Američki predsjednik Donald Tramp danas poslijepodne ponovno je iskazao podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, i to samo nekoliko sati nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc uputio oštre kritike na račun mađarskog čelnika zbog njegovih kritika na račun podrške Ukrajini.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social nazvao Orbana “istinski snažnim i moćnim vođom koji dokazano postiže fenomenalne rezultate”, piše Index.
- Neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za SAD - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Orban marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu ekonomije, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda. Tramp se osvrnuo i na odnose dviju država tokom svog predsjedničkog mandata.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uveliko zahvaljujući premijeru Orbanu - napisao je. Izrazio je i želju za nastavkom suradnje “kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha”.
Bivši predsjednik podsjetio je da je Orbana podržao i na izborima 2022.
“Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u saopštenju.
- Viktor Orban je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju punu i potpunu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske - zaključio je Donald Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel i Kijev da sprovode plan za ubrzanje pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, nazivajući to „otvorenom objavom rata“ Mađarskoj.
Orban je rekao da je „službena publikacija briselske elite, Politico, objavila najnoviji ratni plan Brisela i Kijeva, plan Zelenskog u pet tačaka“, dodajući: „Odlučili su da će Ukrajina biti primljena u Uniju već 2027. godine.“
„Objava rata Mađarskoj“
Premijer tvrdi da plan ignoriše mađarske birače i da je usmjeren protiv njegove vlade.&nbsp;
- Ovaj novi plan je otvorena objava rata Mađarskoj. Ignorišu odluku mađarskog naroda i odlučni su da uklone mađarsku vladu svim potrebnim sredstvima- napisao je Orban.
Orban je takođe tvrdio da Brisel želi da mađarska opoziciona stranka Tisa preuzme vlast, rekavši da bi to značilo „nema više veta, nema više otpora i nema više izostanaka iz njihovog sukoba“.
Mađarski premijer predstavio je ovo pitanje kao domaću političku borbu uoči aprilskih izbora. &nbsp;
- Ovog aprila, na biračkim kutijama, Mađari to moraju zaustaviti. Fides je jedina sila koja stoji između Mađarske i briselskih vlasti i jedino jamstvo mađarskog suvereniteta- poručio je.

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Mađarski premijer Viktor Orban nazvao je Ukrajinu "neprijateljem" Mađarske, na predizbornom skupu u nedjelju.
- Ukrajinci moraju da prestanu da stalno zahtijevaju u Briselu da se Mađarskoj prekine dotok jeftine ruske energije - rekao je Orban u predizbornom govoru u gradu na zapadu Mađarske.
- Dokle god Ukrajina to radi, naš je neprijatelj - dodao je mađarski premijer, objavila je državna novinska agencija MTI.
Orban važi za jednog od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropskoj uniji, a njegova zemlja u mnogome zavisi od ruskog gasa i nafte. Za razliku od ostalih članica EU, Mađarska nije preduzela nikakve ozbiljnije napore da se oslobodi zavisnosti od ruske energije.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj trebalo bi da se održe 12. aprila, a Orban se prvi put za 16 godina na vlasti suočava s opasnim suparnikom.

Orban nazvao Ukrajinu "neprijateljem" na predizbornom skupu

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Ukrajina neprijatelj njegove zemlje. On tvrdi da Ukrajina stalno vrši pritisak na Brisel da Mađarskoj ukine jeftin ruski plin, što bi dovelo do povećanja cijena.
- Svako ko kaže tako nešto je neprijatelj Mađarske, tako da je Ukrajina naš neprijatelj - rekao je Orban.
Dodao je da će mađarske porodice plaćati dodatnih 2.600 eura godišnje za komunalne usluge ako se cijene komunalnih usluga ne održe niskim.
Orban je rekao da, iako blizina Ukrajine Mađarskoj znači da je saradnja neophodna, Ukrajini ne bi trebalo dozvoliti da se pridruži EU.
Mađarska je 2. februara podnijela tužbu Sudu pravde Evropske unije kojom osporava uredbu REPowerEU, koja zabranjuje uvoz ruskog plina u EU.

Orban: Ukrajina je neprijatelj Mađarske, stalno vrši pritisak na Brisel zbog ruskog plina

Mađarska opoziciona partija Tisa namjerava da uvede porez na imovinu bogatih osoba, prihvati euro kao valutu i čvrsto veže Budimpeštu za Evropsku uniju i NATO, navodi se u danas objavljenom izbornom programu te stranke.
Tisa predstavlja najveću prijetnju partiji Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, koja je na vlasti od 2010. godine.
Parlamentarni izbori su zakazani za 12. april.
Tisu predvodi Peter Mađar, koji je obećao gušenje korupcije i oslobađanje milijardi eura iz zamrznutih fondova EU, kako bi podstakao ekonomski rast.
Izborni program Tise predviđa i smanjenje poreza na prihod osoba koje zarađuju manje od iznosa srednje plate, kao i godišnji porez za najbogatije.
- Onima čija je imovina veća od 3,1 milion dolara, uvešćemo godišnji porez u iznosu od jedan odsto na bogatstvo iznad te granice - saopštila je Tisa.
Obećano je i okončanje zavisnosti Mađarske od ruskih energenata do 2035. i udvostručavanje učešća izvora obnovljive energije do 2040. godine.
Tisa namjerava da izgradi atomsku centralu, uz “sveobuhvatnu analizu” planova izgradnje nuklearke “Pakš 2”, koju bi trebalo da izgradi Rusija.
Mađar je najavio i unapređenje sistema zdravstvene, socijalne i dječije zaštite, obrazovanja i javnog prevoza, javlja Rojters.

Tisa predstavila svoj izborni program: Porez na imovinu za bogate, čvrste veze sa EU i NATO

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u borbe u Jugoslaviji 1999. godine u NATO agresiji.
Orban je rekao da ga je 1999. godine, kada je prvi put bio na čelu vlade, tadašnji američki predsjednik Bil Klinton pozvao i zamolio ga da interveniše u vojnom sukobu u Jugoslaviji, ali da je on to odbio, prenio je "Mađar nemzet".
Mađarski premijer je istakao, na sastanku sa aktivistima vladajuće stranke Fides u zapadnom gradu Sombathelju, da mu je Klinton tada rekao da su "anglosaksonski vojnici već tamo i da je potrebno otvoriti drugi front sa južne granice Mađarske".
- Rekao sam mu: "Ne, gospodine" - izjavio je Orban na engleskom.
Istakao je da Mađarska, kada odlučuje o ratu, ne treba na naređenje američkog predsjednika da odgovara sa: "Da, gospodine".
Ponovio je da mađarska vlada ne podržava namere pojedinih evropskih zemalja da pošalju svoje trupe u Ukrajinu.
Orban je ranije više puta izjavio da bi prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji stvorilo prijetnju direktnog vojnog sukoba sa Rusijom.
Takođe je potvrdio da Mađarska neće slati oružje, niti finansirati nastavak vojnih operacija u Ukrajini.
Velika Britanija i Francuska postigle su početkom januara sporazum sa Ukrajinom o raspoređivanju svojih trupa nakon završetka rata.
Govoreći pred Vrhovnom radom 3. februara tokom posjete Kijevu, generalni sekretar NATO Mark Rute tvrdio je da će se oružane snage zemalja članica "Koalicije voljnih" rasporediti na ukrajinskoj teritoriji odmah nakon zaključenja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Rute je rekao da će NATO trupe biti prisutne na kopnu, na moru i u vazduhu.
Rusija je više puta upozoravala da neće pristati na takve planove i kategorično se protivi prisustvu NATO trupa u Ukrajini, jer to smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost u sadašnjim uslovima.

Orban: Mađarska nije slala trupe u Jugoslaviju 1999, neće ih slati ni u Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je podržao mađarskog premijera Viktora Orbana i japansku premijerku Sanae Takaiči uoči izbora u te dvije zemlje.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dostigli su novi nivo saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uglavnom zahvaljujući premijeru Orbanu - objavio je Tramp na platformi Truth Social.
Mađarska stranka desnog centra Tisa vodi ispred Orbanovog vladajućeg Fidesa, a krajnje desna stranka Naša domovina na putu je da uđe u parlament, pokazuje istraživanje javnog mnjenja objavljeno u utorak.
Orban se suočava s najvećim izazovom za svoju vladavinu otkako je Fides prvi put pobijedio na izborima 2010, iako je ishod i dalje vrlo neizvjestan, a ankete pokazuju da su mnogi birači još neodlučni.
- Ponosan sam što sam podržao Viktora za reizbor 2022. i čast mi je to ponovo učiniti - dodao je Tramp uoči izbora koji se održavaju 12. aprila.
Tramp je u četvrtak takođe rekao da japanska premijerka Sane Takaiči ima njegovu „potpunu podršku“ uoči parlamentarnih izbora u toj istočnoazijskoj zemlji u nedjelju, dodajući da će se sastati 19. marta u Bijeloj kući.
- Premijerka Takaiči je neko ko zaslužuje snažno priznanje za posao koji ona i njena koalicija obavljaju - napisao je Tramp.
Takaiči ide na prijevremene izbore na kojima se očekuje da će pobijediti.

Tramp podržao Orbana i Takaiči uoči izbora u Mađarskoj i Japanu

Stranka Viktora Orbana užurbano pokušava da osvoji naklonost birača uoči izbora u aprilu i to opet optužbama na račun Evropske unije i Ukrajine. To se pretvara u ozbiljan diplomatski sukob.
Na slici se vidi veseli i nasmijani Volodimir Zelenski koji pruža otvorenu ruku. Do njega su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef poslaničke grupe Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu Manfred Veber. S ozbiljnim izrazima lica, kao da komanduju, oni pokazuju na otvoreni dlan ukrajinskog predsjednika. Na montaži je i crveni znak „stop“, i natpis: „Briselu poručujemo: Nećemo da plaćamo!“
Pismo s tim letkom ovih dana dobila su sva domaćinstva u Mađarskoj, piše Dojče vele.
Riječ je o takozvanoj „nacionalnoj peticiji“ vlade Viktora Orbana. Tekst sadrži potpuno izmišljene tvrdnje: Brisel navodno planira da Ukrajinu „u sljedeće četiri godine“ primi u Evropsku uniju i da toj zemlji isplati „800 milijardi dolara“. Da bi to finansirao, Brisel navodno želi da u Mađarskoj ukine 13. i 14. penziju, da poveća poreze i ukine subvencije za komunalije. 
- Za Brisel više nije važno ništa drugo, samo Ukrajina - tvrdi se u peticiji.
Tu su i tri rubrike u kojima se može zaokružiti „ne“ – „ne“ finansiranju rusko‑ukrajinskog rata, „ne“ finansiranju Ukrajine i „ne“ poskupljenju komunalija zbog rata.
<h2>Kijevu je dosta svega</h2>
Ta „peticija“ koja pravno ne znači ništa, samo je dio najnovije kampanje protiv Ukrajine Orbanove vlade i stiže usred mađarske izborne kampanje. Uzgred budi rečeno, naravno da je plaćena novcem mađarskih poreskih obveznika.
Ujedno, ta kampanja izazvala je novu diplomatski sukob između Mađarske i Ukrajine kakav još nije viđen. Jer, za razliku od dosadašnjih kampanja, Orbanova vlada je sada zaista izgubila sve obzire. Ali sada je i Kijevu dosta.
Tako je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu reagovao jasnim riječima: „Svaki Viktor koji živi od evropskog novca, a prodaje evropske interese, zaslužuje šamar.“ 
A ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Orbana da je od Mađarske napravio „pomagača režima u Kremlju“ i da se ponaša kao nekadašnji „Hitlerov poslušnik Ferenc Salaši“.
<h2>Prepucavanje na društvnim mrežama</h2>
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova zbog peticije je i zvanično pozvalo mađarskog ambasadora „na konsultacije“, a potom je i Budimpešta na to uzvratila istom mjerom i uručila ukrajinskom ambasadoru protestnu notu zbog navodnog miješanja Kijeva u mađarsku izbornu kampanju. Isto tako, traje prepucavanje na društvenim mrežama između mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta i ukrajinskog Sibihe.
Na mreži je aktivan i Orban: na Fejsbuku je, obraćajući se Zelenskom i ukrajinskom rukovodstvu, objavio citat iz vulgarnog pesničkog teksta mađarskog nacionalnog pjesnika Šandora Petefija. U toj antihabsburškoj pjesmi iz 1848. Petefi izgovara izrazito uvredljivu i opscenu psovku protiv moguće okupacije Mađarske.
<h2>Teške optužbe na račun Ukrajine</h2>
Ali Orbanu nije važna Ukrajina, nego parlamentarni izbori, koji će se održati 12. aprila. Orban i njegova stranka Fides već mjesecima pokušavaju da pronađu temu uz pomoć koje bi u anketama potisnuli opozicionog lidera Petera Mađara i njegovu stranku Tisa – za sada bez uspjeha. Proljećna antiukrajinska kampanja iz 2025. u kojoj je Ukrajina prikazivana kao mafijaška, narkodilerska i prevarantska država, propala je jer su je, čini se, mnogi Mađari smatrali previše primitivnom.
Sada Orban pokušava ponovo, ali s drukčijim naglaskom: snažno cilja na strah od rata, želju za mirom i finansijsku nesigurnost Mađara. Poručuje kako Brisel i Kijev navodno žele da dovedu opozicionu Tisu na vlast kako bi regrutovali mađarske vojnike za rat s Rusijom, a Mađarima uzeli novac za finansiranje rata u Ukrajini.
Samo „nacionalna vlada“ pod Orbanom, tvrdi se, Mađarskoj garantuje mir.
<h2>„Teritorija koja se danas zove Ukrajina“</h2>
Premijer takođe tvrdi da je EU odlučila da Ukrajinu primi u članstvo već 2027. Pored navodnih 800 milijardi dolara, Ukrajina bi u sljedećih deset godina trebalo da dobije još 700 milijardi dolara vojne pomoći. Novinarima u Briselu Orban je nedavno rekao: „Mislim da u sljedećih sto godina nijedan mađarski parlament neće glasati za ulazak Ukrajine u EU.“
A onda je u subotu 24. januara Orban svoje viđenje budućnosti Ukrajine iznio s do sada neviđenim cinizmom, ignorišući geografske činjenice i protivno sopstvenoj politici „suvereniteta“. 
- Moramo prihvatiti da NATO i EU ne mogu direktno da dosegnu rusku granicu. Rusi će na to uvijek odgovoriti ratom - rekao je na jednom predizbornom skupu. Rusija je, tvrdi, jasno dala do znanja da želi tampon-zonu prema NATO.
- Do rata 2022. to je bila Ukrajina. Rat je izbio jer je Ukrajina željela u NATO. Sada treba učiniti sve da teritorija koja se danas zove Ukrajina opet postane mirna tampon-država - rekao je Orban i dodao da se to može uporediti sa brakom: „Ponekad je mir važniji od pravde.“
<h2>Zašto ruski ambasador nije pozvan?</h2>
Opoziciona stranka Tisa do sada je reagovala uzdržano na tu kampanju Orbanove vlade protiv Ukrajine. Ponavlja samo da se zalaže se za humanitarnu, ali nenasilnu pomoć Ukrajini. Pritom, iako je i Tisa nepovjerljiva prema ulasku susjedne zemlje u EU, ona traži radikalni zaokret u odnosu na Orbanovu prorusku politiku i želi da Mađarska ponovo postane pouzdan i predvidljiv EU-partner.
Povodom pozivanja ukrajinskog ambasadora u mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova, spoljnopolitička portparolka Tise, Anita Orban, napisala je na Fejsbuku: „Zašto je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto "zaboravio" da pozove ruskog ambasadora kad je ruska raketa pogodila Mukačevo?“
Mukačevo (mađarski: Munkács) na zapadu Ukrajine u avgustu 2025. bilo je izloženo raketnom napadu, a u tom regionu živi pretežno mađarska manjina. Iako se Orbanova vlada predstavlja kao zaštitnica Mađara i u susjednim državama, ona nikada nije osudila taj napad. Štaviše: mađarski predsjednik Tamaš Šuljok tada je u pisanoj poruci saučešća žrtvama napada lično precrtao pridev „ruski“ ispred „raketni napad“.

Orban u borbi za glasove u Mađarskoj: Đonom na Ukrajinu

Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je danas ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se Mađarska neće dati zastrašiti.
- Mađarska se neće dati zastrašiti. Predsjednici dolaze i odlaze, mogu da se dese lične uvrede, ali dostojanstvo Mađarske je nešto oko čega ne može da se pregovara. Predsjednik Ukrajine Zelenski bi trebalo da to zapamti - rekao je Orban u objavi na društvenoj mreži Iks.
Mađarski premijer je prethodno, u četvrtak, kritikovao Zelenskog zbog njegovog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u kojem je, kako navode iz Budimpešte, "ponovo uzeo mađarsku vladu i njega lično na nišan".
- Zelenski kaže da je podrška poslata Ukrajini nedovoljna, oružje nedovoljno i da je odlučnost Evrope nedovoljna. Nismo morali dugo da čekamo na odgovor Brisela. Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen predstavila je mapu puta za razvoj Ukrajine. U njoj je Brisel prihvatio svaki ukrajinski zahtjev - 800 milijardi dolara za Ukrajinu, ubrzano pristupanje EU do 2027. godine i dalja podrška sve do 2040. godine - naveo je Orban.
On je rekao da je Zelenski "sve pogrešno postavio", ali da je Brisel "željan da plati".
- I o tome ćemo reći nekoliko riječi. Stiže nacionalna peticija, kojom možemo da pošaljemo jasnu poruku Briselu: mi nećemo da plaćamo - zaključio je Orban.
Zelenski je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, između ostalog, svoje stavove ilustrovao poređenjem sa filmom "Dan mrmota", rekavši da Evropa, poput junaka iz filma, "ponavlja iste reči" bez promene u delovanju, uprkos protekloj godini i ponovljenim apelima da "Evropa zna kako da se brani".

Orban Zelenskom: Ne možete nas zastrašiti

Nevladina organizacija (NVO) Juventas u narednom periodu biće posvećena očuvanju i unapređenju postojećih programa i servisa, širenju aktivnosti na opštine u kojima do sada nije bila dovoljno prisutna, jačanju regionalnog djelovanja i većem oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
To je poručila izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović povodom 30 godina postojanja te organizacije ocijenjući da se radi o značajnom jubileju, koji sa sobom nosi veliku odgovornost, ali i potvrdu kontinuiteta i istrajnosti civilnog sektora u Crnoj Gori.
Podsjetila je da je Juventas formalno registrovan u januaru 1996. godine, dok su njegovi počeci vezani za 1995. godinu, kada je grupa studenata neformalno započela djelovanje sa ciljem da stvori prostor u kojem mladi mogu slobodno da izraze svoju kreativnost, stavove i ideje, ali i da zagovaraju društvene promjene koje smatraju neophodnim.
- Organizaciju su osnovali odgovorni mladi ljudi sa jasnom vizijom i vrijednosnim stavom, iz kojih su proizašli brojni projekti i aktivnosti koje su u to vrijeme snažno „prodrmale“ Podgoricu i Crnu Goru. Govorimo o časopisima, radio-emisijama, pa čak i o dnevnim novinama, čiji je cilj bio da ponude kvalitetne sadržaje koji su se suprotstavljali tada dominantnom kiču i šundu - kazala je Vujović u intervjuu za PR Centar.
Kako je navela, iako su se okolnosti mijenjale, potreba za kritičkim djelovanjem i dalje postoji.
- Današnji Juventas nastavlja da radi u duhu svojih početaka, ali u skladu sa savremenim izazovima - poručila je Vujović.
Ona je kazala da sadašnji tim nije svjedočio prvim godinama rada organizacije, navodeći da je većina članova počela da se aktivno uključuje početkom 2000-ih godina.
- U tom periodu, najveće prepreke odnosile su se na nerazumijevanje koncepta civilnog društva i nedostatak institucionalne podrške.Ipak, bilo je lakše okupiti ljude koji su bili slobodnomisleći, hrabri i spremni da se uključe u borbu koju civilni sektor nosi i danas - rekla je Vujović.
Podsjetila je da su među prvim aktivnostima Juventasa bile izdavačke inicijative i djelovanje u oblasti umjetnosti i kulture, a da su vrlo brzo i aktivnosti usmjerene na uticaj na javne politike i donosioce odluka.
- Od 2000. godine, kroz partnerstvo sa Međunarodnom organizacijom za planirano roditeljstvo (IPPF), Juventas se snažnije uključila u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, proširujući poimanje ljudskih prava na konkretne servise namijenjene djeci, mladima i drugim ranjivim grupama - navela je Vujović.
Ukazala je da je podrška Globalnog fonda za borbu protiv malarije, HIV-a i tuberkuloze od 2006. godine dodatno ojačala postojeće servise, ali je, kako jeistakla, postalo jasno da pružanje usluga nije dovoljno bez istovremenog rada na promjeni društvenog okruženja.
- Od tada, Juventas snažno razvija segment ljudskih prava, po kojem je danas posebno prepoznatljiv, kao i po servisima koje pruža LGBT populaciji, osobama koje koriste psihoaktivne supstance, osobama u i nakon izdržavanja zatvorske kazne, djeci i mladima sa problemima u ponašanju, migrantima, Romima i drugim grupama u riziku od socijalne isključenosti. Radimo tamo gdje institucije ne mogu, ne umiju ili ne žele da pruže adekvatnu podršku - naglasila je Vujović.
Poseban fokus, kako je rekla, Juventas od samog osnivanja stavlja na omladinsku politiku i uključivanje mladih u procese donošenja odluka, dok se od 2005. godine intenzivno bavi i medijskom pismenošću.
Govoreći o savremenom kontekstu, Vujović je ukazala na krizu povjerenja u institucije, koja ima globalne razmjere, ali i na činjenicu da povjerenje u specijalizovane nevladine organizacije ostaje stabilno, pa čak i veće nego u institucije zadužene za iste oblasti.
- Istraživanja pokazuju da građani više vjeruju uskospecijalizovanim nevladinim organizacijama nego institucijama, što često dovodi do nedostatka otvorene saradnje između države i civilnog sektora. Finansijska održivost i povlačenje fondova dodatni su izazovi, posebno za organizacije srednje veličine, dok podrška države nije adekvatna - kazala je Vujović.
Ona smatra da Crna Gora može biti ponosna na svoj civilni sektor, koji je u vremenima kriza i političke nestabilnosti pokazao otpornost i sposobnost da ponudi rješenja i odgovore.
- Integritet i autentičnost su ključ povjerenja građana. Nije lako zadržati istinsku posvećenost i održivost tema i servisa, ali to je ono što Juventas radi već 30 godina - istakla je Vujović.
Govoreći o budućim planovima, Vujović je naglasila da je ključna ambicija očuvanje i unapređenje postojećih programa i servisa, širenje aktivnosti na opštine u kojima Juventas do sada nije bio dovoljno prisutan, jačanje regionalnog djelovanja i veće oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
- Juventas čine profesionalci sa znanjem, iskustvom i iskrenom potrebom da rade za opšte dobro. Vrijednost kolektiviteta i podrške zajednici ono je što nas vodi i što ćemo njegovati i u narednim decenijama - poručila je Vujović.
Trideset godina rada Juventasa, kako je kazala, znači i obavezu da se sve što je izgrađeno u prethodnom periodu ugradi u budućnost, kako bi organizacija bila još snažnija i kvalitetnija u doprinosu zajednici.
- To znači da je za nas 300 projekata, znači da smo godišnje kroz projekte pružili podršku za preko 2.000 ljudi, pa onda ako to pomnožimo sa brojem godina, znači da je do sada nekoliko desetina hiljada mladih ljudi učestvovalo u našim projektima, znači da smo organizovali stotine i stotine seminara, konferencija, treninga, znači da smo publikovali ogroman broj publikacija, znači da smo se potrudili da u značajnom broju oblasti pomjeramo granice i da, što sam već nekoliko puta rekla, zato što mi je to najvažnije, da našu zajednicu činimo boljom - zaključila je Vujović.

Vujović: NVO Juventas njegovaće vrijednosti kolektiviteta i podrške zajednici i u narednim decenijama

Budvanska policija je, u saradnji sa Turističkom inspekcijom, sprovela lokalnu akciju pojačane kontrole ugostiteljskih objekata, sa posebnim akcentom na prevenciju točenja alkohola maloljetnicima.
Tokom ciljane akcije koja je realizovana 14. februara u večernjim sati, tačnije u periodu od 21 do 23 sati, policijski službenici i inspektori legitimisali su i kontrolisali više od 30 osoba.
Fokus zajedničke aktivnosti policije i inspekcije bio je usmjeren na kontrolu poštovanja zakonskih propisa u ugostiteljskim objektima, suzbijanje maloljetničke delinkvencije, kao i provjeru da li se maloljetnim licima omogućava igranje igara na sreću.
Tom prilikom, u ugostiteljskom objektu "Rio", kontrolom je zatečen maloljetnik B.D. (17) koje je konzumiralo alkoholno piće.
Iz policije navode da je predmet u radu, te da će u skladu sa zakonom biti preduzete mjere protiv odgovornog lica u ugostiteljskom objektu, samog pravnog lica (lokala), kao i protiv roditelja zatečenog maloljetnika zbog zanemarivanja dužnosti nadzora.
- Ovakve akcije biće nastavljene i u narednom periodu u cilju očuvanja javnog reda i zaštite maloljetnih lica - poručeno je iz policije.

Budva: Prijave zbog točenja alkohola maloljetnicima

Na dnevnom nivou iz susjedne Albanije, preko dva granična prelaza, Sukobin i Božaj, u Crnu Goru, u ranim jutarnjim satima uđe oko 2.000 radnika, koji se istog &nbsp;dana, posle podne vraćaju u Skadar i okolna mjesta. To je potvrđeno Primorskom portalu iz Uprave policije.
- Na ulazu u Crnu Goru tokom jednog dana preko graničnog prelaza Sukobin evidentiran je prelazak do 1.600 državljana Republike Albanije. Istog dana iz Crne Gore vratilo se u Albaniju oko 1.300 osoba, uglavnom muškaraca - naveli su u odgovoru Primorskom portalu iz Uprave policije.
Iz Skadra i okoline, radnici na posao u Crnu Goru putuju i preko graničnog prelaza Božaj.
- Tokom jednog dana preko graničnog prelaza Božaj u Crnu Goru uđe oko 500 državljana Republike Albanije i isto se toliko njih vrati u tu državu - kažu iz Uprave policije.
Ovaj trend je aktuelan posljednjih nekoliko godina. Većina radnika iz Albanije radi u građevinskom sektoru u Ulcinju, Baru, Podgorici…
Nezvanično Primorski portal saznaje da se konstantno povećava broj radnika koji se zapošljavaju u građevinarstvu, privrednoj grani koja je poslednjih godina u velikoj ekspanziji u Crnoj Gori.
Međutim, većina vlasnika građevinskih firmi uglavnom zapošljava samo inženjerski kadar, a prilikom izgradnje objekata sklapaju ugovore sa kooperantima koji imaju svoje radnike. Crna Gora skoro da nema građevinsku radnu snagu pa na građevinama uglavnom rade radnici iz Albanije i Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine.
Posebna je tema koliko radnika je angažovano na crno na građevinama u južnoj i centralnoj regiji Crne Gore.
Primorskom portalu je potvrđeno da manji broj radnica i radnika iz okoline Skadra redovno dolaze na posao i obavljaju djelatnosti iz oblasti poljoprivrede.
Na pitanje Primorskog portala, ima li organizovanog prevoza na posao iz Skadra do crnogorskih gradova, rečeno je da mnogi dolaze do Sukobina, ili Božaja mini busevima, ili privatnim vozilima, pješke prelaze granični prelaz gdje ih sa druge strane čeka prevoz. To je radnicima iz Albanije jeftinija i brža varijanta, nego da putuju svojim automobilima.

Oko 2.000 radnika svakodnevno iz Albanije dolazi na posao u Crnu Goru

Stranka evropskog progresa (SEP) podržaće inicijativu Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada.
- Smjena neodgovorne parlamentarne vlasti koja je izgubila legitimitet i koja je sama izazvala duboku političku i institucionalnu krizu i bacila Glavni grad na koljena je politički prioritet Stranke evropskog progresa. Stoga podržavamo inicijativu o skraćenju mandata Skupštini Glavnog grada, svejedno što je inicijativa došla bez konsultacija unutar opozicije, bez osjećaja da se nalazimo u stanju potrebe izgradnje opozicionog jedinstva - čiji bi cilj trebalo da bude ozdravljenje Podgorice i Crne Gore u cjelini - naveli su u saopštenju.
Oni, kažu, smatraju da su izbori i sud građana najpošteniji izlaz iz sadašnjih dubioza u Glavnom gradu.
- Što će u konačnom svakom političkom subjektu odrediti mjesto i značaj. Ako eventualno do toga ne dođe, SEP ostaje privržena svojim programskim ciljevima koji su se pokazali ljekovitim i u prošlom i u sadašnjem vremenu, spremna da do izbora bude korektivni faktor i akter drukčijeg političkog pristupa - zaključili su u saopštenju.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) juče su saopštili da će i oni podržati inicijativu Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-ce-podrzati-inicijativu-evropskog-saveza-za-skracenje-mandata-skupstini-glavnog-grada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa druge strane, lider Pokreta Preokret Srđan Perić ukazao je da nema većine da se skrati mandat Skupštini Podgorice.
- Da bi se skratio mandat Skupštini Podgorice potrebno je da glasa najmanje 30 od 59 odbornika. Saveznici iz doskorašnje vlasti, koji kontrolišu 31 mandat (DNP), svi odreda kažu da neće glasati sa opozicijom. Dakle, većine za to nema - kazao je Perić.

Tag: viktor-orban