Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden rekao je da namjerava otputovati u Sjevernu Karolinu kako bi vidio štetu nastalu zbog oluje Helen.
Stanovnici zapadnog dijela Sjeverne Karoline su se u ponedjeljak suočili s "postapokaliptičnim" krajolikom nakon oluje, pri čemu se stotine ljudi i dalje vode kao nestali, putevi su poplavljeni i ne funkcionišu osnovne usluge.
Bajden je novinarima rekao da namjerava da ode u Sjevernu Karolinu nakon brifinga sa guvernerom savezne države Rojom Kuperom i čelnicom Savezne agencije za upravljanje hitnim situacijama Din Krisvel.
Predsjednik će da učestvuje na lokalnom brifingu i avionom će da obiđe Ešvil, objavio je u ponedjeljak na društvenoj platformi Iks (X), prenosi Rojters.
Dodao je da i planira što prije da otputuje u Džordžiju i Floridu.
Bajden je u ponedjeljak optužio republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da "laže" kada je rekao da guverner Džordžije i republikanac Brajan Kemp nije mogao da stupi u kontakt sa Bijelom kućom nakon oluje.
- To jednostavno nije istina i to je neodgovorno - kazao je Bajden novinarima.
Kemp i Bajden su potvrdili da su razgovarali u nedjelju.
Trampov portparol nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.
Zabilježeno je više od 100 smrtnih slučajeva širom nekoliko saveznih država zbog oluje Helen, koja je bila velik uragan kada je pogodila Floridu kasno u četvrtak prije nego što je prošla kroz Džordžiju, te Sjevernu i Južnu Karolinu.
Zvaničnici su rekli da će broj poginulih vjerovatno još da raste, iako se nadaju da će službenici hitnih službi pronaći većinu nestalih osoba jer su uspjeli doprijeti do većeg broja lokacija i jer su proradile mobilne telekomunikacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U SAD-u više od 100 nestalih u oluji, Bajden će posjetiti pogođena područja

Spasilačke ekipe u zapadnim djelovima Sjeverne Karoline užurbano pokušavaju da dođu do ljudi čija se sudbina još ne zna, tri dana pošto je uragan Helen razorio jugoistok Sjedinjenih Država. Broj žrtava oluje u šest država porastao je na 120, a milioni ljudi su ostali bez struje i nemaju pristup internetu, prenosi Glas Amerike.
U teško pogođenom planinskom okrugu Bamkoum u Sjevernoj Karolini, gdje se nalazi grad Ešvil, nastradalo je 35 osoba, saopštio je u ponedjeljak lokalni šerif. Zalihe vode i hrane su helikopterima i avionima dostavljene stanovnicima područja koja su ostala izolovana zbog poplava i nestanka struje, prenosi Glas Amerike.
Guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper predvidio je da će broj žrtava rasti kako spasioci prilaze područjima izolovanim zbog srušenih puteva, oštećene infrastrukture i velikih poplava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1840779446372139355%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1840779446372139355%7Ctwgr%5E101685afcae6bdc5e6347ce2c8cee3ef6d603009%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Više od dva miliona kuća i firmi u Floridi, Džordžiji, Sjevernoj i Južnoj Karolini u ponedjeljak nije imalo struju, prema podacima vebsajta PowerOutage.us.
Zvaničnici upozoravaju da će obnova i oporavak od velike materijalne štete poslije uragana biti teški i da će dugo trajati.
Američki predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak je razgovarao sa guvernerima Džordžije i Sjeverne Karoline i obećao nastavak federalne pomoći za žrtve uragana „dok god je potrebno“.
- Nastavićemo da povećavamo resurse, uključujući hranu, vodu, komunikacije i opremu koja spasava živote. Bićemo tamo koliko god je potrebno da se posao završi - rekao je Bajden u Bijeloj kući i najavio da će kasnije ove nedjelje obići pogođena područja.&nbsp;
Dodao je da će možda „morati da zatraži“ da se Kongres vrati na specijalnu sjednicu kako bi usvojio paket dodatne pomoći za pogođene djelove zemlje.
Potpredsjednica Kamala Haris otkazala je planirane predizborne aktivnosti u Las Vegasu u Nevadi, i vraća se u Vašington ranije nego što je planirano da bi učestvovala u brifinzima u sjedištu Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA). Njen izborni štab najavio je da će Haris posjetiti region pogođen uraganom „čim to bude moguće, a da se ne poremete hitne spasilačke operacije“.
Prethodno je republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp kritikovao što nije više uključena u reagovanje na uragan i najavio da će posjetiti pogođeni region. On je posjetio Valdostu u Džordžiji, kako je saošteno, da bi se informisao o oluji i pomogao u distribuciji humanitarne pomoći. Tramp je takođe rekao da je razgovarao sa milijarderom Ilonom Maskom da se stanovnicima pogođenih djelova koji su ostali bez interneta omogući besplatni satelitski internet Starlink. Mask je ranije zvanično podržao Trampa kao kandidata na predsjedničkim izborima.
Uragan Helen udario je u obalu Floride u četvrtak uveče, izazvao višednevne pljuskove i uništio kuće koje su decenijama odolijevale nevremenima. Oluja je putovala ka sjeveru, a cijela naselja su zbrisana sa zemljom, dok su mnoge zajednice ostale bez vode i osnovnih potrepština.

Broj žrtava uragana Helen porastao na 120, dva miliona kuća bez struje

Očekivani životni vijek u Crnoj Gori je ispod prosjeka EU, u Budilniku na Televiziji E pitamo šta govore ti podaci i koje mjere su neophodne?
Analiziramo da li će u Podgorici uslijediti političke promjene nakon što je Evropski savez tražio raspuštanje Skupštine Glavnog grada? Provjeravamo šta primjena besplatnog javnog WiFi-ja u 24 crnogorske opštine znači za digitalni razvoj gradova ?&nbsp;
Govorimo i o promjenama koje donosi &nbsp;Predlog zakona o slatkovodnom ribarstvu i zašto je važan u procesu evropskih integracija?

"Budilnik": Da li će u Podgorici uslijediti političke promjene nakon što je Evropski savez tražio raspuštanje Skupštine Glavnog grada?

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da će 2026. godina biti izuzetno zahtjevna za oblast zaštite životne sredine, zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata, jačanja infrastrukturnih projekata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima.
Ćulafić je, kako je saopšteno iz njegovog resora, govorio na Drugoj sjednici Zelene poslaničke grupe Skupštine Crne Gore na temu "Efekti primjene zakonodavnog okvira na upotrebu plastičnih kesa i njihovog uticaja na životnu sredinu", što je jedna od aktivnosti projekta "Plastični trag" kofinansiranog od strane Fonda za zaštitu životne sredine.
On je na početku izlaganja kazao da je ova tema značajna u mnogo širem kontekstu.
- Smatram da će 2026. godina da bude veoma zahtjevna u ovoj oblasti, zato što je potrebno donijeti zaista veliki broj zakonskih i podzakonskih akata, usvojiti veliki broj strategija i nastaviti sa ulaganjima u infrastrukturne projekte bez kojih svaki strateški ili zakonodavni okvir nema previše smisla ukoliko se ono što propišemo ne projektuje u realnom svijetu - naveo je ministar.
Istakao je da je sasvim siguran da će Crna Gora, u onim rokovima koje je Brisel propisao, ispuniti ono što su njene obaveze, "i u tom dijelu želim da odam i priznanje i zahvalnost crnogorskom parlamentu na podršci koju je do sada pružao."
Podsjetio je da je Ministarstvo krajem 2024. propisalo zabranu upotrebe plastičnih kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i da je uvedena naknadu za kese koje su deblje od 50 mikrona.
Tada je, kako je rekao, naknada bila 0,03 eura, pri čemu je propisima obavezana Tržišna inspekcija da vrši kontrolu poštovanja ove uredbe.
- Po njihovim podacima, oni su izvršili oko 1.040 inspekcijskih kontrola, izdali devet prekršajnih naloga, podnijeli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, kod 22 subjekta ukazali da se lagane plastične kese debljine zida do 15 mikrona mogu upotrebljavati isključivo na mjestu za pakovanje robe i samo jedno ukazivanje na zabranu upotrebe plastičnih slamki - naveo je ministar.
Prema njegovim riječima, uporedni podatak koji smo dobili, da je ranije u Crnoj Gori korišćeno 100 plastičnih kesa po stanovniku, a da se sada upotrebljava 65, indikator je da se rezultati ipak postižu.
Ocijenio je da postoji ogroman prostor za saradnju sa stanovništvom, i u tom smislu i svrha naknada koje prikuplja Eko-fond jeste da se taj novac troši za kampanje koje će podizati nivo svijesti građana.
Ta sredstva, kako je predočio, treba da se ulažu u one projekte koji će dati rezultat na mikro planu.
- Sa Delegacijom Evropske unije učestvujemo u velikoj zajedničkoj kampanji "Čuvaj da te čuva", a već smo u proceduri osmišljavanja novih kampanja - istakao je ministar.
Naglasio je da MERS, zajedno sa Eko-fondom, Gradskom deponijom, civilnim sektorom i najširim činiocima društvenog i političkog života u Crnoj Gori radi na podizanju nivoa svijesti kod građana.
&nbsp;- Veoma je značajno da se fokus stavi na monitoring, odnosno inspekcijski nadzor svih onih mjera koje treba sprovoditi. Ekološka inspekcija, koja funkcioniše u okviru MERS-a, je samo u 2025. godini izvršila 2.311 inspekcijskih nadzora, iako imaju svega osam ekoloških inspektora, podnijeli su 53 krivične prijave i 86 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - ukazao je ministar.
Kazao je da Ministarstvo svoj dio posla radi savjesno, pri čemu smo u pogledu zabrane upotrebe plastičnih kesa tokom 2025. godine predali jednu izmjenu, pa smo naknadu povećali sa tri na pet centi.
- Jedna od naših ideja je da potpuno zabranimo upotrebu plastičnih kesa do 50 mikrona, da taksa za kupljenu plastičnu kesu bude znatno veća - istakao je ministar.
Na kraju je kazao da vjeruje da će ovakvih sjednica ubuduće biti mnogo više, "jer je to prilika da čujemo korisne savjete, s obzirom na to da Poglavlje 27 obuhvata obaveze koje treba da ispuni 25 institucija".

Ćulafić: Ova godina zahtjeva zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima

Komandant Vojske Norveške, pješački general Eirik Kristofersen izjavio je za britanski list Gardijan da se ne može isključiti mogućnost da bi Rusija mogla da napadne Norvešku da bi zaštitila svoja nuklearna sredstva stacionirana na ruskom krajnjem sjeveru.
Ta sredstva koja su jedino što je Moskvi preostalo kao prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je on.
General je rekao da veliki dio nuklearnog arsenala Kremlja nalazi se na poluostrvu Kola, na krajnjem sjeveru Rusije, nedaleko od norveške granice: nuklearne podmornice, rakete, avioni sposobni za nošenje nuklearnog oružja – sve što bi bilo ključno ako bi Rusija došla u sukob sa NATO-om negdje drugo.
Najbolje je pripremiti se za najgore, rekao je general i dodao da Norveška "ne isključuje mogućnost ruskog pokušaja preuzimanja" dijela norveške teritorije.
Ruska invazija je "na neki način scenario za koji se spremamo na dalekom sjeveru", objasnio je Kristofersen i dodao da su ruske aktivnosti u tom regionu zasad manje agresivne nego u Baltičkom moru.
General je rekao da Norveška ostaje budna, da se priprema za najgore, poput invazije, da bude u stanju da se suprotstavi sabotaži i hibridnijim prijetnjama, ali je ukazao da budnost ne isključuje dijalog.
Kristofersen je rekao da se održava direktan kontakt s Rusijom, posebno u okviru misija potrage i spašavanja u Barencovom moru, koje dijele obje zemlje.
General je preporučio uspostavljanje direktne vojne telefonske linije između Osla i Moskve što bi pomoglo sprječavanju nesporazuma i zaoštravanja.

Komandant Vojske Norveške: Ne može se isključiti invazija Rusije na dio Norveške

,,Samim činom podnošenja ostavke bilo koga - ne bi imali nikakvu korist”. Tako je, dobro raspoložen, ministar pravde Bojan Božović otklonio sve dileme – za bijeg Miloša Medenice, niko od čelnika bezbjednosnog sektora ne snosi odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde "> <figcaption>MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ODGOVORNOST ,,NA DRUGOM MJESTU” &nbsp; Nakon sastanka u poneđeljak, u kabinetu premijera Milojka Spajića, posvećenog raspravi o skandaloznom bijegu Medenice, odahnula su dva čovjeka: ministar Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović – sigurni su u svojim foteljama.&nbsp; Očito u cilju očuvanja mira u koalicionoj vlasti, premijer Spajić i ekipa iz PES-a odustali su da traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, iako su tako nešto gromoglasno najavljivali dan nakon bjekstva Medenice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović"> <figcaption>NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To, međutim, ne znači da neko neće platiti ceh. Sada se, prema informacijama Televizije E, upire prstom u potražnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koja je bila zadužena za praćenje i lociranje lica u bjekstvu, a u ovom slučaju za fizičku kontrolu i obilaske adrese stana Medenice. &nbsp; Zvanično, ta se jedinica naziva Stanica kriminalističke policije za potražnu djelatnost i zamolnice, zadužena je za traganje za nestalim osobama, bjeguncima i realizaciju potjernica na teritoriji Glavnog grada. Na čelu te stanice (jedinice) je Željko Fatić, a izvori naše medijske kuće ističu da bi se od njega mogla tražiti ostavka, kako bi se umirila javnost. &nbsp; NADZOR BEZ PLANA I PROGRAMA Ekan Jasavić, penzionisani policijski funkcioner u razgovoru za našu medijsku kuću kaže da je Uprava policije bila dužna da, u skladu sa procjenama rizika, izradi plan i šemu programa kontrole Miloša Medenice. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić"> <figcaption>ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U skladu sa tim planom sprovode se operativne i terenske aktivnosti. &nbsp; &nbsp;-Odgovornost pada na sistem Uprave policije, i to hijerarhijski rukovodno - ta odgovornost mora da bude od vrha pa prema dolje. Svi su bili dužni i odgovorni sa urade plan i program, a potom da prate izvršenje plana i programa. I da se vode tim sistemom odgovornosti-kazao je za ETV Jasavić. &nbsp;&nbsp; Upućeni u rad policije ističu da, sve i da se utvrdi pojedinačna odgovornost inspektora podgoričke potražne službe, činjenica je da se fizičkim i povremenim obilascima adrese stana nije moglo ni spriječiti bjeksvo Medenice. &nbsp; ODGOVORNOST, ŠTO TO BIJAŠE? &nbsp; Izostao je analitički pristup policijskog vrha, a nijesu preduzete bitne radnje koje bi spriječile da dođe do bjekstva osuđenog šefa kriminalne organizacije. Izvor ETV iz Uprave policije taksativno nabraja što sve policija nije odradila po standardima: &nbsp;&nbsp; - nije urađena precizna bezbjednosna procjena rizika od opasnosti kršenja mjera i bjekstva usled iščekivanja visoke kazne zatvora, a nije bilo prikupljanja ni operativnih podataka sa terena; - nije bilo sprovođenja mjera tajnog nadzora prema Medenici i licima iz njegovog okruženja za koje postoje saznanja ili procjena da bi mogli biti logistika za bjekstvo...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa"> <figcaption>SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prema policijskim standardima, u slučaju povećanog stepena opasnosti od bjekstva, Uprava policije treba da organizuje 24-satno fizičko obezbjedenje objekta kako bi obezbjedila osoba i spriječilo eventualno bjekstvo. &nbsp; Ništa od toga Uprava policije nije uradila u slučaju Miloša Medenice. Upravo zato Ekan Jasavić smatra da odgovornost ne treba da padne na jednog čovjeka. &nbsp; &nbsp;-U ovom slučaju odgovorni su u hijerrahiji svi, a ne samo Jedinica za potražnu djelatnost koja funkcioniše u sklopu Uprave policije I odjelenjima bezbjednosti. Odgovornst moraju podnijeti svi - decidan je Jasavić. &nbsp; Za sada je izvjesno da ni ministar unutrašnjih poslova Šaranović, ni direktor Uprave policije Šćepanović ne osjećaju ikakvu odgovornost. &nbsp; Od ljudi koji nijesu ni pomsilili da podnesu ostavke, kao moralan čin, u slučaju masovnog ubistva januara prošle godine, teško je očekivati da će I pomisliti na napuštanje funkcija nakon bjekstva Miloša Medenice. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Kolumne

Nedić i ostali Lompari

Hronika

Zoran Lazović organizovao sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestancima Hodžića, Spahića i Vukićevića

Budimir Aleksić glasao da Vlada godišnje plaća 119 hiljada eura preduzeću ,,Srpska kuća” gdje je suosnivač i suvlasnik?!

Politika

Musić: Kada biste stavili kućnu biljku na mjesto ministarke evropskih integracija ili premijera, poglavlja bi se jednako zatvarala

Tag: uragan-helen