Alkohol je odgovoran za jedan od tri smrtna slučaja od povreda i nasilja u evropskom regionu, što predstavlja veliku prijetnju javnom zdravlju, posebno tokom praznika kada konzumacija obično raste, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Prema novom informativnom listu SZO/Evropa zasnovanom na podacima iz 2019. godine, skoro 145.000 smrtnih slučajeva povezanih s povredama u regionu pripisuje se alkoholu, uključujući samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padove.
- Nijedna druga psihoaktivna supstanca ne doprinosi toliko i nenamjernim i namjernim povredama - saopštila je agencija, upozoravajući da alkohol ostaje posebno opasan faktor rizika za mlade ljude.
SZO je saopštio da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola u svijetu, pri čemu upotreba alkohola uzrokuje procijenjenih 800.000 smrtnih slučajeva svake godine, što je otprilike jedan od svakih 11 smrtnih slučajeva.
- Alkohol je otrovna supstanca koja oštećuje rasuđivanje, usporava vrijeme reakcije i podstiče rizično ponašanje - rekla je Karina Fereira-Bordžes, regionalna savjetnica SZO/Evropa, za alkohol, ilegalne droge i zdravlje u zatvorima, dodajući da se mnoge povrede povezane s alkoholom mogu spriječiti.
Izvještaj naglašava snažnu vezu između alkohola i nasilja, navodeći da je više od 40 procenata smrtnih slučajeva od međuljudskog nasilja i više do jedne trećine smrtnih slučajeva od samopovređivanja u 2019. godini pripisano alkoholu.
Žene i djeca su nesrazmerno pogođeni, posebno nasiljem intimnog partnera.
Alkohol takođe predstavlja ozbiljnu prijetnju adolescentima i mladim odraslim osobama, saopštila je SZO, navodeći prekomjerno epizodno pijenje kao ključni faktor za povrede u saobraćaju, utapanje, padove i samopovređivanje među mlađim uzrastima.
Uprkos napretku u posljednjim decenijama, oštre nejednakosti i dalje postoje širom Evrope, navodi se u izvještaju.
Zemlje istočne Evrope bilježe najveće stope smrtnosti od povreda povezanih sa alkoholom, pri čemu je alkohol povezan s više od polovine svih smrtnih slučajeva od povreda u nekim zemljama, u poređenju s manje od 20 odsto u mnogim zapadnim i južnim državama.
SZO je takođe pozvao vlade da ojačaju politike kontrole alkohola, uključujući veće poreze, strože zabrane marketinga, strože sprovođenje zakona o vožnji pod uticajem alkohola i rano testiranje u zdravstvenim ustanovama, rekavši da bi takve mjere mogle spriječiti desetine hiljada preuranjenih smrti svake godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SZO podsjeća: Jedna od tri smrti od povreda u Evropi povezana sa alkoholom

Konzumiranje alkohola uzrok je oko 800.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, što predstavlja jedan od svakih jedanaest smrtnih ishoda, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
U najnovijem izvještaju ističe se da Evropa ima najviši nivo konzumacije alkohola u svijetu, što u značajnoj mjeri doprinosi prijevremenoj smrtnosti i povređivanju.
Na osnovu podataka iz 2019. godine, posljednje dostupne godine, gotovo 145.000 smrtnih slučajeva usljed povreda u regionu može se pripisati alkoholu. Najzastupljenije kategorije bile su samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padovi.
Prema izvještaju, alkohol je takođe usko povezan s međuljudskim nasiljem, uključujući napade i porodično nasilje, te predstavlja glavni faktor koji doprinosi nasilnim povredama širom regiona.
Mladi se suočavaju s posebnim rizicima, jer alkohol utiče na razvoj mozga i donošenje odluka tokom adolescencije i ranog odraslog doba.
SZO je saopštila da konzumiranje alkohola može narušiti pamćenje i sposobnost učenja, kao i povećati rizik od dugotrajnih posljedica, uključujući probleme mentalnog zdravlja.
Među adolescentima i mladim odraslim osobama alkohol ostaje vodeći faktor rizika za invaliditet i preranu smrt izazvanu povredama.
- Alkohol je toksična supstanca koja ne samo da uzrokuje sedam vrsta karcinoma i druge nezarazne bolesti, već i narušava rasuđivanje i samokontrolu, usporava vrijeme reakcije, smanjuje koordinaciju i podstiče rizična ponašanja - kazala je Karina Fereira Borhes, regionalna savjetnica za alkohol, nedozvoljene droge i zdravlje u zatvorima pri SZO/Evropa.
Ona je istakla da je upravo zbog toga alkohol odgovoran za veliki broj povreda koje se mogu spriječiti, kao i za smrtne ishode nastale usljed povreda.
Prema novim podacima, na zemlje istočne Evrope otpada oko polovine svih smrtnih slučajeva od povreda izazvanih alkoholom, u poređenju s manje od 20 odsto u zapadnim i južnim dijelovima regiona.
U Rusiji su se navike konzumiranja alkohola promijenile tokom posljednje dvije decenije, pri čemu se udio osoba koje ne konzumiraju alkohol gotovo udvostručio.
Podaci, takođe, pokazuju da pivo, a ne votka, ostaje najčešće konzumirano alkoholno piće.

Alkohol ubije 800.000 Evropljana godišnje, najčešće se konzumira pivo

Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Procjenjuje se da je stvarna brojka mnogo veća. Stanje je zabrinjavajuće i u Evropi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zatražila je odgovarajuću medicinsku i psihološku pomoć za žene i djevojke sa iskustvom nasilja.
- Milioni žena i djevojaka koje su doživjele nasilje u evropskom regionu ne dobijaju pomoć koja može da im spasi život ili ne dobijaju brzi tretman - kritikovala je SZO.
Gotovo 29 odsto žena i djevojaka u evropskom regionu starijih od 15 godina tokom života postaju žrtve nasilja. Riječ je o fizičkom i seksualnom nasilju ili o kombinaciji oba oblika, navodi se u novom izvještaju &nbsp;predstavljenom ovog četvrtka 20. novembra u Madridu.&nbsp;
- Tu krizu nasilja treba ublažiti - rekao je Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.
Od 53 države tzv. „evropskog regiona“ SZO, samo njih sedam nudi bezbjedne usluge abortusa. Hitna kontracepcija dostupna je u samo 17 zemalja. Profilaksa protiv polno prenosivih infekcija nalazi se u ponudi zdravstvenih sistema 20 država. Evropskom regionu SZO pripadaju 53 zemlje, od kojih se neke nalaze u Aziji. Sjedište Regionalne kancelarije je u Kopenhagenu.
<h2>Preko 840 miliona žrtava</h2>
Prema studiji UN, globalno gledano, više od 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je riječ o 840 miliona žrtava širom svijeta. Ističe se da su stvarne razmjere problema još veće, jer mnoge žene iz straha ne žele o tome da govore.
Te statističke procjene zdravstvene organizacije UN odnose se na 2023. i obuhvataju djevojke i žene starije od 15 godina koje su tokom života bile seksualno ili fizički napadnute od strane partnera ili bivših partnera. Prema SZO, te žrtve čine najveći dio ukupnog broja. Procjene takođe uključuju žrtve seksualnog nasilja počinjenog od strane drugih počinilaca sa kojima žrtve nisu bile u intimnoj vezi.
<h2>„Najstariji i najrasprostranjeniji oblik nepravde“</h2>
Situacija se u posljednjih dvadeset godina gotovo nije poboljšala, rekao je šef SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus.&nbsp;
- Nasilje nad ženama jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih nepravdi u ljudskoj istoriji, a ipak se protiv toga čini najmanje - izjavio je Tedros.
U Njemačkoj je, prema studiji, ukupno oko 16 odsto ženske populacije uzrasta između 15 i 45 godina pogođeno nasiljem od strane (bivših) partnera. Prema stanju iz 2023. godine, gotovo pet odsto žena tokom prethodnih dvanaest mjeseci doživjelo je napade. Seksualno nasilje od strane nepartnera u Njemačkoj je rjeđe – ukupno ga je doživjelo nešto manje od 12 odsto žena, dok je u prethodnoj godini taj udio iznosio 0,4 odsto.
U pacifičkim ostrvskim državama žene su najpogođenije partnerskim nasiljem, slijede Afrika južno od Sahare i Južna Azija. Najniže vrijednosti, prema procejnama SZO, bilježe se u južnoj Evropi, jugoistočnoj Aziji i zapadnoj Evropi. Seksualno nasilje koje je počinio počinilac koji nije partner najčešće je u Srednjoj Americi, zatim u Okeaniji i zapadnoj Evropi.
Zemlje regiona jugoistočne Evrope nedavno je potreslo ubistvo 32-godišnje Mostarke Aldine Jahić, koju je ubio bivši partner, već osuđivan zbog nasilja nad ženama.

SZO: 30 odsto svih žena doživjelo nasilje

Svijet se još oporavlja od razornog iskustva s pandemijom COVID-19, a stručnjaci upozoravaju da nas nove prijetnje čekaju iza ugla. Posljednjih mjeseci nekoliko međunarodnih institucija objavilo je zabrinjavajuće analize i mjere s jasnom porukom: nova pandemija nije hipotetički scenario, već epidemiološka izvjesnost – i samo je pitanje vremena kada će izbiti. Klimatske promjene, ljudski uticaj na životnu sredinu i globalna povezanost društava otvaraju vrata patogenima koji se brzo šire preko kontinenata.
U aprilu ove godine, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus poslao je dramatično upozorenje: nova pandemija neizbježno će se dogoditi i globalna zajednica mora biti spremna na nju. Možda će nastupiti za dvadeset godina, ali isto tako može izbiti i sjutra. Gebrejesus je podsjetio na iskustvo sa COVID-om, tokom kojeg je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko sedam miliona ljudi, dok se procjenjuje da je stvaran broj žrtava dostigao i 20 miliona. Poruka je jasna - svijet više ne smije sebi dopustiti da ga iznenadi novi talas globalne zaraze.
Upravo iz tog razloga SZO je u septembru revidirala međunarodna zdravstvena pravila kako bi ojačala spremnost država članica. Novi okvir omogućava Organizaciji da proglasi „vanredno stanje zbog pandemije“ kao najviši nivo uzbune kada se pojavi virus koji prijeti širenjem preko granica i ugrožava zdravstvene sisteme i ekonomiju. Cilj je podstaći brzu i koordinisanu reakciju, ali odluke o sprovođenju mjera – poput zatvaranja granica, obaveznog vakcinisanja ili karantina – i dalje ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.
Revidirana pravila zahtijevaju od članica da razviju kapacitete za rano otkrivanje, praćenje i suzbijanje patogena, kao i da osnuju nacionalna tijela za koordinaciju. Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija, koje su se tokom pandemije COVID-19 pokazale jednako opasnima kao i sam virus. Uz to, u junu je više od 190 država potpisalo novi sporazum o pandemijama, kojim se nastoji obezbijediti pravedna distribucija vakcina, ljekova i medicinske opreme u kriznim situacijama.
Dodatnu težinu ovim mjerama daje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC), objavljeno u julu u časopisu Science Advances. Naučnici su pomoću mašinskog učenja i satelitskih podataka izradili globalnu mapu rizika od zoonotskih bolesti – onih koje se prenose sa životinja na ljude i imaju potencijal da prerastu u pandemije.
Rezultati su zabrinjavajući: čak 9,3 odsto svjetske kopnene površine nalazi se u visokom ili veoma visokom riziku. Najugroženija područja su Latinska Amerika (27,1 odsto površine) i Okeanija (18,6 odsto), a slijede Azija (6,9 odsto) i Afrika (5,2 odsto). Evropa (0,2 odsto) i Sjeverna Amerika (0,08 odsto) za sada su relativno bezbjedne, ali globalna povezanost znači da se opasnost može brzo preliti s jednog kontinenta na drugi. Oko tri odsto svjetske populacije živi u zonama visokog rizika, a čak 20 odsto u područjima srednjeg rizika.
Na spisku prioritetnih bolesti koje SZO smatra potencijalnim okidačima pandemije nalaze se ebola, zika, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i još nekoliko virusa koji se šire u sredinama pogođenim klimatskim i ekološkim promjenama. Posebno zabrinjava što studija potvrđuje ključnu ulogu ljudskih aktivnosti u povećanju rizika: krčenje šuma, povećanje stočnog fonda, urbanizacija, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene zajedno stvaraju idealne uslove za širenje patogena.
Iako su globalne mape rizika i prediktivni modeli sve precizniji, zdravstveni sistemi mnogih zemalja teško prate tempo. Na primjer, istraživanje JRC-a pokazuje da su Papua Nova Gvineja i Kongo među najugroženijima, jer im je spremnost na odgovor minimalna. Takav raskorak između prijetnji i mogućnosti reakcije otvara prostor za katastrofalne posljedice. Zato autori studije naglašavaju potrebu za integrisanim pristupom: jačanje zdravstvenih kapaciteta, prilagođavanje klimatskim promjenama i održivo upravljanje zemljištem moraju biti povezani u jedinstvenu strategiju.
Evropa, iako relativno bezbjedna, putem Agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene hitne situacije (HERA) već razvija medicinske protivmjere i logističke kapacitete. Naglasak je na virusima čija je povezanost s klimatskim promjenama posebno izražena – poput ebole ili zike – jer njihova učestalost raste s porastom globalne temperature i promjenama u obrascima padavina.
Gebrejesus je u aprilu sažeo ključni problem: ne znamo kada će se dogoditi nova pandemija. Možda će se virus pojaviti u udaljenoj tropskoj šumi pa će mu biti potrebno decenijama da se proširi, a možda će već sjutra, u globalizovanom i povezanom svijetu, pronaći put do miliona ljudi u roku od nekoliko nedjelja. Upravo zato SZO, EU i naučna zajednica insistiraju na stalnoj pripravnosti i međunarodnoj solidarnosti.
<h2>Sistemi kasne za prijetnjama</h2>
Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je koliko su ljudski životi, ekonomije i društva krhki pred nevidljivim neprijateljem. Uprkos napretku medicine, vakcinama razvijenim u rekordnom roku i ogromnim ulaganjima, cijena zakašnjelih reakcija mjerena je milionima izgubljenih života i bilionima eura ekonomskih gubitaka.
Ako nova pravila, sporazumi i naučna upozorenja dobiju političku i društvenu težinu, svijet bi mogao izbjeći najgore posljedice budućih pandemija. Ali ako ih ignorišemo, vrlo je vjerovatno da će se ponoviti scenario u kojem iznenađeni i nespremni ulazimo u novu globalnu zdravstvenu krizu. Poruka je jednostavna, ali ne i utješna: nova pandemija će se sigurno dogoditi. Sve ostalo zavisi od toga hoćemo li je dočekati spremni.
No, pripravnost nije samo pitanje zdravstvenih sistema i međunarodnih institucija. Ona uključuje i svakodnevni život građana - od povjerenja u nauku i vakcine, preko borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, do spremnosti lokalnih zajednica da poštuju mjere koje mogu spasiti živote. Pandemije su ogledalo društava: pokazuju koliko su solidarna, koliko vjeruju stručnjacima i koliko su sposobna brzo reagovati u krizi. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su ulaganje u obrazovanje, transparentnu komunikaciju i jačanje povjerenja u institucije jednako važna odbrana kao i laboratorije i bolnice. Na kraju, svijet će novu pandemiju dočekati spreman samo ako u tom zadatku učestvuju i vlade, i naučnici - ali i sami građani.

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

Najmanje 15 miliona tinejdžera starosti od 13 do 15 godina koristi elektronske cigarete širom svijeta, pri čemu su mladi u prosjeku devet puta skloniji vejpingu od odraslih, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U svom prvom globalnom izvještaju o upotrebi elektronskih cigareta, SZO je navela da sada više od 100 miliona ljudi širom svijeta koristi vejp, uključujući najmanje 86 miliona odraslih, uglavnom u zemljama sa visokim životnim standardom, prenosi Rojters.
Ovi podaci su objavljeni u trenutku kada globalna upotreba duvana nastavlja da opada, sa brojem korisnika koji je pao sa 1,38 milijardi u 2000. godini na 1,2 milijarde u 2024. godini.
S obzirom na to da sve stroži propisi pomažu u smanjenju upotrebe duvana, industrija se okrenula alternativnim proizvodima poput vejpova kako bi nadoknadila pad prodaje.
Kompanije za proizvodnju duvana tvrde da ciljaju odrasle pušače kako bi im pomogli da prestanu sa pušenjem i smanje štetu od duvanskog dima.
- Međutim, elektronske cigarete izazivaju novi talas zavisnosti od nikotina - upozorio je Etjen Krug, direktor odeljenja za promociju i očuvanje zdravlja u SZO.

SZO: Najmanje 15 miliona tinejdžera širom svijeta koristi elektronske cigarete

Crna Gora je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2020. &nbsp;bila na prvom mjestu po obolijevanju i umiranju od raka grlića materice u Evropi, dok procjene iz 2022. godine kotiraju Crnu Goru visoko na 6. mjestu - rekla je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore Adrijana Vujović.
Podaci su, kako je istakla, zastrašujući zato što je to jedina vrsta raka koja se može potpuno spriječiti, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori.
- Prema podacima SZO rak grlića maternice je četvrti najučestaliji maligni tumor u svijetu, a godišnje oboli oko 660.000 žena, a prema istim podacima pola od tog broja godišnje i umre - navela je Vujović.
Institut za javno zdravlje je, kako dodaje, organizovao promotivno - edukativni događaj "Od HPV virusa do prevencije". Ljekari Instituta za javno zdravlje održali su predavanje o značaju HPV vakcinacije i njenoj primjeni u praksi, a posebno su stavili akcenat na to koliko je vakcinacija značajna u prevenciji raka grlića materice.
- U Crnoj Gori postoje preventivni programi u sklopu primarne prevencije HPV vakcinacijom i u sklopu sekundarne prevencije nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice - skrining program. To su najsavremeniji programi, koriste se najbolje vakcine, najbolji testovi, a opet obuhvat djevojčica, dječaka i žena u skriningu je nizak, što znači da moramo raditi na podizanju svijesti označaju preventivnih programa, jer kad već imamo nešto dostupno treba to i da iskoristimo - istakla je Vujović.
Podsjeća da su skrining programom obuhvaćene žene od 30 do 50 godina, njih 80.500.
- HPV testiranje u okviru skrining programa funkcioniše tako što žene dobijaju poziv od tima izabranog ginekologa Doma zdravlja. Važno je da žene kod izabranog ginekologa ispunjavaju jedan upitnik koji govori o faktorima rizika i mogućim simptomima bolesti. Ukoliko žena ima neki simptom bolesti ona ne ide u skrining program, već u redovnu dijagnostiku - zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D34ujMJFjYgY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Crna Gora 2020. bila na prvom mjestu po broju obolijevanja i umiranja od raka grlića materice, 2022. zauzela 6. mjesto

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je hitan apel za sprječavanje ponavljanja epidemije virusa čikungunje, koji šire komarci i koji je prije dvije decenije zahvatio svijet.
Razlog za zabrinutost su nove epidemije u regiji Indijskog okeana, koje se sada šire na Evropu i druge kontinente.
Prema riječima zvaničnice SZO Diane Rojas Alvarez, oko 5,6 milijardi ljudi u 119 zemalja živi u područjima gdje postoji rizik od ovog virusa, koji uzrokuje groznicu, jake bolove u zglobovima i može dovesti do dugotrajnog invaliditeta.
- Svjedočimo ponavljanju istorije - rekla je, upoređujući trenutnu situaciju s epidemijom iz 2004. i 2005. godine, koja je pogodila skoro pola miliona ljudi - uglavnom na malim ostrvskim teritorijama - prije nego što se proširila širom svijeta.
Najnoviji talas prenosa počeo je početkom 2025. godine, s velikim epidemijama na istim otocima Indijskog okeana koji su prethodno bili pogođeni, uključujući Reunion i Mauricijus.
Alvarez je rekla da je virus sada zarazio oko trećinu stanovništva na Reunionu.
Širenje se nastavlja i u drugim zemljama, poput Madagaskara, Somalije i Kenije, dok su brojni slučajevi zabilježeni i u Indiji i dijelovima jugoistočne Azije, rekla je.
Posebno zabrinjava porast broja uvezenih slučajeva unutar Evrope.
Od 1. maja, u Francuskoj je registrovano oko 800 uvezenih slučajeva virusa čikungunja, rekla je Alvarez.
Čikungunja, za koju ne postoji specifičan tretman, može izazvati brze i velike epidemije.
Budući da komarci grizu tokom dana, prevencija je neophodna, korištenje insekticida i odjeće dugih rukava, preporučuje SZO.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje virusa čikungunje

Sjedinjene Američke Države &nbsp;odbile su sporazum koji su usvojile članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a čiji je cilj unaprjeđenje priprema za buduće pandemije, nakon što je globalni odgovor na pandemiju korona virusa bio haotičan, saopštila je američka vlada. 
 
Stejt department i Ministarstvo zdravlja saopštili su da su zvanično prenijeli odbijanje SAD da sprovedu sporazum, koji je usvojen u maju u Ženevi, nakon tri godine pregovora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Cilj sporazuma je da obezbijedi da ljekovi, terapije i vakcine budu dostupni širom svijeta u slučaju neke buduće pandemije. 
 
Dokument obavezuje farmaceutske kompanije koje učestvuju u sporazumu da garantuju da će 20 odsto vakcina, ljekova i testova biti podijeljeno SZO tokom pandemije, kako bi siromašne zemlje imale pristup tim sredstvima. 
 
Američki pregovarači su napustili pregovore nakon što je predsjednik SAD, Donald Tramp, pokrenuo proces povlačenja SAD iz ove agencije, ubrzo po početku svog novog predsjedničkog mandata. 
 
SAD su najveći finansijski donator SZO-a. 
 
- Terminologija korišćena u amandmanima iz 2024. godine je nejasna i opšta, što ugrožava koordinisani međunarodni odgovor SZO-a, jer se fokusira na političke pojmove poput solidarnosti, a ne na brze i efikasne akcije- navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara Marka Rubija i sekretara za zdravstvo Roberta F. Kenedija Mlađeg. 
 
SZO proglasila je korona virus pandemijom 11. marta 2020. godine. 
 
Od tada je više od sedam miliona ljudi preminulo širom svijeta, a najviše žrtava zabilježile su SAD, Indija i Brazil.

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podstiče zemlje da porezima povećaju cijene slatkih pića, alkohola i duvana za 50 odsto u sljedećih 10 godina u svrhu rješavanja hroničnih problema javnog zdravstva.
Ta je zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija saopštila da će taj potez pomoći u smanjenju potrošnje tih proizvoda, koji pospješuju šanse za razvoj bolesti poput dijabetesa i nekih vrsta raka, ali i u prikupljanju sredstava u vrijeme kada se razvojna pomoć smanjuje, a javni dug raste.
- Zdravstveni porezi jedan su od najdjelotovornijih alata koje imamo - rekao je Džeremi Farar, pomoćnik glavnog direktora SZO-a za promovisanje zdravlja i prevenciju i kontrolu bolesti.
- Vrijeme je za djelovanje - poručio je on
SZO je pokrenuo inicijativu pod nazivom “3 do 35” na konferenciji UN-a o finansiranju razvoja u Sevilji. Organizacija tvrdi da bi njena poreska inicijativa mogla prikupiti bilion dolara do 2035. na osnovu podataka o porezima na zdravlje u zemljama poput Kolumbije i Južnoafričke Republike.
SZO već decenijama podržava poreze na duvan i povećanje cijena, a posljednjih godina poziva na poreze na alkohol i slatka pića. Ovo je prvi put da je predložio ciljano povećanje cijena za sva tri proizvoda.
Glavni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je na konferenciji da bi porezi mogli pomoći vladama da se “prilagode novoj stvarnosti” i ojačaju sopstvene zdravstvene sisteme prikupljenim novcem. 
Mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima suočavaju se s rezovima pomoći Sjedinjenih Država, koje ni ne učestvuju na konferenciji u Sevilji. SAD je takođe u procesu povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije.
<h2>S 4 na 10 dolara</h2>
Inicijativa bi na primjer značila da vlada u zemlji sa srednjim prihodima podigne poreze na određeni proizvod, kako bi cijena porasla s današnjih 4 na 10 dolara do 2035. godine, uzimajući u obzir inflaciju, ilustrovao je ekonomista WHO-a Giljermo Sandoval.
Gotovo 140 zemalja već je povećalo poreze na duvan, a time i cijene za više od 50% u prosjeku između 2012. i 2022., dodaju iz organizacije.
Sandoval je rekao da SZO takođe razmatra šire preporuke za oporezivanje, uključujući i visokoprerađenu hranu, nakon što u nadolazećim mjesecima dovrše definiciju te vrste hrane. No, dodao je da očekuju otpor uključenih industrija.
- Duboko je zabrinjavajuće što Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ignoriše više od deceniju jasnih dokaza koji pokazuju da oporezivanje pića zaslađenih šećerom nikada nije poboljšalo zdravstvene ishode ni smanjilo gojaznost ni u jednoj zemlji - rekla je Kejt Lotman, izvršna direktorica Međunarodnog vijeća udruženja proizvođača pića, dodajući da industrija radi na opcijama za podršku zdravlju.
Amanda Berger, viša zamjenica predstojnice za nauku i istraživanje u američkom Savjetu za destilovana pića, kazala je da je pretpostavka Svjetske zdravstvene organizacije da će povećanje poreza spriječiti štetu povezanu s alkoholom pogrešna, dodajući da to neće spriječiti zloupotrebu alkohola.
Glavni sekretar Međunarodnog saveza za hranu i piće Roko Renaldi rekao je u izjavi da pozdravlja nastojanja SZO-a za jačanjem zdravstvenih sistema, ali “upozorava da ne valja grupisati pića zaslađena šećerom zajedno s proizvodima štetnima u svojoj srži, poput duvana.”
Poresku inicijativu podržavaju Bloomberg Philanthropies, Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a inicijativa uključuje podršku zemljama koje žele preduzeti mjere.

SZO porezima udara na slatka pića, alkohol i duvan

Živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem, i Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama, kazala je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović.
Ona je to rekla na otvaranju obuke za zdravstvene ustanove, koju je organizovala kancelarija SZO, uz podršku međunarodnih partnera i u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova".
Kako je saopšteno iz Kancelarije SZO u Podgorici, Brajović je istakla da ta obuka predstavlja značajan korak ka unapređenju bezbjednosti u zdravstvenom sektoru, zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju životne sredine.
Brajović je istakla da se kroz taj projekat jačaju institucionalni kapaciteti kako bi se omogućila bezbjedna i održiva tranzicija ka zdravstvenom sistemu bez upotrebe žive.
Kako je podsjetila, živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem.
- Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama - kazala je Brajović.
Ona je istakla da je cilj obuke da osnaži znanja i unaprijedi konkretne vještine zaposlenih u zdravstvenom sektoru, kao okosnici bezbjednoj i efikasnoj tranziciji ka savremenim medicinskim rješenjima bez žive.
- Zdraviji i bezbjedniji zdravstveni sistem ne gradi se preko noći, ali današnji dan je važan korak u tom pravcu - zaključila je Brajović.
Kako se navodi u saopštenju, obuka je okupila predstavnike pilot zdravstvenih ustanova, domova zdravlja iz Podgorice, Berana, Mojkovca i Kotora, kao i nacionalnih institucija koje imaju ključnu ulogu u implementaciji politike eliminacije žive iz zdravstvenog sektora.
Među tim institucijama su Institut za javno zdravlje, Klinički centar Crne Gore, Zavod za metrologiju, Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), Montefarm i Fond za zdravstveno osiguranje.
Predstavnik Doma zdravlja Podgorica Adnan Efović pozdravio je napore SZO i organizatora, naglašavajući važnost projekta za unapređenje sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
Efović je istakao da upravljanje otpadom koji sadrži živu predstavlja novi momenat u radu zdravstvenih ustanova, budući da smo se sa tom temom u dosadašnjoj praksi rijetko, ili gotovo nikako susretali.
- Za razliku od drugih vrsta otpada, otpad koji sadrži živu zahtijeva posebno pažljivo i stručno upravljanje, s obzirom na visoke zdravstvene i ekološke rizike koje nosi čak i u izuzetno malim količinama - istakao je Efović.
U saopštenju se navodi da su organizatori najavili da će se obuke nastaviti kroz dodatne aktivnosti, kako bi se obezbijedila održiva zamjena svih uređaja koji sadrže živu i ispunile obaveze koje proizlaze iz Minamata konvencije.

Brajović: Živa ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: svjetska-zdravstvena-organizacija