nijesu imali sličan primjer, ali da je, kada se sagledaju svi nalazi, slučaj jasan.
Iako se teška klinička slika obično javlja kod starijih pacijenata, ocijenili su da je ova 30-godišnja pacijentkinja vjerovatno imala određene imunološke smetnje.
Prema njihovom mišljenju, osim davanja tamiflua, ljekari su morali da sprovedu detaljnu dijagnostiku pluća i da pacijentkinju zadrže u bolnici.
Umjesto toga, tretman je vođen u smjeru neuropsihijatrije, što je, kako su kazali, bilo pogrešno.
<h2>Sukob u sudnici</h2>
Atmosfera u sudnici se zaoštrila nakon što je advokat Begović više puta reagovao zbog ograničavanja pitanja upućenih vještacima.
On je kazao da bi mu za preostala pitanja bila potrebna još dva dana, ali da mu sud to ne dozvoljava.
- Sudbina ljudi je ovdje u pitanju, a vi ste vezani rokovima - rekao je Begović sudskom vijeću.
Ocijenio je da je postupanje suda neprimjereno i da mu je onemogućeno da svom branjeniku pruži adekvatnu odbranu.
Kada je sud zabranio da vještak odgovori na pitanje o tome da li je njegovo izlaganje “suvislo ili mlaćenje prazne slame”, Begović je odbio da postavlja dalja pitanja, dodajući da mu je žao što u sudnici ,nema kolege koji su spremni da se odupru ovakvom ponašanju suda.
<h2>Propuštena šansa</h2>
Viši sud je u decembru 2022. naložio dopunu supervještačenja u slučaju smrti Ivane Šoć sa konkretnim zadatkom da se Komisija u Ljubljani izjasni o nalazu beogradskih vještaka, koji je bio suprotan i njihovom supervještačenju i prvom nalazu hrvatskih stručnjaka.
Profesori Mitja Košnik, Janez Tomažić, Fajko Bajrović, Peter Pregelj, Marjeta Kladnik i Katarina Šurlan Popović u osnovnom nalazu supervještačenja izveli zaključak da je ,,neposredni uzrok smrti Ivane Šoć kardiorespiratorno otkazivanje kod infekcije virusom influence A (H1N1)“.
Istakli su da je kliničko odvijanje bolesti bilo djelimično nekarakteristično obzirom na normalan nalaz CRP-a, leukocita i uredne rendgenske slika pluća na prijemu i nekoliko dana prije otpuštanja.
Međutim, postojali su simptomi kao što su visoka temperatura, respiratorni problemi, nalazi koji su ukazivali na zahvaćenost pluća i zatajenje disanja.
Ljekari su se, naveli su vještaci, fokusirali na nekontrolisane pokrete i eventualni neurološki ili psihološki uzrok, dok respiratorni distres nijesu prepoznali.
Posebno su naglasili da ljekari nijesu kontrolisali analizu arterijskih krvnih gasova, nijesu radili nalaz plućne funkcije, nijesu mjerili frekvenciju disanja, niti su kontrolisali osnovna laboratorijska ispitivanja.
- Pokazalo se da se kod bolesnice razvio Akutni Respiratorni Distresni Sindrom (ARDS), koji zahtijeva hospitalizaciju na intenzivnom odjeljenju, intubaciju i mehaničku ventilaciju. Smrtnost kod ARDS iznosi 35 do 50 odsto - navodi se u osnovnom nalazu supervještačenja.
Supervještačenje iz Ljubljane time je potvrdilo stav zagrebačkih ljekara i opovrglo mišljenje beogradskih vještaka, koji su tvrdili da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanja funkcije pluća.
<h2>Sudski proces</h2>
Podsjetimo, zbog optužbi za nesavjesno liječenje pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovni postupak protiv ljekara Dragana Obradovića, Brankice Dupanović i Bogdanke Andrić.
Apelacioni sud je u julu 2019. ukinuo presudu iz 2018. godine, kojom je Obradović bio osuđen na godinu zatvora, dok su njegove koleginice bile oslobođene.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje uz nalog za nova vještačenja.
Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine. Otpuštena je u veoma teškom stanju, a manje od 24 sata kasnije preminula je u Cetinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivana Šoć preminula zbog propusta ljekara

Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Viši sud u Podgorici uvažio je žalbu Osnovnog državnog tužilaštva i ukinuo prvostepenu presudu kojom su zamjenik direktora "Aerodroma Crne Gore" (ACG) Petar Radulović i direktor kompanije "Wir metaloprerada" Darko Đondović oslobođeni optužbe da su pri dostavljanju dokumentacije za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora ACG-a, falsifikovali ispravu.
Time je predmet vraćen na na ponovno suđenje.
- Viši sud je uvažio žalbene navode ovog tužilaštva, ocjenjujući da je prvostepena presuda donesena uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka i da su razlozi presude nerazumljivi i protivrječni sadržini dokaza izvedenih tokom glavnog pretresa - navedeno je u saopštenju ODT-a.
Prvostepenu oslobađajuću presudu krajem 2024. godine donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.

Ponovo će se suditi Raduloviću i Đondoviću za falsifikovanje isprave

Bivšem šefu kriminalističke policije u Baru, policajcu Iliji Vasoviću danas je ukinut pritvor.
Tu odluku je donijelo Krivično vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević.
Vasović je uhapšen 6. juna prošle godine i od tada se nalazio u pritvoru.
Iz Specijalnog tužilaštva su ranije saopštili da prikupljeni dokazi upućujuću da je Vasović u drugoj polovini 2020. godine u Ulcinju, Baru postao član kriminalne organizacije koju je kako se, osnovano sumnja, organizovao Aleksandar Mrkić.
Osim Aleksandra Mrkića i Vasovića na optužnici su i bivši direktor policije Veselin Veljović, te Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
- Vasović je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i svoja policijska ovlašćenja. Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije – naveli su ranije iz SDT.
Vasović je pred sudom kategorično negirao navoda iz optužnice i dodao da je mnogo gnusnih laži pročitao o sebi i da se nada da će sud utvrditi istinu.
- Ne osjećam se krivim, ne priznajem krivicu odgovaraću na pitanja svojih advokata i ostalih branilaca, ali neću odgovarati na pitanja tužilaca. Od prisutnih poznajem jedino Veselina Veljevića, jer sam bio na sastancima dok je bio direktor Uprave policije. Privatno nikada nijesmo imali kontakt. Poznajem Aleksandra Mrkića i prilikom privođenja vidio sam Arsenija Kalezića - ispričao je Vasović.
On je naglasio da nikada nijedan službeni podatak nije odao nijednoj osobi a, kako je to predstavljeno optužnicom.

Iliji Vasoviću ukinut pritvor nakon 16 mjeseci

Viši sud u Podgorici je, tokom ove sedmice, zakazao 112 glavnih pretresa u predmetima prvostepene krivične nadležnosti, od čega je samo danas održano 12 ročišta.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, među održanim pretresima su i predmeti organizovanog kriminala i korupcije koji se vode protiv nekadašnjih čelnika i visokopozicioniranih službenika policije i pravosuđa - bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i druga povezana krivična djela.
Podsjećaju da su održani i pretresi u dva predmeta protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, optužene za zloupotrebu službenog položaja. Pretres je održan i protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, kao i protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović, optuženih za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifokovanje službene isprave.
Tokom sedmice vođen je i postupak protiv bivšeg policijskog službenika Petra Lazovića zbog krivičnog djela otmica, kao i protiv Krsta Vujića, navodnog pripadnika tzv. „škaljarskog klana“, optuženog za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.
Takođe, 23. septembra u ovom sudu objavljena je presuda kojom su Duško Knežević, Marko Nikolić i Dijana Zečević oslobođeni optužbi za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, u predmetu poznatom kao „Aerodromi“.
- Uprkos otežanim uslovima rada izazvanim štrajkom pritvorenika, Viši sud u Podgorici uspijeva da obezbijedi nesmetano održavanje glavnih pretresa i efikasan tok postupaka, uz puno poštovanje zakonom propisanih prava svih učesnika u postupku - ističu u sudu.
Podsjećaju da je, vodeći računa o racionalnom korišćenju resursa, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, preduzela je konkretne mjere u cilju rasterećenja prostornih kapaciteta Višeg suda. 
- Tako su sudnice Vrhovnog i Osnovnog suda u Podgorici stavljene na raspolaganje sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda, što omogućava efikasnije vođenje postupaka u predmetima sa velikim brojem pritvorenih lica, kao i brže i učestalije zakazivanje glavnih pretresa u predmetima organizovanog kriminala i korupcije - zaključeno je u saopštenju.

U podgoričkom Višem sudu ove sedmice 112 pretresa, održani i u predmetima protiv bivših čelnika policije i pravosuđa

Filip Bešović, jedan od optuženih za ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. godine danas je u Višem sudu kazao da mu je to „krivično djelo namješteno“.
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović upitao „zašto mu nije namješteno neko muško djelo a ne da prati ženu po Podgorici“.
- Prvo su me optužili da sam ja organizator grupe koja se teretila za ranjavanje Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića. Nakon toga sam optužen da sam vozio, pratio i podstrekavao na ubistvo ove novinarke – rekao je Bešović. Dodao je da ima „samo dvije ruke i da nije teoretski mogao da počini ova djela“.
On je od vijeća zatražio da se u postupak uključe ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Evropska Unija jer smatra da neće imati pravično suđenje.
Prema navodima optužnice u novinarku Lakić je ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje pucao Filip Knežević koji je u bjekstvu.
Kneževića je te noći, prema navodima Tužilaštva, vozio Bešović. U praćenju novinarke, koje je, tvrde u tužilaštvu, trajalo najmanje nedjelju dana, osim Kneževića, učestvovali su i Veselin Bubanja, Goran Rakočević i Luka Bulatović.
Optuženi Rakočević i Bešović su optuženi i za ubistvo putem podstrekivanja. Prema navodima iz optužnice oni su naknadno podstrekavali Bajrama Pistu da ubije novinarku Lakić.
Optuženi Bubanja kazao je da je u vrijeme kada je novinarka ranjena bio na liječenju.
- Vještačenjem mog telefona nije pronađeno ništa što bi me dovelo u vezu sa ovim krivičnim djelom - rekao je Bubanja.
Tvrdi da su ga tadašnji čelnici tužilaštva i policije, označili kao bezbjednosno interesantnu osobu iako nije osuđivan.
Optužbe su negirali i Luka Bulatović i Branislav Karadžić, kojem se na teret stavlja da je učestvovao u ubistvu Kruščića, 21. maja 2018. godine.
Optužena za pripadništvo u kriminalnoj grupi kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića Sanja Božović istakla je da nema veze sa bilo kojim kriminalnim klanom.
- Stan u Podgorici sam iznajmila za sebe zbog posla, a ne za kriminalce - rekla je Božović.
I optuženi Darko Lalović koji se tereti za članstvo u kriminalnoj organizacije kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića rekao je da je odgovoran samo za municiju koja je pronađena u njegovoj kući.
- To su meci mog pokojnog đeda za koje je on imao oružni list - rekao je Lalović. Negirao je i da je koristio skaj aplikaciju
Suđenje je prekinuto zbog zdravstvenih problema optuženog Bešovića. Proces će biti nastavljen 17. jula.

Marija Žižić

Bešović tvrdi da mu je sve namješteno i traži da se u postupak uključi Ambasada Sjedinjenih Američkih država

Svjedok Esad Zejnilović danas je na suđenju odbjeglom Aleksandru Mrkiću kazao da je na saslušanju u Tužilaštvu bio je zbunjen i uplašen kada je rekao da je napustio firmu Montenegro Tabacco Company kada je posumnjao u nepravilnosti zbog velike nabavke količine duvana.
Zajnilović je brat od tetke Aleksandra Mrkića koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu koja se bavila krijumčarenjem cigareta. Na optužnici osim Aleksandra Mrkića je više osoba a među njima i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović ali i nekadašnji šef kriminalistike Centra bezbjednosti Bar Ilija Vasović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWP1rngY8jyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Svjedok Zejnilović &nbsp;je kazao da je od 2006. do 2007. godine radio kao vozač za Nikolu Mrkića,da bi od 2007.godine do 2011. sa Aleksandrom Mrkićem osnovao firmu Montenego Tabacco Company.
Tu firmu, kako kaže, u kojoj je bio direktor napustio je jer je bila planirana prodaja.
Sutkinja Vesna Kovačević ukazala je na razlike u kazivanju pred tužiocem i danas u Višem sudu.
Tražila je objašnjenje u kakve nepravilnosti je Zejnilović posumnjao na što je on rekao " ja sam se prepao, tačno je ovo što sam danas rekao".
- Ne sjećam se da sam to rekao. Isprepadan sam bio. Govorili su mi da me mogu zatvoriti, da me mogu pustiti. Na pet mjesta sam saslušavan. Od 16 do 2 sati ujutro su me ispitivali - ispričao je Zejnilović.
Sutkinja Kovačević pročitala je iskaz svjedoka koji je dao u Tužilaštvu gdje je ispričao da je Mrkić u osnivanje firme uložio 1.600.000 eura.
Zejnilović je naveo i da je u firmi bio direktor ali da je sve odluke donosio Mrkić i da se " on za sve pitao".
Pred tužiocem je naveo da je posumnjao u nepravilnosti i zbog toga je napustio firmu.
On je naveo i da Muja Nikočevića poznaje još kad je bio dijete i da ga je upoznao sa Mrkićem.
Svjedok Zejnilović ponovio je da je takav iskaz dao jer se prepao i da je zbunjen &nbsp;bio a i danas je, kako kaže, zbunjen.
- Nemam ništa loše da kažem protiv Aca Mrkića, bio sam zbunjen i preplašen- kazao je svjedok.
Njemu ništa nije poznato o poslovima brata od tetke od 2018. godine od perioda koji se Mrkiću stavlja na teret da je formirao kriminalnu grupu.
On je na pitanje advokata kazao da je firma Montenego Tabacco Company poslovala u skladu sa zakonom konstatujući ponova da ne zna što je govorio u Tužilaštvu.
Na pitanje Veselina Veljovića svjedok je rekao da ga poznaje samo iz medija.
- Niko od jačih iz vlasti nije dolazio u fabriku. Nikada Veljović nije boravio u fabrici, niti je pokazivao interesovanje za djelatnost te fabrike. Nikada ga nijesam vidio da je došao u fabriku. Nikada Aleksandar Mrkić nije pomenuo Veljovića u razgovoru, niti nekog iz vlasti - kazao je Zejnilović.
On je na pitanje Veljovića rekao da je tačno da su 2008./2009. godine policijske snage opkolile fabriku i izuzeli dokumentaciju.
Veljović je ukazao sudskom vijeću da dok je bio direktor a s obzirom na "priče" o poslovanju fabrike Montenegro Tabacoo Company izvršeni su pretresi i tri godine je dokumentacija analizirana. U tu akciju, prema riječima Veljovića, bilo je uključeno i SDT.
Na to je svjedok rekao da je 35 inspektora opkolilo fabriku i da je izuzeta sva dokumentacija.
Svjedok je na pitanje odbrane rekao i da je Mrkić bio bogat čovjek i dok su bili djeca i da je on human i mnogima je pomagao.
Za tužioca Jovana Vukotića iskaz svjedoka u sudnici je nelogičan i smišljen da optuženima olakša poziciju.
- Svjedok se ne sjeća što je govorio prije godinu, a sjeća se da je fabriku opkolilo 35 policajaca. Ovaj iskaz je posljedica što je dio optuženih na slobodi - kazao je tužilac Vukotić.
Danas je saslušan i svjedok Slavko Vuleta, zaštitar u Luci Bar.
Advokati optuženih - Ilije Vasovića i Arsenija Kalezića zatražili su ukidanje pritvora o čemu će sudsko vijeće odlučiti 24.jula za kada je zakazan nastavak suđenja.
Branilac Veljovića, advokat Mihailo Volkov ukazao je da njegov klijent treba da ide na operaciju u Tursku i da želi o tome da upozna sudsko vijeće.
Osim Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Ilije Vasovića na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Svi optuženi su kategorično odbacili navode optužnice.

Zejnilović: Ne znam što sam govorio u Tužilaštvu, bio sam uplašen; Veljović: Utvrđeno da je poslovanje fabrike bilo čisto

Ročište za kontrolu optužnice protiv više osoba osumnjičenih za teško ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića odgođeno je danas pred Višim sudom u Podgorici. Razlog odlaganja bio je izostanak advokata Vasa Bečanovića, branioca optuženog Save Kaluđerovića, kao i zahtjev odbrane za dodatno vrijeme radi uvida u spise predmeta.
Novo ročište zakazano je za 22. jul, saopštio je predsjednik vijeća, sudija Zoran Radović.
Petar Lipovina i Žarko Pejaković ubijeni su 6. novembra 2024. godine oko 15:20 sati u Podgorici, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo.
Za direktne izvršioce ovog zločina policija i tužilaštvo sumnjiče Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, ranije poznatog kao Nikola, za kojima se još traga. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U okviru istrage, uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin Tomi Ra Frost (41), nastanjen u Andrijevici.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, u koju je ETV imao uvid, Više državno tužilaštvo sumnja da su Dacić, Marijanović i Uskoković stvorili uslove i uklonili prepreke za izvršenje teškog ubistva.
U dokumentu se navodi da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe 6. novembra vozilom „Mercedes“ dovezao izvršioce do lokala „Amfora“ u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „Renault Scenic“. Odatle su se odvezli na Bulevar 21. maj, gdje su sačekali žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila u njihov „BMW“, usmrtivši ih na licu mjesta.

Ivona Đokić

Kontrola optužnice za ubistvo Lipovine i Pejakovića odgođena za 22. jul

Suđenje optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. odgođeno je za 24. jun jer je na prethodnom ročištu okrivljeni Goran Vukčević otkazao punomoćje braniocu.
Vukčević je od suda zatražio da mu sud dodijeli branioca po službenoj dužnosti.
Sudija Radovan Vlaović objasnio je da Vukčević ne može dobiti branioca po službenoj dužnosti jer to sleduje samo pritvorenike.
Sudija je objasnio da Vukčević nije u pritvoru u okviru ovog predmeta i upitao optuženog da li želi da se održi ročište ili da sam angažuje advokata.
Vukčević je rekao da želi da ga zastupa advokat što je sudija prihvatio i dao mu rok da angažuje branioca za 24. jun kada je zakazan nastavak suđenja.
- Ročište neće biti odgođeno ukoliko do tada to ne učinite - rekao je Vlaović.
Optuženi Mario Milošević ukazao je vijeću da su nehumani uslovi u prostoriji za zadržavanje pritvorenika u podrumu Višeg suda jer ima komaraca.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Optuženi Vukčević treba da angažuje advokata za 24. jun, Milošević se žali na komarce

Mihailu Lakušiću (23) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je u noći između nedjelje i ponedjeljka ranio šest osoba u bašti kafića "Why" u centru Podgorice.
Odluku o pritvoru donio je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-centru-podgorice-u-ugostiteljskom-objektu-why&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njemu je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i jer je u pitanju djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedice.
Osumnjičenom se stavlja na teret teško ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja.
Petoro ranjenih zadobilo je lakše povrede nogu, dok je jedna osoba pogođena u leđa.
Niko od njih nije životno ugrožen.

Lakušiću pritvor do 30 dana zbog ranjavanja šest osoba

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: visi-sud-podgorica