Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković ocijenio je u Zagrebu da je Crna Gora nikada nije bila bliža Evropskoj uniji, ali i da nikada u potezima dijela vlasti nije bilo više neevropske politike te da vjeruje da će u susret izborima 2027. jačati suverenistička, građanska i evropska politička opcija.
- Ja kada na ovu temu (EU integracije) govorim u Crnoj Gori, kažem da nas je Evropska unija uzela u naručje i nosi nas intenzivno ka svom članstvu i sada je samo pitanje da Crna Gora ne ispadne iz toga naručja. A vrlo često smo na ivici ispadanja, skoro svakog dana smo na ivici ispadanja. … Nikada nijesmo bili bliže Evropskoj uniji, a nikada više neevropske politike nijesmo imali u Crnoj Gori i to od strane većine koja konstituiše današnju vladu, većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine - kazao je Marković na regionalnoj konferenciji Diplomatska i politička pitanja u međunarodnim odnosima, koju je u Zagrebu organizovao Fakultet političkih znanosti.
Govoreći na konferenciji kao jedan od panelista na prvoj panel diskusiji „Regionalni diplomatski odnosi – izazovi i perspektive“ rekao je da su do 2020. dobrosusjedski odnosi bili jedno od važnih obilježja crnogorske državne politike.&nbsp;
- Crna Gora je u tom periodu bila stabilna ne samo unutar svojih granica, Crna Gora je sa svojom spoljnom politikom i odnosima sa susjedima emitovala stabilnost i dobre odnose u regionu. To je bila jedna od glavnih karakteristika naše politike, pored onoga što su bile naše unutrašnje vrijednosti: skladni etnički i multikonfesionalni odnosi među različitim strukturama nacionalnim i vjerskim. Danas Crna Gora nema dobre odnose, gotovo ni sa jednom zemljom u svom okruženju - naveo je Marković.
Među unutrašnjim izazovima pomenuo je da još nijesu popunjeni Sudski i Tužilački savjet, te da nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.
- Tako da sam zaista zabrinut sa tim što imamo unutra kao nacionalnu politiku aktuelne vlasti. Ali vjerujem da se, u susret izborima 2027. godine, može dodatno snažiti i građanska, i evropska, i suverenistička snaga i da možemo 2027. godine dati odgovor i na ove unutrašnje izazove i evropsku perspektivu učiniti neupitnom - zaključio je Marković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marković: Crna Gora nikada bliža EU, ali i nikada više antievropske politike vlasti

Dok se Ministarstvo javnih radova i lokalna uprava u Bijelom Polju međusobno prepucavaju i traže krivce za nedostavljanje projekata, upirući prstom jedni u druge, mi iz Stranke evropskog progresa poručujemo da još uvijek nije kasno da se stvari isprave - poručio je predsjednik Opštinskog odbora te partije Admir Mustajbašić.
Bijelo Polje, podvlači on, ne smije biti talac birokratskih propusta i političkih razlika.
- Još postoji način da se projekti našeg grada nađu u kapitalnom budžetu, i to amandmanskim djelovanjem svih poslanika iz Bijelog Polja, bez obzira na to kojoj partiji pripadaju. Moramo da pokažemo da znamo da se ujedinimo kada je u pitanju interes našeg grada - poručio je on.
Ne treba im, kaže, nova epizoda međusobnih optužbi - već serija pametnih poteza.
- Pozivamo sve bjelopoljske poslanike - i iz vlasti i iz opozicije, da sjednu za isti sto i amandmanima isprave ono što je, ako jeste, propušteno u administraciji. To je jedini pravi test - ko zaista misli dobro svom gradu, a ko se samo deklarativno zalaže za to - naveo je Mustajbašić.
Vrijeme je, cijeni on, da se spusti lopta.
- Da se zaborave sujete i da se izborimo za fer odnos prema gradu koji zaslužuje mnogo više. Stranka evropskog progresa vjeruje da Bijelo Polje može i mora biti primjer jedinstva, a ne novih podjela. Ako se bude timski djelovalo još se može izboriti da naši projekti uđu u kapitalni budžet. Bijelo Polje i naši sugrađani moraju biti iznad svih naših razlika - naglasio je on.
To je, dodaje, poruka koju očekuju i oni koji su ih birali. 
- I oni koji će nas birati sjutra - zaključio je Mustajbašić.

1250x600

1084x550

Mustajbašić: Još postoji način da se projekti Bijelog Polja nađu u kapitalnom budžetu, moramo pokazati da znamo da se ujedinimo

Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori nije realna slika stanja, ali taj Izvještaj treba prihvatiti i cijelo društvo bi trebalo da se posveti članstvu u Evropskoj uniji kao ključnom cilju - ocijenio je predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković.
To je, cijeni on, velika prilika za Crnu Goru, bez obzira na naše unutrašnje probleme.
- Koji su svakodnevni, koji su ozbiljni, koji su sistemski, politički i demokratski, cijelo društvo bi se moralo skoncentrisati ka tom ključnom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji - kazao je Marković u intervjuu Televiziji Nova Crna Gora.
On je ocijenio da je Izveštaj pozitivan prije svega iz geopolitičkog interesa koji &nbsp;ovom trenutku imaju i Evropa i čitav zapadni demokratski svijet. Dodao je da s druge strane vidimo da nijesmo dovoljno napredovali gotovo ni u jednoj oblasti važnoj za Evropsku uniju – vladavini prava, finansijskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju, demokratskim slobodama.
- Cilj da do 2028. godine ispunimo sve obaveze u preostalim poglavljima i tako ispunimo sve uslove za zatvaranje poglavlja je nemoguće dostići. Međutim, ovdje je jedina dobra stvar što Evropska unija to želi po svaku cijenu i spremna je da zažmuri na naše nedostatke - kazao je Marković.
U poglavlju 27 mi, kaže, praktično nijesmo radili ništa.
- Na svakom pitanju koje se tiče toga poglavlja, mi ne idemo naprijed nego stagniramo i proizvodimo probleme, kao što je ovaj slučaj sa kolektorom za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vidjeli smo juče jednu diplomatsku izjavu ambasadora Evropske unije ovdje koji kaže da očekuje da to bude riješeno, jer ako ne bude riješeno, to može biti ozbiljan problem. I kad je u pitanju pravosuđe, i kad je u pitanju tužilaštvo, imamo ozbiljne probleme. Imamo politizaciju izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta. Vidjeli ste jedan agresivan, neprihvatljiv stav predsjednika parlamenta prema tužilačkoj organizaciji, koji je zaista nedemokratski i direktno obezbjeđuje ili trasira upliv politike u rad tužilaštva - naveo je on.
I ovako, kaže, ima ozbiljne probleme u pogledu ocjena javnosti i o njegovoj profesionalizaciji i neselektivnosti.
- Ali kada imate situaciju da predsjednik parlamenta onako komunicira sa vrhovnim državnim tužiocem, šaljemo onakve poruke, onda smo mi zaista u problemu. To nije evropski. To je daleko od onoga što je evropsko ponašanje i što je evropski interes - kazao je Marković.
Dodao je da se u Izvještaju govori o našoj ekonomiji kao ranjivoj, o politici javnih finansija kao neodrživoj i prvi put nakon nekoliko godišnjih izvještaja da zvaničnici današnje vlasti konstantno napadaju ili atakuju na novinare i na kritičke medije i da to čine čak direktno nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti.
Valja, smatra on, uz to imati u vidu da potpredsjednica EK Kaja Kalas kao godinu proširenja pominje 2030, što znači da sada 2028. godina nije i sigurna, a komesarska Marta Kos najavljuje novi model ulaska kroz „probno članstvo“.
- Evropska unija više ne želi članice koji im prave problem unutar same Unije sa aspekta vrijednosnih principa na kojima funkcioniše Evropska unija. To je znači uticaj trećih strana, prije svega Ruske - ocijenio je Marković.
To je, kaže, direktna poruka Crnoj Gori, dijelu vlasti koji više preferira ovdje interese trećih strana nego naš sopstveni interes i kada je u pitanju procesu učlanjenja u Evropsku uniju.
- Direktno se misli na dio vlasti koji ovdje jasno i neskriveno, a to je Koalicija za budućnost Crne Gore i njeni koalicioni partneri, koji jasno promovišu ovdje ruski geopolitički interes - zaključio je Marković.

Marković: Izvještaj EK nije realna slika stanja, cijelo društvo treba da se koncentriše na integraciju u EU

U Crnoj Gori je obuka za vozačku dozvolu B-kategorije danas postala luksuz koji mnogi građani teško mogu priuštiti, saopšteno je iz SEP-a.
- Cijene obuke koje se kreću do 1.000 eura gotovo su jednake prosječnoj mjesečnoj plati. Za mnoge mlade, učenike i nezaposlene, sticanje vozačke dozvole postalo je finansijski nedostižno. A bez vozačke dozvole, šanse za posao, naročito u privredi, znatno su ograničene- navode u saoopštenju.
Crna Gora je, dodaju, država u kojoj je obuka u auto školama među najskupljima u regionu.
- U Sjedinjenim Državama situacija je sasvim drugačija. Tamo kurs vožnje košta oko 13 odsto mjesečnog prihoda prosječnog domaćinstva. Drugim riječima, polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori višestruko je skuplje u odnosu na životni standard nego u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta- kazali su iz SEP-a.
Stručnjaci upozoravaju da je uvođenjem novih pravilnika o auto-školama i ispitnim procedurama država povećala formalne zahtjeve, ali bez uvođenja socijalnih mjera koje bi zaštitile građane sa nižim primanjima.
- Dakle - pristupačnost vozačkog ispita drastično je smanjena. Na taj način, mladi ljudi i porodice sa skromnijim prihodima ostaju bez mogućnosti da steknu osnovno pravo na mobilnost kao preduslov mogućnosti za posao- kažu iz SEP-a.
Pored toga, kako ističu, neophodno je uvesti veću transparentnost u radu auto-škola, objavljivati cijene, strukturu troškova i statistiku prolaznosti, kako bi građani mogli da biraju na osnovu kvaliteta, a ne samo cijene.
- Prije svake nove izmjene propisa, stručna javnost poziva da se uradi procjena uticaja na cijene i pristupačnost obuke, uz uključivanje potrošačkih organizacija i omladinskih savjeta. U zemlji u kojoj mobilnost znači pristup poslu, obrazovanju i zdravstvu, vozačka dozvola ne bi smjela biti luksuz. Nažalost ona to u Crnoj Gori danas jeste- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

SEP: Vozačka dozvola postaje luksuz, cijene obuke prestigle mjesečnu platu

Dvije noći zaredom Podgorica liči na grad pod opsadom u kojem je svaka sigurnost upitna i ugrožena. Razočaravajuće djeluju slike uniformisane policije koja naporno i sa mukom pokušava da uspostavi javni red i mir za sve građane Podgorice - ocijenili su u Stranci Evropskog progresa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6732%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-u-siti-kvartu-grupa-mladica-uzvikuje-turci-napolje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok su šokirani građani sa svojom djecom bježali u stanove policija se, kažu oni, pridružila patroliranju onih koji su odlučili da preuzmu ulogu policije i institucija pravde.
- Što je nedopustivo. Njen apel za smirenost je u stvari priznanje nemoći i da je država izgubila kontrolu. Policija čeka instrukcije ministra i Vlade, a građani vide da danas u Crnoj Gori nema ni ministara kojima je red i bezbjednost posao i obaveza, ni Vlade koja je odgovorna za unutrašnju i vanjsku politiku - naveli su u SEP.
Istakli su da je u sjenci ovih događaja u nikšićkoj bolnici, prema tvrdnjama porodice, nemarom zdravstvenog sistema preminula &nbsp;zdrava beba.
- Ovi, a i mnogi drugi događaji kojima svjedočimo ovih dana, potvrda su potpunog kolapsa institucija gdje niko ne odgovara a ljudski životi ništa ne vrijede. Umjesto hitne sjednice Vlade i mjera utvrđivanja odgovornosti kqo i mjera koje će obezbijediti stabilan javni red i mir i sigurnost svakom građaninu ona na telefonskoj sjednici uvodi zemlju u novu krizu i međunarodne konflikte - naveli su u SEP.
Crna Gora danas, cijene oni, nije sigurna, nije pravedna i nije uređena zemlja.
- Na ulicama su palice onih koji ne smiju da ih nose i patrole nemoćne policije umjesto vladavine zakona. Ova Vlada nema više autoritet. Nema povjerenja, nema odgovornosti, nema reda. I zato Vlada mora podnijeti ostavku - zaključili su u SEP.

SEP: Država na koljenima, Vlada mora podnijeti ostavku

U Bijelom Polju je održana konstitutivna sjednica Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa (SEP).&nbsp;
Na sjednici koja je protekla u duhu jedinstva i jasne vizije evropske budućnosti Crne Gore i Bijelog Polja za predsjednika Opštinskog odbora je izabran Admir Mustajbašić koji je ranije obavljao niz važnih funkcija u političkom i društvenom životu.
- Stranku evropskog progresa u Bijelom Polju čini tim energičnih i posvećenih ljudi koji vjeruju u pošten rad, evropske vrijednosti i napredak našeg grada i države - saopšteno je iz te partije.
Na sjednici su analizirane trenutne ekonomske, socijalne i političke prilike u Bijelom Polju i Crnoj Gori.&nbsp;
Konstatovano je da su u prethodnih pet godina i Bijelo Polje i cijeli Sjeverni region zanemareni od strane aktuelne vlasti i da za to vrijeme nije pokrenut niti jedan razvojni projekat dok su ranije započeti projekti, koji su bili od ogromnog značaja za Bijelo Polje, kao što su skijalište na Bjelasici i Đalovića pećina, totalno obustavljeni čime je nanijeta neprocjenjiva šteta Bijelom Polju.&nbsp;
- Posebno zabrinjava odlazak mladih jer su izgubili perspektivu i nadu u bolju budućnost. Kroz svoj program za Bijelo Polje i Sjever u susret predstojećim izborima ponudićemo konkretna rješenja za oporavak i održivi razvoj - kazali su u SEP-u.
Poručuju da Stranka evropskog progresa nastavlja da jača svoje strukture širom Crne Gore, okupljajući one koji žele modernu i naprednu državu.

Formiran Opštinski odbor SEP-a u Bijelom Polju, na čelu Admir Mustajbašić

Podaci o masovnim zloupotrebama subvencija za putovanja osoba sa invaliditetom, koji su ovih dana dospjeli u javnost, još jednom pokazuju koliko je postojeći zakon manjkav i podložan manipulacijama. Kada jedna opština, poput Rožaja, u jednom mjesecu prijavi preko 10.000 putovanja, uglavnom ka istoj destinaciji – Herceg Novom, jer je najudaljenija i za nju se refundira najveći iznos – jasno je da se ne radi o izolovanim slučajevima, već o sistemskom problemu koji ozbiljno pustoši državni budžet, kazao je Admir Mustajbašić iz Stranke evropskog progresa (SEP).
Stranka evropskog progresa izražava duboku zabrinutost zbog ovakve prakse, koja ne samo da narušava kredibilitet socijalne politike, već, kaže Mustajbašić, direktno šteti poštenim korisnicima koji ne učestvuju u manipulacijama.&nbsp;
- Trenutni sistem omogućava neprovjerljive isplate, dok stvarne potrebe osoba sa invaliditetom ostaju zanemarene - naveo je Mustajbašić.
Zbog toga su pozvali Vladu i Skupštinu Crne Gore da hitno pristupe izmjeni Zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom.
- Naš prijedlog je konkretan i jasan: Ukinuti postojeće subvencije za putovanja, koje se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju, a ta sredstva preusmjeriti na povećanje dodatka za tuđu njegu i pomoć sa 97,69 eura na najmanje 150 eura mjesečno. Na taj način bi svi korisnici bili obuhvaćeni podjednako i pravedno, bez prostora za manipulacije, a država bi ostvarila efikasniju, odgovorniju i humaniju socijalnu politiku - istakao je Mustajbašić.
Prema njegovim riječima, ovakva promjena bi imala i praktične koristi za sistem – značajno bi se smanjio obim poslova u centrima za socijalni rad, koji su već hronično preopterećeni.
- Zaposleni u centrima svakodnevno se suočavaju sa nizom ozbiljnih izazova iz oblasti porodične, dječje i socijalne zaštite a uklanjanjem ovakvih administrativno zahtjevnih i često problematičnih procedura, stvorio bi se prostor da se njihov rad fokusira na suštinske potrebe korisnika i kvalitet pruženih usluga - istakao je Mustajbašić.
On podsjeća da je Crna Gora po Ustavu zemlja socijalne pravde i poručuje da ne smijemo dozvoliti da se pravo na pomoć zloupotrebljava, dok oni koji stvarno trebaju podršku ostaju uskraćeni.
- Stranka evropskog progresa ostaje posvećena borbi za socijalnu pravdu, zaštitu javnih sredstava i jednak tretman svih građana, a posebno ranjivih grupa i onih kojima je pomoć najpotrebnija - zaključio je Mustajbašić.

SEP: Stati na put malverzacijama, povećati dodatak za tuđu njegu i pomoć OSI

Stranka evropskog progresa je na jučerašnjoj sjednici koordinacionog tijela utvrdila plan aktivnosti i političkog djelovanja kao pripremu za objedinjene lokalne i parlamentarne izbore koji će uslijediti, saopšteno je iz ove partije.
Ističu da je blagovremena priprema infrastrukture u gradovima osnov još snažnijeg i organizovanijeg djelovanja stranke.
- Paralelno, formirane su programske političke komisije i radna tijela, radi pravovremenog praćenja stanja u društvu i djelovanja u pravcu potreba građana, privrede i države u cjelini - navode u SEP.
Primarni cilj Stranke evropskog progresa, pored ispunjavanja obaveza evropske integracije, je, kako navode, "da se zaustavi institucionalno i državno propadanje Crne Gore, uz promjenu neodgovorne vlasti u prvoj narednoj izbornoj prilici".

SEP utvrdila plan aktivnosti u pripremi za lokalne i parlamentarne izbore

Zabrinjava slučaj današnjeg napada na ljekare kotorske Bolnice. Pozivam nadležne da ispitaju ovaj slučaj i preduzmu hitne mjere zaštite zaposlenih u zdravstvu, poručila je Jelena Knežević, ljekarka u KCCG, odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Podgorice.
Ovakvi slučajevi, kazala je Knežević, zavređuju reakciju na najvišem nivou Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja.
- Ne smijemo dopustiti da su nam bolnice nezaštićene, kao što se nesigurnost osjeća u školama i javnom prostoru- poručila je odbornica SEP-a.

Knežević: Zdravstveni radnici s pravom zabrinuti za svoju bezbjednost

U vremenu kada se društva širom svijeta suočavaju sa brojnim izazovima, naša zajednička obaveza je da njegujemo i štitimo vrijednosti slobode, jednakosti i dostojanstva svakog čovjeka. To nije samo demokratski ideal, već i temelj zdravog i pravednog društva, kazali su u Stranci evropskog progresa (SEP), povodom današnjeg Montenegro Prajda.
U SEP-u su uvjereni da Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele.
- Mjesto gdje svako ima pravo da slobodno izrazi svoj identitet, uvjerenja i emocije, bez straha od diskriminacije ili stigme. Samo društvo koje prihvata raznolikost može biti istinski snažno i spremno za budućnost - naglasili su u saopštenju za javnost.
Podsjećaju da ljudska prava nijesu privilegija, već univerzalno i neotuđivo pravo svakog građanina. 
- Poštovanje tih prava mjeri se u svakodnevnom životu, u spremnosti da razumijemo jedni druge i pružimo ruku podrške tamo gdje je najpotrebnije - kazali su u SEP-u.
Pozivaju sve institucije, organizacije i građane da zajednički nastavimo graditi društvo u kojem će sloboda biti trajna vrijednost, a poštovanje ljudskih prava i dostojanstva najviši princip.
- Naša snaga je u solidarnosti. Samo zajedno možemo stvoriti Crnu Goru u kojoj će svako dijete, svaka žena i svaki čovjek znati da su prihvaćeni, poštovani i voljeni – upravo takvi kakvi jesu - zaključeno je u saopštenju.

SEP povodom Montenegro Prajda: Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: stranka-evropskog-progresa